ZAKON O PARNI C NOM POSTUPKU

-INTEGRALNI TEKST-^1

Dio prvi

OSNOVNE ODREDBE

Glava I

OSNOVNI PRINCIPI

C lan 1.

Ovim zakonom odreduju se pravila postupka na osnovu kojih osnovni sudovi, okružni sudovi i Vrhovni sud Republike Srpske raspravljaju i odlucuju u gradanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

C lan 2.

U parnicnom postupku sud odlucuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava.

C lan 3.

Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka. Sud nece uvažiti raspolagajna stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima.

C lan 4.

Sud odlucuje o tužbenom zahtjevu, po pravilu, na osnovu usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja.

C lan 5.

Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odredeno, sud je ovlašcen da odluci o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila pružena mogucnost da se izjasni.

(^1) Integralni tekst sadrži tekst Zakona o parnicnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/03), koji je stupio na snagu 1.8.2003. godine i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parnicnom postupku („Službene glasnik Republike Srpske“, broj 85/03, 74/05, 63/07). Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom službene upotrebe ne može pozivati.

C lan 6.

U parnicnom postupku službeni jezici su jezik srpskog naroda, jezik bošnjackog naroda i jezik hrvatskog naroda, a službena pisma su cirilica i latinica.

C lan 7.

Stranke su dužne da iznesu sve cijnenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da izvode dokaze kojima se utvrduju te cinjenice. Sud je ovlašcen da utvrdi i cinjenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (clan 3. stav 2.).

C lan 8.

Koje ce cinjenice uzeti kao dokazane odlucuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud ce savjesno i brižljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno.

C lan 9.

Stranke su dužne da pred sudom govore istinu i da savjesno koriste prava koja su im priznata ovim zakonom.

C lan 10.

Sud je dužan da postupak sprovede bez odugovlacenja i sa što manje troškova i da onemoguci svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

C lan 11.

Prvostepeni postupak ce se, po pravilu, sastojati od dva rocišta - jednog pripremnog rocišta i jednog rocišta za glavnu raspravu.

C lan 12.

Kad odluka suda zavisi od prethodnog rješenja pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugacije odredeno.

Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno.

U parnicnom postupku sud je u pogledu postojajnja krivicnog djela i krivicne odgovornosti ucinioca vezan za pravosnažnu presudu krivicnog suda kojom se optuženi oglašava krivim.

C lan 13.

U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka sudi sudija pojedinac.

U prvostepenom postupku u sporovima male vrijednosti može postupati i odlucivati strucni saradnik.

Strucni saradnik u postupcima iz stav 2. ovog clana može preduzimati sve radnje za koje je ovim zakonom predvideno da ih preduzima sudija pojedinac.

U drugostepenom postupku i postupku odlucivanja po reviziji sudi vijece od trojice sudija.

C lan 14.

Ako za pojedine radnje nije zakonom odreden oblik u kome se mogu preduzeti, stranke preduzimaju parnicne radnje pismeno van rocišta ili usmeno na rocištu.

Glava II
NADLEŽNOST SUDA
  1. Zajedni c ke odredbe
C lan 15.

Sud po prijemu tužbe ocjenjuje da li je nadležan. Prilikom ocjenjivanja nadležnosti, sud ce uzeti u obzir navode u tužbi i cinjenice koje su sudu poznate.

Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadležnost suda, sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan i ako bi zbog tih promjena bio nadležan drugi sud.

C lan 16.

Sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi da li rješavanje spora spada u sudsku nadležnost.

Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud nego neki drugi organ, oglasice se nenadležnim, ukinuce sprovedene radnje u postupku i odbacice tužbu.

Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Republici Srpskoj, po službenoj dužnosti oglasice se nenadležnim, ukinuce sprovedene radnje u postupku i odbacice tužbu.

C lan 17.

Svaki sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnost.

C lan 18.

Do donošenja odluke o glavnoj stvari sud ce rješenjem obustaviti parnicni postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparnicnog postupka. Postupak ce se po pravosnažnosti rješenja nastaviti po pravilima vanparnicnog postupka pred nadležnim sudom.

