ZAKON O PARNICNOM POSTUPKU

NESLUŽBENI PRECIŠCENI TEKST^1

(„Službene novine Federacije BiH“, broj: 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15)^2
Dio prvi
OSNOVNE ODREDBE

I - OSNOVNA NACELA

Clan 1. Ovim zakonom se odreduju pravila postupka na osnovu kojih opcinski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije) raspravljaju i odlucuju u gradanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 2. (1) U parnicnom postupku sud odlucuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. (2) Sud ne može odbiti da odlucuje o zahtjevu za koji je nadležan. (3) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava.

Clan 3. (1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka. (2) Sud nece uvažiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima.

Clan 4. Sud odlucuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne rasprave.

Clan 5. Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odredeno, sud je ovlašten odluciti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogucnost izjašnjavanja.

Clan 6. U parnicnom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a službena pisma su latinica i cirilica.

Clan 7. (1) Stranke su dužne iznijeti sve cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvrduju te cinjenice. (2) Sud ce razmotriti i utvrditi samo cinjenice koje su stranke iznijele i odrediti izvodenje samo onih dokaza koje su stranke predložile, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(^1) Legalist.ba objavljuje ovaj tekst u dobroj vjeri, smatrajuci ga u trenutku objavljivanja ispravnom precišcenom verzijom zakonskog teksta. Ali, autori i Legalist.ba ne jamce da je objavljena verzija precišcenog teksta propisa pravno valjana, trenutno važeca ili pravodobno dopunjena i mijenjana, stoga Legalist.ba ne odgovara za štetne posljedica koje mogu nastupiti usljed preuzimanja i korištenja ovog neslužbenog precišcenog teksta. (^2) Tekst koji je italic su dopune objavljene u „Službenim novinama FBiH“ broj 73/05. Tekst koji je podvucen su izmjene objavljene u „Službenim novinama FBiH“ 19/06, a tekst koji podvucen isprekidanom linijom su izmjene i dopune objavljene u „Službenim novinama FBiH“ br. 98/15.

(3) Sud je ovlašten utvrditi i cinjenice koje stranke nisu iznijele i naložiti izvodenje dokaza koje stranke nisu predložile ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (clan 3. stav 2.).

Clan 8. Koje ce cinjenice uzeti kao dokazane odlucuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud ce savjesno i brižljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno.

Clan 9. Stranke su dužne pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom.

Clan 10. (1) Stranka ima pravo da sud odluci o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku. (2) Sud je dužan provesti postupak bez odugovlacenja i sa što manje troškova, te onemoguciti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Clan 11. Prvostepeni postupak ce se, u pravilu, sastojati od dva rocišta – jednog pripremnog rocišta i jednog rocišta za glavnu raspravu.

Clan 12. (1) Kad odluka suda zavisi o rješavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje, ako posebnim propisima nije drugacije odredeno. (2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni ucinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno. (3) U parnicnom postupku sud je u pogledu postojanja krivicnog djela i krivicne odgovornosti ucinitelja vezan za pravomocnu presudu krivicnog suda kojom se optuženi oglašava krivim.

Clan 13. (1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka, sudi sudija pojedinac. (2) U prvostepenom postupku, u sporovima male vrijednosti, može postupati i odlucivati strucni saradnik. (3) Strucni saradnik, u postupcima iz stava (2) ovog clana, može preduzimati sve radnje za koje je ovim Zakonom predvideno da ih preduzima sudija pojedinac. (4) U drugostepenom postupku i postupku odlucivanja po reviziji, sudi vijece od trojice sudija.

Clan 14. Ako za pojedine radnje nije zakonom odreden oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parnicne radnje pismeno izvan rocišta ili usmeno na rocištu.

II - NADLEŽNOST SUDA

1. Zajednicke odredbe

Clan 15. (1) Poslije prijema tužbe sud ocjenjuje da li je nadležan. (2) Prilikom ocjenjivanja nadležnosti, sud ce uzeti u obzir navode u tužbi i cinjenice koje su sudu poznate.

(3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadležnost suda, sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan i ako bi zbog tih promjena bio nadležan drugi sud.

Clan 16. (1) Sud do pravomocnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi da li rješavanje spora spada u sudsku nadležnost. (2) Kada sud u toku postupka, do pravomocnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud nego neki drugi organ vlasti oglasit ce se nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. (3) Kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Bosni i Hercegovini, po službenoj dužnosti proglasit ce se nenadležnim, ukinut ce provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.

Clan 17. Sud do pravomocnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi na svoju stvarnu nadležnost.

Clan 18. (1) Do donošenja odluke o glavnoj stvari sud ce rješenjem obustaviti parnicni postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparnicnog postupka. Nakon pravomocnosti rješenja postupak ce se nastaviti po pravilima vanparnicnog postupka prednadležnim sudom. (2) Radnje koje je proveo parnicni sud, kao što su uvidaj, vještacenje, saslušanje svjedoka i drugo, i odluke koje je donio taj sud, nisu bez važnosti zato što su poduzete u parnicnom postupku.

Clan 19. (1) Sud se može u povodu prigovora tuženog proglasiti mjesno nenadležnim ako je prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tužbu. (2) Sud se može proglasiti po službenoj dužnosti mjesno nenadležnim samo kad postoji iskljuciva mjesna nadležnost nekog drugog suda, ali najkasnije do podnošenja odgovora na tužbu. Clan 20. (1) Nakon pravomocnosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim, sud ce bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadležnom sudu. (2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom nastavit ce postupak kao da je kod njega bio pokrenut. (3) Parnicne radnje nenadležnog suda, kao što su uvidaj, vještacenje, saslušavanje svjedoka i drugo nisu bez važnosti zato što ih je poduzeo nenadležan sud.

Clan 21. (1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit ce, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba riješiti taj sukob nadležnosti, osim ako nade da mu je predmet ustupljen zbog ocite pogreške, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom ce slucaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio. (2) Kad je u povodu žalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se taj sud oglasio mjesno nenadležnim odluku donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadležnošcu i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti izmedu tih sudova. (3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti izmedu tih sudova.

Clan 22. (1) Sukob nadležnosti izmedu opcinskih sudova istog kantona rješava kantonalni sud. (2) Sukob nadležnosti izmedu opcinskog suda i kantonalnog suda s podrucja istog kantona rješava Vrhovni sud Federacije. (3) Sukob nadležnosti izmedu opcinskih sudova s podrucja dva ili više kantona rješava Vrhovni sud Federacije. (4) Sukob nadležnosti izmedu opcinskog suda jednog kantona s kantonalnim sudom drugog kantona, kao i sukob nadležnosti kantonalnih sudova rješava Vrhovni sud Federacije. (5) Sukob nadležnosti Vrhovnog suda Federacije i opcinskog, odnosno kantonalnog suda, rješava Vrhovni sud Federacije, u opcoj sjednici.

Clan 23. (1) Dok se ne riješi sukob nadležnosti, sud kome je predmet ustupljen dužan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. (2) Protiv rješenja kojim se odlucuje o sukobu nadležnosti nije dopuštena žalba.

Clan 24. Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podrucju, ali ako postoji opasnost od odgode, sud ce poduzeti izvršenje pojedinacnih radnji i na podrucju drugog suda. O tome ce se obavijestiti sud na cijem ce se podrucju poduzeti radnja.

2. Nadležnost sudova u sporovima s medunarodnim elementom

Clan 25. (1) U pogledu nadležnosti sudova u Federaciji u postupcima u kojima je stranka stranac koji uživa pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana država ili medunarodna organizacija, važe pravila medunarodnog prava. (2) Sud u slucaju sumnje o postojanju i obimu imuniteta može zatražiti obavještenje od ministarstva nadležnog za poslove pravosuda.

Clan 26. (1) Sud u Federaciji nadležan je za sudenje kad je njegova nadležnost u sporu s medunarodnim elementom izricito odredena zakonom Bosne i Hercegovine ili Federacije ili medunarodnim ugovorom. (2) Ako u zakonu ili medunarodnom ugovoru nema izricite odredbe o nadležnosti suda u Federaciji za odredenu vrstu sporova, sud u Federaciji nadležan je za sudenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadležnost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadležnosti.

3. Stvarna nadležnost

Clan 27. U parnicnom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadležnosti odredene ovim ili drugim zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona.

4. Mjesna nadležnost

a) Opca mjesna nadležnost

Clan 28. (1) Ako zakonom nije odredena iskljuciva mjesna nadležnost nekog drugog suda, za sudenje je nadležan sud koji je opce mjesno nadležan za tuženog. (2) U slucajevima predvidenim u ovom zakonu za sudenje je osim suda opce mjesne nadležnosti nadležan i drugi odredeni sud.

Clan 29. (1) Za sudenje je opce mjesno nadležan sud na cijem podrucju tuženi ima prebivalište, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno. (2) Ako tuženi nema prebivalište, opce mjesno je nadležan sud na cijem podrucju tuženi ima boravište. (3) Ako tuženi pored prebivališta ima i boravište u nekom drugom mjestu, a prema okolnostima može se pretpostaviti da ce tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnošenja tužbe, opce mjesno je nadležan i sud boravišta tuženog.

Clan 30. (1) Za sudenje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i opcine, opce mjesno je nadležan sud na cijem se podrucju nalazi sjedište njihovog zakonodavnog tijela, odnosno vijeca. (2) Za sudenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, opce mjesno je nadležan sud na cijem se podrucju nalazi njihovo sjedište.

Clan 31. Za sudenje u sporovima protiv državljanina Federacije i Bosne i Hercegovine koji stalno živi u inostranstvu, opce mjesno je nadležan sud njegovog posljednjeg prebivališta u Federaciji.

b) Izberiva mjesna nadležnost

Nadležnost u sporovima za naknadu štete Clan 32. (1) Za sudenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda opce mjesne nadležnosti, nadležan je i sud na cijem je podrucju štetna radnja pocinjena ili sud na cijem je podrucju štetna posljedica nastupila. (2) Ako je šteta nastala zbog smrti ili teške tjelesne ozljede, nadležan je, pored suda iz stava 1. ovog clana, i sud na cijem podrucju tužilac ima prebivalište, odnosno boravište. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog clana primijenjivat ce se i u sporovima protiv društva za osiguranje radi naknade štete trecim osobama na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti društava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog clana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade štete protiv regresnih dužnika.

Nadležnost u sporovima radi zaštite prava na osnovu pisane garancije proizvodaca Clan 33. Za sudenje u sporovima za zaštitu prava na osnovu pisane garancije protiv proizvodaca koji je dao garanciju nadležan je, osim suda opce mjesne nadležnosti za tuženog, i sud opce mjesne nadležnosti za prodavca koji je pri prodaji stvari urucio kupcu pisanu garanciju proizvodaca.

Nadležnost u sporovima radi zaštite prava potrošaca Clan 33a. Za sudenje u sporovima za zaštitu prava potrošaca, pored suda opce mjesne nadležnosti, nadležan je i sud na cijem podrucju potrošac ima prebivalište, odnosno boravište.

Nadležnost u sporovima za zakonsko izdržavanje Clan 34. Za sudenje u sporovima za zakonsko izdržavanje, ako je tužilac osoba koja traži izdržavanje, nadležan je pored suda opce mjesne nadležnosti i sud na cijem podrucju tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.

Nadležnost u bracnim sporovima Clan 35. Za sudenje u sporovima radi utvrdivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništaja braka ili razvoda braka (bracni sporovi), nadležan je, pored suda opce mjesne nadležnosti i sud na cijem su podrucju bracni drugovi imali posljednje zajednicko prebivalište.

Nadležnost u sporovima o utvrdivanju ili osporavanju ocinstva ili materinstva Clan 36. U sporovima radi utvrdivanja ili osporavanja ocinstva ili materinstva, ako je tužilac dijete, nadležan je pored suda opce mjesne nadležnosti i sud na cijem podrucju tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.

Nadležnost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe Clan 37. Za sudenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedišta, ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opce mjesne nadležnosti nadležan je i sud na cijem se podrucju ta poslovna jedinica nalazi.

Nadležnost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa Clan 38. Dok ostavinski postupak nije pravomocno završen, za sudenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, te sporovima o potraživanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda opce mjesne nadležnosti mjesno je nadležan i sud na cijem se podrucju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.

Nadležnost po mjestu placanja Clan 39. Za sudenje u sporovima imatelja mjenice ili ceka protiv potpisnika nadležan je, pored suda opce mjesne nadležnosti, i sud mjesta placanja.

Nadležnost u sporovima iz radnih odnosa Clan 40. Ako je u sporu iz radnog odnosa tužilac zaposlenik, za sudenje je nadležan, pored suda koji je opce mjesno nadležan za tuženog, i sud na cijem se podrucju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na cijem bi se podrucju rad morao obavljati, te sud na cijem je podrucju zasnovan radni odnos.

Nadležnost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima Clan 41. Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadležan je, pored suda opce mjesne nadležnosti, i sud na cijem se podrucju dogodilo smetanje.

c) Iskljuciva mjesna nadležnost

Nadležnost u sporovima o nekretninama Clan 42. (1) Za sudenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija, iskljucivo je nadležan sud na cijem se podrucju nalazi nekretnina. (2) Ako nekretnina leži na podrucju više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.

Nadležnost u sporovima o zrakoplovu i brodu Clan 43. Kad je za sudenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu, nadležni sud u Federaciji, iskljucivo je mjesno nadležan sud na cijem se podrucju vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno brod upisan.

Clan 44. Kad je za sudenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima iz clana 43. ovog zakona nadležan sud u Federaciji, mjesno je nadležan, pored suda na cijem se podrucju vodi registar u koji je brod, odnosno zrakoplov upisan, i sud na cijem se podrucju dogodilo smetanje.

Nadležnost za sporove u izvršnom i stecajnom postupku Clan 45. Za sudenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili administrativnog izvršnog postupka, odnosno u toku i u povodu stecajnog postupka, mjesno je iskljucivo nadležan sud na cijem se podrucju nalazi sud koji provodi izvršni ili stecajni postupak, odnosno sud na cijem se podrucju provodi administrativno izvršenje.

d) Supsidijarna nadležnost

Nadležnost za suparnicare Clan 46. Ako je jednom tužbom tuženo više osoba u svojstvu materijalnih suparnicara (clan 362. stav 1. tacka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od tuženih.

Nadležnost za osobe za koje ne postoji opca mjesna nadležnost u Federaciji Clan 47. (1) Tužba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji opca mjesna nadležnost u Federaciji, može se podnijeti svakom sudu u Federaciji na cijem se podrucju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tužbom traži. (2) Ako nadležnost suda u Federaciji postoji zato što je obaveza nastala za vrijeme boravka tuženog u Federaciji, mjesno je nadležan sud na cijem je podrucju obaveza nastala. (3) U sporovima protiv osoba za koje u Federaciji ne postoji opca mjesna nadležnost, za obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tužba se može podnijeti sudu na cijem podrucju tu obavezu treba ispuniti.

Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo strane osobe u Federaciji Clan 48. U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedište u inostranstvu, u pogledu obaveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tužba se može podnijeti sudu u Federaciji na cijem se podrucju nalazi njeno stalno zastupništvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju ili sjedište organa kome je povjereno da obavlja njene poslove.

e) Odredivanje mjesne nadležnosti od višeg suda

Clan 49. Ako nadležni sud zbog izuzeca sudija ne može postupati, obavijestit ce o tome neposredno viši sud, koji ce odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadležan sud sa njegovog podrucja.

Clan 50. (1) Kantonalni sud može, na prijedlog stranke ili nadležnog opcinskog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležan opcinski sud s njegovog podrucja, ako je ocito da ce se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. (2) Vrhovni sud Federacije može, na prijedlog stranke ili nadležnog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadležan sud u drugom kantonu ako je ocito da ce se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

Clan 51. Ako je za sudenje nadležan sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog zakona ne može utvrditi koji je sud mjesno nadležan, Vrhovni sud Federacije ce, na prijedlog stranke, odrediti koji ce stvarno nadležan sud biti mjesno nadležan.

f) Sporazum o mjesnoj nadležnosti

Clan 52. (1) Ako zakonom nije odredena iskljuciva nadležnost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadležan, uz uslov da je taj sud stvarno nadležan. (2) Ako je zakonom odredeno da su za sudenje u odredenom sporu mjesno nadležna dva ili više sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadležni sud. (3) Sporazum iz stava 2. ovog clana važi samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se tice odredenog spora ili više sporova koji svi proistjecu iz odredenog pravnog odnosa. (4) Ispravu o sporazumu tužilac mora priložiti uz tužbu. (5) Ako tužba nije podnesena sudu na koji upucuje sporazum o mjesnoj nadležnosti tuženi može zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu. (6) Zahtjev iz stava 5. ovog clana tuženi može podnijeti najkasnije u odgovoru na tužbu, uz prilaganje isprave o sporazumu.

Dio drugi
TOK POSTUPKA

A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM

III – T U Ž B A

1. Tužba i njen sadržaj

Clan 53. (1) Parnicni postupak se pokrece tužbom. (2) Tužba mora sadržavati: 1) odreden zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev), 2) cinjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev, 3) dokaze kojima se utvrduju te cinjenice, 4) naznaku vrijednosti spora, 5) druge podatke koje u skladu sa odredbama clana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak. (3) Ako je tužilac u tužbi naveo pravni osnov, sud nije vezan uz njega.

2. Tužba za utvrdenje

Clan 54. (1) Tužilac može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, povredu prava licnosti, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave. (2) Takva se tužba može podici kad je to posebnim propisima predvideno ili, kad tužilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosaili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za cinidbu iz istog odnosa. (3) Tužba za utvrdenje može se podnijeti radi utvrdivanja postojanja, odnosno nepostojanja cinjenice ako je to predvideno posebnim zakonom ili drugim propisom. (4) Tužba za utvrdenje povrede prava licnosti može se podnijeti, bez obzira na to da li je postavljen zahtjev za naknadu štete ili drugi zahtjev u skladu sa posebnim zakonom. (5) Ako odluka o sporu zavisi o tome postoji li ili ne postoji neki pravni odnos koji je tokom parnice postao sporan, tužilac može pored postojeceg zahtjeva istaknuti i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tece nadležan za takav zahtjev. (6) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 5. ovog clana nece se smatrati preinakom tužbe.

3. Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi

Clan 55. (1) U jednoj tužbi tužilac može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženog kad su svi zahtjevi povezani istom cinjenicnom i pravnom osnovom. (2) Ako zahtjevi nisu povezani istom cinjenicnom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tužbi protiv istog tuženog samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi doprinosi ekonomicnosti postupka. (3) Ako sud, u slucaju iz stava 2. ovog clana, ocijeni da isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi ne doprinosi ekonomicnosti postupka, najkasnije na pripremnom rocištu donijet ce rješenje o razdvajanju postupaka. (4) Tužilac može u jednoj tužbi istaknuti dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u medusobnoj vezi i tražiti da sud usvoji slijedeci od tih zahtjeva ako nade da onaj koji je u tužbi istaknut ispred njega nije osnovan. (5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4. ovog clana, istaknuti u jednoj tužbi samo ako je sud stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odredena ista vrsta postupka.

4. Preinaka tužbe

Clan 56. (1) Preinaka tužbe jeste promjena istovjetnosti zahtjeva, povecanje postojeceg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeci. (2) Ako tužilac preinacuje tužbu zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tako da iz iste cinjenicne osnove zahtijeva drugi predmet ili novcanu sumu, tuženi se takvom preinacenju ne može protiviti. (3) Tužba nije preinacena ako je tužilac promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.

Clan 57. (1) Tužilac može preinaciti tužbu najkasnije do zakljucenja pripremnog rocišta ili do pocetka glavne rasprave, ako pripremno rocište nije održano.

(2) Nakon održavanja pripremnog rocišta, a najkasnije do zakljucenja glavne rasprave, sud može dopustiti preinaku tužbe samo ako ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovlacenje postupka i ako tuženi pristaje na preinaku. (3) Smatrat ce se da postoji pristanak tuženog na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinacenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci. (4) Sud ce, u slucaju iz stava 2. ovog clana, dopustiti preinaku tužbe i kad se tuženi protivi preinaci, ako su ispunjeni svi slijedeci uvjeti: 1) tužilac bez svoje krivnje nije mogao tužbu preinaciti ranije; 2) tuženi je u mogucnosti da raspravlja po preinacenoj tužbi bez odlaganja glavne rasprave. (5) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba.

Clan 58. (1) Tužilac može, do zakljucenja glavne rasprave, svoju tužbu preinaciti tako da umjesto prvobitno tuženog tuži drugu osobu. (2) Za preinaku tužbe prema stavu 1. ovog clana potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuženog. Ako se prvobitni tuženi vec upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak. (3) Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuženog mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

5. Povlacenje tužbe

Clan 59. (1) Tužilac može povuci tužbu bez pristanka tuženog prije nego što je tužba dostavljena tuženom. Tužba se može povuci i nakon dostave tuženom sve do zakljucenja glavne rasprave, ako tuženi na to pristane. Ako se tuženi u roku osam dana od dana obavijesti o povlacenju tužbe ne izjasni o tome, smatrat ce se da je pristao na povlacenje. (2) Tužba se, uz izricit pristanak tuženog, može povuci i nakon zakljucenja glavne rasprave do pravomocnosti odluke kojom se postupak pred prvostepenim sudom dovršava. U tom slucaju tuženi svoj zahtjev za naknadu troškova postupka mora postaviti najkasnije u svojoj saglasnosti za povlacenje tužbe. (3) Ako u slucaju iz stava 2. ovog clana dode do povlacenja tužbe prije nego što je prvostepeni sud donio svoju odluku, odnosno prije nego što je ona u povodu žalbe dostavljena drugostepenom sudu, prvostepeni sud ce rješenjem utvrditi da je tužba povucena, odnosno rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i utvrditi da je tužba povucena. Tim ce rješenjem odluciti i o zahtjevu tuženog za naknadu troškova postupka. (4) Ako dode do povlacenja tužbe pred prvostepenim sudom nakon donošenja prvostepene odluke, dok je postupak u povodu žalbe u toku pred drugostepenim sudom, prvostepeni sud ce odmah obavijestiti drugostepeni sud da je došlo do povlacenja tužbe. (5) Ako u slucaju iz stava 2. ovog clana dode do povlacenja tužbe nakon što je predmet dostavljen drugostepenom sudu, drugostepeni sud ce, ako prije toga nije odlucio po žalbi, rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i da je tužba povucena. Istim rješenjem sud ce odluciti i o zahtjevu tuženog za naknadu troškova postupka. (6) Podnesak kojim se, u slucaju iz stava 2. ovog clana, povlaci tužba, podnosi se putem prvostepenog suda koji može, ako cijeni da je to potrebno, održati rocište sa strankama radi provjere jesu li ispunjeni uvjeti za povlacenje tužbe. (7) Tužilac može svoju tužbu povuci i na rocištu pred drugostepenim sudom. (8) Povucena tužba smatra se kao da nije ni bila podnesena i može se ponovo podnijeti.

6. Postojanje parnice

Clan 60. (1) Parnica pocinje teci dostavom tužbe tuženom.

(2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica pocinje teci od trenutka kad je o tom zahtjevu obaviještena protivna stranka. (3) Dok parnica tece, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica medu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud ce tužbu odbaciti. (4) Ako medu istim strankama vec tece druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dužne obavijestiti sud. (5) Sud ce tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti tece li vec druga parnica o istom zahtjevu medu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.

Clan 61. (1) Ako koja od stranaka otudi stvar ili pravo o kojem tece parnica, to ne sprjecava da se parnica medu istim strankama dovrši. (2) Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tece parnica može stupiti u parnicu umjesto tužioca, odnosno tuženog, samo ako na to pristanu obje stranke.

IIIa. - POSTUPAK ZA RJEŠAVANJE SPORNOG PRAVNOG PITANJA

Clan 61a. (1) Ako u postupku pred prvostepenim sudom u vecem broju predmeta postoji potreba da se zauzme stav o spornom pravnom pitanju koje je od znacaja za odlucivanje o predmetu postupka pred prvostepenim sudovima, prvostepeni sud ce po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke zahtjevom pokrenuti postupak pred Vrhovnim sudom Federacije radi rješavanja spornog pravnog pitanja. (2) Sud koji je pokrenuo postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja dužan je zastati sa postupkom dok se ne okonca postupak pred Vrhovnim sudom Federacije.

Clan 61b. (1) Zahtjev iz clana 61a. stav 1. ovog zakona treba sadržavati kratak prikaz utvrdenog stanja stvari u konkretnoj pravnoj stvari, navode stranaka o spornom pravnom pitanju i razloge zbog kojih se sud obraca sa zahtjevom za rješavanje spornog pravnog pitanja. Sud ce uz zahtjev priložiti i sopstveno tumacenje spornog pravnog pitanja. Zahtjev se ne dostavlja strankama na izjašnjavanje. (2) Ako stranka predloži pokretanje postupka za rješavanje spornog pravnog pitanja, a protivna stranka nije bila u mogucnosti izjasniti se o prijedlogu, sud ce dostaviti prijedlog drugoj stranci na izjašnjenje u roku osam dana od dana dostavljanja prijedloga. (3) Prvostepeni sud dužan je uz zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja dostaviti predmet i Vrhovnom sudu Federacije.

Clan 61c. (1) Vrhovni sud Federacije odbacit ce nepotpun ili nedozvoljen zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja. (2) Zahtjev iz stava 1. ovog clana je nedozvoljen ako je o takvom zahtjevu Vrhovni sud Federacije vec donio odluku.

Clan 61d. (1) Vrhovni sud Federacije rješava sporno pravno pitanje po pravilima postupka za usvajanje pravnih stavova. (2) Vrhovni sud Federacije odbit ce riješiti sporno pravno pitanje ako ono nije od znacaja za odlucivanje u vecem broju predmeta u postupku pred prvostepenim sudom. (3) Vrhovni sud Federacije dužan je riješiti sporno pravno pitanje u roku 60 dana od dana prijema zahtjeva.

Clan 61e. (1) U odluci povodom zahtjeva za rješavanje spornog pravnog pitanja Vrhovni sud Federacije iznosi razloge kojima obrazlaže zauzeto pravno shvatanje.

(2) Odluka iz stava 1. ovog clana dostavlja se sudu koji je pokrenuo postupak i objavljuje na internet stranici Vrhovnog suda Federacije ili na drugi pogodan nacin.

Clan 61f. Ako je Vrhovni sud Federacije riješio sporno pravno pitanje, stranke u postupku u kome se postavlja isto sporno pravno pitanje nemaju pravo tražiti njegovo rješavanje u parnici koja je u toku.

IV – PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Opce odredbe

Clan 62. (1) Sud odmah nakon prijema tužbe pocinje pripreme za glavnu raspravu. (2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tužbe, dostavu tužbe na obavezni odgovor, održavanje pripremnog rocišta i zakazivanje glavne rasprave.

Clan 63. U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upucivati podneske u kojima ce navesti cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predložiti dokaze kojima se utvrduju te cinjenice.

Clan 64. (1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu s odredbama ovog zakona. (2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

Clan 65. Sud može u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja, te primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

2. Prethodno ispitivanje i dostava tužbe

Clan 66. Kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili da ne sadrži elemente propisane odredbom clana

  1. ovog zakona (nepotpuna tužba), ili da postoje nedostaci koji se ticu sposobnosti tužioca ili tuženog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlaštenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaštenje potrebno, sud ce radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne radnje predvidene odredbama cl. 295. i 336. ovog zakona.

Clan 67. (1) Nakon prethodnog ispitivanja tužbe sud donosi rješenje kojim se tužba odbacuje ako utvrdi: 1) da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadležnost; 2) da je tužba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreden rok za podnošenje tužbe; 3) da o istom zahtjevu vec tece parnica; 4) da je stvar pravomocno presudena; 5) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba; 6) da se tužilac pred sudom odrekao tužbenog zahtjeva; 7) da ne postoji pravni interes tužioca za podnošenje tužbe za utvrdenje; ili 8) da tužilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz clana 66. ovog zakona.

(2) Sud donosi rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi: 1) da nije mjesno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu; ili 2) da nije stvarno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu.

Clan 68. Ako smatra da nema dovoljno cinjenica za donošenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tužbe, sud ce o tom pitanju odluku donijeti naknadno, cim bude raspolagao sa dovoljno cinjenica.

Clan 69. Tužba sa prilozima se dostavlja tuženom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe u sudu.

3. Odgovor na tužbu

a) Odgovor na tužbu i njegov sadržaj

Clan 70. (1) Nakon prijema tužbe sa prilozima, tuženi je dužan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tužbu. (2) Prilikom dostavljanja tužbe tuženom, sud ce pouciti tuženog o obavezi iz stava 1. ovog clana, o tome šta treba da sadrži odgovor na tužbu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tužbu u odredenom roku.

Clan 71. (1) U odgovoru na tužbu, tuženi ce istaci moguce procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tužbeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu s odredbama clana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak. (2) Ako tuženi osporava tužbeni zahtjev, odgovor na tužbu mora sadržavati i razloge iz kojih se tužbeni zahtjev osporava, cinjenice na kojima tuženi zasniva svoje navode i dokaze kojima se utvrduju te cinjenice.

Clan 72. Kad je u ovom zakonu predvideno da stranka može staviti odreden prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parnicnu radnju dok se tuženi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor odnosno prijedlog može se staviti dok sud ne primi odgovor na tužbu.

Clan 73. (1) Kad utvrdi da je odgovor na tužbu nerazumljiv ili nepotpun, sud ce radi otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu s odredbom clana 336. ovog zakona. (2) Ukoliko odgovor na tužbu bude odbacen ili povucen u skladu sa clanom 336. stav 3. ovog zakona, smatrat ce se da tuženi nije odgovorio na tužbu.

b) Protivtužba i odgovor na protivtužbu

Clan 74. (1) Tuženi može u odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom rocištu, podnijeti protivtužbu, ako je zahtjev protivtužbe u vezi s tužbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtužbom traži utvrdenje nekog prava ili pravnog odnosa o cijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimicno odluka o tužbenom zahtjevu. (2) Nakon održavanja pripremnog rocišta, protivtužba se može podnijeti samo ako tuženi na to pristane i ako sud ocijeni da podnošenje protivtužbe nije usmjereno na odugovlacenje postupka.

(3) Protivtužba se ne može podnijeti ako je za zahtjev iz protivtužbe stvarno nadležan viši sud. (4) Odredbe ovog zakona o tužbi i odgovoru na tužbu na odgovarajuci nacin se primjenjuju i na protivtužbu i odgovor na protivtužbu, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

4. Pripremno rocište

a) Opce odredbe

Clan 75. (1) Nakon prijema odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protivtužbu, sud ce zakazati pripremno rocište. (2) Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja, sud ce zakazati pripremno rocište nakon proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu. (3) Datum održavanja pripremnog rocišta sud ce, u pravilu, odredit i uz prethodnu konsultaciju sa strankama. (4) Pripremno rocište održat ce se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili, ako je tuženi podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtužbu.

Clan 76. Održavanje pripremnog rocišta je obavezno, osim u slucajevima u kojima sud, nakon ispitivanja tužbe i odgovora na tužbu, utvrdi da medu strankama nema spornih cinjenica ili da zbog jednostavnosti spora održavanje pripremnog rocišta nije potrebno.

Clan 77. U pozivu za pripremno rocište sud ce obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s pripremnog rocišta, kao i o tome da su dužne najkasnije na pripremnom rocištu iznijeti sve cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predložiti sve dokaze koje žele izvesti u toku postupka, te na pripremno rocište donijeti sve isprave i predmete koje žele upotrijebiti kao dokaz.

Clan 78. (1) Pripremno rocište pocinje tako što tužilac ukratko izlaže tužbu, a zatim tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu. (2) Kad je potrebno, sud ce zatražiti od stranaka razjašnjenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima.

Clan 78a. Ako stranka ili njen zakonski zastupnik nije u stanju jasno i odredeno izjasniti se o predmetu raspravljanja, a nema punomocnika, sud ce upozoriti na potrebu da uzme punomocnika.

Clan 79. (1) Nakon izlaganja tužbe i odgovora na tužbu, raspravljat ce se o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljni tok postupka. O tim se pitanjima mogu na pripremnom rocištu izvoditi dokazi kad je to potrebno. (2) Sud ce, po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, postupiti u skladu sa odredbama clana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugacije odredeno. (3) Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za vodenje postupka, odluku prigovoru donijet ce zajedno s odlukom o glavnoj stvari. (4) Protiv odluke iz stava 3. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

Clan 80. U daljem toku pripremnog rocišta, raspravljat ce se o prijedlozima stranaka i cinjenicnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge.

Clan 81. (1) Sud ce prema rezultatima raspravljanja na pripremnom rocištu odluciti o cemu ce se raspravljati i koji ce se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. (2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za donošenje odluke sud ce odbiti i u rješenju naznaciti razlog odbijanja. (3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog clana nije dopuštena posebna žalba. (4) Sud nije u daljnjem toku parnice vezan za svoja prijašnja rješenja iz ovog clana.

Clan 82. (1) Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvodenje dokaza vještacenjem, uvijek ce odrediti rok u kojem vještak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i mišljenje. (2) Pri odredivanju ovog roka sud ce voditi racuna o tome da pismeni nalaz i mišljenje mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije održavanja rocišta za glavnu raspravu.

Clan 83. (1) Ako pred istim sudom tece više parnica izmedu istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tužilaca ili raznih tuženih, sud može, na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti, rješenjem spojiti sve te parnice radi zajednickog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Za sve spojene parnice sud ce donijeti zajednicku presudu. (2) Sud može, na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tužbe, te ce nakon završetka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima. (3) Rješenja iz st. 1. i 2. ovog clana mogu se, u pravilu, donijeti najkasnije na pripremnom rocištu ili do pocetka glavne rasprave, ako pripremno rocište nije održano. (4) Protiv rješenja iz st. 1 i 2. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

Clan 84. (1) Ako na pripremno rocište ne dode tužilac, a bio je uredno obaviješten, smatrat ce se da je tužba povucena, osim ako tuženi ne zahtijeva da se rocište održi. (2) Ako na pripremno rocište ne dode uredno obaviješten tuženi, rocište ce se održati bez njegovog prisustva.

Clan 85. Na pripremnom rocištu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlaštenja koja ima i na glavnoj raspravi.

b) Medijacija i sudska nagodba

Clan 86. (1) Najkasnije na pripremnom rocištu, sud može, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predložiti strankama da spor riješe u postupku medijacije, kako je predvideno posebnim zakonom. (2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zakljucenja glavne rasprave.

Clan 87. Stranke mogu zakljuciti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka do njegovog pravomocnog okoncanja (sudska nagodba). (2) Ako je sudska nagodba zakljucena nakon donošenja prvostepene presude, prvostepeni sud donijet ce rješenje kojim ce utvrditi da je prvostepena presuda bez dejstva.

Clan 88. (1) Sud ce, na nacin koji ne ugrožava njegovu nepristrasnost, na pripremnom rocištu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljuce sudsku nagodbu. (2) U cilju doprinošenja nagodbi sud može, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predložiti kako da se nagode, vodeci racuna o željama stranaka, prirodi spora, odnosima medu strankama i drugim okolnostima.

Clan 89. (1) Sudska nagodba se može odnositi na cijeli tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio. (2) Pred sudom se ne može zakljuciti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (clan 3. stav 2.). (3) Kada sud donese rješenje kojim ne dopušta nagodbu stranaka, zastat ce s postupkom dok to rješenje ne postane pravomocno.

Clan 90. (1) Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. (2) Nagodba je zakljucena kad stranke potpišu zapisnik. (3) Nagodba sadrži i sporazum o troškovima. Ako stranke ne postignu sporazum o troškovima, mogu se dogovoriti da odluku o troškovima donese sud. (4) Sud ce strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je unesena nagodba.

Clan 91. Sudska nagodba ima snagu izvršnog naslova.

Clan 92. (1) Sudska nagodba može se pobijati samo tužbom. (2) Sudska nagodba se može pobijati ako je zakljucena u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare. (3) Tužba iz stava 1. ovog clana se može podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana zakljucenja sudske nagodbe. (4) Ako sudska nagodba bude poništena, postupak se nastavlja kao da sudska nagodba nije ni bila zakljucena.

Clan 93. Sud ce u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije bila zakljucena sudska nagodba i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojem je zakljucena sudska nagodba, odbacit ce tužbu.

c) Zakazivanje rocišta za glavnu raspravu

Clan 94. (1) Na pripremnom rocištu sud ce rješenjem odrediti: 1) dan i sat održavanja glavne rasprave; 2) pitanja o kojima ce se raspravljati na glavnoj raspravi; 3) dokaze koji ce se izvesti na glavnoj raspravi; 4) osobe koje ce biti pozvane na glavnu raspravu. (2) Glavna rasprava ce se, u pravilu, održati najkasnije u roku od 30 dana od dana održavanja pripremnog rocišta. (3) Sud može odrediti da se glavna rasprava održi odmah nakon pripremnog rocišta. (4) Ako se procjenjuje da ce glavna rasprava trajati duže od jednog dana, rocište ce biti zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava održi u kontinuitetu.

Clan 95. Sa sadržajem rješenja iz stava 1. clana 94. ovog zakona upoznat ce se prisutna stranka, te joj se nece dostavljati rješenje, niti poziv za glavnu raspravu. Sud ce obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa rocišta za glavnu raspravu.

Clan 96. (1) Sud ce na rocište za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom rocištu, kao i svjedoke i vještake koje je na pripremnom rocištu odlucio pozvati. (2) U pozivu za glavnu raspravu, sud ce obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa rocišta. (3) Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom rocištu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis rješenja iz stava 1.clana 94. ovog zakona.

V – GLAVNA RASPRAVA

1. Tok glavne rasprave

Clan 97. (1) Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja (2) Nakon toga, sudija utvrduje jesu li došle sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li opravdan razlog za izostanak. (3) Ako tužilac bez opravdanog razloga ne dode na rocište za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat ce se da je povukao tužbu, osim ako se tuženi na tom rocištu upusti u raspravljanje. (4) Ako na rocište za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne dode tuženi, a bio je uredno pozvan, rasprava ce se održati bez njegovog prisustva.

Clan 98. (1) Sud ce prvo, po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, utvrditi postoje li procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu s odredbama clana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugacije predvideno. (2) Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1. ovog clana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom, odluku o prigovoru donijet ce zajedno s odlukom o glavnoj stvari. (3) Protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

Clan 99. (1) Glavna rasprava se odvija slijedecim redom: 1) Tužilac ukratko izlaže sva bitna pitanja iz tužbe, ukljucujuci izvodenje dokaza citanjem isprava; 2) Tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu ukljucujuci izvodenje dokaza citanjem isprava i daje odgovor na bitne navode tužioca iz tacke 1. ovog stava; 3) Ako je stavljen prijedlog za izvodenje dokaza saslušanjem stranaka, saslušavaju se stranke, i to prvo tužilac, a zatim tuženi; 4) Saslušavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tužioca, a zatim svjedoci tuženog; 5) Izvode se ostali dokazi, ukljucujuci i vještacenje; 6) Nakon izvodenja svih dokaza, obje stranke, pocevši od tužioca, imaju pravo da se obrate sudu završnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i cinjenicni aspekti predmeta; 7) Sud može dopustiti tužiocu da se ukratko izjasni na završno izlaganje tuženog; 8) Ako je tužiocu dopušteno da se izjasni na završno izlaganje tuženog, i tuženi ce imati pravo da se ukratko izjasni na konacne navode tužioca.

(2) Izuzetno, sud može odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave drugaciji od redoslijeda predvidenog u stavu 1. ovog clana.

Clan 100. (1) Sud ce voditi racuna da se glavna rasprava odvija na pravilan nacin, bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donošenje odluke. (2) Sudija se u toku glavne rasprave brine o održavanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda. (3) Sud ce kazniti osobe koje narušavaju red u sudnici ili vrijedaju dostojanstvo suda i drugih sudionika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepoštivanju suda.

Clan 101. Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ukoliko nije drugacije predvideno ovim zakonom.

Clan 102. (1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve cinjenice potrebne za obrazloženje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne za utvrdivanje svojih navoda, te se izjasniti o navodima i ponudenim dokazima protivne stranke. (2) Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze samo ako ucine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bili u mogucnosti iznijeti odnosno predložiti na pripremnom rocištu.

Clan 103. Stranke mogu iznijeti i svoja pravna shvacanja koja se odnose na predmet spora.

Clan 104. (1) Prilikom izvodenja dokaza saslušanjem stranaka, stranku prvo ispituje njen punomocnik, a nakon toga suprotna stranka. (2) Ako stranka koja se saslušava nema punomocnika, najprije je ispituje sud.

Clan 105. Stranke ispituju svjedoke i vještake. Sudija prvo daje rijec stranci koja je predložila svjedoka ili vještaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih je predložila.

Clan 106. Sudija može postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vještacima u svakoj fazi saslušanja.

Clan 107. (1) Sud ce odbiti provodenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak. (2) Sud nece dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadržano kako na njih treba odgovoriti. (3) Sud nece dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je vec dovoljno odgovoreno. (4) Na zahtjev stranke, u zapisnik ce se unijeti pitanja koja sud nije dopustio. (5) Sud nece dopustiti vrijedanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vještaka za vrijeme ispitivanja.

Clan 108. (1) Saslušani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloži. (2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je još uvijek prisutan, sud može odluciti da svjedoka koji je vec saslušan na istom rocištu za glavnu raspravu još jednom pozove na ponovno saslušanje.

Clan 109. (1) Sud nije vezan za svoje rješenje koje se odnosi na rukovodenje raspravom. (2) Protiv rješenja koja se odnose na rukovodenje raspravom nije dopuštena posebna žalba.

Clan 110. Nakon što budu okoncane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presudenje, sud ce proglasiti da je glavna rasprava zakljucena.

2. Odgoda, odlaganje i nastavak rocišta

Clan 111. (1) Sud može odgoditi zakazano rocište za glavnu raspravu prije njegovog održavanja, ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo održavanje ili da dokazi cije je izvodenje odredeno nece biti pribavljeni do rocišta. (odgoda rocišta). (2) Sud je dužan, najkasnije osam dana prije održavanja rocišta, provjeriti da li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog clana. (3) Kad odgodi rocište, sud ce o vremenu održavanja novog rocišta odmah obavijestiti sve pozvane.

Clan 112. (1) Sud može, na prijedlog stranke, odložiti zapoceto rocište (odlaganje rocišta) samo iz slijedecih razloga: 1) ako bez krivnje stranke koja predlaže odlaganje rocišta na rocištu nije moguce izvesti neki od dokaza cije je izvodenje odredeno, a koji je važan za pravilno donošenje odluke; 2) ako obje stranke predlažu odlaganje radi pokušaja mirnog rješenja spora ili zakljucenja sudske nagodbe. (2) Stranka može samo jednom tražiti odlaganje rocišta iz istog razloga. (3) Kad se rocište odloži, sud ce prisutnima odmah saopciti mjesto i vrijeme novog rocišta. Sud nije dužan o mjestu i vremenu novog rocišta obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odloženom rocištu, a bila je uredno obaviještena, osim ako su na tom rocištu iznesene nove cinjenice. (4) Sud može po službenoj dužnosti odgoditi zakazano rocište samo u slucajevima predvidenim ovim zakonom.

Clan 113. Ako na rocištu nije moguce izvesti neki od dokaza cije je izvodenje odredeno, sud može odluciti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom rocištu, izvede samo taj dokaz, i iznesu navodi u vezi s njim.

Clan 114. (1) Na novom rocištu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su vec provedene ponovo se provode samo ako se rocište drži pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donošenje presude. (2) Ako se rocište drži pred novim sudijom sud može, uz saglasnost stranaka, odluciti da se ponovo ne saslušavaju svjedoci i vještaci i da se ne obavlja novi uvidaj, vec da se procitaju zapisnici o izvodenju tih dokaza.

Clan 115. (1) Rocište za glavnu raspravu se ne može odgoditi niti odložiti na neodredeno vrijeme (2) Rocište za glavnu raspravu ne može se odgoditi ili odložiti duže od 30 dana, osim slucaju iz clana 129. ovog zakona. (3) Prilikom odgode, odnosno odlaganja rocišta sud ce datum održavanja novog rocišta, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.

(4) Kada odgodi ili odloži rocište, sud je dužan poduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do slijedeceg rocišta otklonili uzroci koji su doveli do odgode odnosno odlaganja, te kako bi se na tom rocištu rasprava mogla zakljuciti. (5) Protiv rješenja suda kojim se odgada ili odlaže rocište ili rješenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgodu, odnosno odlaganje rocišta, nije dopuštena posebna žalba.

Clan 116. Ako se zapoleto rolište ne može okoncati u toku istog dana sud ce odrediti nastavak rocišta za slijedeci radni dan (nastavak rocišta).

Clan 117. Odredbe cl. 111., 112., 115. i 116. ovog zakona, na odgovarajuci se nacin primijenjuju na pripremno rocište.

3. Javnost glavne rasprave

Clan 118. (1) Glavna rasprava je javna. (2) Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe. (3) Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oružje ili opasno orude. (4) Odredba stava 3. ovog clana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je nošenje oružja neophodno za vršenje njihove dužnosti.

Clan 119. (1) Sud može iskljuciti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi cuvanja službene, poslovne ili osobne tajne, zaštita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala. (2) Sud može iskljuciti javnost i kada se mjerama za održavanje reda predvidenim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave.

Clan 120. (1) Iskljucenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomocnike i umješace i Ombudsmene Federacije. (2) Sud može dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljucena budu prisutne pojedine službene osobe, kao i naucni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu službu, odnosno naucnu ili javnu djelatnost. (3) Sud ce upozoriti osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost iskljucena da su dužne kao tajnu cuvati ono što su na raspravi saznale, a što nije vec poznato javnosti, i upozoriti ih na posljedice odavanja tajne.

Clan 121. (1) O iskljucenju javnosti odlucuje sud rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno. (2) Protiv rješenja o iskljucenju javnosti nije dopuštena posebna žalba.

Clan 122. Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati i na pripremnom rocištu, na rocištu izvan glavne rasprave pred sudom, te na rocištu pred zamoljenim sudom.

VI – DOKAZI I IZVOÐENJE DOKAZA

1. Opce odredbe

Clan 123. (1) Svaka stranka dužna je dokazati cinjenice na kojima zasniva svoj zahtjev. (2) Sud ce slobodnom ocjenom dokaza utvrditi cinjenice na osnovu kojih ce donijeti odluku.

Clan 124. (1) Sud ce naložiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donošenje odluke, a koje stranke nisu predložile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu clana 3. stav 2. ovog zakona. (2) Ako stranka ne postupi po nalogu suda, sud je ovlašten po službenoj dužnosti pribaviti i izvesti te dokaze.

Clan 125. (1) Ne treba dokazivati cinjenice koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice. (2) Ako stranka porekne cinjenice koje je priznala, sud ce ocijeniti da li ce te cinjenice smatrati priznatim ili osporenim. (3) Cinjenice cije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se može dokazivati da te cinjenice ne postoje, ako zakonom nije što drugo odredeno. (4) Ne treba dokazivati cinjenice koje su opcepoznate.

Clan 126. Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne može sa sigurnošcu utvrditi neku cinjenicu, o postojanju te cinjenice zakljucit ce primjenom pravila o teretu dokazivanja.

Clan 127. Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novcani iznos ili na zamjenjive stvari, ali se tacna visina iznosa odnosno kolicina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim teškocama, sud ce o tome odluciti prema svojoj ocjeni.

Clan 128. (1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. (2) Na prijedlog stranke, podnesen najkasnije na pripremnom rocištu, sud može odluciti da se odredeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom slucaju zapisnici o izvedenim dokazima procitat ce se na glavnoj raspravi. (3) Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog clana, u zamolnici za izvodenje dokaza ukratko ce opisati predmet spora, izložiti stanje parnice i odrediti koji ce se dokazi izvesti, uz naznaku o kojim okolnostima treba osobito voditi racuna. (4) O rocištu za izvodenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestit ce se stranke. (5) Sudija zamoljenog suda ima pri izvodenju dokaza sva ovlaštenja koja ima sudija kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi. (6) Protiv rješenja suda kojim se odreduje izvodenje dokaza pred zamoljenim sudom nije dopuštena posebna žalba.

Clan 129. (1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne može izvesti u rokovima predvidenim ovim zakonom, sud rješenjem može odrediti duži rok za izvodenje dokaza. (2) Kad odredeni rok protekne, rasprava ce se provesti bez obzira na to što odredeni dokaz nije izveden.

Clan 129a. (1) Ako sudu nije poznato pravo koje važi u stranoj državi, zatražit ce obavještenje od organa uprave nadležnog za poslove pravosuda. (2) Sud može i od stranke zatražiti da podnese javnu ispravu izdatu od nadležnog inozemnog organa, kojom se potvrduje koje pravo važi u stranoj državi.

2. Uvidaj

Clan 130. (1) Uvidaj se poduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice ili za razjašnjenje neke okolnosti potrebno neposredno opažanje suda. (2) Uvidaj se može obavljati i uz sudjelovanje vještaka.

Clan 131. Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod trece osobe, kod organa vlasti ili kod pravne osobe kojoj je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, na odgovarajuci ce se nacin primjeniti odredbe cl. 134. do 136. ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili pravnih osoba.

3. Isprave

Clan 132. (1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ vlasti u granicama svoje nadležnosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizicka osoba u vršenju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrduje ili odreduje. (2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednacene s javnim ispravama. (3) Dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrdene cinjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. (4) Ako se posumnja u autenticnost isprave, stranka može tražiti da sud traži da se o tome izjasni organ, odnosno pravna osoba od kojega bi ona trebalo da potjece.

Clan 133. Ako medunarodnim ugovorom nije što drugo odredeno, inostrane javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uslov uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domace javne isprave.

Clan 134. (1) Stranka je dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. (2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod. (3) Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, a sama stranka ne može isposlovati da se isprava preda ili pokaže, sud ce po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno osobi, da ispravu dostave sudu.

Clan 135. (1) Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud može tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajuci joj za to odredeni rok. (2) Stranka ne može uskratiti podnošenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rijec o ispravi koju je po zakonu dužna predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njen sadržaj smatra zajednickom za obje strane. (3) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje drugih isprava na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe cl. 139. i 140. ovog zakona.

(4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porice da se isprava kod nje nalazi, mogu se radi utvrdivanja te cinjenice izvoditi dokazi. (5) Sud ce, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je znacaja što stranka koja drži ispravu nece postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese ispravu ili porice da se isprava kod nje nalazi. (6) Protiv odluke suda iz stava 1. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

Clan 136. (1) Sud može, na prijedlog stranke, narediti trecoj osobi da podnese ispravu samo kad je ona po zakonu dužna pokazati je ili je podnijeti ili kad je rijec o ispravi koja je po svojem sadržaju zajednicka za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu. (2) Prije nego što donese odluku kojom trecoj osobi nareduje da podnese ispravu, sud ce pozvati trecu osobu da se o tome izjasni. (3) Kad treca osoba porice svoju dužnost da podnese ispravu koja se kod nje nalazi, sud ce riješiti je li treca osoba dužna podnijeti ispravu. (4) Kad treca osoba porice da se isprava nalazi kod nje, mogu se radi utvrdivanja te cinjenice izvoditi dokazi. (5) Pravomocno rješenje o dužnosti trece osobe da podnese ispravu može se izvršiti prema pravilima izvršnog postupka. Sud ce ovo rješenje po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom izvršnom sudu radi prinudnog izvršenja. (6) Treca osoba ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imala u vezi s podnošenjem isprava. Odredbe clana 146. ovog zakona na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati i u tom slucaju.

4. Svjedoci

Clan 137. (1) Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu, a ako ovim zakonom nije drugacije odredeno, dužna je i svjedociti. (2) Kao svjedoci mogu se saslušati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o cinjenicama koje se dokazuju. (3) Stranka koja predlaže da se odredena osoba sasluša kao svjedok mora prije toga naznaciti o cemu ona treba svjedociti i navesti njeno ime i prezime i boravište.

Clan 138. Ne može se saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost cuvanja službene ili vojne tajne, dok je nadležan organ ne oslobodi te dužnosti.

Clan 139. (1) Svjedok može uskratiti svjedocenje: 1) o onome što mu je stranka kao svom punomocniku povjerila; 2) o onome o cemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedala; 3) o cinjenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna cuva ono što se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti. (2) Sud ce upozoriti te osobe da u slucajevima navedenim u stavu 1. ovog clana mogu uskratiti davanje iskaza.

Clan 140. (1) Svjedok može uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izložio opasnosti od krivicnog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobocnoj liniji do treceg stepena zakljucno, svoga bracnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zakljucno i onda kad je brak prestao, osobu s kojom živi u vanbracnoj zajednici ili njene srodnike do drugog stepena zakljucno, te svog staraoca ili staranika, usvojitelja ili usvojenika.