Radnje koje je sproveo parnicni sud, kao što su uvidaj, vještacenje, saslušavanje svjedoka i drugo i odluke koje je donio taj sud, nisu bez važnosti zato što su preduzete u parnicnom postupku.

C lan 19.

Sud se može povodom prigovora tuženog oglasiti mjesno nenadležnim ako je prigovor podnijet najdocnije u odgovoru na tužbu.

Sud se može oglasiti po službenoj dužnosti mjesno nenadležnim samo kad postoji iskljuciva mjesna nadležnost nekog drugog suda, ali najdocnije do podnošenja odgovora na tužbu.

C lan 20.

Po pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim, sud ce bez odlaganja, a najdocnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadležnom sudu.

Sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom nastavice postupak kao da je kod njega bio pokrenut.

Parnicne radnje nenadležnog suda, kao što su uvidaj, vještacenje, saslušavanje svjedoka i drugo, nisu bez važnosti zato što ih je preduzeo nenadležan sud.

C lan 21.

Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavice, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba da riješi ovaj sukob nadležnosti, osim ako nade da mu je predmet ustupljen usljed ocigledne omaške, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kom slucaju ce ustupiti predmet drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.

Kad je povodom žalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mjesno nenadležnim odluku donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledu nadležnosti

i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti izmedu tih sudova.

C lan 22.

Sukob nadležnosti izmedu sudova rješava zajednicki neposredno viši sud.

Sukob nadležnosti Vrhovnog suda Republike Srpske i osnovnog, odnosno okružnog suda, rješava Vrhovni sud Republike Srpske u opštoj sjednici.

C lan 23.

Dok se ne riješi sukob nadležnosti, sud kome je predmet ustupljen dužan je da preduzima one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.

Protiv rješenja kojim se odlucuje o sukobu nadležnosti nije dozvoljena žalba.

C lan 24.

Svaki sud vrši radnje u postupku na svom podrucju, ali ako postoji opasnost zbog odlaganja, sud ce preduzeti izvršenje pojedinih radnji i na podrucju drugog suda. O tome ce se obavijestiti sud na cijem podrucju ce se preduzeti radnja.

  1. Nadležnost sudova u sporovima sa me d unarodnim elementom
C lan 25.

U pogledu nadležnosti sudova u Republici Srpskoj u postupcima u kojima je stranka stranac koji uživa pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana država ili medunarodna organizacija, važe pravila medunarodnog prava.

C lan 26.

Sud u Republici Srpskoj nadležan je za sudenje kad je njegova nadležnost u sporu sa medunarodnim elementom izricito odredena zakonom Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske ili medunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili medunarodnom ugovoru nema izricite odredbe o nadležnosti suda u Republici Srpskoj za odredenu vrstu sporova, sud u Republici Srpskoj je nadležan za sudenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadležnost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadležnosti.

  1. Stvarna nadležnost
C lan 27.

U parnicnom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadležnosti odredene ovim ili drugim zakonom Republike Srpske.

  1. Mjesna nadležnost
a) Opšta mjesna nadležnost
C lan 28.

Ako zakonom nije odredena iskljuciva mjesna nadležnost nekog drugog suda, za sudenje je nadležan sud koji je opšte mjesno nadležan za tuženog.

U slucajevima predvidenim u ovom zakonu za sudenje je pored suda opšte mjesne nadležnosti nadležan i drugi odredeni sud.

C lan 29.

Za sudenje je opšte mjesno nadležan sud na cijem podrucju tuženi ima prebivalište, ako posebnim zakonom nije drugacije utvrdeno.

Ako tuženi nema prebivalište, opšte mjesno nadležan je sud na cijem podrucju tuženi ima boravište.

Ako tuženi pored prebivališta ima i boravište u kome drugom mjestu, a prema okolnostima može se pretpostaviti da ce tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnošenja tužbe, opšte mjesno nadležan je i sud boravišta tuženog.

C lan 30.

Za sudenje u sporovima protiv Republike Srpske, opštine, kao i drugih oblika teritorijalne organizacije, opšte mjesno nadležan je sud na cijem se podrucju nalazi sjedište njihove skupštine.