(2) Sud ce upozoriti svjedoka da može uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

Clan 141. (1) Opravdanost razloga za uskracivanje svjedocenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba svjedociti, nakon što se o tome izjasne stranke. (2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog clana stranke nemaju pravo na posebnu žalbu. (3) Svjedok može rješenje iz stava 1. ovog clana pobijati u žalbi protiv rješenja o novcanoj kazni ili o zatvoru zbog toga što je uskratio svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje.

Clan 142. (1) Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu ce se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka predvidene odredbama clana 410. ovog zakona i na pravo na naknadu troškova iz clana 146. ovog zakona. (2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se saslušati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.

Clan 143. (1) Svjedoci se saslušavaju pojedinacno i bez prisustva svjedoka koji ce se kasnije saslušavati. Svjedok je dužan odgovore davati usmeno. (2) Svjedok ce se najprije opomenuti da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, a nakon toga ce se upozorit i na posljedice davanja lažnog iskaza. (3) Zatim ce se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravište, mjesto i datum rodenja, godine života i njegov odnos sa strankama.

Clan 144. (1) Poslije opcih pitanja, svjedoka ispituje stranka koja ga je predložila, a nakon toga suprotna stranka. (2) Sud uvijek može postavljati pitanja svjedoku. (3) Svjedok ce se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o cemu svjedoci.

Clan 145. (1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslušat ce se preko tumaca. (2) Ako je svjedok gluh, postavljat ce mu se pitanja pismeno, a ako je nijem pozvat ce se da pismeno odgovara. Ako se saslušanje ne može obaviti na taj nacin, pozvat ce se kao tumac osoba koja se sa svjedokom može sporazumjeti. (3) Sud ce tumaca upozoriti na dužnost vjernog prenošenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

Clan 146. (1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenocište, te na naknadu izmakle zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedoci. (2) Svjedok mora zahtijevati naknadu odmah nakon saslušanja, inace gubi pravo na nju. Sud je dužan na to upozoriti svjedoka. (3) U rješenju kojim se odmjeravaju troškovi svjedoka, sud ce odrediti da se odredeni iznos isplati iz položenog predujma, a ako predujam nije položen, naredit ce stranci da odredeni iznos plati svjedoku u roku od osam dana. Žalba protiv tog rješenja ne zadržava izvršenje rješenja.

5. Vještaci

Clan 147. Sud može, na prijedlog stranke, odrediti izvodenje dokaza vještacenjem kada je radi utvrdenja ili razjašnjenja odredene cinjenice potrebno strucno znanje kojim sud ne raspolaže.

Clan 148. (1) Stranka koja predlaže vještacenje dužna je u prijedlogu naznaciti predmet i obim vještacenja, te predložiti osobu koja ce obaviti vještacenje. (2) Protivna stranka ce se izjasniti o predloženom vještaku, kao i o predmetu i obimu vještacenja. (3) Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti odredena za vještaka i predmetu i obimu vještacenja, odluku o tome ce donijeti sud.

Clan 149. (1) Vještacenje obavlja jedan vještak. (2) Sud može na prijedlog stranke odrediti više vještaka za razlicite vrste vještacenja. (3) Vještaci se odreduju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vještaka za odredenu vrstu vještacenja. (4) Složenija vještacenja povjerit ce se prvenstveno strucnim ustanovama kao što su bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slicno. (5) Ako postoje ustanove za odredene vrste vještacenja, kao što su vještacenje lažnog novca, rukopisa, daktiloskopsko vještacenje i slicno, takva vještacenja povjerit ce se u prvom redu tim ustanovama.

Clan 150. Izvodenje dokaza vještacenjem odreduje sud rješenjem koje sadrži: 1) ime i prezime i zanimanje vještaka, 2) predmet spora, 3) obim i predmet vještacenja, 4) rok za podnošenje pismenog nalaza i mišljenja.

Clan 151. (1) Vještak se uvijek poziva na rocište za glavnu raspravu. (2) Prepis rješenja iz clana 150. ovog zakona dostavlja se vještaku zajedno sa pozivom na rocište za glavnu raspravu. (3) U pozivu ce sud upozoriti vještaka da svoje mišljenje mora iznijeti savjesno i u skladu s pravilima nauke i vještine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i mišljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa rocišta i pravu na nagradu i naknadu troškova.

Clan 152. (1) Vještaci su dužni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i mišljenje. (2) Sud ce vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještacenja iz razloga iz kojih svjedok može uskratiti svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje. (3) Sud može vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještacenja i iz drugih opravdanih razloga. Oslobodenje od dužnosti vještacenja može tražiti i ovlašteni zaposlenik organa ili pravne osobe u kojoj vještak radi.

Clan 153. (1) Vještak ce biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vještaka može uzeti i osoba koja je ranije bila saslušana kao svjedok. (2) Stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzece vještaka cim sazna da postoji razlog za izuzece, a najkasnije prije pocetka izvodenja dokaza vještacenjem.

(3) U zahtjevu za izuzece vještaka stranka je dužna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzece. (4) O zahtjevu za izuzece odlucuje sud. (5) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzece nije dopuštena posebna žalba. (6) Ako je stranka saznala za razlog za izuzece poslije obavljenog vještacenja i prigovara vještacenju iz tog razloga, sud ce postupiti kao da je zahtjev za izuzece stavljen prije obavljenog vještacenja.

Clan 154. (1) Vještak svoj pismeni nalaz i mišljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi drugacije. (2) Vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje.

Clan 155. (1) Ako vještak ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku, sud ce, nakon proteka roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vještaka. (2) Ako vještak dostavi nalaz ili mišljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjecni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud ce pozvati vještaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i mišljenja. (3) Ukoliko vještak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i mišljenje, sud ce, uz prethodno izjašnjenje stranaka, odrediti drugog vještaka.

Clan 156. Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i mišljenje vještaka najkasnije osam dana prije rocišta za glavnu raspravu.

Clan 157. (1) Rocište za glavnu raspravu ce se održati i ako vještak ne pristupi na glavnu raspravu. (2) Izuzetno od stava 1. ovog clana, sud može na prijedlog stranke odložiti raspravu i zakazati novo rocište na koje ce ponovo pozvati vještaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjašnjenja ili dopune nalaza i mišljenja.

Clan 158. Sud ce vještaku dopustiti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim vještacima u vezi predmeta vještacenja.

Clan 159. Protiv rješenja suda iz cl. 148., 150., 152. i 155. ovog zakona, nije dopuštena žalba.

Clan 160. Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova, troškova za prehranu i prenocište i troškova vještacenja, te pravo na razumnu nagradu za obavljeno vještacenje.

Clan 161. Ako odredbama ovog zakona nije drugacije odredeno, na izvodenje dokaza vještacenjem na odgovarajuci nacin se primijenjuju odredbe o saslušanju svjedoka.

Clan 162. Odredbe clana 148. stav 1., clana 149. stav 3., clana 151. st. 1. i 3, i cl. 152., 153. i

  1. ovog zakona na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na tumace. 6. Saslušanje stranaka

Clan 163. Na prijedlog stranke, sud ce odrediti izvodenje dokaza saslušanjem stranaka.

Clan 164. (1) Sud ce odluciti da se sasluša samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. (2) Sud može odluciti da se sasluša samo jedna stranka ako se uvjeri da drugoj stranci, odnosno osobi koja se ima saslušati za tu stranku nisu poznate sporne cinjenice ili ako saslušanje te stranke nije moguce. (3) Ako u toku postupka stranka umre ili ponovno saslušanje stranke nije moguce ili je otežano iz drugih razloga, sud ce procitati zapisnik sa iskazom te stranke.

Clan 165. (1) Za stranku koja nema parnicnu sposobnost saslušat ce se njen zakonski zastupnik. Sud može odluciti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika, sasluša sama stranka, ako je njeno saslušanje moguce. (2) Za pravnu osobu saslušat ce se osoba koja je zakonom ili pravilima pravne osobe odredena da je zastupa.

Clan 166. (1) Poziv na rocište dostavit ce se punomocniku stranke, koji je dužan o tome stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomocnika, stranci ili osobi koja ce se za stranku saslušati. (2) U pozivu ce se naznaciti da ce se na rocištu izvoditi dokaz saslušanjem stranaka i da ce stranka koja dode na rocište biti saslušana u odsutnosti druge stranke.

Clan 167. Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslušanja niti se stranka može prisiliti na davanje iskaza.

Clan 168. Odredbe o izvodenju dokaza saslušanjem svjedoka primjenjivat ce se i pri izvodenju dokaza saslušanjem stranaka, ako za saslušanje stranaka nije što drugo propisano.

7. Osiguranje dokaza

Clan 169. (1) Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nece moci izvesti ili da ce njegovo kasnije izvodenje biti otežano, može se tokom, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede. (2) Osiguranje dokaza može se tražiti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka.

Clan 170. (1) Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parnicnog postupka, za postupanje je nadležan sud pred kojim je postupak u toku. (2) Kad se traži osiguranje dokaza prije pokretanja postupka, te u izuzetnim slucajevima, ako je postupak vec u toku, nadležan je niži sud prvog stepena na cijem se podrucju nalaze stvari koje treba razgledati odnosno sud na cijem podrucju boravi osoba koju treba saslušati.

Clan 171. U podnesku kojim se traži osiguranje dokaza predlagac je dužan navesti cinjenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz nece moci izvesti ili da ce njegovo izvodenje biti otežano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistjece da on nije poznat.

Clan 172. (1) Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza sud ce dostaviti protivniku, ako je poznat, ostavljajuci mu odgovarajuci rok za odgovor. (2) Izuzetno, ako postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud ce o prijedlogu odluciti i bez prethodnog izjašnjenja protivnika. (3) U rješenju kojim se usvaja prijedlog sud ce odrediti rocište za izvodenje dokaza, navesti ce cinjenice o kojima ce se izvoditi dokazi, te dokaze koji ce se izvesti. (4) Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza, on ce mu se dostaviti zajedno s rješenjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza. (5) Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud može radi sudjelovanja na rocištu za izvodenje dokaza, postaviti privremenog zastupnika (clan 296.). O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas. (6) Sud može u izuzetnim slucajevima odrediti da izvodenje dokaza zapocne i prije nego što se rješenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku. (7) Protiv rješenja suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, te protiv rješenja kojim se odlucuje da izvodenje dokaza zapocne prije nego što se rješenje dostavi protivniku, nije dopuštena žalba.

Clan 173. (1) Ako su dokazi izvedeni prije nego što je postupak pokrenut, zapisnik o izvodenju dokaza cuvat ce se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni. (2) Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik ce se dostaviti tome sudu.

VII – SUDSKE ODLUKE

1. Zajednicke odredbe

Clan 174. Sud donosi odluke na rocištu ili van rocišta.

Clan 175. (1) Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. (2) O tužbenom zahtjevu sud odlucuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rješenjem. (3) O svim drugim pitanjima sud odlucuje rješenjem. (4) Odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem.

2. Presuda

a) Opce odredbe

Clan 176. (1) Presudom sud odlucuje o zahtjevu koji se tice glavne stvari i sporednih potraživanja. (2) Ako postoji više zahtjeva, sud ce o svim tim zahtjevima odluciti jednom presudom.

Clan 177. (1) Sud može naložiti tuženom da obavi odredenu cinidbu samo ako je ona dospjela do zakljucenja glavne rasprave. (2) Ako sud usvoji zahtjev za izdržavanje, može obavezati tuženog i na cinidbe koje nisu dospjele (3) Presuda kojom se tuženi obvezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup može se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

Clan 178. Ako je tužilac u tužbi tražio da mu se dosudi odredena stvar, a istovremeno je u tužbi ili do zakljucenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odredeni novcani iznos, sud ce, ako usvoji tužbeni zahtjev, izreci u presudi da se tuženi može osloboditi davanja stvari, ako plati taj novcani iznos.

Clan 179. (1) Kad se stranci u presudi nalaže izvršenje kakve cinidbe, odredit ce se i rok u kojem je tu cinidbu dužna izvršiti. (2) Ako posebnim propisima nije drugacije odredeno, rok za izvršenje cinidbe je 30 dana, ali za cinidbe koje se ne sastoje u novcanom davanju sud može odrediti duži rok. U mjencnim i cekovnim sporovima taj je rok 15 dana. (3) Rok za izvršenje cinidbe pocinje teci prvog dana nakon donošenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, prvog dana nakon dostave prepisa presude stranci kojoj je naloženo izvršenje.

b) Presuda na osnovu priznanja

Clan 180. (1) Ako tuženi do zakljucenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud ce bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev (presuda na osnovu priznanja). (2) Sud nece donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nade da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (clan 3. stav 2.). (3) Donošenje presude na osnovu priznanja odgodit ce se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog clana, prije toga pribave obavijesti. (4) Priznanje tužbenog zahtjeva, na rocištu ili u pismenom podnesku, tuženi može i bez pristanka tužioca opozvati do donošenja presude.

c) Presuda na osnovu odricanja

Clan 181. (1) Ako se tužilac do zakljucenja glavne rasprave odrekne tužbenog zahtjeva, sud ce bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja). (2) Za odricanje od tužbenog zahtjeva nije potreban pristanak tuženog. (3) Tužilac može do donošenja presude, na rocištu ili u pisanom podnesku, opozvati odricanje od tužbenog zahtjeva bez pristanka tuženog.

d) Presuda zbog propuštanja

Clan 182. (1) Kad tuženi, kome je uredno dostavljena tužba u kojoj je tužilac predložio donošenje presude zbog propuštanja, ne dostavi pismeni odgovor na tužbu u zakonskom roku, sud ce donijeti presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev (presuda zbog propuštanja), osim ako je tužbeni zahtjev ocigledno neosnovan. (2) Tužbeni zahtjev je ocigledno neosnovan: 1) ako je tužbeni zahtjev ocigledno protivan cinjenicama navedenim u tužbi; 2) ako su cinjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev u ociglednoj protivnosti s dokazima koje je sam tužilac predložio ili s cinjenicama koje su opcepoznate. (3) Ako je zahtjev ocigledno neosnovan, sud ce donijeti presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev. (4) Presuda zbog propuštanja nece se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati.

Clan 183. se briše.
e) Donošenje, pismena izrada i dostava presude

Clan 184. (1) Sud ce donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljucenja glavne rasprave. (2) Ukoliko sudija prekoraci rok iz stava 1. ovog clana, dužan je u pismenoj formi izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekoracenja.

Clan 185. (1) Nakon zakljucenja glavne rasprave, sud ce prisutne stranke obavijestiti o datumu donošenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud ce je pismeno obavijestiti o datumu donošenja presude. (2) Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomocnici, su dužni sami preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud nece dostavljati presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi. (3) Ako su stranke bile uredno obaviještene o datumu donošenja presude, rok za žalbu protiv presude pocinje teci prvog narednog dana nakon donošenja presude.

Clan 186. (1) U izuzetnim okolnostima, sud može na zahtjev stranke odluciti da se dostava presude izvrši na nacin predviden odredbama ovog zakona o dostavi. (2) Stranci koja nije bila uredno obaviještena o datumu donošenja presude, sud ce u svakom slucaju dostaviti presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi.

Clan 187. Presuda zbog propuštanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave, dostavlja se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavi.

Clan 188. U slucaju iz clana 184. stav 2. ovog zakona, sud ce cim bude saznao da ce doci do odgode datuma donošenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon cega ce strankama presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi.

Clan 189. U slucajevima iz cl. 186., 187. i 188. ovog zakona, rok za podnošenje pravnog lijeka pocinje teci prvog narednog dana nakon dostave prepisa presude.

Clan 190. Izvornik presude potpisuje sudija.

Clan 191. (1) Pismeno izradena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloženje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude. (2) Uvod presude sadrži: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i prezime i prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljucenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika koji su toj raspravi bili prisutni, te dan kad je presuda donesena. (3) Izreka presude sadrži odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ticu glavne stvari i sporednih traženja, te odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja. (4) U obrazloženju sud ce izložiti: zahtjeve stranaka, cinjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su izveli, koje je od tih cinjenica sud utvrdivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koji su dokazi izvedeni, te kako ih je ocijenio. Sud ce

posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlucujuci o zahtjevima stranaka, a izjasnit ce se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora, te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je vec donio tokom postupka. (5) U obrazloženju presude zbog propuštanja, presude na osnovu priznanja ili presude na osnovu odricanja, iznijet ce se samo razlozi koji opravdavaju donošenje takvih presuda.

f) Dopunska presuda

Clan 192. (1) Ako je sud propustio da odluci o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odluciti presudom, a koji su vec raspravljeni, stranka može u roku od 30 dana od prijema presude predložiti parnicnom sudu da se presuda dopuni. (2) Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit ce odnosno odbiti sud bez održavanja rocišta. (3) Ako stranka ne predloži donošenje dopunske presude u roku iz stava 1. ovog clana, smatrat ce se da je tužba u tom dijelu povucena.

Clan 193. Kad sud nade da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave donijet ce, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije riješen (dopunska presuda).

Clan 194. (1) Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i žalba protiv presude, prvostepeni sud ce zastati s dostavom te žalbe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za žalbu protiv te odluke. (2) Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena žalba, ta žalba zajedno sa žalbom protiv prvobitne presude dostavit ce se drugostepenom sudu. (3) Ako se prvostepena presuda pobija žalbom samo zato što prvostepeni sud nije presudom odlucio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, žalba ce se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

g) Ispravljanje presude

Clan 195. (1) Pogreške u imenima i brojevima, i druge ocite pogreške u pisanju i racunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s izvornikom ispravit ce sud u svako doba. (2) Ispravljanje ce se obaviti posebnim rješenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama ce se dostaviti prepis rješenja. (3) Ako izmedu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci presude, strankama ce se dostaviti ispravljeni prepis presude s naznakom da se tim prepisom presude zamjenjuje prijašnji prepis presude. U takvom slucaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tece od dana dostave ispravljenog prepisa presude. (4) O ispravljanju presude sud može odluciti bez saslušanja stranaka.

h) Pravomocnost presude

Clan 196. (1) Presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomocna. (2) Sud tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomocno presudena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je vec pravomocno odluceno odbacit ce tužbu.

(3) Ako je u presudi odluceno o potraživanju koje je tuženi istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potraživanja postaje pravomocna.

Clan 197. (1) Sud je vezan za svoju presudu cim je donesena. (2) Presuda prema strankama ima ucinak od dana donošenja, a u slucajevima u kojima strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud – od dana kada im je dostavljena.

3. Rješenje

Clan 198. (1) Sva rješenja koja se donose na rocištu objavljuje sudija. (2) Rješenje koje je na rocištu objavljeno dostavit ce se strankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv toga rješenja dopuštena posebna žalba, ili ako se na temelju rješenja može odmah tražiti izvršenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. (3) Sud je vezan za svoja rješenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije što drugo odredeno. (4) Kad se rješenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima ucinak cim je objavljeno.

Clan 199. Rješenja koja sud donosi izvan rocišta saopcavaju se strankama dostavom ovjerenog prepisa rješenja.

Clan 200. (1) Rješenje mora biti obrazloženo ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rješava o prijedlozima stranaka koji su medu sobom u opreci, a može biti obrazloženo i u drugim slucajevima kad je to potrebno. (2) Pismeni sastav rješenja treba sadržavati uvijek uvod i izreku, a obrazloženje samo ako prema stavu 1. ovog clana rješenje mora biti obrazloženo.

Clan 201. Rješenja o kaznama izrecenim prema odredbama ovog zakona izvršavaju se po službenoj dužnosti.

Clan 202. (1) Odredbe clana 179., cl. 190. do 195. i clana 197. stav 2. ovog zakona na odgovarajuci nacin ce se primjenjivati i na rješenja. (2) Odredbe cl. 184. do 186. i cl. 188. i 189. ovog zakona na odgovarajuci nacin ce se primjenjivati i na rješenja iz clana 198. stav 2. ovog zakona.

B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

VIII - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Žalba protiv presude

a ) Pravo na žalbu

Clan 203. (1) Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 30 dana od dana donošenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, 30 dana nakon dostave prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odreden drugi rok. U mjenicnim i cekovnim sporovima taj rok je 15 dana.

(2) Blagovremeno podnesena žalba sprijecava da presuda postane pravomocna u dijelu koji se pobija žalbom. (3) O žalbi protiv presude odlucuje drugostepeni sud.

Clan 204. (1) Stranka se može odreci prava na žalbu od trenutka prijema presude. (2) Do donošenja odluke drugostepenog suda stranka može odustati od vec podnesene žalbe. (3) Odricanje ili odustanak od žalbe ne može se opozvati.

b) Sadržaj žalbe

Clan 205. Žalba mora sadržati: 1) oznacenje presude protiv koje se izjavljuje žalba; 2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odredenom dijelu; 3) razlog žalbe; 4) potpis podnositelja žalbe.

Clan 206. (1) Ako žalba ne sadrži podatke iz clana 205. ovog zakona (nepotpuna žalba), prvostepeni sud ce rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba pozvati žalitelja da u roku od osam dana dopuni ili ispravi žalbu. (2) Ako žalitelj u roku iz stava 1. ovog clana ne postupi po traženju suda, sud ce rješenjem odbaciti žalbu kao nepotpunu.

Clan 207. (1) U žalbi se ne mogu iznositi nove cinjenice i predlagati novi dokazi, osim ako žalitelj pruži dokaze da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predložiti do zakljucenja glavne rasprave. (2) Pozivajuci se na nove cinjenice, žalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te cinjenice utvrdile, a predlažuci nove dokaze, dužan je navesti cinjenice koje tim dokazima treba utvrditi. (3) Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u žalbi. (4) Ako su zbog iznošenja novih cinjenica i predlaganja novih dokaza uzrokovani troškovi u postupku u povodu žalbe, te ce troškove neovisno o ishodu spora podmirivati ona stranka koja je iznijela nove cinjenice, odnosno predložila nove dokaze.

c) Razlozi zbog kojih se presuda može pobijati

Clan 208. (1) Presuda se može pobijati: 1) zbog povrede odredaba parnicnog postupka; 2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrdenog cinjenicnog stanja; 3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava. (2) Presuda zbog propuštanja ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrdenog cinjenicnog stanja. (4) Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parnicnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare. (4) Kada se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja pobija zbog toga što je izjava o priznanju ili odricanju data u bitnoj zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove cinjenice, te predložiti nove dokaze koji se ticu tih mana u volji.

Clan 209. (1) Povreda odredaba parnicnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude. (2) Povreda odredaba parnicnog postupka uvijek je od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude u sljedecim slucajevima: 1) ako je u donošenju presude ucestvovao sudija koji je po zakonu morao biti iskljucen ili izuzet (clan 357. ZPP); 2) ako je odluceno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti (clan 16. ZPP); 3) ako je sud odlucio o tužbenom zahtjevu za koji je stvarno nadležan viši sud; 4) ako je protivno odredbama ovog zakona sud zasnovao svoju odluku na nedozvoljenim raspolaganjima stranaka (clan 3. stav 3. ZPP); 5) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; 6) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja; 7) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i da prati tok postupka na svom jeziku; 8) ako je u postupku kao tužilac ili tuženi ucestvovalo lice koje ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlašteno lice, ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomocnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vodenje parnice ili pojedine radnje u postupku, ako vodenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno; 9) ako je odluceno o zahtjevu o kojem vec tece parnica ili kojeg se tužilac odrekao ili o kojem je vec prije pravomocno presudeno ili o kojem je vec zakljucena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe; 10) ako je protivno zakonu bila iskljucena javnost na glavnoj raspravi; 11) ako je presudom prekoracen tužbeni zahtjev; 12) ako je odluceno o nepravovremeno podnesenoj tužbi, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti (clan 67. stav 1. tacka 2.); 13) ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviden postupak mirnog ili drugacijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti. (3) Zbog povreda odredaba parnicnog postupka iz stava 2. tacka 7. ovog clana, žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci ticu.

Clan 210. (1) Pogrešno ili nepotpuno utvrdeno cinjenicno stanje postoji kad je sud neku odlucnu cinjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio. (2) Nepotpuno utvrdeno cinjenicno stanje postoji i kad na to upucuju nove cinjenice ili novi dokazi.

Clan 211. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

d) Postupak po žalbi

Clan 212. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Clan 213. (1) Neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu, odbacit ce rješenjem prvostepeni sud bez održavanja rocišta.

(2) Žalba je neblagovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njeno podnošenje. (3) Žalba je nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koje se odrekla prava na žalbu ili je odustala od izjavljene žalbe, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe.

Clan 213a. U slucaju da podnosilac žalbe odustane od izjavljene žalbe, prvostepeni sud ce rješenjem utvrditi odustanak od žalbe.

Clan 214. (1) Primjerak blagovremene, potpune i dopuštene žalbe dostavit ce prvostepeni sud protivnoj stranci odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema žalbe. Protivna stranka može u roku od osam dana od prijema žalbe podnijeti tome sudu odgovor na žalbu. (2) Primjerak odgovora na žalbu dostavit ce prvostepeni sud žalitelju odmah, a najkasnije u roku od osam dana od prijema odgovora na žalbu. (3) Neblagovremeno podnesen odgovor na žalbu nece se uzeti u razmatranje. (4) Podnesci primljeni nakon prijema odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za odgovor na žalbu nece se uzimati u razmatranje, osim ukoliko sud od stranke izricito zatraži dodatno izjašnjenje.

Clan 215. (1) Nakon prijema odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za odgovor na žalbu, prvostepeni sud ce žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana. (2) Ako žalitelj tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijedene odredbe parnicnog postupka, sudija prvostepenog suda dat ce objašnjenje u povodu navoda žalbe koji se ticu tih povreda, a prema potrebi ce provjeriti istinitost tih navoda u žalbi. (3) Primjerak objašnjenja u povodu navoda žalbe sudija prvostepenog suda dostavit ce strankama koje mogu dati svoje izjašnjenje u roku osam dana.

Clan 216. (1) Kad spisi po žalbi stignu drugostepenom sudu, odreduje se sudija izvjestitelj. (2) Sudija izvjestitelj može, prema potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvještaj o povredama odredaba parnicnog postupka i zatražiti da se radi utvrdivanja tih povreda provedu provjere. (3) U slucaju iz stava 2. ovog clana na odgovarajuci nacin ce se primjenjivati odredbe clana 215. stav 3. ovog zakona.

Clan 217. (1) Drugostepeni sud odlucuje o žalbi u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave. (2) Drugostepeni sud ce zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrdivanja cinjenicnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove cinjenice ili izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti vec izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parnicnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom. (3) Ako drugostepeni sud ocijeni da bi prvostepenu presudu trebalo ponovo ukinuti nakon što je ona vec jednom ukinuta povodom žalbe, dužan je zakazati raspravu, osim ako se radi o presudi na osnovu priznanja, presudi na osnovu odricanja i presudi zbog propuštanja. (4) Drugostepeni sud održat ce sjednicu vijeca, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi. (5) Drugostepeni sud ce donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice vijeca na kojoj je odluceno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zakljucenja rasprave.

Clan 218. (1) Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici, a i oni svjedoci i vještaci za koje sud odluci da se saslušaju. (2) Ako sa rasprave izostane žalitelj, rasprava se nece održati, a odluka ce se donijeti na osnovu navoda žalbe i odgovora na žalbu. (3) Ako sa rasprave izostane stranka koja nije žalitelj, sud ce raspravljati o žalbi i donijeti odluku. (4) U pozivu za raspravu stranka ce biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.

Clan 219. (1) Rasprava pred drugostepenim sudom pocinje kratkim izlaganjem izvjestitelja o stanju predmeta, bez iznošenja njegovog mišljenja o osnovanosti žalbe. (2) Nakon toga procitat ce se presuda ili dio presude na koji se odnosi žalba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim ce žalitelj obrazložiti svoju žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu.

Clan 220. Ako u cl. 217. do 219. ovog zakona nije što drugo odredeno, odredbe ovog zakona o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom na odgovarajuci nacin se primijenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.

e) Granice ispitivanja prvostepene presude

Clan 221. Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeci po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parnicnog postupka iz clana 209. stav 2. tac. 2), 3), 8), 9), 12) i 13) ovog zakona koje se odnose na stranacku sposobnost i zastupanje.

f) Odluke drugostepenog suda o žalbi

Clan 222. (1) Odluke drugostepenog suda donose se nakon vijecanja glasanjem. (2) U prostoriji u kojoj se vijeca i glasa mogu biti prisutni samo clanovi vijeca zapisnicar. Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijece može odluku donijeti i u samom zasjedanju.

Clan 223. (1) Predsjednik vijeca rukovodi vijecanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se brine da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. (2) Za svaku odluku vijeca potrebna je vecina glasova. (3) Clanovi vijeca ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeca. (4) Clan vijeca koji je pri glasanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne može se suzdržati od glasanja o pitanju o kojem se ima kasnije odluciti. (5) Ako se u vezi pojedinih pitanja o kojima se odlucuje glasovi podijele na više razlicitih mišljenja, tako da nijedno od njih nema vecinu, razdvojit ce se pitanja i glasanje ce se ponavljati sve dok se ne postigne vecina. Ako se u pogledu visine novcanog iznosa ili kolicine glasovi podijele na više od dva mišljenja, ponovo ce se raspravljati o razlozima za svako mišljenje. Ako se i nakon toga ne može postici vecina, glasovi dati za najveci nocani iznos ili kolicinu dodat ce se glasovima datim za najbliži manji novcani iznos ili kolicinu dok se ne postigne vecina.

Clan 224. (1) Drugostepeni sud može u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave: 1) odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu;

2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu; 3) ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno sudenje; 4) ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu, ili 5) preinaciti prvostepenu presudu. (2) Prvostepena presuda se povodom žalbe može ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno odlucivanje samo jednom, osim ako se radi o presudi na osnovu priznanja, presudi na osnovu odricanja i presudi zbog propuštanja.

Clan 224a. Sud ce rješenjem utvrditi da je prvostepena presuda bez dejstva i da je žalilac odustao od žalbe, ako su stranke zakljucile sudsku nagodbu u toku postupka po žalbi.

Clan 225. (1) Neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit ce drugostepeni sud rješenjem, ako to nije ucinio prvostepeni sud. (2) Drugostepeni sud ce rješenjem utvrditi da je podnosilac žalbe odustao od podnesene žalbe ako je to propustio uciniti prvostepeni sud. (3) Ako je podnosilac žalbe odustao od žalbe u postupku pred drugostepenim sudom, sud ce rješenjem utvrditi odustanak od žalbe.

Clan 226. Drugostepeni sud ce presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

Clan 227. (1) Drugostepeni sud ce u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi održavanja nove glavne rasprave ako utvrdi da postoji jedan od sljedecih razloga iznesenih u žalbi: 1) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja ili presudu na osnovu propuštanja; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a posebno propuštanjem dostave nije data mogucnost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude; 3) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; 4) ako je presudu donio sudija koji je po zakonu morao biti iskljucen ili izuzet; 5) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i prati tok postupka na svom jeziku. (2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku odluceno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili o zahtjevu po tužbi koja je podnijeta poslije zakonom propisanog roka ili ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predvideni postupak mirnog ili drugacijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti, ili o kojem vec tece parnica ili o kojem je vec prije pravomocno presudeno ili kojeg se tužilac odrekao ili o kojem je vec zakljucena sudska nagodba, ukinut ce prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. (3) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tužilac ili tuženi ucestvovala osoba koja ne može biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravno lice nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomocnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vodenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku, ako vodenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinut ce prvostepenu presudu i vratiti predmet nadležnom prvostepenom sudu ili ce ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu.

(4) Ako drugostepeni sud utvrdi da je prvostepenu presudu donio stvarno nenadležan sud, ukinut ce prvostepenu presudu i predmet ustupiti stvarno nadležnom sudu. (5) Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i predmet vrati istom sudu na ponovno sudenje, može narediti da se nova glavna rasprava ili pripremno rocište održi pred drugim sudijom. (6) U obrazloženju rješenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su odredbe parnicnog postupka povredene i u cemu se povrede sastoje.

Clan 227a. (1) Drugostepeni sud ce rješenjem ukinuti presudu prvostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudenje ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekoracen tužbeni zahtjev na nacin da je odluceno o necemu drugom a ne o onome što je traženo. (2) Ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekoracen tužbeni zahtjev na nacin da je dosudeno više od onoga što je traženo, drugostepeni sud ce rješenjem ukinuti presudu prvostepenog suda u dijelu u kojem je prekoracen tužbeni zahtjev.

Clan 228. Prvostepeni sud je dužan, odmah po prijemu rješenja drugostepenog suda, odrediti pripremno rocište ili rocište za glavnu raspravu, koje ce se održati najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema rješenja drugostepenog suda, te izvesti sve parnicne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostepeni sud u svom rješenju.

Clan 229. Drugostepeni sud ce, u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave, presudom preinaciti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od slijedecih razloga iznesenih u žalbi: 1) ako je utvrdio da postoji povreda odredaba parnicnog postupka, osim u slucajevima iz clana 227. ovog zakona; 2) ako je u sjednici vijeca drugacijom ocjenom isprava i posredno izvedenih dokaza vec izvedenih pred prvostepenim sudom utvrdio drugacije cinjenicno stanje nego što je ono u prvostepenoj presudi; 3) ako je nakon održane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvodenja vec izvedenih dokaza, utvrdio drugacije cinjenicno stanje nego što je ono u prvostepenoj presudi; 4) ako smatra da je cinjenicno stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvrdeno, ali da je prvostepeni sud pogrešno primijenio materijalno pravo; 5) ako je prvostepeni sud iz cinjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zakljucak o postojanju drugih cinjenica na kojima je zasnovana presuda.

Clan 230. Drugostepeni sud ne može preinaciti presudu na štetu stranke koja se žalila, ako je samo ona podnijela žalbu.

Clan 231. U obrazloženju presude, odnosno rješenja, drugostepeni sud ce ocijeniti žalbene navode koji su od odlucnog znacaja.

Clan 232. Drugostepeni sud vratit ce sve spise prvostepenom sudu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke radi predaje tom sudu, strankama i drugim zainteresiranim osobama. Prvostepeni sud dužan je odmah dostaviti odluke drugostepenog suda, a najkasnije u roku osam dana racunajuci od dana prijema spisa.

Clan 232a. (1) Ako je drugostepeni sud propustio odluciti u pogledu svih dijelova presude koji se pobijaju žalbom ili ako je propustio donijeti sve odluke koje je odbacujuci, odnosno

odbijajuci ili uvažavajuci žalbu trebalo donijeti ili ako je propustio odluciti u pogledu jedne ili više žalbi, žalilac može u roku 30 dana od dostave drugostepene odluke predložiti drugostepenom sudu da svoju odluku dopuni. (2) Prijedlog za donošenje drugostepene dopunske odluke ne može se podnijeti zbog toga što drugostepeni sud nije odlucio o svim razlozima zbog kojih je žalba izjavljena ili na koje je bio dužan paziti po službenoj dužnosti. (3) Prijedlog iz stava 1. ovog clana podnosi se prvostepenom sudu, koji ga je dužan bez odgode zajedno sa spisom proslijediti drugostepenom sudu. (4) Na postupak u povodu prijedloga iz stava 1. ovog clana na odgovarajuci nacin se primjenjuju odredbe cl. od 192. do 194. ovog zakona.

2. Žalba protiv rješenja

Clan 233. (1) Protiv rješenja prvostepenog suda dopuštena je žalba, ako u ovom zakonu nije odredeno da žalba nije dopuštena. (2) Ako ovaj zakon izricito odreduje da posebna žalba nije dopuštena, rješenje prvostepenog suda može se pobijati samo u žalbi protiv konacne odluke.

Clan 234. (1) Blagovremeno podnesena žalba zadržava izvršenje rješenja, ako ovim zakonom nije drugacije propisano. (2) Rješenje protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba može se odmah izvršiti.

Clan 235. Rješavajuci o žalbi drugostepeni sud može: 1) odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu; 2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostepenog suda; 3) uvažiti žalbu i rješenje preinaciti ili ukinuti, te prema potrebi predmet vratiti na ponovni postupak.

Clan 236. U postupku po žalbi protiv rješenja na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe ovog zakona koje važe za žalbu protiv presude, osim odredaba o održavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

IX - VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Revizija

Clan 237. (1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomocne presude donesene u drugom stepenu u roku 30 dana od dana dostave prijepisa presude. (2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravomocne presude ne prelazi 30.000,00 konvertibilnih maraka a u privrednim sporovima 50.000,00 konvertibilnih maraka. (3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dopustiti reviziju u svim predmetima ako ocijeni da bi odlucivanje po reviziji bilo od znacaja za primjenu prava u drugim slucajevima. (4) U slucajevima u kojima revizija nije dozvoljena prema odredbi stava 2. ovog clana, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostepene presude ako odluka o sporu zavisi od rješenja nekog materijalno-pravnog ili procesno-pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a narocito u slucaju:

1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvatanje odlucujuci u pojedinim predmetima na sjednici odjeljenja, a rijec je o pitanju u kojem postoji razlicita praksa drugostepenih sudova; 2) ako je o tom pitanju revizijski sud vec zauzeo shvatanje, ali je odluka drugostepenog suda zasnovana na shvatanju koje nije podudarno sa tim shvatanjem; 3) ako je o tom pitanju revizijski sud vec zauzeo shvatanje i presuda se drugostepenog suda zasniva na tom shvatanju, ali bi narocito uvažavajuci razloge iznesene tokom prethodnog prvostepenog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sistemu uvjetovane novim zakonodavstvom ili medunarodnim sporazumima, te odlukom Ustavnog suda BiH, Evropskog suda za ljudska prava trebalo preispitati sudsku praksu. (5) U reviziji iz stava 3. ovog clana stranka treba odredeno naznaciti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz odredeno navodenje propisa i drugih važecih izvora prava koji se na njega odnose, te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Clan 238. O reviziji odlucuje Vrhovni sud Federacije.

Clan 239. Podnesena revizija ne zadržava izvršenje pravomocne presude protiv koje je izjavljena.

Clan 240. (1) Revizija se može izjaviti: 1) zbog povrede odredaba parnicnog postupka iz clana 209. ovog zakona koja je ucinjena u postupku pred drugostepenim sudom; 2) zbog pogrešne primjene materijalnog prava; 3) zbog prekoracenja tužbenog zahtjeva, ako je ta povreda ucinjena u postupku pred drugostepenim sudom. (2) Revizija se ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrdenog cinjenicnog stanja.

Clan 241. (1) Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeci po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava. (2) U povodu revizije iz clana 237. stav 3. ovog zakona, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj odredeno naznaceno kao takvo, uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

Clan 242. Stranke mogu u reviziji iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na povrede odredaba parnicnog postupka koje su ucinjene u postupku pred drugostepenim sudom.

Clan 243. Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Clan 244. (1) Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju, odbacit ce rješenjem prvostepeni sud, bez održavanja rocišta. (2) U slucaju da je podnosilac revizije odustao od podnesene revizije prvostepeni sud ce rješenjem utvrditi odustanak od revizije.

Clan 245. (1) Primjerak blagovremene i potpune revizije prvostepeni sud ce dostaviti protivnoj stranci. (2) U roku od osam dana od dana dostave revizije protivna stranka može podnijeti sudu odgovor na reviziju. (3) Nakon prijema odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za odgovor, prvostepeni sud dostavit ce reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima, revizijskom sudu. (4) Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja se i drugostepenom sudu.

Clan 246. O reviziji revizijski sud odlucuje bez rasprave.

Clan 247. (1) Nedozvoljenu reviziju odbacit ce revizijski sud rješenjem, kao i nepravovremenu ili nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovlaštenja, nije ucinio prvostepeni sud. (2) Revizija je nedozvoljena ako nije izjavljena putem punomocnika iz clana 301b. ovog zakona, ako ju je izjavila osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije, ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podnijeti. (3) Revizijski sud ce rješenjem utvrditi da je podnosilac revizije odustao od podnesene revizije ako je to propustio uciniti prvostepeni sud. (4) Reviziju iz clana 237. stav 3. ovog zakona sud ce rješenjem odbaciti kao nedozvoljenu i ako u reviziji ne bude odredeno naznaceno pravno pitanje zbog kojeg se podnosi uz odredeno navodenje propisa i drugih važecih izvora prava koji se na njega odnose, kao i zato što u njoj nisu odredeno izloženi razlozi zbog kojih podnosilac smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. (5) Revizijski sud ce reviziju iz clana 237. stav 3. ovog zakona odbaciti i ako ocijeni da pravno pitanje zbog kojeg je ona izjavljena nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. (6) U obrazloženju rješenja iz st. 4. i 5. ovog clana treba se samo pozvati na odredbe navedenih stavova koje predvidaju odbacivanje takve revizije zbog tamo navedenih razloga. Ako ocijeni da bi to bilo svrsishodno, sud može odluciti i da se posebno obrazlože razlozi zbog kojih je donijeto takvo rješenje. (7) Ako sud, u slucaju iz stava 5. ovog clana, nade da samo neko od više istaknutih pravnih pitanja nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, revizija ce se odbaciti samo u pogledu tog pitanja.

Clan 248. Revizijski sud ce presudom odbiti reviziju kao neosnovanu, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena kao ni razlog na koji pazi po službenoj dužnosti.

Clan 249. (1) Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parnicnog postupka zbog koje se revizija može izjaviti, osim povreda odredenih u st. 2. i 3. ovog clana, revizijski sud ce, s obzirom na prirodu povrede, presudom preinaciti presudu drugostepenog suda ili rješenjem ukinuti u cijelosti ili djelimicno presudu drugostepenog i prvostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudenje istom ili drugom sudiji prvostepenog suda, odnosno istom ili drugom vijecu drugostepenog suda, odnosno drugom nadležnom sudu. (2) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom odluceno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili po tužbi koja je podnijeta poslije zakonom propisanog roka ili ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predvideni postupak mirnog ili drugacijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti ili o kojem je vec

prije pravomocno presudeno ili kojeg se tužilac odrekao ili o kojem je vec zakljucena sudska nagodba, revizijski sud ce ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu. (3) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom kao tužilac ili tuženi ucestvovala osoba koja ne može biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koje je pravno lice nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomocnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vodenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vodenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, revizijski sud ce, s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st.

  1. ili 2. ovog clana.

Clan 250. (1) Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, presudom ce usvojiti reviziju i preinaciti pobijanu presudu. (2) Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava ili zbog povrede pravila postupka cinjenicno stanje nepotpuno utvrdeno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude, rješenjem ce usvojiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelimicno presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudenje istom ili drugom vijecu drugostepenog suda.

Clan 251. (1) Ako utvrdi da je drugostepenom, odnosno i prvostepenom presudom prekoracen tužbeni zahtjev na nacin da je odluceno o necemu drugom a ne o onome što je traženo, revizijski sud ce rješenjem ukinuti samo presudu drugostepenog suda ili i presudu prvostepenog suda i predmet vratiti drugostepenom, odnosno prvostepenom sudu na ponovno sudenje. (2) Ako utvrdi da je drugostepenom presudom, odnosno i prvostepenom presudom prekoracen tužbeni zahtjev na nacin da je dosudeno više od onoga što je traženo, revizijski sud ce rješenjem ukinuti presudu drugostepenog suda, odnosno i presudu prvostepenog suda u dijelu kojim je prekoracen tužbeni zahtjev.

Clan 252. Odluka revizijskog suda dostavlja se prvostepenom sudu putem drugostepenog suda sa dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke za sud, stranke i druge zainteresirane osobe, a prvostepeni sud je dužan odluku dostaviti strankama u roku osam dana od dana prijema.

Clan 253. Ako u cl. 237. do 252. ovog zakona nije što drugo odredeno, u postupku povodom revizije na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe ovog zakona o žalbi protiv presude, osim odredaba o održavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

Clan 254. (1) Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog suda kojim je postupak pravomocno završen. (2) Revizija protiv rješenja iz stava 1. ovog clana nije dopuštena u sporovima u kojima ne bi bila dopuštena revizija protiv pravomocne presude. (3) Revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostepenog suda kojim se podnesena žalba odbacuje, odnosno kojim se potvrduje rješenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. (4) U postupku u povodu revizije protiv rješenja na odgovarajuci nacin ce se primjenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

2. Ponavljanje postupka

Clan 255. Postupak koji je odlukom suda pravomocno završen može se na prijedlog stranke ponoviti: 1) ako je pri donošenju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti iskljucen; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogucnost da raspravlja pred sudom; 3) ako je u postupku kao tužilac ili tuženi sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vodenje parnice, ili za pojedine radnje u postupku, ako vodenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno; 4) ako se odluka suda zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka ili na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadržaj; 5) ako je do odluke suda došlo zbog krivicnog djela sudije, zakonskog zastupnika ili punomocnika stranke, protivne stranke ili koje trece osobe; 6) ako stranka stekne mogucnost da upotrijebi pravomocnu odluku suda koja je ranije izmedu istih stranaka donijeta o istom zahtjevu; 7) ako se odluka suda zasniva na drugoj odluci suda ili na odluci nekog drugog organa, a ta odluka bude pravomocno preinacena, ukinuta, odnosno poništena; 8) ako je naknadno pred nadležnim organom na drugaciji nacin, pravomocno, odnosno konacno riješeno prethodno pitanje (clan 12.) na kojem je sudska odluka zasnovana; 9) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nade ili stekne mogucnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te cinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

Clan 256. (1) Iz razloga navedenih u clanu 255. tac. 1. do 3. ovog zakona, ne može se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku. (2) Zbog okolnosti navedenih u clanu 255. tac. 1., 6., 7., 8. i 9. ovog zakona, ponavljanje postupka može se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te okolnosti iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomocnom sudskom odlukom.

Clan 257. (1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to: 1) u slucaju iz clana 255. tacka 1. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za ta razlog; 2) u slucaju iz clana 255. tacka 2. ovog zakona od dana kad je odluka dostavljena stranci; 3) u slucaju iz clana 255. tacka 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tužilac ili tuženi sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku - od dana kad je odluka dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik - od dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno njenom zakonskom zastupniku, ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vodenje parnice ili za pojedine radnje u postupku - od dana kad je stranka saznala za taj razlog; 4) u slucajevima iz clana 255. tac. 4. i 5. ovog zakona - od dana kad je stranka saznala za pravomocnu presudu u krivicnom postupku, a ako se krivicni postupak

ne može provesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti; 5) u slucajevima iz clana 255. tac. 6., 7., 8. i 9. ovog zakona od dana kada je stranka mogla iznijeti sudu nove cinjenice, odnosno nova dokazna sredstva. (2) Ako bi rok odreden u stavu 1. ovog clana poceo teci prije nego što je odluka postala pravomocna, taj ce se rok racunati od pravomocnosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek, odnosno od dostave pravomocne odluke višeg suda izrecene u posljednjem stepenu. (3) Nakon što protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomocna, prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti, osim ako se ponavljanje traži iz razloga navedenih u clanu 255. tac. 2. i 3. ovog zakona.

Clan 258. O prijedlogu za ponavljanje postupka odlucuje drugostepeni sud, i to sudija pojedinac koji nije sudjelovao u donošenju drugostepene odluke u prijašnjem postupku.

Clan 259. (1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. (2) U prijedlogu se posebno moraju navesti zakonska osnova po kojoj se traži ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagaca, te uciniti vjerovatnim da bi u ponovljenom postupku mogla za predlagaca biti donesena povoljnija odluka.

Clan 260. (1) Neblagovremene, nepotpune ili nedopuštene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit ce rješenjem prvostepeni sud bez održavanja rocišta. (2) Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavit ce primjerak prijedloga protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na prijedlog.

Clan 261. Nakon prijema odgovora na prijedlog ili nakon proteka roka za davanje odgovora, prvostepeni sud ce prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana.

Clan 261a. Nepravovremen, nepotpun ili nedozvoljen prijedlog za ponavljanje postupka odbacit ce rješenjem sudija pojedinac drugostepenog suda, ako to u granicama svojih ovlaštenja nije ucinio prvostepeni sud.

Clan 262. (1) Drugostepeni sud odlucuje o prijedlogu za ponavljanje postupka u pravilu bez održavanja rasprave. (2) Ako sud ocijeni da je održavanje rasprave neophodno, postupit ce u skladu s odredbama cl. 218. do 220. ovog zakona.

Clan 263. (1) Nakon što drugostepeni sud donese odluku o prijedlogu, sudu prvog stepena vraca sve spise s dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke. (2) U rješenju kojim se dopušta ponavljanje postupka izreci ce se da se ukida odluka donesena u prijašnjem postupku. (3) Protiv rješenja drugostepenog suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje postupka žalba nije dopuštena. (4) Žalba protiv rješenja drugostepenog suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se istom sudu, koji o žalbi odlucuje u vijecu trojice sudija, koji nisu ucestvovali u donošenju odluke u ranijem postupku.

Clan 264. (1) U ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne može postupati sudija koji je odlucivao u prijašnjem postupku. (2) Prvostepeni sud ce odrediti pripremno rocište odmah po prijemu rješenja drugostepenog suda, a najkasnije u roku od osam dana.

Clan 264a. (1) Kada Evropski sud za ljudska prava utvrdi povredu kojeg ljudskog prava ili osnovne slobode zagarantovane Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnih Protokola uz Konvenciju, koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina, stranka može u roku 90 dana od konacnosti presude Evropskog suda za ljudska prava podnijeti zahtjev sudu u Bosni i Hercegovini, koji je sudio u prvom stepenu u postupku u kojem je donesena odluka kojom je povrijedeno ljudsko pravo ili osnovna sloboda, za izmjenu odluke kojom je to pravo ili osnovna sloboda povrijedeno. (2) Postupak iz stava 1. ovog clana provodi se uz odgovarajucu primjenu odredaba o ponavljanju postupka. (3) U ponovljenom postupku sudovi su dužni poštovati pravne stavove izražene u konacnoj presudi Evropskog suda za ljudska prava, kojom je utvrdena povreda osnovnog ljudskog prava i slobode.

3. Odnos izmedu prijedloga za ponavljanje postupka i revizije

Clan 265. (1) Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se može izjaviti i revizija, smatrat ce se da je stranka izjavila reviziju. (2) Ako stranka izjavi reviziju iz razloga što je u prvostepenom ili drugostepenom postupku odluceno o zahtjevu o kojem je vec prije pravomocno presudeno ili koga se tužilac vec odrekao ili o kojem je sklopljena sudska nagodba, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz clana 255. ovog zakona, sud ce prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do završetka postupka po reviziji. (3) Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim iz razloga navedenih u stavu 2. ovog clana, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga iz clana 255. stav 1. tac. 4. i 5. ovog zakona, koji su potkrijepljeni pravomocnom presudom donesenom u krivicnom postupku, sud ce prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka. (4) U svim ostalim slucajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka, sud ce odluciti koji ce postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimajuci u obzir sve okolnosti, a osobit o razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze, koje su stranke predložile.

Clan 266. (1) Odredbe clana 265. st. 1. i 3. ovog zakona, primijenit ce se i kad je stranka najprije podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a nakon toga izjavila reviziju. (2) U svim ostalim slucajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju, sud ce, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi drugacije.

Clan 267. (1) Rješenje iz clana 265. ovog zakona donosi prvostepeni sud ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostepenom sudu prije nego što je predmet u povodu revizije upucen revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne pošto je

predmet u povodu revizije upucen revizijskom sudu, rješenje iz clana 265. ovog zakona, donosi revizijski sud. (2) Rješenje iz clana 266. ovog zakona donosi prvostepeni sud, osim ako je predmet, u vrijeme kad revizija stigne prvostepenim sudu, u povodu prijedloga za ponavljanje postupka upucen višem sudu radi donošenja odluke, u kojem slucaju rješenje donosi viši sud. (3) Protiv rješenja suda iz st. 1. i 2. ovog clana nije dopuštena žalba.

Dio treci

X - SUDSKE MJERE OSIGURANJA

Clan 268. (1) Za odlucivanje o prijedlogu za osiguranje, ukljucujuci i osiguranje na imovini protivnika osiguranja koja se nalazi izvan Federacije odnosno Bosne i Hercegovine, koji je podnesen prije pokretanja parnicnog postupka kao i u toku tog postupka nadležan je sud koji postupa po tužbenom zahtjevu. Odluku o mjeri osiguranja donosi sud koji postupa u prvom stepenu, a neposredno viši sud kada je prijedlog za njeno donošenje podnesen nakon dostave predmeta tome sudu radi odlucivanja o pravnom lijeku. (2) Nakon pravomocnosti odluke o tužbenom zahtjevu, o prijedlogu za osiguranje odlucuje sud koji bi bio nadležan za odlucivanje o tužbenom zahtjevu u prvom stepenu.