Za sudenje u sporovima protiv ostalih pravnih lica, opšte mjesno nadležan je sud na cijem se podrucju nalazi njihovo sjedište.

C lan 31.

Za sudenje u sporovima protiv državljanina Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji stalno živi u inostranstvu, opšte mjesno nadležan je sud njegovog posljednjeg prebivališta u Republici Srpskoj.

b) Izberiva mjesna nadležnost
Nadležnost u sporovima za naknadu štete
C lan 32.

Za sudenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za štetu, pored suda opšte mjesne nadležnosti, nadležan je i sud na cijem je podrucju štetna radnja izvršena ili sud na cijem je podrucju štetna posljedica nastupila.

Ako je šteta nastala usljed smrti ili teške tjelesne povrede, nadležan je pored suda iz stava

  1. ovog clana i sud na cijem podrucju tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.

Odredbe st. 1. i 2. ovog clana primjenjivace se i u sporovima protiv društva za osiguranje radi naknade štete trecim licima na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti društava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog clana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovu naknade štete protiv regresnih dužnika.

Nadležnost u sporovima radi zaštite prava na osnovu jemstva proizv d a c a
C lan 33.

Za sudenje u sporovima za zaštitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvodaca koji je dao jemstvo nadležan je, osim suda opšte mjesne nadležnosti za tuženog, i sud opšte mjesne nadležnosti za prodavca koji je prilikom prodaje stvari urucio kupcu pismeno jemstvo proizvodaca.

Nadležnost u sporovima za zakonsko izdržavanje
C lan 34.

Za sudenje u sporovima za zakonsko izdržavanje, ako je tužilac lice koje traži izdržavanje, nadležan je pored suda opšte mjesne nadležnosti i sud na cijem podrucju tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.

Nadležnost u bra c nim sporovima
C lan 35.

Za sudenje u sporovima radi utvrdivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka (bracni sporovi), nadležan je pored suda opšte mjesne nadležnosti i sud na cijem podrucju su bracni drugovi imali posljednje zajednicko prebivalište.

Nadležnost u sporovima o utvr d ivanju ili osporavanju o c instva ili materinstva
C lan 36.

U sporovima radi utvrdivanja ili osporavanja ocinstva ili materinstva, ako je tužilac dijete, nadležan je pored suda opšte mjesne nadležnosti i sud na cijem podrucju tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.

Nadležnost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica
C lan 37.

Za sudenje u sporovima protiv pravnog lica koje ima poslovnu jedinicu van svog sjedišta, ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opšte mjesne nadležnosti, nadležan je i sud na cijem podrucju se nalazi ova poslovna jedinica.

Nadležnost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa
C lan 38.

Dok ostavinski postupak nije pravosnažno završen, za sudenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potraživanjima povjerioca prema ostaviocu, pored suda opšte mjesne nadležnosti mjesno je nadležan i sud na cijem podrucju se nalazi sud koji sprovodi ostavinski postupak.

Nadležnost po mjestu pla c anja
C lan 39.

Za sudenje u sporovima imaoca mjenice ili ceka protiv potpisnika nadležan je, pored suda opšte mjesne nadležnosti, i sud mjesta placanja.

Nadležnost u sporovima iz radnih odnosa
C lan 40.

Ako je u sporu iz radnog odnosa tužilac zaposleni, za sudenje je nadležan, pored suda koji je opšte mjesno nadležan za tuženog, i sud na cijem se podrucju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na cijem bi se podrucju rad morao obavljati, kao i sud na cijem je podrucju zasnovan radni odnos.

Nadležnost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima
C lan 41.

Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadležan je, pored suda opšte mjesne nadležnosti, i sud na cijem se podrucju dogodilo smetanje.

v) Isklju c iva mjesna nadležnost
Nadležnost u sporovima o nepokretnostima
C lan 42.

Za sudenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na nepokretnosti, u sporovima zbog smetanja posjeda na nepokretnosti, kao i u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nepokretnosti ili iz ugovora o korišcenju stana ili poslovnih prostorija, iskqucivo je nadležan sud na cijem se podrucju nalazi nepokretnost.