Clan 269. (1) Mjera osiguranja može se odrediti: 1) ako predlagac osiguranja ucini vjerovatnim postojanje potraživanja ili prava, i 2) ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao sprijeciti ili znatno otežati ostvarenje potraživanja, posebno time što ce svoju imovinu otuditi, prikriti, opteretiti ili na drugi nacin njom raspolagati odnosno promijeniti postojece stanje stvari ili na neki drugi nacin štetno uticati na prava predlagaca osiguranja. (2) Ako drugacije nije zakonom odredeno, sud ce odrediti mjeru osiguranja samo pod uslovom da predlagac osiguranja a na prijedlog protivnika osiguranja, u roku koji odredi sud, prema odredbama zakona o izvršnom postupku, da jemstvo za štetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati odredivanjem i provodenjem mjere osiguranja. Ako predlagac osiguranja ne da jemstvo u odredenom roku, sud ce odbiti prijedlog za odredivanje mjere osiguranja. Na njegov zahtjev, sud može osloboditi predlagaca osiguranja od obaveze davanja jemstva ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj mogucnosti da jemstvo da. (3) Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Brcko Distrikt BiH, kantoni, grad i opcine su izuzeti od obaveze iz stava 2. ovog clana.

Clan 270. Jemstvo iz clana 269. ovog zakona se vraca u roku od osam dana od dana prestanka važenja mjere osiguranja. Ukoliko u meduvremenu protivnik osiguranja podnese tužbu za naknadu štete, nadležni sud za postupanje u tom predmetu ce odluciti o važenju odredenog jemstva.

Clan 271. (1) Radi osiguranja novcanog potraživanja mogu se odrediti slijedece mjere: 1) zabrana protivniku osiguranja da otudi, sakrije, optereti ili raspolaže odredenom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje potraživanja predlagaca osiguranja. Ova zabrana ce se zabilježiti u odgovarajucim javnim registrima; 2) cuvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz tacke 1. ovog stava i to pologanjem u depozit suda ako je to moguce ili predajom u posjed trecoj osobi; 3) zabrana dužniku protivnika osiguranja da isplati protivniku osiguranja potraživanje ili da mu preda stvar, kao i zabrana protivniku osiguranja da primi

stvar, da naplati potraživanje i da njime raspolaže. Ova zabrana se može izreci i svakoj drugoj osobi od koje protivnik osiguranja može zahtijevati isplatu ili predaju stvari. 4) predbilježba založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknjiženom na nekretnini do vrijednosti dosudenog glavnog potraživanja sa kamatama i troškovima. (2) Mjera iz stava 1. tacka 4. ovog clana može se odrediti samo ukoliko o potraživanju povjerioca vec postoji odluka suda koja nije postala izvršna. (3) Rješenja o odredivanju mjera osiguranja iz stava 1. ovog clana, dostavljaju se protivniku osiguranja, dužniku protivnika osiguranja, ako je potrebno, i odgovarajucim javnim registrima. Mjera osiguranja smatra se provedenom dostavom protivniku osiguranja ili dužniku protivnika osiguranja, ako mu se dostavlja, ili odgovarajucem javnom registru, ovisno o tome koji je od ova tri datuma prijema raniji po vremenu. (4) Na podrucju gdje ne postoje zemljišne knjige, mjere osiguranja iz ovog clana ce se provesti primjenom odgovarajucih pravila izvršnog postupka.

Clan 272. (1) Radi osiguranja potraživanja koje je upravljeno na odredenu stvar ili njen dio mogu se odrediti slijedece mjere osiguranja: 1) zabrana protivniku osiguranja otudenja, sakrivanja, opterecenja ili raspolaganja imovinom na koju je upravljeno potraživanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i Hercegovini, ova zabrana ce se zabilježiti u odgovarajucim javnim registrima; 2) cuvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz tacke 1. ovog stava i to pologanjem u depozit suda, ako je to moguce, ili predajom u posjed trecoj osobi; 3) zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu imovini na koju je upravljeno potraživanje ili nalog protivniku osiguranja da obavi odredene radnje potrebne da bi se sacuvala imovina ili da bi se održalo postojece stanje stvari; 4) ovlaštenje predlagacu osiguranja da poduzme odredene aktivnosti. (2) Odredbe st. 3. i 4. clana 271. ovog zakona primijenjuju se i u slucaju osiguranja potraživanja upravljenih na odredenu stvar ili jedan njen dio. (3) Mjere osiguranja iz ovog clana ne smiju u cijelosti obuhvatiti zahtjev koji se njima obezbjeduje.

Clan 273. (1) Radi osiguranja drugih prava ili održavanja postojeceg stanja, mogu se izreci slijedece mjere osiguranja: 1) zabrana protivniku osiguranja da poduzima odredene aktivnosti ili nalog da poduzme odredene aktivnosti u cilju održavanja postojeceg stanja ili sprjecavanja nastanka štete suprotnoj stranci; 2) ovlaštenje predlagacu osiguranja da poduzme odredene aktivnosti; 3) povjeravanje odredene imovine protivnika osiguranja trecoj osobi na cuvanje i staranje; 4) odlaganje postupka izvršenja po prijedlogu trecih osoba, pod uslovima predvidenim zakonom kojim se ureduje izvršni postupak; i 5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za osiguranje tužbenog zahtjeva predlagaca osiguranja. (2) Odredba clana 271. stav 3. na odgovarajuci nacin se primjenjuje i na mjere osiguranja iz stava 1. ovog clana.

Clan 274. (1) Protivnik osiguranja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani da otudi, sakrije, optereti ili raspolaže imovinom odgovoran je po pravilima gradanskog prava. Nakon zabilježbe zabrane, sve dok takva zabrana traje, nije moguc upis u registar bilo kakvih promjena prava nastalih na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika osiguranja.

(2) Otudenje ili opterecenje suprotno nalogu suda o zabrani da otudi, sakrije, optereti ili raspolaže imovinom nema pravni ucinak prema predlagacu, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zaštiti savjesnog sticaoca. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog clana, na odgovarajuci nacin se primijenjuju i u slucaju postupanja osoba suprotno odluci suda o odredivanju drugih mjera osiguranja. (4) Mjerom osiguranja ne stice se založno pravo, osim u slucaju opravdanja predbilježbe založnog prava iz tacke 4. stava 1. clana 271. ovog zakona.

Clan 275. Sud može, s obzirom na okolnosti slucaja, odrediti više mjera osiguranja, ako je to potrebno.

Clan 276. (1) Mjera osiguranja može se predložiti prije pokretanja i tokom sudskog postupka te nakon završetka tog postupka, sve dok izvršenje ne bude provedeno. (2) Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parnicni postupak koji je u toku, prijedlog se može iznijeti i usmeno na rocištu. (3) U prijedlogu za odredivanje mjere osiguranja predlagac osiguranja mora istaci zahtjev u kojem ce oznaciti potraživanje cije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži, sredstva i predmet mjera osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti cinjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev, te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagac osiguranja dužan je dokaze, ako je to moguce, priložiti uz prijedlog. (4) Na usmeno podneseni prijedlog za odredivanje mjera osiguranja na odgovarajuci nacin se primijenjuju odredbe stava 3. ovog clana.

Clan 277. (1) Osim u slucajevima odredenim ovim zakonom, mjera osiguranja ne može se odrediti ako protivnik osiguranja nije imao mogucnost da se o prijedlogu za njeno odredivanje izjasni. (2) Prijedlog za odredivanje mjere osiguranja sud zajedno sa prilozima dostavlja protivniku osiguranja uz obavijest da protivnik osiguranja može podnijeti pismeni odgovor na prijedlog za odredivanje mjere osiguranja u roku od osam dana.

Clan 278. (1) Na prijedlog predlagaca osiguranja, istaknut sa prijedlogom za odredivanje mjere osiguranja, sud može odrediti privremenu mjeru osiguranja bez prethodnog obavještavanja i saslušanja protivnika osiguranja ako predlagac osiguranja ucini vjerovatnim da je mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se drugacijim postupanjem izgubila svrha mjere osiguranja. (2) Sud dostavlja odluku iz stava 1. ovog clana protivniku osiguranja odmah. Protivnik osiguranja u roku od tri dana u svom odgovoru može osporiti razloge za odredivanje privremene mjere osiguranja, nakon cega sud mora zakazati rocište u naredna tri dana. Odgovor protivnika osiguranja mora biti obrazložen. (3) Nakon održanog rocišta iz stava 2. ovog clana, sud ce posebnim rješenjem ukinuti rješenje o odredivanju privremene mjere ili zamijeniti to rješenje novim rješenjem o odredivanju mjere osiguranja, u skladu sa clanom 279. ovog zakona. Protiv novog rješenja o odredivanju mjere osiguranja dopuštena je žalba u skladu s clanom 282. ovog zakona.

Clan 279. (1) U rješenju o odredivanju mjere osiguranja sud ce odrediti vrstu mjere, sredstva kojima ce se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja , uz odgovarajucu primjenu pravila sudskog izvršnog postupka. Sud ce po službenoj dužnosti dostaviti rješenje o odredivanju mjeren osiguranja nadležnom izvršnom sudu radi njenog prinudnog provodenja i odgovarajucim javnim registrima radi upisa.

(2) Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreceni u rješenju o odredivanju mjere osiguranja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete osiguranja predlagac osiguranja može predložiti tu izmjenu u istom postupku, na osnovu vec izrecenih naloga ili zabrana. (3) Rješenje o odredivanju mjere osiguranja ima ucinak rješenja o izvršenju iz zakona o izvršnom postupku. Mjera osiguranja obavezuje stranke u postupku, kao i osobe koje su u vezi s njima, nakon što prime obavijest o izdavanju mjere osiguranja. (4) Rješenja iz st. 1. i 2. ovog clana, moraju biti obrazložena. (5) U slucaju odredivanja mjere osiguranja po službenoj dužnosti, sud ce na odgovarajuci nacin primijeniti odredbe ovog clana.

Clan 280. (1) Kada je mjera osiguranja odredena prije podnošenja tužbe, odlukom o odredivanju mjere osiguranja odredit ce se rok ne duži od 30 dana u kojem predlagac osiguranja mora podnijeti tužbu. (2) Predlagac osiguranja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u skladu sa stavom 1. ovog clana.

Clan 281. (1) Izrecena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri osiguranja. (2) Ukoliko tužbeni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom, nadležni sud može mjeru osiguranja ostaviti na snazi dok odluka o tužbenom zahtjevu ne postane pravosnažna. (3) Izrecena mjera osiguranja ostaje na snazi najduže do isteka roka od 30 dana po nastupanju uslova za prinudno izvršenje. (4) Mjeru osiguranja upisanu u javne knjige sud briše po službenoj dužnosti.

Clan 282. (1) Protiv prvostepenog rješenja o mjeri osiguranja može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. (2) Žalba se dostavlja protivniku osiguranja koji može u roku od tri dana od njenog prijema podnijeti sudu odgovor na žalbu. (3) O žalbi odlucuje drugostepeni sud u roku 15 dana od dana prijema spisa. (4) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stava 1. ovog clana. (5) Žalba protiv rješenja o odredivanju mjere osiguranja koje je u prvom stepenu izdao kantonalni sud ili Vrhovni sud Federacije, nije dopuštena. (6) Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri osiguranja nije dopuštena.

Clan 283. (1) Ako su izrecene mjere odredene clanom 271. stav 1. tac. 1. i 2. i clanom 272. stav 1. tac. 1. i 2. ovog zakona, sud ce na prijedlog protivnika osiguranja ili cuvara odrediti prodaju pokretnih stvari koje su podložne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene tih stvari. (2) Prodaja stvari iz stava 1. ovog clana, obavit ce se po pravilima o izvršenju na pokretnim stvarima. (3) Ako je odredena mjera osiguranja iz clana 271. stav 1. tacka 3. ovog zakona, sud može, na prijedlog predlagaca osiguranja ili protivnika osiguranja, odrediti da se na predlagaca osiguranja prenese pravo na ispunjenje potraživanja, u slucaju u kojem postoji opasnost da se to potraživanje, zbog zakašnjenja u njegovu ostvarenju, nece moci realizovati ili da ce se izgubiti pravo na regres prema trecim osobama. (4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraživanja cuvat ce se u sudskom depozitu dok se ne obustavi mjera osiguranja ili dok predlagac osiguranja ne predloži izvršenje, a najduže 30 dana pošto potraživanje postane izvršno. Druge koristi dobivene ostvarenjem potraživanja položit ce se u sudski depozit ako je to moguce, ili ce se na koji drugi nacin odrediti njihovo cuvanje do obustave mjere osiguranja, odnosno

dok predlagac osiguranja ne predloži izvršenje, ali najduže 30 dana pošto potraživanje postane izvršno.

Clan 284. (1) Predlagac osiguranja može u prijedlogu za odredivanje mjere osiguranja ili naknadno izjaviti da se, umjesto mjere osiguranja, zadovoljava davanjem odredenog jemstva od strane protivnika osiguranja. (2) Davanje jemstva umjesto mjere osiguranja može se odrediti i na prijedlog protivnika osiguranja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi predlagac osiguranja.

Clan 285. (1) Ako predlagac osiguranja u roku odredenom rješenjem o odredivanju mjere osiguranja ne podnese dokaz iz clana 280. ovog zakona, sud ce rješenjem staviti van snage izrecenu mjeru osiguranja, ukinuti provedene radnje i obustaviti postupak. (2) Rješenje iz stava 1. ovog clana sud ce na prijedlog protivnika osiguranja donijeti i u sljedecim slucajevima: 1) ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odredena kasnije promijenile tako da više nije potrebna; 2) ako protivnik osiguranja položi sudu dužni iznos potraživanja koje se osigurava sa kamatama i troškovima; 3) ako protivnik osiguranja ucini vjerovatnim da je potraživanje u vrijeme donošenja rješenja o odredivanju mjere osiguranja vec bilo naplaceno ili dovoljno osigurano; 4) ako je pravomocno utvrdeno da potraživanje nije nastalo ili je prestalo. (3) U slucajevima iz stava 1. i stava 2. tac. 3.i 4. ovog clana troškove prouzrokovane odredivanjem i provodenjem mjere osiguranja predlagac osiguranja dužan je nadoknaditi protivniku osiguranja.

Clan 286. (1) Troškove nastale u toku postupka osiguranja prethodno podmiruje predlagac osiguranja. (2) Ako je prijedlog za odredivanje mjere osiguranja podnesen tokom parnicnog ili drugog sudskog postupka, sud nadležan za odlucivanje o tužbenom ili drugom zahtjevu ce odluciti ko podmiruje troškove izdavanja i provodenja mjera osiguranja.

Clan 287. Predlagac osiguranja ima po opštim pravilima imovinskog prava pravo na naknadu štete koja mu je nanesena nepostupanjem osoba koje su bile dužne postupiti po rješenju o odredivanju mjere osiguranja.

Clan 288. Protivnik osiguranja ima po opštim pravilima imovinskog prava prema predlagacu osiguranja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena mjerom osiguranja za koju je utvrdeno da je bila neosnovana ili koju predlagac osiguranja nije opravdao.

Clan 289. Potraživanja naknade štete iz cl. 287. i 288. ovog zakona zastarjevaju u roku od godinu dana od prestanka važenja rješenja kojim je mjera osiguranja izrecena.

Clan 290. Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadležan za provodenje izvršenja pravomocne presude.

Dio cetvrti
OPCE ODREDBE

XI - STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

Clan 291. (1) Stranka u postupku može biti svaka fizicka i pravna osoba. (2) Posebnim propisima može se odrediti ko može biti stranka u postupku osim fizickih i pravnih osoba. (3) Parnicni sud može, izuzetno, s pravnim ucinkom u odredenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranacku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog clana, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje stranacke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti izvršenje. (4) Protiv rješenja iz stava 3. ovog clana, kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije dopuštena posebna žalba.

Clan 292. (1) Stranka koja je potpuno poslovno sposobna može sama obavljati radnje u postupku (parnicna sposobnost). (2) Punoljetna osoba kojoj je djelimicno ogranicena poslovna sposobnost parnicno je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. (3) Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnicno je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

Clan 293. (1) Stranku koja nema parnicnu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik. (2) Zakonski zastupnik odreduje se zakonom ili aktom nadležnog organa vlasti donesenim na osnovu zakona. (3) U toku cijelog postupka sud ce, po službenoj dužnosti, paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka u postupku biti stranka u postupku i je li parnicno sposobna, zastupa li parnicno nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovlaštenja kad su ona potrebna.

Clan 294. (1) Zakonski zastupnik može u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podnošenje ili povlacenje tužbe, za priznanje odnosno za odricanje od tužbenog zahtjeva, za zakljucenje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odredeno da zastupnik mora imati posebna ovlaštenja, on može te radnje poduzimati samo ako ima takva ovlaštenja. (2) Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik dužna je na zahtjev suda dokazati da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odredenih radnji u postupku potrebno posebno ovlaštenje, zakonski zastupnik dužan je dokazati da ima takvo ovlaštenje. (3) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pažnju u zastupanju, obavijestit ce o tome organ starateljstva. Ako bi zbog propuštanja zastupnika mogla nastati šteta za osobu pod starateljstvom, sud ce zastati s postupkom i predložiti da se odredi drugi zakonski zastupnik.

Clan 295. (1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat ce tužioca da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili ce poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku. (2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebna ovlaštenja kad su ona potrebna, zatražit ce da nadležni organ

starateljstva postavi staraoca parnicno nesposobnoj osobi, odnosno pozvat ce zakonskogzastupnika da pribavi posebna ovlaštenja ili ce poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnicno nesposobna strana bila pravilno zastupana. (3) Sud ce odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog clana. Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog cije bi odgode mogle nastati štetne posljedice za stranku. (4) Ako se nedostaci iz st. 1. i 2. ovog clana ne mogu otkloniti ili ako odredeni rok bezuspješno protekne, sud ce rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvacene tim nedostacima i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprecavaju daljnje vodenje parnice. (5) Protiv rješenja kojim se nareduju mjere za otklanjanje nedostataka nije dopuštena žalba.

Clan 296. (1) Ako se tokom postupka pred prvostepenim sudom pokaže da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tuženom trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice, sud ce tuženom postaviti privremenog zastupnika. (2) Uz uvjet iz stava 1. ovog clana, sud ce postaviti tuženom privremenog zastupnika osobito u slucajevima: 1) ako tuženi nije parnicno sposoban, a nema zakonskog zastupnika, 2) ako postoje protivni interesi tuženog i njegovog zakonskog zastupnika, 3) ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika, 4) ako je prebivalište i boravište tuženog nepoznato, a tuženi nema punomocnika, 5) ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomocnika u Federaciji, nalaze u inostranstvu, a dostava se nije mogla obaviti. (3) O postavljanju privremenog zastupnika, sud ce bez odgadanja obavijestiti organ starateljstva, a i stranke kad je to moguce. (4) Ako se tokom postupka nakon podnošenja tužbe i u odnosu na tužioca ostvare razlozi zbog kojih je prema odredbama iz st. 1. i 2. ovog clana moguce tuženom postaviti privremenog zastupnika, sud ce privremenog zastupnika postaviti i tužiocu.

Clan 297. (1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika. (2) Ta prava i dužnosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tuženi ili njegov punomocnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca.

Clan 298. (1) Ako je privremeni zastupnik postavljen tuženom iz razloga navedenih u clanu 296. stav 2. tac. 4. i 5. ovog zakona, sud ce u roku od osam dana izdati oglas koji ce objaviti u “Službenim novinama Federacije BiH”, službenom glasilu kantona i na oglasnoj ploci suda. (2) Oglas iz stava 1. ovog clana sadrži: naziv suda koji je postavio privremenog zastupnika, zakonski osnov, ime tuženog kojem se postavlja zastupnik, predmet spora, ime zastupnika i njegovo zanimanje i boravište, kao i upozorenje da ce zastupnik zastupati tuženog u postupku sve dok se tuženi ili njegov punomocnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.

Clan 299. Parnicna sposobnost u Federaciji procjenjuje se po zakonima Federacije.

XII – PUNOMOCNICI

Clan 300. (1) Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomocnika. (2) Stranka koju zastupa punomocnik može uvijek doci pred sud i davati izjave pored svog punomocnika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vještake može ispitivati samo preko punomocnika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi.

Clan 301. (1) Punomocnik može biti advokat, advokatsko društvo ili uposlenik službe za besplatnu pravnu pomoc, kao i za pravna lica uposlenik tog pravnog lica, a za fizicka lica bracni, odnosno vanbracni drug stranke ili srodnik stranke po krvi po pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobocnoj do cetvrtog stepena zakljucno, odnosno srodnik po tazbini zakljucno do drugog stepena. (2) Ako sud utvrdi da punomocnik koji je advokat ne obavlja svoju dužnost u skladu sa Zakonom o advokaturi, sud ce o tome izvijestiti nadležnu advokatsku komoru, i, ako je to moguce, stranku koju advokat zastupa. (3) U radnim sporovima radnika može, besplatno, zastupati i osoba uposlena za pružanje pravne pomoci pri sindikatu, pod uvjetom da je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit. (4) Ako u punomoci nisu bliže odredena ovlaštenja, punomocnik iz stava 3. ovog clana ima ovlaštenja iz clana 307. ovog zakona.

Clan 301a. Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi iznos 50.000 konvertibilnih maraka, punomocnici pravnih lica mogu biti samo osobe koje imaju položen pravosudni ispit.

Clan 301b. (1) Stranka može podnijeti reviziju putem punomocnika koji je advokat. (2) Izuzetno od stava 1. ovog clana, stranka može sama podnijeti reviziju ako ima položen pravosudni ispit, odnosno za nju može reviziju podnijeti kao punomocnik osoba koja je prema odredbama ovog ili kojeg drugog zakona ovlaštena zastupati je u tom svojstvu iako nije advokat, ako ima položen pravosudni ispit.

Clan 302. Radnje u postupku što ih punomocnik poduzima u granicama punomoci imaju isti pravni ucinak kao da ih je poduzela sama stranka.

Clan 303. (1) Stranka može izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomocnika na rocištu na kome je ta izjava data. (2) Ako je punomocnik priznao koju cinjenicu na rocištu na kojem stranka nije bila prisutna ili je koju cinjenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud ce cijeniti obje izjave prema clanu 125. stav 2. ovog zakona.

Clan 304. Stranka može ovlastiti punomocnika da poduzima samo odredene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku.

Clan 305. Ako je stranka izdala advokatu punomoc za vodenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoci, advokat je ovlašten na temelju takve punomoci: 1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tužbu, povuci je, dati odgovor na tužbu, priznati tužbeni zahtjev ili se odreci tužbenog zahtjeva, zakljuciti

nagodbu, podnijeti pravni lijek i odreci se ili odustati od njega, te zahtijevati
izdavanje mjera osiguranja;
2) stavljati zahtjev za izvršenje ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u
postupku, u povodu takvog zahtjeva;
3) od protivne stranke primiti dosudene troškove;
4) pismeno ovlastiti drugog advokata na poduzimanje samo pojedinih radnji u
postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi.

Clan 306. Advokata kojem je stranka izdala punomoc može, uz izricito ovlaštenje stranke, zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena strucni saradnik i advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen.

Clan 307. Ako stranka u punomoci nije pobliže odredila ovlaštenja punomocnika, punomocnik koji nije advokat može na osnovu takve punomoci obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izricito ovlaštenje za povlacenje tužbe, za priznanje ili za odricanje od tužbenog zahtjeva, za zakljucenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenošenje punomoci na drugu osobu, te za podnošenje vanrednih pravnih lijekova.

Clan 308. (1) Stranka izdaje punomoc pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik. (2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit ce na pismenu punomoc umjesto potpisa otisak prsta. Ako se u tom slucaju punomoc izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji ce se potpisati na punomoci. (3) Ako posumnja u istinitost pismene punomoci, sud može rješenjem odrediti da se podnese ovjerena punomoc. Protiv tog rješenja nije dopuštena žalba.

Clan 309. (1) Punomocnik je dužan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomoc. (2) Sud može dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomoc, ali ce istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odredenom roku podnese punomoc ili odobrenje stranke za obavljanje parnicnih radnji. (3) Dok ne protekne rok za podnošenje punomoci, sud ce odgoditi donošenje odluke. Ako taj rok bezuspješno protekne, sud ce nastaviti postupak, ne uzimajuci u obzir radnje koje je obavila osoba bez punomoci. (4) Sud je dužan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomocnik ovlaštena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomocnik nije ovlaštena za zastupanje, ukinut ce parnicne radnje što ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka naknadno odobrila.

Clan 310. (1) Stranka može punomoc u svako vrijeme opozvati, a punomocnik je može u svako vrijeme otkazati. (2) Opozivanje, odnosno otkaz punomoci mora se saopciti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik. (3) Opozivanje, odnosno otkaz punomoci važi za protivnu stranku od trenutka kad joj je saopcen. (4) Poslije otkaza punomoci, punomocnik je dužan još 30 dana obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomoc, ako je potrebno da od nje otkloni kakvu štetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.

Clan 311. (1) Punomoc prestaje smrcu fizickog lica, proglašenjem za umrlo i gubitkom poslovne sposobnosti.

(2) Ako je punomocniku fizickog lica dato ovlaštenje da može poduzimati sve radnje u postupku a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban ili ako zakonski zastupnik bude razriješen dužnosti, punomocnik je ovlašten poduzimati radnje u postupku koje ne trpe odgadanje.

Clan 312. (1) Prestankom pravne osobe prestaje i punomoc koju je ona izdala. (2) U slucaju stecaja ili likvidacije punomoc koju je izdao stecajni, odnosno likvidacioni dužnik prestaje kada prema važecim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka, odnosno likvidacije. (3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog clana, punomocnik je dužan još 30 dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni štetu.

XIII – JEZIK U POSTUPKU

Clan 313. Pozivi, odluke i druga sudska pismena upucuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na jednom od jezika iz clana 6. ovog zakona.

Clan 314. Stranke i drugi sudionici u postupku pri sudjelovanju u postupku upotrebljavaju jedan od jezika iz clana 6. ovog zakona.

Clan 315. (1) Stranke i umješaci koji ne poznaju nijedan od jezika iz clana 6. ovog zakona osigurat ce o svom trošku usmeno i pismeno prevodenje procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena prevodenja za svoje potrebe. (2) Stranke i umješaci dužni su osigurati i prevodenje koje se odnosi na izvodenje dokaza koje su predložili. (3) Prevodenje obavljaju tumaci.

XIV - VRIJEDNOST SPORA

Clan 316. (1) Tužilac je dužan u tužbi oznaciti vrijednost predmeta spora. (2) Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva. (3) Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju se u obzir pri odredivanju vrijednosti spora ako ne cine glavni zahtjev.

Clan 317. Ako se zahtjev odnosi na buduca davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora racuna se po njihovom zbiru, ali najviše do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina.

Clan 318. (1) Ako jedna tužba protiv istog tuženog obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istoj cinjenicnoj i pravnoj osnovi, vrijednost se odreduje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva. (2) Ako zahtjevi u tužbi proizilaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv više tuženih, vrijednost se odreduje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

Clan 319. Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa korištenja stana, odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se racuna prema jednogodišnjoj

najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rijec o najamnom ili zakupnom odnosu zakljucenom na krace vrijeme.

Clan 320. Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja odredenog potraživanja ili ustanovljenje založnog prava, vrijednost predmeta spora odreduje se prema iznosu potraživanja koje treba osigurati, ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potraživanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet ce se vrijednost predmeta zaloga.

Clan 321. (1) Ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novcani iznos, ali tužilac u tužbi navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odredeni novcani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet ce se taj iznos. (2) U drugim slucajevima, kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novcani iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužilac u tužbi naznacio. (3) Ako je u slucaju iz stava 2. ovog clana, tužilac vrijednost predmeta spora suviše visoko ili suviše nisko naznacio, sud ce najkasnije na pripremnom rocištu, a ako pripremno rocište nije održano, onda na glavnoj raspravi prije pocetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nacin provjeriti tacnost naznacene vrijednosti, te rješenjem odrediti vrijednost predmeta spora. (4) Protiv rješenja iz stava 3. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

Clan 322. Ako novcani iznos nije izražen u konvertibilnim markama, vec u drugoj valuti, vrijednost predmeta spora se utvrduje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila nadležna finansijska organizacija u vrijeme podnošenja tužbe.

XV – ROKOVI I ROCIŠTA

1. Rokovi

Clan 323. (1) Ako rok nije odreden zakonom, odreduje ga sud s obzirom na okolnosti slucaja. (2) Rok koji sud odredi izuzetno se može produžiti na prijedlog zainteresovane osobe ako za to postoje opravdani razlozi. (3) Prijedlog za produženje roka se mora podnijeti prije proteka roka cije se produženje traži. (4) Protiv rješenja o produženju roka nije dopuštena žalba.

Clan 324. (1) Rokovi se racunaju na dane, mjesece i godine. (2) Ako je rok odreden na dane, u rok se ne uracunava dan kad je dostava ili saopcenje obavljeno, odnosno dan u koji pada dogadaj otkad treba racunati trajanje roka, vec se za pocetak roka uzima prvi iduci dan. (3) Rokovi odredeni na mjesece, odnosno na godine završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoceo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca. (4) Ako posljednji dan roka pada na državni praznik ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istjece protekom prvog iduceg radnog dana.

Clan 325. (1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego što rok protekne predan nadležnom sudu.

(2) Ako je podnesak upucen preko pošte preporucenom pošiljkom ili telegrafski, dan predaje pošti smatra se danom predaje sudu kojem je upucen, a ako je podnesak upucen telefaksom, danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sudu. (3) Ako je podnesak upucen elektronskom poštom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme koje je naznaceno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa. (4) Ako je podnesak upucen telegrafski, a ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat ce se da je podnesen u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upucen sudu preporucenom pošiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama pošti. (5) Za osobe koje se nalaze na obaveznoj vojnoj službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi smatra se danom predaje sudu. (6) Odredba stava 5. ovog clana odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u službi u vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili štabovima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u mjestima u kojima ne postoji redovna pošta. (7) Za osobe lišene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za izvršenje krivicnih i prekršajnih sankcija smatra se danom predaje sudu. (8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upucen nenadležnom sudu prije proteka roka, a stigne nadležnom sudu nakon proteka roka, smatrat ce se da je na vrijeme podnesen. (9) Odredbe st.1. do 7. ovog clana primijenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisima mora podici tužba, te na rok zastare potraživanja ili nekog drugog prava.

2. Rocište

Clan 326. (1) Rocište odreduje sud kad je to zakonom propisano. (2) Sud ce na rocište pozvati stranke i ostale osobe cije se prisustvo smatra potrebnim. (3) U pozivu sud ce naznaciti mjesto, prostoriju i vrijeme održavanja rocišta, te navesti stranke i predmet spora. (4) Sud ce u pozivu osobito upozoriti stranke i ostale sudionike u postupku na zakonske posljedice izostanka s rocišta.

Clan 327. (1) Rocište se, u pravilu, održava u sudskoj zgradi. (2) Sud može odluciti da se rocište održi izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nužno ili da ce se na taj nacin uštedjeti u vremenu ili u troškovima postupka. Protiv takvog rješenja nije dopuštena žalba.

3. Povrat u prijašnje stanje

Clan 328. (1) Ako stranka propusti rocište ili rok za poduzimanje neke radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud ce toj stranci na njen prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da je do propuštanja došlo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjeci. (2) Kad se dopusti povrat u prijašnje stanje, parnica se vraca u ono stanje u kojem se nalazila prije propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propuštanja donio.

Clan 329. (1) Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti propuštenu radnju. (2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, racunajuci od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje – od dana kad je za to saznala.

(3) Nakon proteka 60 dana od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje. (4) Ako se povrat u prijašnje stanje predlaže zbog propuštanja roka, predlagac je dužan istovremeno s podnošenjem prijedloga obaviti i propuštenu radnju.

Clan 330. (1) Ne može se zahtijevati povrat u prijašnje stanje ako je propušten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijašnje stanje, ili ako je propušteno rocište odredeno u povodu prijedloga za povrat u prijašnje stanje. (2) Povrat u prijašnje stanje nije dozvoljen ako se propuštanje stranke može pripisati povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek.

Clan 331. Sud ce odmah odluciti o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje i nastaviti postupak.

Clan 332. (1) Neblagovremene i nedopuštene prijedloge za povrat u prijašnje stanje, odbacit ce sud rješenjem. (2) U vezi s prijedlogom za povrat u prijašnje stanje sud ce zakazati rocište, osim ako su cinjenice na kojima se prijedlog zasniva opcepoznate. (3) Ako stranka koja je podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje ne dode na rocište zakazano povodom prijedloga a uredno je obaviještena, smatrat ce se da je prijedlog povucen.

Clan 333. (1) Protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dozvoljena žalba, osim ako je usvojen nepravovremeno i nedozvoljen prijedlog. (2) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijašnje stanje žalba je dozvoljena.

XVI – PODNESCI

Clan 334. (1) Tužba, odgovor na tužbu, protivtužba, odgovor na protivtužbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopcenja koji se daju izvan rasprave, podnose se pismeno (podnesci). Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upuceni telegramom, telefaksom ili elektronskom poštom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznacen pošiljalac. (2) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Osobito trebaju sadržavati: oznaku suda, ime i prezime odnosno naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomocnika, ako ih imaju, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja. (3) Ako izjava sadrži kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti cinjenice i dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev. (4) Podnesci koji se dostavljaju elektronskom poštom moraju biti ovjereni kvalifikovanim elektronskim potpisom. (5) Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Clan 335. (1) Isprave koje se prilažu podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji. (2) Ako stranka priloži ispravu u izvorniku, sud ce takvu ispravu zadržati, a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava drži u spisima

predmeta, vratit ce se podnositelju na njegov zahtjev, ali sud može tražiti od podnositelja da spisima priloži prepis ili fotokopiju isprave. (3) Ako je isprava priložena u prepisu ili fotokopiji, sud ce na zahtjev protivne stranke pozvati podnositelja da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Sud ce odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati. (4) Protiv tih rješenja nije dopuštena žalba.

Clan 336. (1) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud ce podnositelju vratiti podnesak radi ispravke ili dopune, uz navode šta treba ispraviti ili dopuniti i odredit ce rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne može biti duži od osam dana. (2) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odredenom za dopunu ili ispravku, smatrat ce se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen. (3) Smatrat ce se da je podnesak povucen ako ne bude vracen sudu u odredenom roku, a ako bude vracen bez ispravke odnosno dopune, odbacit ce se. (4) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud ce pozvati podnositelja da ih u odredenom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po tom nalogu, sud ce podnesak odbaciti.

XVII– DOSTAVA PISMENA

1. Opce odredbe

a) Nacin dostave pismena

Clan 337. (1) Pismena se dostavljaju preko pošte, preko ovlaštene pravne osobe registrovane za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlaštene službene osobe suda. (2) Osoba koja vrši dostavljanje dužna je na zahtjev osobe kojoj se dostavljanje vrši dokazati svojstvo osobe ovlaštene za dostavljanje. (3) Osobe koje dostavljac zatekne na mjestu na kojem treba da se izvrši dostavljanje dužne su na njegov zahtjev pružiti podatke o svom identitetu. (4) Nadležni organ sudske policije dužan je da na zahtjev suda pomogne prilikom obavljanja poslova dostavljanja.

Clan 337a. (1) Ako se tuženi prije podnošenja tužbe sudu u pisanom sporazumu sklopljenom sa tužiocem saglasio da mu se dostava u sporovima na koje se sporazum odnosi vrši na odredenoj adresi u Federaciji ili putem odredene osobe u Federaciji, tužba i druga pismena u postupku tuženom ce se, na prijedlog tužioca, dostavljati na tu adresu ili toj osobi. Smatrat ce se da je dostava tuženom obavljena kada je pismeno dostavljeno osobi naznacenoj u sporazumu. (2) Ako se dostava iz stava 1. ovog clana nije mogla izvršiti, sud ce odrediti da se daljnje dostave tuženom vrše stavljanjem pismena na oglasnu plocu suda. Smatrat ce se da je dostava izvršena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plocu suda. (3) Tužilac je dužan uz tužbu priložiti sporazum iz stava 1. ovog clana, ako u njoj predlaže da se dostava vrši na adresu ili putem osobe iz tog sporazuma. Tužilac koji u tužbi nije predložio da se dostava vrši na adresu ili putem osobe iz sporazuma može i kasnije tokom postupka predložiti da se tuženom dostava vrši na tu adresu ili putem te osobe ako mu se nije mogla uredno obaviti na adresi naznacenoj u tužbi. (4) Sporazum iz stava 1. ovog clana može se sklopiti u pogledu odredenog spora koji je vec nastao ili u pogledu buducih sporova koji mogu nastati iz odredenog pravnog odnosa.

(5) Ako je tuženi fizicko lice koje ne obavlja registriranu djelatnost, sporazum iz stava 1. Ovog clana valjan je samo ako je na njemu potpis tuženog javno ovjeren. Ako tuženo fizicko lice obavlja registriranu djelatnost, sporazum iz stava 1. ovog clana u vezi sa sporovima koji se ne ticu te djelatnosti pravno je valjan samo ako je na njemu potpis tuženog javno ovjeren.

Clan 337b. (1) Ako se odredenim osobama na osnovu njihovog zahtjeva i odobrenja predsjednika suda dostava vrši u sudu, pismena koja im upucuje sud, osim prvostepene presude, polažu se za njih u posebne pretince u za to odredenoj prostoriji suda. Dostavu vrši službena osoba suda. (2) Predsjednik suda može rješenjem odrediti da svi advokati koji imaju kancelariju na podrucju njegovog suda sudska pismena, osim prvostepene presude, primaju putem pretinaca iz stava 1. ovog clana. Protiv tog rješenja advokat ima pravo žalbe predsjedniku neposredno višeg suda u roku osam dana. (3) Pismena koja se dostavljaju putem pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima se dostavljaju prije nego što potpišu dostavnicu. Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama u kojima se dostava vrši putem pošte. Prilikom uzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena položena u pretinac. (4) Na svako pismeno koje se dostavlja na nacin predviden u st. 1. i 2. ovog clana naznacit ce se dan kada je položeno u pretinac osobe kojoj se dostava tako obavlja. (5) U slucajevima iz st. 1. i 2. ovog clana, osobe iz st. 1. i 2. ovog clana dužne su pismeno podici iz pretinca u roku osam dana na nacin odreden st. 3. i 4. ovog clana. Ako pismeno ne bude podignuto u tom roku, dostava ce se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu plocu suda. Smatrat ce se da je dostava obavljena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plocu suda. (6) Dostava u slucajevima iz st. 1. i 2. ovog clana uredna je i ukoliko umjesto putem pretinca bude obavljena na drugi zakonom predviden nacin. (7) Predsjednik suda stavit ce van snage odobrenje iz stava 1. ovog clana ako utvrdi da osoba kojoj je ono dato, neredovno preuzima pismena ili pokušava zloupotrijebiti takav nacin dostave.

Clan 338. (1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji uživaju pravo imuniteta, dostava ce se obaviti diplomatskim putem, ako u medunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije što drugo odredeno. (2) Državljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja putem pošte ili preko nadležnog konzularnog, odnosno diplomatskog predstavništva Bosne i Hercegovine u toj državi.

b) Dostava fizickim i pravnim osobama

Clan 339. (1) Dostava fizickim licima obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti na adresu oznacenu u tužbi, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta upisanu kod organa nadležnog za vodenje evidencije o licnim kartama, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno. (2) Ako ovim zakonom nije drugacije odredeno, dostava organima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlaštenoj za primanje pismena, ili, ako se takva osoba ne zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne.

Clan 340. (1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomocnik, dostava se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomocniku.

(2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomocnika odrede osobu koja je njihov radnik, dostava se može obaviti i u skladu s odredbom clana 339. stav 2. ovog zakona. (3) Ako stranka ima više zakonskih zastupnika, odnosno punomocnika, dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih. (4) Dostava advokatu kao punomocniku može se obaviti i predajom pismena osobi koja je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji.

Clan 341. (1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog, rijecnog, pomorskog i vazdušnog prometa dostava se može obaviti i preko njihovog zapovjedništva, odnosno neposrednog starješine. (2) Osobama lišenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvršenje krivicnih i prekršajnih sankcija.

Clan 342. (1) Dostava pravnoj osobi može se obaviti i putem njene poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice. (2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedište u inostranstvu, može se obaviti i putem njenog zastupništva, odnosno predstavništva u Bosni i Hercegovini ili Federaciji.

c) Vrijeme i mjesto dostave

Clan 343. (1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu fizicke osobe, u sjedištu organa vlasti, u uredu odnosno poslovnim prostorijama pravne osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne. (2) Dostava se može obaviti na bilo kojem mjestu, ako se obavlja osobnim urucenjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.

Clan 344. se briše

3. Dostava preko ovlaštene pravne osobe ili ovlaštene službene osobe suda

a) Dostava fizickim osobama

Clan 345. (1) Dostavljanje fizickim licima po pravilu se vrši predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti. (2) Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena nekome od njenih odraslih clanova domacinstva koji je dužan primiti pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno ce se predati susjedu ako on na to pristane. (3) Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se može obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno. (4) Ako je predaja pismena obavljena drugoj osobi koja ucestvuje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostavljanje ima obaviti, dostava ce se smatrati neurednom. (5) Osobe kojima se prema odredbama st. 2. i 3. ovog clana dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dužne su pismeno predati toj osobi, na što ce ih dostavljac i upozoriti prilikom urucenja pismena. (6) Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2. ili 3. ovog clana, osoba kojoj se pismeno imalo dostaviti o tome ce biti obaviještena slanjem pismene obavijesti preko pošte, obicnom pismonosnom pošiljkom. U pismenoj obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i

prezime osobe koja je primila pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijedeceg radnog dana nakon obavljene dostave.

Clan 346. (1) Ako se pismeno ne može dostaviti na nacin previden u clanu 345. ovog zakona, a dostavljac utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, ostavice u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije, pismenu obavijest da ce pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba tamo može preuzeti u roku od 15 dana od dana pokušaja dostave. U pismenoj obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda gdje se pismeno može preuzeti. (2) Dostava ce se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1. ovog clana.

Clan 347. (1) Ako se dostavlja tužba, a tuženi kojem se tužba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje se dostavljanje ima obaviti, dostavljac ce se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tuženog zateci, te ce mu kod jedne od osoba navedenih u clanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti, ili, ako to nije moguce, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti, pismenu obavijest da radi primanja tužbe bude u odredeni dan i sat u svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu. (2) Ako dostavljac, i nakon što je postupio na nacin predviden u stavu 1. ovog clana, u vrijeme odredeno u obavijesti ne zatekne tuženog kojem se tužba ima dostaviti, dostava ce se obaviti prema odredbama cl. 345. i 346. ovog zakona. (3) Druga pismena, osim tužbe, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1. i 2. ovog clana, ako je to ovim zakonom izricito odredeno ili ako sud smatra da je prilikom dostave potrebna veca opreznost.

Clan 348. (1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno odsutna i da joj osobe navedene u clanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit ce pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi, a dostava ce ponovo biti pokušana u odgovarajuce vrijeme. (2) Ako dostavljac utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, ali istovremeno utvrdi tacnu adresu te osobe, dostava ce se obaviti na naknadno utvrdenoj adresi. Ako dostavljac ne može utvrditi tacnu adresu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, pismeno ce vratiti sudu, a sud ce od stranke koja je prvobitno sud obavijestila o adresi te osobe, zatražiti da dostavi tacnu adresu, odnosno adresu njenog prebivališta u Federaciji prema podacima o njenom prebivalištu, koji ce se pribaviti iz evidencije nadležnog organa. (3) Ako je utvrdeno da tuženi kojem se dostava pismena ima obaviti ne stanuje na adresi svog posljednjeg poznatog prebivališta a njegovo sadašnje boravište ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena obavit ce se objavljivanjem pismena na oglasnoj ploci suda, a u slucaju da se dostavlja tužba, i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji. (4) Dostava se smatra obavljenom istekom roka 15 dana od dana objavljivanja. (5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadržaj pismena. (6) Troškove objave u dnevnim novinama predujmljuje tužilac. (7) Ako u roku koji odredi sud tužilac ne predujmi troškove objavljivanja tužba ce se odbaciti.

b) Dostava pravnim osobama

Clan 349. (1) Dostava organima vlasti i pravnim licima, po pravilu, vrši se predajom pismena jednom od lica iz clana 339. stav 2. ovog zakona. (2) Pravnom licu koje je upisano u odredeni sudski ili drugi upisnik dostava se vrši na adresu navedenu u tužbi predajom pismena jednom od lica iz clana 339. stav 2. ovog zakona. (3) Ako dostavljanje na adresu navedenu u tužbi ne uspije, dostavljanje ce se obaviti na adresu sjedišta te osobe upisane u sudski registar - upisnik. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit ce se stavljanjem pismena na oglasnu plocu suda. Smatrat ce se da je dostava obavljena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plocu suda. (4) Ako je adresa upisanog sjedišta pravnog lica iz stava 1. ovog clana adresa navedena u tužbi, dostava iz stava 1. ovog clana nece se ponoviti na tu adresu, vec ce se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu plocu suda. (5) Odredbe st. 1. i 2. ovog clana primjenjuju se i na fizicka lica koja obavljaju odredenu registriranu djelatnost kada se tim licima dostava obavlja u vezi sa tom djelatnošcu.

c) Odbijanje prijema pismena

Clan 350. Kad osoba kojoj je pismeno upuceno, odnosno odrasli clan njenog domacinstva, odnosno ovlaštena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije da primi pismeno, dostavljac ce pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili ce ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici ce zabilježiti dan, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismenon ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena.

d) Dostavnica

Clan 351. (1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavljac. Primalac ce na dostavnici citko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kom svojstvu prima pismeno. (2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavljac ce postupiti kao u stavu 1. ovog clana, te staviti napomenu zašto primalac nije stavio svoj potpis. (3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavljac ce to zabilježiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena. (4) Ako je dostava obavljena prema odredbi clana 347. stav 1. ovog zakona, na dostavnici ce se pored potvrde o prijemu pismena naznaciti da je prethodila pismena obavijest. (5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici ce dostavljac naznaciti odnos tih dviju osoba. (6) Ako se dostava obavlja prema odredbama clana 346. ovog zakona, dostavljac ce to naznaciti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava pokušana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest. (7) Ako je na dostavnici netacno ili necitko naznacen datum dostave ili je dostavnica nestala, dostava se može dokazivati i na drugi nacin.

4. Promjena adrese

Clan 352. (1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od šest mjeseci nakon pravomocnog okoncanja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, dužni su o tome odmah obavijestiti sud.

(2) Ako protiv pravomocne odluke, unutar roka iz stava 1. ovog clana bude izjavljena revizija, taj se rok produžava sve dok ne istekne šest mjeseci od dostave stranci odluke povodom revizije kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinacuje. (3) Ako je protiv pravomocne odluke unutar roka iz stava 1. ovog clana, podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produžava do isteka roka od šest mjeseci nakon pravomocnosti prvostepene odluke u tom postupku protiv kojeg nije izjavljena žalba, odnosno do isteka roka od šest mjeseci od dostave stranci odluke o žalbi kojom se postupak za ponavljanje postupka pravomocno završava. (4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomocna odluka bude ukinuta i predmet vracen na ponovno sudenje, smatrat ce se da rok iz stava 1. ovog clana, nije ni poceo teci. (5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud ce odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj ploci suda,sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi. (6) Dostava iz stava 5. ovog clana smatra se obavljenom nakon proteka 15 dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj ploci suda. (7) Kad punomocnik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog clana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud ce stranci na njen trošak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg ce obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomocnika.

5. Punomocnik i zastupnik za primanje pismena

Clan 353. (1) Tužilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomocnika u Bosni i Hercegovini, dužni su vec prilikom podnošenja tužbe imenovati punomocnika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud ce ih pozvati da u odredenom roku imenuju punomocnika za primanje pismena, uz upozorenje da ce u suprotnom sud tužbu odbaciti. (2) Tuženog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomocnika u Bosni i Hercegovini, sud ce vec prilikom dostave prvog pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomocnika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da ce u suprotnom sud tuženom na njegov trošak postaviti zastupnika za primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti tuženog odnosno njegovog zastupnika o tom postavljanju. (3) Stranci koja opozove punomoc punomocniku za primanje pismena i istovremeno ne postavi drugog takvog punomocnika, sud ce dostavu obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj ploci suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomocnika za primanje pismena. (4) Ako punomocnik za primanje pismena otkaže punomoc, a stranka ne imenuje drugog takvog punomocnika u roku od 30 dana od dana kada je sud obaviješten o otkazu punomoci, sud ce stranci na njen trošak imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave preko imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomocnika. (5) Sredstva za pokrice troškova postavljenoga zastupnika tuženog za primanje pismena dužan je predujmiti tužilac.

Clan 354. (1) Ako više osoba zajednicki tuže, a nemaju zajednickog zakonskog zastupnika, odnosno punomocnika, sud ih može pozvati da u odredenom roku imenuju zajednickog punomocnika za primanje pismena. Ako sami tužioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomocnika, sud ce jednog od njih odrediti za zajednickog punomocnika za primanje pismena i o tome obavijestiti stranke. (2) Odredbe stava 1. ovog clana primjenjivat ce se i kad je više osoba tuženo, kao jedinstveni suparnicari.

6. Dostava od strane stranaka

Clan 355. (1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tužbe, protivtužbe i pravnih lijekova, može obaviti i sama stranka. (2) U slucaju iz stava 1. ovog clana, stranka ce jedan primjerak dostaviti osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomocniku, a jedan primjerak ce predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostava drugoj strani vec izvršena. (3) Na dostavu iz stava 2. ovog clana na odgovarajuci nacin se primjenjuju odredbe cl.

  1. do 354. ovog zakona, osim odredbi clana 345. st. 2. do 6., cl. 346. do 348, clana
  2. st. 2. i 3., clana 350. i clana 351. st. 2. do 6. ovog zakona. (4) Dostava izvršena na nacin iz stava 2. ovog clana smatra se urednom dostavom.

XVIII – PREGLEDANJE I PREPISIVANJE SPISA

Clan 356. (1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju. (2) Ostalim osobama koje imaju opravdan interes može se dopustiti pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa. (3) Kad je postupak u toku, dopuštenje za pregledanje i prepisivanje spisa daje sudija, a kad je postupak završen – predsjednik suda, odnosno zaposlenik u sudu koga odredi predsjednik suda.

XIX - ISKLJUCENJE I IZUZECE

Clan 357. (1) Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost (iskljucenje): 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomocnik stranke, ako je sa strankom u odnosu saovlaštenika, saobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak; 2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomocnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji a u pobocnoj liniji do cetvrtog stepena ili mu je bracni, odnosno vanbracni supružnik srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira na to da li je brak prestao ili nije; 3) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomocnika ili ako izmedu njega i stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomocnika stranke postoji zajednicko domacinstvo; 4) ako izmedu sudije i stranke tece neka druga parnica; 5) ako je u istom predmetu ucestvovao u postupku medijacije, ili u zakljucenju sudske nagodbe koja se pobija u parnici, ili je donio odluku koja se pobija, ili je zastupao stranku kao advokat; 6) ako je u stecajnom postupku ucestvovao u donošenju odluke povodom koje je došlo do spora. (2) Sudija može biti izuzet ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost (izuzece).

Clan 358. (1) Stranka podnosi zahtjev za iskljucenje, odnosno izuzece sudije cim sazna da postoji neki od razloga za iskljucenje, odnosno izuzece, a najkasnije do završetka rasprave, a ako nije bilo rasprave, do donošenja odluke. (2) Stranka može u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimenicno navesti sudiju koji ne bi mogao ucestvovati u donošenju odluke zbog razloga iz clana 357. ovog zakona.

(3) U zahtjevu se mora navesti zakonski razlog zbog kojeg se traži iskljucenje ili izuzece, okolnosti iz kojih proizilazi da je prijedlog pravovremeno podnijet i cinjenice na kojima se zasniva postojanje razloga za iskljucenje ili izuzece. (4) Stranka može tražiti iskljucenje ili izuzece samo poimenicno odredenog sudije koji u predmetu postupa.

Clan 358a. (1) Nepravovremen, nepotpun i nedozvoljen zahtjev za iskljucenje ili izuzece odbacit ce sudija ili vijece pred kojim se postupak vodi. (2) Nije dozvoljen zahtjev za iskljucenje ili izuzece: 1) kojim se uopceno traži iskljucenje ili izuzece svih sudija nekog suda ili svih sudija koji bi mogli ucestvovati u nekom postupku; 2) o kojem je vec odluceno; 3) u kojem nije obrazložen zakonski razlog zbog kojeg se iskljucenje ili izuzece traži; 4) ako stranka zahtijeva iskljucenje, odnosno izuzece sudije koji ne postupa u tom predmetu; 5) ako stranka zahtijeva iskljucenje, odnosno izuzece predsjednika suda, izuzev kada postupa u tom predmetu. (3) Ako je zahtjev iz stava 1. ovog clana podnijet na rocištu, sudija ce ga odbaciti i nastaviti rocište. (4) Protiv rješenja iz stava 1. ovog clana nije dozvoljena posebna žalba.