Ako nepokretnost leži na podrucju više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.

Nadležnost u sporovima o vazduhoplovu i brodu
C lan 43.

Kad je za sudenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na vazduhoplovu, pomorskom brodu i brodu unutrašnje plovidbe, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa na vazduhoplovu i brodu, nadležan sud Republike Srpske, iskljucivo je mjesno nadležan sud na cijem se podrucju vodi upisnik u koji je vazduhoplov, odnosno brod upisan.

C lan 44.

Kad je za sudenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno vazduhoplovima iz clana 43. ovog zakona nadležan sud Republike Srpske, mjesno je nadležan, pored suda na cijem se podrucju vodi upisnik u koji je brod, odnosno vazduhoplov upisan, i sud na cijem se podrucju dogodilo smetanje.

Nadležnost za sporove u izvršnom i ste c ajnom postupku
C lan 45.

Za sedenje u sporovima koji nastaju u toku i povodom sudskog ili administrativnog izvršnog postupka, odnosno u toku i povodom stecajnog postupka, mjesno je iskljucivo nadležan sud na cijem se podrucju nalazi sud koji sprovodi izvršni, odnosno stecajni postupak, odnosno sud na cijem se podrucju sprovodi administrativno izvršenje.

g) Supsidijarna nadležnost
Nadležnost za suparni c are
C lan 46.

Ako je jednom tužbom tuženo više lica u svojstvu materijalnih suparnicara (clan 362. stav 1. tacka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od tuženih.

Nadležnost za lica za koja ne postoji opšta mjesna nadležnost u Republici Srpskoj
C lan 47.

Tužba o imovinskopravnim zahtjevima protiv lica za koje ne postoji opšta mjesna nadležnost u Republici Srpskoj, može se podnijeti svakom sudu u Republici Srpskoj na cijem se podrucju nalazi kakva imovina tog lica ili predmet koji se tužbom traži.

Ako nadležnost suda u Republici Srpskoj postoji zato što je obaveza nastala za vrijeme boravka tuženog u Republici Srpskoj, mjesno nadležan je sud na cijem je podrucju obaveza nastala.

U sporovima protiv lica za koje u Republici Srpskoj ne postoji opšta mjesna nadležnost, za obaveze koje treba ispuniti u Republici Srpskoj, tužba se može podnijeti sudu na cijem podrucju tu obavezu treba ispuniti.

Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo stranog lica u Republici Srpskoj
C lan 48.

U sporovima protiv pravnog lica koje ima sjedište u inostranstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane u Republici Srpskoj ili se ovdje moraju ispuniti, tužba se može podnijeti sudu u Republici Srpskoj na cijem se podrucju nalazi njegovo stalno zastupništvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Republiku Srpsku ili sjedište organa kome je povjereno da vrši njegove poslove.

d) Odre d ivanje mjesne nadležnosti od strane višeg suda
C lan 49.

Ako nadležni sud usljed izuzeca sudija ne može da postupa, izvijestice o tome neposredno viši sud, koji ce odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadležan sud sa njegovog podrucja.

C lan 50.

Okružni sud može, na prijedlog stranke ili nadležnog osnovnog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležan osnovni sud sa njegovog podrucja ako je ocigledno da ce se tako lakše sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

Vrhovni sud Republike Srpske može, na prijedlog stranke ili nadležnog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadležni osnovni sud sa podrucja drugog okružnog suda ili drugi stvarno nadležni okružni sud, ako je ocigledno da ce se tako lakše sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

C lan 51.

Ako je za sudenje nadležan sud u Republici Srpskoj, ali se po odredbama ovog zakona ne može utvrditi koji je sud mjesno nadležan, Vrhovni sud Republike Srpske ce, na prijedlog stranke, odrediti koji ce stvarno nadležan sud biti mjesno nadležan.

d ) Sporazum o mjesnoj nadležnosti
C lan 52.

Ako zakonom nije odredena iskljuciva mjesna nadležnost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadležan, pod uslovom da je taj sud stvarno nadležan.