Clan 359. (1) O zahtjevu za iskljucenje ili izuzece sudije odlucuje predsjednik suda. (2) Ako stranka traži iskljucenje ili izuzece predsjednika suda, odluku o iskljucenju ili izuzecu donosi predsjednik neposredno višeg suda. (3) O zahtjevu za iskljucenje ili izuzece predsjednika Vrhovnog suda Federacije odlucuje se na opcoj sjednici ovog suda. (4) Prije donošenja odluke o iskljucenju ili izuzecu uzet ce se izjava sudije cije se iskljucenje ili izuzece traži, a po potrebi obavit ce se i drugi izvidaji. (5) Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za iskljucenje ili izuzece nije dozvoljena žalba, a protiv rješenja kojim se zahtjev odbija nije dozvoljena posebna žalba.

Clan 360. (1) Kada sazna da postoji neki od razloga za iskljucenje iz clana 357. stav 1. ovog zakona ili cim sazna da je stavljen zahtjev za njegovo iskljucenje, sudija je dužan prekinuti svaki rad na tom predmetu i o razlozima za iskljucenje odmah obavijestiti stranke i predsjednika suda koji ce odluciti o iskljucenju. (2) Do donošenja rješenja o zahtjevu za iskljucenje sudija ce poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgadanja. (3) Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzece ili cim sazna da postoji neki od razloga za izuzece iz clana 357. stav 2. ovog zakona, dužan je odmah o tome obavijestiti predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odgadanja do donošenja odluke o izuzecu. Ako se radi o izuzecu predsjednika suda, on ce sebi odrediti zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije moguce, postupit ce po clanu 49. ovog zakona.

Clan 360a. (1) Ako zahtjev za iskljucenje bude usvojen, sud ce ukinuti sve radnje koje je poduzeo iskljuceni sudija. (2) Ako zahtjev za izuzece bude usvojen, sud ce ukinuti radnje koje su bile poduzete poslije podnošenja zahtjeva, osim ako se stranke ne saglase da se poduzete radnje ne ukidaju. (3) U slucaju podnošenja zahtjeva za iskljucenje ili izuzece u toku rasprave pred drugostepenim sudom primjenjuju se odredbe iz st. 1. i 2. ovog clana.

Clan 361. (1) Odredbe ovog zakona o izuzecu sudija, primjenjivat ce se na odgovarajuci nacin i na zapisnicare. (2) O izuzecu zapisnicara odlucuje sudija.

XX – SUPARNICARI

Clan 362. (1) Više osoba mogu jednom tužbom tužiti, odnosno biti tuženi (suparnicari): 1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze proisticu iz iste cinjenicne i pravne osnove (materijalni suparnicari); 2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj cinjenicnoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženog (formalni suparnicari); 3) ako je to drugim zakonom odredeno. (2) Do zakljucenja pripremnog rocišta, može, uz uvjete iz stava 1. ovog clana, uz tužioca pristupiti novi tužilac, ili tužba može biti proširena na novog tuženog s njegovim pristankom. (3) Nakon što se tuženi upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegovog pristanka ne može uz tužioca pristupiti novi tužilac. (4) Osoba koja pristupa tužbi, odnosno na koju se tužba proširuje, mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa.

Clan 363. (1) Tužilac može tužiti dva ili više tuženih i tako što ce tražiti da tužbeni zahtjev bude usvojen prema slijedecem tuženom u slucaju da bude pravomocno odbijen prema onome koji je u tužbi naveden prije njega. (2) Na nacin predviden u stavu 1. ovog clana tužilac može tužbom obuhvatiti dva ili više tuženih samo ako prema svakom od njih istice isti zahtjev ili ako prema pojedinom od njih istice razlicite zahtjeve koji su u medusobnoj vezi, te ako je isti sud stvarno i mjesno nadležan za svaki od zahtjeva.

Clan 364. Osoba koja u cijelosti ili djelimicno traži stvar ili pravo o kojem izmedu drugih osoba vec tece parnica, može pred sudom pred kojim ta parnica tece tužiti obje stranke jednom tužbom, sve dok se postupak pravomocno ne završi.

Clan 365. Svaki je suparnicar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propuštanja niti koriste niti štete drugim suparnicarima.

Clan 366. Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak nacin prema svim suparnicarima (jedinstveni suparnicari) smatraju se oni kao jedna parnicna stranka, tako da ako pojedini suparnicari propuste koju parnicnu radnju ucinak parnicnih radnji koje su poduzeli drugi suparnicari proteže se i na one koji te radnje nisu poduzeli.

Clan 367. Ako rokovi za izvršenje odredene parnicne radnje za pojedine jedinstvene suparnicare isticu u razno vrijeme, tu parnicnu radnju može svaki suparnicar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih još tece rok za poduzimanje te radnje.

Clan 368. Svaki suparnicar ima pravo podnositi prijedloge koji se ticu toka parnice.

XXI– SUDJELOVANJE TRECIH OSOBA U PARNICI

1. Sudjelovanje umješaca

Clan 369. (1) Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tece medu drugim osobama jedna od stranaka uspije, može se pridružiti toj stranci. (2) Umješac može stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravomocnosti odluke o tužbenom zahtjevu, te u toku postupka nastavljenog podnošenjem vanrednog pravnog lijeka. (3) Izjavu o stupanju u parnicu umješac može dati na rocištu ili pismenim podneskom. (4) Podnesak umješaca dostavlja se objema parnicnim strankama, a ako je izjava umješaca data na rocištu, prepis tog dijela zapisnika dostavit ce se samo onoj stranci koja je s rocišta izostala.

Clan 370. (1) Svaka stranka može osporiti umješacu pravo da sudjeluje u postupku i predložiti da se umješac odbije. (2) Do pravomocnosti rješenja kojim se odbija sudjelovanje umješaca, umješac može sudjelovati u postupku i njegove parnicne radnje ne mogu se iskljuciti. (3) Protiv odluke suda kojom se usvaja sudjelovanje umješaca nije dopuštena posebna žalba.

Clan 371. (1) Umješac mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umiješa u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlašten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnicne radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridružio. (2) Ako je umješac stupio u parnicu do pravomocnosti odluke o tužbenom zahtjevu, ovlašten je podnijeti i vanredni pravni lijek. (3) Ako umješac podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavit ce se i stranci kojoj se pridružio. Pravni lijek je dozvoljen ukoliko mu se stranka izricito ne protivi. (4) Parnicne radnje umješaca imaju za stranku kojoj se pridružio pravni ucinak ako nisu u protivnosti s radnjama stranke. (5) Nakon pristanka svih parnicnih stranaka, umješac može stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridružio.

1a. Intervencijsko dejstvo presude

Clan 371a. (1) U parnici izmedu stranke i umješaca koji joj se pridružio umješac ne može osporavati utvrdeno cinjenicno stanje, kao i pravne kvalifikacije sadržane u obrazloženju pravomocne presude (intervencijsko dejstvo presude). (2) Izuzetno od stava 1. ovog clana, stranka koja je bila umješac ima pravo istaci prigovor da je stranka iz ranije parnice kojoj se pridružio kao umješac pogrešno vodila prethodnu parnicu ili da je sud propustio dostaviti joj pozive, podneske ili odluke. (3) Sud može usvojiti prigovore iz stava 2. ovog clana samo ako stranka iz stava 1. ovog clana koja je bila umješac dokaže da: 1) u vrijeme stupanja u prethodnu parnicu nije pravovremeno bila obaviještena o parnici koja je prethodno vodena i time bila sprijecena poduzimati radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda te parnice;

2) stranka iz parnice kojoj se pridružila kao umješac, namjerno ili iz grube nepažnje, propustila je poduzimati parnicne radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda prethodne parnice, a za mogucnost njihovog poduzimanja ranije umješac nije znao ili nije mogao znati; 3) stranka iz prethodne parnice svojim parnicnim radnjama sprecavala je da nastupi dejstvo radnji njenog umješaca. (4) Ako stranka iz stava 1. ovog clana koja je bila umješac uspije sa prigovorom iz stava

  1. Ovog clana, sud ce dozvoliti da stranke ponovo raspravljaju o cinjenicnim i pravnim pitanjima o kojima je raspravljano u prethodnoj parnici. 2. Obavijest trece osobe o parnici

Clan 372. (1) Ako tužilac ili tuženi treba trecu osobu obavijestiti o otpocetoj parnici, da bi se time zasnovalo odredeno gradansko-pravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravomocno ne dovrši, to uciniti podneskom preko parnicnog suda, u kojem ce navesti razlog obavijesti i u kakvom se stanju nalazi parnica. (2) Stranka koja je trecu osobu obavijestila o parnici ne može zbog toga tražiti prekid otpocete parnice, produženje rokova, odgodu ili odlaganje rocišta. (3) Odredbe clana 371a. ovog zakona na odgovarajuci nacin se primjenjuju i na trecu osobu koja je obaviještena o otpocetoj parnici.

XXII– ZAPISNICI

Clan 373. (1) Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na rocištu. (2) Zapisnik se sastavlja i o važnijim izjavama ili saopcenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan rocišta. O manje važnim izjavama ili saopcenjima nece se sastavljati zapisnik nego ce se samo staviti službena bilješka u spisu. (3) Zapisnik piše zapisnicar.

Clan 374. (1) U zapisnik se unosi: naziv suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka, odnosno trecih osoba, i njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomocnika. (2) Zapisnik treba da sadržava bitne podatke o sadržaju poduzete radnje. U zapisnik o glavnoj raspravi, osobito ce se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila iskljucena, sadržaj izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navodenje sadržaja iskaza svjedoka i vještaka, odluke suda donesene na rocištu, odnosno izvornik odluke nakon zakljucenja glavne rasprave. (3) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa brisati, dodati ili mijenjati. Prekrižena mjesta moraju ostati citljiva.

Clan 375. (1) Zapisnik se sastavlja tako da sudija kazuje glasno zapisnicaru što ce se unijeti u zapisnik, a po ovlaštenju sudije, stranka ili njen punomocnik glasno kazuju što ce se unijeti u zapisnik. (2) Stranke imaju pravo procitati zapisnik ili zahtijevati da im se procita, te staviti svoje prigovore na sadržaj zapisnika. (3) To pravo imaju i druge osobe cija je izjava unesena u zapisnik, u vezi s onim dijelom zapisnika koji sadrži njihovu izjavu. (4) Ispravci ili dodaci u pogledu sadržaja zapisnika koje treba obaviti u povodu prigovora stranaka ili drugih osoba ili po službenoj dužnosti unijet ce se na kraju zapisnika. Na zahtjev tih osoba unijet ce se i prigovori koji nisu usvojeni.

Clan 376. (1) Zapisnik potpisuju sudija, zapisnicar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici, kao i tumaci. (2) Svjedok i vještak potpisuju svoj iskaz na zapisnik u kad se saslušavaju pred zamoljenim sudom. (3) Nepismena osoba ili osoba koja se ne može potpisati stavit ce na zapisnik otisak prsta, a zapisnicar ce ispod otiska upisati njeno ime i prezime. (4) Ako se koja stranka, njen zakonski zastupnik ili punomocnik, svjedok ili vještak udalji prije potpisivanja zapisnika ili ne želi potpisati zapisnik, zabilježit ce se to u zapisnik i navesti razlog koji je iznesen.

Clan 375a. (1) Rocišta pred sudom mogu se tonski snimati. (2) O tonskom snimanju rješenjem odlucuje sud sam ili na prijedlog stranke. (3) Protiv tog rješenja žalba nije dozvoljena. (4) Tonski snimak rocišta dostavlja se strankama.

Clan 375b. (1) Tonski snimak rocišta dio je spisa sudskog predmeta. (2) Nacin pohranjivanja i prijenosa tonskog snimka, tehnicki uvjeti i nacin snimanja ureduju se sudskim poslovnikom.

Clan 375c. (1) Tonski snimak prenijet ce se i u pisani oblik u roku osam dana od dana snimanja. (2) Tonski snimak u pisanom obliku sacinjava se u skladu sa odredbama clana 374. ovog zakona mora sadržavati sve što je snimljeno u tonskom snimku. (3) Stranke mogu tražiti prijepis tonskog snimka u skladu sa odredbama ovog zakona. (4) Prijepis tonskog snimka stranke mogu zatražiti u roku osam dana od dana kada je tonski snimak sacinjen. (5) Ako se prijepis tonskog snimka i tonski snimak u bitnom razlikuju, stranka ima pravo podnijeti prigovor u roku osam dana od dana dostave prijepisa. Prigovor mora biti obrazložen. (6) Sud ce po prigovoru stranke iz stava 5. ovog clana u roku tri dana rješenjem prihvatiti i izmijeniti prijepis tonskog snimka ili prigovor odbiti. Protiv tog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.

Clan 377. (1) Ako se odluka donosi u vijecu, o vijecanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod višeg suda u postupku u vezi s pravnim lijekom odluka donesena jednoglasno, nece se sastaviti zapisnik, nego ce se u izvorniku odluke staviti bilješka o vijecanju i glasanju. (2) Zapisnik o vijecanju i glasanju sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena. (3) Zapisnik potpisuju svi clanovi vijeca i zapisnicar. Zapisnik o vijecanju i glasanju zatvorit ce se u poseban omot. Taj zapisnik može razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku i u tom slucaju zapisnik ce se ponovo zatvoriti u poseban omot i na omotu naznaciti da je zapisnik razgledan. (4) Bilješku o glasanju potpisuju svi clanovi vijeca.

XXIII - PREKID, ZASTOJ I OBUSTAVA POSTUPKA

Clan 378. Postupak se prekida: 1) kad stranka umre ili izgubi parnicnu sposobnost; 2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje;

3) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadležni organ
pravomocno odluci o zabrani rada;
4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka;
5) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
6) kad je to drugim zakonom odredeno.

Clan 379. (1) Osim slucajeva posebno predvidenih u ovom zakonu prekid postupka sud ce odrediti: 1) ako je odlucio da sam ne rješava o prethodnom pitanju; 2) ako se stranka nalazi na podrucju koje je zbog izvanrednih dogadaja, kao što su poplave i slicno, odsjeceno od suda. (2) Sud može odrediti prekid postupka ako se odluka o tužbenom zahtjevu ne može donijeti prije nego što bude donesena odluka u postupku povodom privrednog prestupa ili u krivicnom postupku.

Clan 380. (1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teci svi rokovi odredeni za obavljanje parnicnih radnji. (2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zakljucenja glavne rasprave, sud može na osnovu te rasprave donijeti odluku. (3) Parnicne radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni ucinak. Njihov ucinak pocinje tek nakon što postupak bude nastavljen.

Clan 381. (1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u clanu 378. tac. 1. do 4. ovog zakona nastavit ce se kad nasljednik ili staralac ostavštine, novi zakonski zastupnik, stecajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to ucine. (2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u clanu 379. stav 1. tacka 1. i stav 2. ovog zakona, postupak ce se nastaviti kad se pravomocno završi postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se ceka na njegov završetak. (3) U svim ostalim slucajevima prekinuti postupak nastavit ce se na prijedlog stranke cim prestanu razlozi prekida. (4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teci pocinju za zainteresovanu stranku teci u cijelosti iznova od dana kada joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka. (5) Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rješenje o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama clana 347. ovog zakona.

Clan 382. (1) Žalba protiv rješenja kojim se utvrduje (clan 378.) ili odreduje (clan 379.) prekid postupka ne zadržava izvršenje rješenja. (2) Ako je sud na rocištu odbio prijedlog za prekid postupka i odlucio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

Clan 382a. (1) Sud ce zastati sa postupkom kada je to propisano zakonom. (2) Rješenjem o zastoju postupka sud odreduje vrijeme trajanja zastoja. (3) Protiv rješenja o zastoju postupka nije dozvoljena posebna žalba. (4) Sud nastavlja postupak po službenoj dužnosti cim prestanu razlozi koji su izazvali zastoj postupka. (5) Kada sud zastane sa postupkom, može poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgadanja. (6) Zastoj postupka ne utice na rokove za poduzimanje parnicnih radnji.

Clan 382b. (1) Postupak se obustavlja kada umre ili prestane postojati stranka u postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne sljednike. (2) U slucajevima iz stava 1. ovog clana, sud ce rješenje o obustavi postupka dostaviti protivnoj stranci, te nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima stranke nakon što oni budu utvrdeni. (3) Sud ce nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti, postaviti privremenog zastupnika kojem ce dostaviti rješenje o obustavi postupka ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duže trajati. (4) Rješenje o obustavi postupka doneseno iz razloga što je pravno lice prestalo postojati dostavit ce se protivnoj stranci i njenom pravnom sljedniku nakon što on bude utvrden, a ako pravno lice nema pravnog sljednika sud ce na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti rješenje o obustavi postupka dostaviti pravobranilaštvu. (5) U rješenju o obustavi postupka sud ce odluciti da svaka stranka snosi svoje troškove u postupku koji je prethodio donošenju rješenja o obustavi. (6) Na postupak o obustavi na odgovarajuci nacin primjenjivat ce se odredbe ovog zakona o prekidu postupka.

XXIV – TROŠKOVI POSTUPKA

1. Parnicni troškovi

Clan 383. (1) Parnicne troškove cine izdaci ucinjeni u toku ili u povodu postupka. (2) Parnicni troškovi obuhvacaju i nagradu za rad advokata i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu.

Clan 384. Svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama.

Clan 385. (1) Kad stranka predloži izvodenje dokaza, dužna je po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za podmirenje troškova koji ce nastati u povodu izvodenja dokaza. (2) Kad izvodenje dokaza predlože obje stranke, sud ce odrediti da iznos potreban za podmirenje troškova polože obje stranke na jednake dijelove. (3) Sud ce odustati od izvodenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen u roku koji odredi sud. (4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog clana, ako sud po službenoj dužnosti odredi izvodenje dokaza radi utvrdivanja cinjenica u vezi s primjenom clana 3. stav 2. ovog akona, a stranke ne polože odredeni iznos, predujam troškova za izvodenje dokaza isplatit ce se iz sredstava suda.

Clan 386. (1) Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. (2) Ako stranka djelimicno uspije u parnici, sud može s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj razmjeran dio troškova. (3) Sud može odluciti da jedna stranka naknadi sve troškove koje je druga stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni troškovi. (4) Prema rezultatu dokazivanja sud ce odluciti hoce li troškove iz clana 385. stav 4. ovog zakona, podmiriti jedna ili obadvije stranke ili ce ti troškovi pasti na teret troškova suda.

Clan 387. (1) Pri odlucivanju koji ce se troškovi stranci nadoknaditi, sud ce uzeti u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vodenja parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlucuje sud ocjenjujuci brižljivo sve okolnosti. (2) Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za druge troškove, odmjerit ce se takvi troškovi prema tarifi.

Clan 388. Stranka je dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je prouzrocila svojom krivnjom ili slucajem koji se njoj dogodio.

Clan 389. Ako nije bilo povoda za podnošenje tužbe, zbog toga što je tuženi vec priznao svoju obavezu i bio je spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tužilac ce nadoknaditi tuženom parnicne troškove.

Clan 390. (1) Tužilac koji povuce tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnicne troškove, osim ako je povlacenje tužbe uslijedilo nakon udovoljenja zahtjevu od tuženog. (2) Stranka koja odustane od pravnog lijeka dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove nastale u povodu pravnog lijeka.

Clan 391. (1) Svaka stranka podmiruje svoje troškove ako je parnica završena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drugacije ugovoreno. (2) Troškovi nagodbe koja je pokušana, ali nije uspjela, ulaze u parnicne troškove.

Clan 392. Ako u izlucnoj parnici bude usvojen tužbeni zahtjev za izlucenje stvari, a sud utvrdi da je tuženi kao vjerovnik u izvršnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje prava trecih osoba na tim stvarima, odredit ce da svaka stranka podmiruje svoje troškove.

Clan 393. (1) Suparnicari podmiruju troškove na jednake dijelove. (2) Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora, sud ce prema razmjeru tog udjela odrediti koliki ce dio troškova nadoknaditi svaki od suparnicara. (3) Suparnicari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za troškove dosudene protivnoj strani. (4) Za troškove prouzrokovane posebnim parnicnim radnjama pojedinih suparnicara, ostali suparnicari ne odgovaraju.

Clan 394. Kad ombudsman sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu troškova prema odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.

Clan 395. Odredbe o troškovima primjenjuju se i na stranke koje zastupa javno pravobranilaštvo. U tom slucaju troškovi postupka obuhvataju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu.

Clan 396. (1) O naknadi troškova odlucuje sud na odreden zahtjev stranke bez raspravljanja. (2) Stranka je dužna u zahtjevu odredeno navesti troškove za koje traži naknadu. Zahtjev za naknadu troškova stranka je dužna staviti najkasnije do završetka

raspravljanja koje prethodi odlucivanju o troškovima, a ako je rijec o donošenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka je dužna zahtjev za naknadu troškova staviti u prijedlogu o kojem sud treba odluciti. (3) O zahtjevu za naknadu troškova sud ce odluciti u presudi ili rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom. (4) U toku postupka sud ce posebnim rješenjem odluciti o naknadi troškova samo kad pravo na naknadu troškova ne zavisi o odluci o glavnoj stvari. (5) U slucaju iz clana 390. ovog zakona, ako povlacenje tužbe ili odustanak od pravnog lijeka nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana nakon prijema obavijesti o odustanku, odnosno povlacenju tužbe.

Clan 397. (1) Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlucit ce i o troškovima nastalim u postupku u povodu tog pravnog lijeka. (2) Kad sud preinaci odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tužbu, odlucit ce o troškovima cijelog postupka. (3) Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno sudenje, ostavit ce da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluci u konacnoj odluci. (4) Sud može postupiti prema odredbi stava 3. ovog clana i kad odluku protiv koje je podnesen pravni lijek samo djelimicno ukine.

Clan 398. Odluka o troškovima sadržana u presudi može se napadati samo žalbom na rješenje ako se istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari.

2. Troškovi u postupku za osiguranje dokaza

Clan 399. (1) Troškove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza. Ona je dužna nadoknaditi i troškove protivnoj stranci odnosno postavljenom privremenom zastupniku. (2) Te troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parnicnih troškova, prema uspjehu u parnici.

3. Oslobodenje od placanja troškova postupka

Clan 400. (1) Sud ce osloboditi placanja troškova postupka stranku koja prema svom opcem imovnom stanju ne može podmiriti te troškove bez štete za nužno izdržavanje svoje i svoje porodice. (2) Oslobodenje od placanja troškova postupka obuhvaca oslobodenje od placanja taksa i oslobodenje od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, uvidaja, prevodenja i sudskih oglasa. Sud može osloboditi stranku placanja svih troškova ili jednog dijela troškova postupka.

Clan 401. Pri donošenju odluke o oslobodenju od placanja troškova postupka sud ce brižljivo ocijeniti sve okolnosti, a osobito ce uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka izdržava i prihode koje imaju stranka i clanovi njene porodice.

Clan 402. (1) Odluku o oslobodenju od placanja troškova postupka donosi prvostepeni sud na prijedlog stranke. (2) Stranka je dužna uz prijedlog podnijeti dokaze o imovnom stanju.

(3) Kad je to potrebno, sud može po službenoj dužnosti pribaviti potrebne podatke i obavijesti o imovnom stanju stranke koja traži oslobodenje, a može o tome saslušati i protivnu stranku. (4) Protiv rješenja suda kojim se usvaja prijedlog stranke za oslobodenje od placanja troškova postupka nije dopuštena žalba.

Clan 403. Predujam za troškove od cijeg je placanja stranka oslobodena isplatit ce se iz sredstava suda.

Clan 404. (1) Rješenje o oslobodenju od placanja troškova postupka prvostepeni sud može tokom postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanju podmirivati troškove postupka. Tom prilikom sud ce riješiti hoce li stranka potpuno ili djelimicno nadoknaditi i one troškove i takse od kojih je prije bila oslobodena. (2) U prvom redu imaju se nadoknaditi iz nosi isplaceni iz sredstava suda.

Clan 405. (1) Takse i troškovi isplaceni iz sredstava suda cine dio parnicnih troškova. (2) O naknadi tih troškova od strane protivnika stranke koja je oslobodena placanja troškova postupka sud ce odluciti prema odredbama o naknadi troškova. (3) Takse i troškove isplacene iz sredstava suda naplacuje po službenoj dužnosti prvostepeni sud od stranke koja je dužna nadoknaditi te troškove. (4) Ako je protivnik stranke koja je oslobodena placanja troškova postupka odlukom suda obavezan da nadoknadi parnicne troškove, a utvrdi se da on nije u stanju te troškove platiti, sud može naknadno odrediti da troškove iz stava 1. ovog clana plati u cijelosti ili djelimicno stranka koja je oslobodena placanja troškova postupka iz onog što joj je dosudeno. Time se ne dira u pravo te stranke da za ono što je platila traži naknadu od protivnika.

XXV – NEPOŠTIVANJE SUDA

Clan 406. Sud ce u toku postupka kazniti novcanom kaznom od 100 do 1.000 KM stranku, zakonskog zastupnika, punomocnika ili umješaca koji su svojim parnicnim radnjama teže zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom.

Clan 407. (1) Novcanom kaznom od 100 do 1.000 KM sud ce kazniti osobu koja u podnesku vrijeda sud, stranku ili drugog sudionika u postupku. (2) Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja je kao slušatelj prisutna raspravi vrijeda sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za održavanje reda, sud ce je opomenuti. Ako opomena bude bezuspješna, sud ce opomenutu osobu udaljiti iz sudnice ili kazniti novcanom kaznom od 100 do 1.000 KM, a može je i udaljiti i kazniti novcanom kaznom. (3) Ako stranka bude udaljena iz sudnice, rocište ce se održati i bez njenog prisustva. (4) Ako iz sudnice bude udaljen punomocnik, sud ce na zahtjev stranke odložiti rocište, a ako stranka nije prisutna na rocištu, sud ce uvijek odložiti rocište i obavijestiti stranku da je njen punomocnik udaljen s rocišta zbog narušavanja reda. (5) Kad sud kazni novcanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili advokatskog pripravnika kao punomocnika, obavijestit ce o tome advokatsku komoru.

Clan 408. (1) Sud ce novcanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti punomocnika za primanje pismena koji protivno odredbama clana 352. stav 7. ovog zakona ne obavijesti sud o promjeni adrese. (2) Sud ce na zahtjev stranke narediti punomocniku za primanje pismena da nadoknadi troškove koje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljanjem obavijesti o promjeni adrese.

Clan 409. (1) Osobu koja neosnovano odbije primiti pismeno, te osobu koja na koji drugi nacin ometa dostavu pismena, svjesno onemogucavajuci ili otežavajuci primjenu odredaba ovog zakona o dostavi, sud ce kazniti novcanom kaznom od 100 do 1.000 KM. (2) Sud ce na zahtjev stranke narediti osobi iz stava 1. ovog clana, da naknadi troškove što ih je svojim ponašanjem opisanim u stavu 1. ovog clana prouzrokovala.

Clan 410. (1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dode, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude saslušan, sud ce narediti da se prisilno dovede i podmiri troškove dovodenja i kazniti ga novcanom kaznom od 100 do 1.000 KM. (2) Ako svjedok dode i nakon što je upozoren na posljedice uskrati svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje , a sud ocijeni da su razlozi uskracivanja neopravdani, kaznit ce ga novcanom kaznom od 100 do 1.000 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedoci, može ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedociti ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno, ali najduže 15 dana. (3) Sud ce na zahtjev stranke narediti svjedoku da nadoknadi troškove što ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoci. (4) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak sud ce opozvati svoje rješenje o kazni, a može svjedoka sasvim ili djelimicno osloboditi naknade troškova. Sud može opozvati svoje rješenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane svjedociti.

Clan 411. (1) Sud ce novcanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti vještaka koji ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku ili ne dode na rocište iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda. (2) Sud ce novcanom kaznom iz stava 1. ovog clana, kazniti i vještaka koji bez opravdanog razloga odbije vještaciti. (3) Sud ce na zahtjev stranke narediti vještaku da nadoknadi troškove što ih je uzrokovao svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza i mišljenja, neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da vještaci. (4) Rješenje o kazni sud može opozvati uz uvjete iz clana 410. stav 4. ovoga zakona. (5) Odredbe ovog clana na odgovarajuci se nacin primijenjuju i na tumace.

Clan 412. Ako osoba koja je novcano kažnjena po odredbama ovog zakona ne plati tu kaznu u odredenom roku, ona ce se zamijeniti kaznom zatvora, cije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izrecene kazne u skladu s odredbama krivicnog zakona, ali koje ne može biti duže od 15 dana.

Clan 413. (1) Žalba protiv rješenja iz cl. 406., 407., clana 408. stav 1., clana 410. stav 1. i clana

  1. stav 1. ovog zakona ne odlaže izvršenje rješenja. (2) Žalba protiv rješenja iz clana 410. stav 2. i clana 411. stav 2. ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako se u toj žalbi pobija i odluka suda kojom nisu usvojeni razlozi

svjedoka za uskracivanje svjedocenja ili odgovora na pojedino pitanje, odnosno razlozi vještaka za uskracivanje vještacenja.

XXVI - PRAVNA POMOC

Clan 414. (1) Sudovi u Federaciji dužni su u parnicnom postupku pružati pravnu pomoc svim sudovima u Bosni i Hercegovini. (2) Ako zamoljeni sud nije nadležan da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit ce molbu nadležnom sudu, odnosno drugom organu vlasti i o tome obavijestiti sud od koga je primio molbu, a ako mu nadležni sud, odnosno organ vlasti nije poznat, vratit ce molbu sudu koji je podnio molbu. (3) Ako u jednom mjestu postoji više sudova stvarno nadležnih za davanje pravne pomoci, molba za davanje pravne pomoci može se podnijeti bilo kojem od tih sudova.

Clan 415. (1) Sudovi ce ukazivati pravnu pomoc inostranim sudovima u slucajevima predvidenim medunarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajamnost u ukazivanju pravne pomoci. U slucaju sumnje o postojanju uzajamnosti objašnjenje daje Federalno ministarstvo pravde. (2) Sud ce uskratiti pravnu pomoc inostranom sudu ako se traži izvršenje radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije. U takvom ce slucaju sud nadležan za davanje pravne pomoci po službenoj dužnosti dostaviti predmet Vrhovnom sudu Federacije, radi donošenja konacne odluke. (3) Odredbe clana 414. st. 2. i 3. ovog zakona važe i za postupanje s molbom inostranog suda.

Clan 416. Sudovi ukazuju pravnu pomoc inostranim sudovima na nacin predviden u domacem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inostranog suda može se obaviti i na nacin koji zahtijeva inostrani sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije.

Clan 417. Ako medunarodnim ugovorom nije što drugo odredeno, sudovi ce uzimati u postupak molbe za pravnu pomoc inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji, ili ako je priložen ovjereni prijevod na tom jeziku.

Clan 418. Ako medunarodnim ugovorom nije što drugo odredeno, molbe sudova iz Federacije za pravnu pomoc dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadležnog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene države ili uz njih mora biti priložen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.

Dio peti
POSEBNI POSTUPCI

XXVII - POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA

Clan 419. Ako u glavi XXVII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clan 420. U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odredivanju rokova i rocišta, sud ce uvijek obracati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova.

Clan 421. Sud ce u presudi kojom nalaže izvršenje neke cinidbe odrediti rok od 15 dana za njeno izvršenje.

Clan 422. Rok za podnošenje žalbe na presudu odnosno rješenje iz radnih odnosa je 15 dana.

XXVIII - POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

Clan 423. Ako u glavi XXVIII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clan 424. Pri odredivanju rokova i rocišta po tužbama zbog smetanja posjeda sud ce uvijek obracati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja prema prirodi svakoga pojedinog slucaja. Pri tome, sud može odrediti i rokove krace od onih predvidenih odredbama ovog zakona o redovnom postupku.

Clan 425. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ogranicit ce se samo na raspravljanje i dokazivanje cinjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Iskljuceno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

Clan 426. (1) Rok za udovoljenje dužnostima koje su naložene strankama sud ce odrediti prema okolnostima pojedinog slucaja. (2) Rok za podnošenje žalbe je 15 dana. (3) U izuzetnim okolnostima sud može odluciti da žalba ne zadržava izvršenje rješenja. (4) Protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dopuštena.

Clan 427. Tužilac gubi pravo da u izvršnom postupku zahtijeva izvršenje rješenja kojim se tuženom po tužbi zbog smetanja posjeda nalaže izvršenje odredene radnje, ako nije zahtijevao izvršenje u roku od 60 dana nakon proteka roka koji je rješenjem odreden za izvršenje te radnje.

XXIX– POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

Clan 428. Ako u glavi XXIX ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clan 429. (1) Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 5.000 KM. (2) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužilac je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odredenom zahtjevu primi odredeni novcani iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1. ovog clana.(clan 321. stav 1.). (3) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novcani iznos, vec predaja pokretne stvari cija vrijednost, koju je tužilac u tužbi naveo, ne prelazi iznos iz stava 1. ovog clana. (clan 321. stav 2.).

Clan 430. Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.

Clan 431. (1) U postupku u sporovima male vrijednosti dopuštena je posebna žalba samo protiv rješenja kojim se završava postupak. (2) Ostala rješenja protiv kojih je po ovom zakonu dopuštena žalba mogu se pobijati samo žalbom protiv odluke kojom se postupak završava. (3) Rješenja iz stava 2. ovog clana ne dostavljaju se strankama vec se objavljuju na rocištu.

Clan 432. (1) Ako tužilac preinaci tužbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 5.000 KM, postupak ce se dovršiti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku. (2) Ako tužilac do zakljucenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tužbeni zahtjev tako da više ne prelazi iznos od 5.000 KM daljnji postupak provest ce se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.

Clan 433. (1) Presuda ili rješenje kojim se završava spor male vrijednosti može se pobijati samo zbog povrede odredaba parnicnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. (2) U presudi odnosno rješenju iz stava 1. ovog clana, sud je dužan navesti razloge iz kojih se može izjaviti žalba. (3) Protiv prvostepene presude odnosno rješenja iz stava 1. ovog clana, stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. (4) U postupku u sporovima male vrijednosti, rok iz clana 179. stav 2. i clana 192. stav

  1. ovog zakona, je 15 dana.

XXX – POSTUPAK PRED ARBITRAŽOM

Clan 434. Stranke se mogu sporazumjeti da rješavanje spora povjere arbitraži, osim ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu clana 3. stav 2. ovog zakona.

Clan 435. (1) Ugovor o arbitraži može se sklopiti u pogledu odredenog spora i u pogledu buducih sporova koji mogu proizaci iz odredenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitraži pravovaljan je samo ako je sklopljen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke. (2) Ugovor o arbitraži sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom pisama, telegrama, telexa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogucuju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru. (3) Ugovor o arbitraži sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom tužbe u kojoj tužilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tužbu u kojem tuženi to ne osporava. (4) Ugovor o arbitraži može se dokazivati samo ispravama.

Clan 436. Ugovor o arbitraži pravovaljano je sklopljen i kad je odredba o nadležnosti arbitraže sadržana u opcim uvjetima za sklapanje pravnog posla.

Clan 437. (1) Broj arbitara arbitraže mora biti neparan. (2) Ako ugovorom stranaka nije odreden broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika.

Clan 438. (1) Ako su stranke za rješavanje odredenog spora ugovorile nadležnost arbitraže, sud kojem je podnesena tužba u istom sporu i medu istim strankama, na prigovor tuženog oglasit ce se nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. (2) Prigovor iz stava 1. ovog clana, tuženi može staviti najkasnije u odgovoru na tužbu.

Clan 439. (1) Stranku koja na temelju ugovora o arbitraži treba da postavi arbitra može pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana obavi to postavljanje i da je o tome obavijesti. (2) Poziv prema stavu 1. ovog clana pravovaljan je samo ako je stranka koja ga upucuje postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu stranku. (3) Kad na temelju ugovora o arbitraži postavljanje arbitra treba obaviti treca osoba, svaka stranka može uputiti poziv iz stava 2. ovog clana toj osobi. (4) Osoba koja je pozvana da postavi arbitra arbitraže vezana je za postavljanje koje jeobavljeno cim je to postavljanje saopceno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.

Clan 440. (1) Ako arbitar ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizilazi što drugo, arbitra ce na prijedlog stranke postaviti sud. (2) Ako se arbitri ne mogu složiti o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizilazi što drugo, predsjednika ce na prijedlog svakog arbitra ili stranke, postaviti sud. (3) Za postavljanje arbitra, odnosno predsjednika arbitraže, nadležan je sud koji bi za spor bio nadležan u prvom stepenu da nije sklopljen ugovor o arbitraži. (4) Protiv rješenja suda nije dopuštena žalba. (5) Stranka koja se ne želi koristiti ovlaštenjem iz stava 1. ili stava 2. ovog clana može tužbom zahtijevati da sud nadležan za postavljanje proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži.

Clan 441. (1) Osim slucaja iz clana 440. ovog zakona, svaka stranka može tužbom zahtijevati da sud proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži: 1) ako se stranke ne mogu složiti o izboru arbitara koje one zajednicki trebaju postaviti; 2) ako osoba koja je u samom ugovoru o arbitraži postavljena za arbitra arbitraže nece ili ne može obavljati tu dužnost.

(2) O zahtjevu odlucuje sud predviden u clanu 440. stav 3. ovog zakona. (3) Na rocište za raspravljanje po zahtjevu sud ce pozvati stranke.

Clan 442. (1) Arbitar arbitraže dužan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzece iz clana 357. ovog zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzece arbitra arbitraže. (2) Stranka koja je sama ili zajedno s protivnom strankom postavila arbitra može zahtijevati njegovo izuzece samo ako je razlog za izuzece nastao ili je stranka za njega saznala nakon što je arbitar postavljen. (3) Ako se stranke nisu drugacije sporazumjele, o izuzecu odlucuje sud predviden u clanu

  1. stav 3. ovog zakona.

Clan 443. Ako se stranke nisu drugacije sporazumjele, arbitri arbitraže ce odrediti postupak pred arbitražom.

Clan 444. (1) Prema svjedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u postupku, arbitraža ne može upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne. (2) Arbitraža može zatražiti od suda mjesno nadležnog za davanje pravne pomoci da se pred njim izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitražom ne mogu izvesti. (3) Na postupak za izvodenje dokaza primjenjivat ce se odredbe ovog zakona o izvodenju dokaza pred zamoljenim sudom.

Clan 445. Arbitraža može donijeti presudu po pravicnosti samo ako su joj stranke dale takvu ovlast.

Clan 446. (1) Kad se arbitraža sastoji od više od jednog arbitra, presuda se donosi vecinom glasova, ako u ugovoru o arbitraži nije drugacije odredeno. (2) Ako se ne može postici potrebna vecina glasova, arbitraža je dužna o tome obavijestiti stranke. (3) Ako se za slucaj iz stava 2. ovog clana stranke nisu drugacije sporazumjele, svaka od stranaka može tužbom zahtijevati da sud predviden u clanu 440. stav 3. ovog zakona, izrekne prestanak važenja ugovora o arbitraži.

Clan 447. (1) Presuda arbitraže mora biti obrazložena, ako stranke nisu što drugo ugovorile. (2) Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Presuda važi i kad koji arbitar uskrati da je potpiše, ako je presudu potpisala veccna arbitara i na presudi utvrdila to uskracivanje potpisa. (3) Strankama se dostavljaju prepisi presude preko suda predvidenog u clanu 440. stav

  1. ovog zakona.

Clan 448. Izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi cuvaju se kod suda predvidenog u clanu

  1. stav 3. ovog zakona.

Clan 449. (1) Presuda arbitraže ima prema strankama snagu pravomocne presude, ako ugovorom nije predvidena mogucnost pobijanja presude pred arbitražom višeg stupnja. (2) Na zahtjev stranke sud predviden u clanu 440. stav 3. ovog zakona, stavit ce na prepisu presude potvrdu o pravomocnosti i izvršnosti.

Clan 450. (1) Presuda arbitraže može se poništiti po tužbi stranke. (2) Za rješavanje o tužbi nadležan je sud predviden u clanu 440. stav 3. ovog zakona.

Clan 451. Poništaj presude arbitraže može se zahtijevati: 1) ako uopce nije sklopljen ugovor o arbitraži ili ako taj ugovor nije pravovaljan; 2) ako je u pogledu sastava arbitraže ili u vezi s odlucivanjem povrijedena koja odredbaovog zakona ili ugovora o arbitraži; 3) ako presuda nije obrazložena prema clanu 447. stav 1. ovog zakona ili ako izvornik i prepisi presude nisu potpisani na nacin odreden u clanu 447. stav 2. ovog zakona; 4) ako je arbitraža prekoracila granicu svog zadatka; 5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrjecna; 6) ako je presuda arbitraže u protivnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine; 7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz clana 255. ovog zakona.

Clan 452. (1) Tužba za poništaj presude arbitraže može se podnijeti nadležnom sudu u roku od 30 dana. (2) Ako se poništaj presude zahtijeva iz razloga navedenih u clanu 451. tac. 1. do 6. ovog zakona, rok za tužbu se racuna od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka zarazlog saznala kasnije, rok se racuna od dana saznanja. (3) U pogledu racunanja roka, kad se poništaj zahtijeva iz razloga navedenog u clanu

  1. tacka 7. ovog zakona, primjenjivat ce se odgovarajuce odredbe clana 257. st. 1. i 2. ovog zakona. (4) Nakon proteka jedne godine od pravomocnosti presude arbitraže ne može sezahtijevati poništaj presude.

Clan 453. Stranke se ne mogu sporazumno odreci primjene odredbi clana 442. st. 1. i 2., clana

  1. st. 2. i 3. i cl. 450. do 452. ovog zakona.
XXXa. - TUŽBA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA

Clan 453a. (1) Udruženja, tijela, ustanove ili druge organizacije osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom odredene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrdenih kolektivnih interesa i prava gradana, mogu, kada je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izricito predvideno i uz uvjete predvidene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizickog ili pravnog lica koje obavljanjem odredene djelatnosti ili uopceno radom, postupanjem, ukljucujuci i propuštanjem, teže povrjeduje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava. (2) Interesi iz stava 1. ovog clana mogu biti interesi koji se ticu covjekove okoline i životne sredine, zatim moralni, etnicki, potrošacki, antidiskriminacijski i drugi interesi koji su zakonom zagarantovani i koji moraju biti teže povrijedeni ili ozbiljno ugroženi djelatnošcu, odnosno uopce postupanjem lica protiv kojeg se tužba podnosi. (3) U parnicama po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona, ukoliko ovim clanom i cl. od 453b. do 453h. ovog zakona ne postoji posebna odredba. (4) Ukoliko je nekim posebnim zakonom, kojim je propisano pravo na podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa, predvideno nešto drugo, odredbe ovog clana i cl. od 453b. do 453h. ovog zakona nece se primjenjivati.

Clan 453b. (1) Podnosilac tužbe iz clana 453a. stav 1. ovog zakona može, ako posebnim zakonom nije drugacije propisano, zatražiti: 1) da se utvrdi da su odredenim postupanjem, ukljucujuci i propuštanjem tuženog, povrijedeni ili ugroženi zakonom zašticeni kolektivni interesi i prava lica koje je tužilac ovlašten štititi; 2) da se zabrani poduzimanje radnji kojima se povrjeduju ili ugrožavaju interesi ili prava lica koje je tužilac ovlašten štititi, ukljucujuci i korištenje odredenih ugovornih odredaba ili poslovne prakse; 3) da se tuženom naloži poduzimanje radnji radi otklanjanja nastalih ili mogucih opcih štetnih posljedica nastalih nedozvoljenim postupanjem tuženog, ukljucujuci i uspostavu prijašnjeg stanja ili stanja koje ce po mogucnosti najviše odgovarati tom stanju ili stanju u kojem moguca povreda zašticenih kolektivnih interesa ili prava ne bi mogla nastupiti; 4) da se presuda kojom ce biti prihvacen neki od zahtjeva iz tac. od 1. do 3. ovog stava objavi na trošak tuženog u medijima. (2) Postupanja tuženog iz stava 1. tacka 1. ovog clana, kojima mogu biti povrijedeni ili ugroženi interesi i prava lica koje je tužilac ovlašten štititi, mogu biti i donošenje odredenih pravila o uvjetima i nacinu obavljanja djelatnosti tuženog ili odgovarajuca njegova praksa, izgradnja odredenih objekata, propuštanje ugradnje propisanih zaštitnih ili drugih uredaja, imisije i drugo.

Clan 453c. Fizicka i pravna lica mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrdenje iz presude kojom ce biti prihvaceni zahtjevi iz tužbe iz clana 453a. stav 1. ovog zakona da su odredenim postupanjem, ukljucujuci i propuštanjem tuženog, povrijedeni ili ugroženi zakonom zašticeni kolektivni interesi i prava lica koje je tužilac ovlašten štititi. U tom slucaju sud ce biti vezan uz ta utvrdenja u parnici u kojoj ce se to lice na njih pozvati.

Clan 453d. U postupku koji je pokrenut odredenom tužbom iz clana 453a. stav 1. ovog zakona mogu se kao umješaci sa položajem jedinstvenog suparnicara na strani tužioca, ako se on sa tim saglasi, umiješati i drugi ovlašteni podnosioci takve tužbe. U taj postupak mogu se umiješati kao umješaci i fizicka i pravna lica radi zaštite cijih je kolektivnih interesa tužba iz clana 453a. stav 1. ovog zakona podnesena.

Clan 453e. O tužbi iz clana 453a. stav 1. ovog zakona u prvom stepenu odlucuje sud opce mjesne nadležnosti za tuženog ili mjesta na kojem je pocinjena radnja kojom se povrjeduju kolektivni interesi ili prava radi zaštite kojih je ta tužba podnesena, ako posebnim propisom nije drugacije odredeno.

Clan 453f. U presudi kojom prihvaca zahtjev iz tužbe iz clana 453a. stav 1. ovog zakona sud može odluciti da žalba ne zadržava izvršenje ili odrediti kraci rok od propisanog za ispunjenje cinidbi koje su naložene tužbom.

Clan 453g. (1) Prije pokretanja ili tokom postupka pokrenutog tužbom iz clana 453a. stav 1. ovog zakona sud može, na prijedlog tužioca, odrediti sudske mjere osiguranja predvidene ovim zakonom, ako tužilac ucini vjerovatnim: 1) da je tuženi postupao na nacin kojim je povrijedio ili ozbiljno ugrozio kolektivne interese ili prava cija se zaštita tužbom traži i 2) da je odredivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti nastupanja nenadoknadive štete ili sprecavanja nasilja.

(2) Sudskom mjerom osiguranja iz stava 1. ovog clana može se zatražiti od suda da privremeno utvrdi pravila po kojima ce tuženi u obavljanju svoje djelatnosti postupiti u skladu sa zatraženom izmjenom, odnosno dopunom njegovih pravila ili prakse.

Clan 453h. (1) Fizicko ili pravno lice koje obavlja odredenu djelatnost u vezi sa kojom osobe ovlaštene za podnošenje tužbe iz clana 453a. stav 1. ovog zakona iznose tvrdnje da se njome povrjeduju ili ugrožavaju kolektivni interesi ili prava lica koje je taj podnosilac ovlašten štititi takvom tužbom, ovlaštena je podnijeti tužbu kojom ce zatražiti da se utvrdi da odredenim postupanjem, ukljucujuci i propuštanjima, ne povreduje, odnosno da ne ugrožava te kolektivne interese ili prava, odnosno da ih ne povrjeduje ili ugrožava na nedozvoljen nacin. Tužilac u toj parnici može zatražiti da osobi ovlaštenoj za podnošenje tužbe iz clana 453a. stav 1. ovog zakona zabrani odredeno ponašanje, narocito odredeno istupanje u javnosti, naknadu štete te objavu presude na trošak tuženog u sredstvima javnog informiranja. (2) Tužbom iz stava 1. ovog clana tužilac može obuhvatiti kao tužene i osobe koje su ovlaštene zastupati ovlaštenika za podnošenje tužbe iz clana 453a. stav 1. ovog zakona ili su clanovi njegovih tijela, ali može i bitne clanove koji u njegovo ime istupaju u javnosti. (3) Tužilac iz stava 1. ovog clana može zahtjeve iz st. 1. i 2. ovog clana istaknuti i protivtužbom u parnici pokrenutoj protiv njega tužbom iz clana 453a. stav 1. ovog zakona. (4) Tužilac iz stava 1. ovog clana može zatražiti da se podnosilac tužbe iz clana 453a. stav 1. Ovog zakona i osobe koje su ga ovlaštene zastupati osude na naknadu posebne štete ciju visinu ce sud utvrditi po slobodnoj ocjeni ako se pokaže da je tužba iz clana 453a. stav 1. ovog zakona bila ocito neosnovana i da su vodenjem parnice u povodu te tužbe, a narocito njenim pracenjem u sredstvima javnog informiranja, teže povrijedeni ugled i poslovni interesi tog tužioca.

Dio šesti
XXXI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Clan 454. (1) Ako je prije dana stupanja na snagu ovog zakona zapocet postupak pred prvostepenim sudom, daljnji postupak provest ce se prema odredbama ovog zakona. (2) U predmetima iz stava 1. ovog clana u kojima je vec zakazano pripremno rocište ili rocište za glavnu raspravu, ali rasprava još uvijek nije otvorena, sud ce opozvati svoje rješenje o odredivanju rocišta i o tome obavijestiti stranke, a tuženog pozvati da dostavi odgovor na tužbu u skladu s odredbama ovog zakona. (3) U predmetima iz stava 1. ovog clana u kojima je vec otvorena glavna rasprava, sud je dužan na prvom slijedecem rocištu za glavnu raspravu provesti sve radnje koje bi prema odredbama ovog zakona bio dužan provesti na pripremnom rocištu. Održavanje tog rocišta imat ce, u pogledu prava i obaveza stranaka, sve pravne posljedice koje, prema odredbama ovog zakona, ima održavanje pripremnog rocišta. (4) Sud ce upozoriti stranke u postupku da nakon održavanja rocišta iz stava 3. ovog clana nece moci poduzimati radnje za koje je odredbama ovog zakona predvideno da se mogu poduzeti najkasnije do zakljucenja pripremnog rocišta.

Clan 455. U predmetima u kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona nastupilo mirovanje postupka, istekom mirovanja nastupaju pravne posljedice iz clana 201. stav 3. Zakona o parnicnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99).

Clan 456. (1) Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donesena prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim sudom završava, daljnji postupak provest ce se prema dosadašnjim propis ima. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana, u postupku po pravnim lijekovima u predmetima u kojima je donesena prvostepena odluka prije stupanja na snagu ovog zakona, umjesto odredbi cl. 344. do 346, cl. 351. do 355. i cl. 377. do 379. Zakona o parnicnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99) primjenjivat ce se odredbe cl. 217. do 220, cl. 227. do 229. i cl. 249. do 251. ovog zakona. (3) Ako nakon stupanja na snagu ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava

  1. ovog clana, daljnji postupak provest ce se prema ovom zakonu.

Clan 457. Odredbe clana 86. ovog zakona pocet ce se primjenjivati nakon stupanja na snagu posebnog zakona kojim se ureduje postupak medijacije.

Clan 458. (1) Do dana donošenja posebnog zakona sudovi ce u parnicnom postupku primjenjivati odredbe cl. 46. do 68 i cl. 79. do 101. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odredenim odnosima ("Službeni list SFRJ", br. 43/82 i 72/82) preuzetog Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republicki propisi ("Službeni list R BiH", broj 2/92). (2) U odredbama clanova navedenih u stavu 1. ovog clana rijeci: “Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavija” zamjenjuju se rijecima “Bosna i Hercegovina” u odgovarajucem padežu.

Clan 459. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o parnicnom postupku ("Službene novine FBiH", br. 42/98 i 3/99), osim odredbi cl. 404. do 424. tog zakona, koje ce se nastaviti primjenjivati do donošenja posebnog zakona.

Clan 460. U periodu od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, rokovi iz clana 75. stav 4., clana 94. stav 2. i clana 217. stav 3. ovog zakona, mogu se izuzetno produžiti za najduže 30 dana, ako, s obzirom na postojeci raspored rocišta svakog pojedinacnog sudije, zakazivanje rocišta u navedenim rokovima ne bi bilo moguce.

Clan 461. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parnicnom postupku F BiH
(„Službene novine FBiH“ br.98/15 od 23.12.15. god.) dodani su novi clanovi:

Clan 106. (1) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona ne bude donesena prvostepena odluka suda provest ce se prema odredbama ovog zakona. (2) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona bude donesena prvostepena odluka suda provest ce se prema ranije važecim odredbama ovog zakona.

Clan 107. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".