Ako je zakonom odredeno da su za sudenje u odredenom sporu mjesno nadležna dva ili više sudova u Republici Srpskoj, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadležan sud.

Ovaj sporazum važi samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se tice odredenog spora ili više sporova koji svi proisticu iz odredenog pravnog odnosa.

Ispravu o sporazumu tužilac mora priložiti uz tužbu.

Ako tužba nije podnijeta sudu na koji upucuje sporazum o mjesnoj nadležnosti tuženi može zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.

Zahtjev iz prethodnog stava tuženi može podnijeti najdocnije u odgovoru na tužbu, uz prilaganje isprave o sporazumu.

Dio drugi
TOK POSTUPKA
A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM
Glava III
TUŽBA
  1. Tužba i njena sadržina
C lan 53.

Parnicni postupak pokrece se tužbom.

Tužba mora da sadrži: 1) osnov za nadležnost suda; 2) odreden zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja (tužbeni zahtjev); 3) cinjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev; 4) dokaze kojima se utvrduju ove cinjenice; 5) naznacenje vrijednosti spora; 6) pravni osnov tužbenog zahtjeva i 7) druge podatke koje u skladu sa odredbama clana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak.

Sud nije vezan za pravni osnov tužbenog zahtjeva.

Sud ce postupiti po tužbi i kad tužilac nije naveo pravni osnov tužbenog zahtjeva.

  1. Tužba za utvr d enje
C lan 54.

Tužilac može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.

Ovakva tužba može se podici kad je to posebnim propisima predvideno ili kad tužilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za cinidbu iz istog odnosa.

Ako odluka o sporu zavisi od toga da li postoji ili ne postoji neki pravni odnos koji je u toku parnice postao sporan, tužilac može pored postojeceg zahtjeva istaci i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tece nadležan za takav zahtjev.

Isticanje zahtjeva u smislu odredbe stava 3. ovog clana nece se smatrati kao preinacenje tužbe.

  1. Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi
C lan 55.

U jednoj tužbi tužlac može istaci više zahtjeva protiv istog tužnog kad su svi zahtjevi povezani istim cinjenicnim i pravnim osnovom.

Ako zahtjevi nisu povezani istim cinjenicnim i pravnim osnovom, oni se mogu istaci u jednoj tužbi protiv istog tuženog samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi doprinosi ekonomicnosti postupka.

Ako sud, u slucaju iz stava 2. ovog clana, ocijeni da isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi ne doprinosi ekonomicnosti postupka, najdocnije na pripremnom rocištu donijece rješenje o razdvajanju postupaka.

Tužilac može dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u medusobnoj vezi istaci u jednoj tužbi, i tražiti da sud usvoji sljedeci od tih zahtjeva ako nade da onaj koji je u tužbi istaknut ispred njega nije osnovan.

Zahtjevi se mogu po stavu 4. ovog clana istaci u jednoj tužbi samo ako je sud stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odredena ista vrsta postupka.

  1. Preina c enje tužbe
C lan 56.

Preinacenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva, povecanje postojeceg ili isticanja drugog zahtjeva uz postojeci. Tužba nije preinacena ako je tužilac promijenio pravni osnov tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev, ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.

C lan 57.

Tužilac može preinaciti tužbu najdocnije do zakljucenja pripremnog rocišta ili do pocetka glavne rasprave ako pripremno rocište nije održano.

Poslije održavanja pripremnog rocišta, a najdocnije do zakljucenja glavne rasprave, sud može dozvoliti preinacenje tužbe samo ako ocijeni da preinacenje nije usmjereno na odugovlacenje postupka i ako tuženi pristane na preinacenje.

Smatrace se da postoji pristanak tuženog na preinacenje tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinacenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinacenju.

Sud ce, u slucaju iz stava 2. ovog clana, dozvoliti prinacenje tužbe i kad se tuženi protivi preinacenju ako su ispunjeni svi sljedeci uslovi: 1) tužilac bez svoje krivice nije mogao tužbu preinaciti ranije, 2) tuženi je u mogucnosti da raspravlja po preinacenoj tužbi bez odlaganja glavne rasprave.

Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija preinacenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 58.

Tužilac može, u roku iz clana 57. ovog zakona, svoju tužbu preinaciti i tako što ce umjesto prvobitno tuženog tužiti drugo lice.

Za preinacenje tužbe u smislu stava 1. ovog clana potreban je pristanak lica koje treba da stupi u parnicu namjesto prvobitnog tuženog. Ako se prvobitni tuženi vec upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.

Lice koje stupa u parnicu namjesto prvobitnog tuženog mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

  1. Povla c enje tužbe
C lan 59.

Tužilac može povuci tužbu bez pristanka tuženog prije nego što tužba bude dostavljena tuženom. Tužba se može povuci i poslije dostavljanja tuženom, sve do zakljucenja glavne rasprave, ako tuženi na to pristane.

Ako se tuženi u roku od osam dana od dana obavještenja o povlacenju tužbe ne izjasni o tome, smatrace se da je pristao na povlacenje.

Povucena tužba smatra se kao da nije ni bila podnijeta i može se ponovo podnijeti.

  1. Postojanje parnice
C lan 60.

Parnica pocinje da tece dostavljanjem tužbe tuženom.

U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u toku postupka, parnica pocinje da tece od casa kad je o tom zahtjevu obaviještena protivna stranka.

Dok parnica tece, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica medu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud ce tužbu odbaciti.

Ako medu istim strankama vec tece druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dužne obavijestiti sud.

Sud ce u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti da li vec tece druga parnica o istom zahtjevu medu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.

C lan 61.

Ako koja od stranaka otudi stvar ili pravo o kome tece parnica, to ne sprecava da se parnica medu istim strankama dovrši.

Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kome tece parnica može stupiti u parnicu namjesto tužioca, odnosno tuženog samo ako na to pristanu obje stranke.

Glava IV
PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE
  1. Opšte odredbe
C lan 62.

Sud odmah po prijemu tužbe pocinje pripreme za glavnu raspravu.

Ove pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tužbe, dostavljanje tužbe tuženom na obavezni odgovor, održavanje pripremnog rocišta i zakazivanje glavne rasprave.

C lan 63.

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upucivati podneske u kojima ce navesti cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predložiti dokaze kojima se utvrduju ove cinjenice. C lan 64.

Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu sa odredbama ovog zakona.

Protiv rješenja iz stava 1. ovog clana nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 65.

Sud može u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja, te primiti na zapisnik poravnanje stranaka.

  1. Prethodno ispitivanje tužbe i dostavljanje tužbe
C lan 66.

Kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili da ne sadrži elemente propisane odredbom clana

  1. ovog zakona (nepotpuna tužba), ili da postoje nedostaci koji se ticu sposobnosti tužioca ili tuženog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlašcenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlašcenje potrebno, sud ce radi otklanjanja ovih nedostataka preduzeti potrebne radnje predvidene odredbama cl. 295. i 336. ovog zakona.
C lan 67.

Po prethodnom ispitivanju tužbe sud donosi rješenje kojim se tužba odbacuje ako utvrdi: 1) da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadležnost; 2) da je tužba podnijeta neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreden rok za podnošenje tužbe; 3) da o istom zahtjevu vec tece parnica; 4) da je stvar pravosnažno presudena; 5) da je o predmetu spora sklopljeno sudsko poravnanje; 6) da se tužilac pred sudom odrekao tužbenog zahtjeva; 7) da ne postoji pravni interes tužioca za podnošenje tužbe za utvrdenje ili 8) da tužilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz clana 66. ovog zakona.

Sud donosi rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi: 1) da nije mjesno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu ili 2) da nije stvarno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu.

C lan 68.

Ako smatra da nema dovoljno cinjenica za donošenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tužbe, sud ce o ovom pitanju odluku donijeti naknadno, cim bude raspolagao sa dovoljno cinjenica.

C lan 69.

Tužba sa prilozima se dostavlja tuženom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe u sudu.

  1. Odgovor na tužbu
a) Odgovor na tužbu i njena sadržina
C lan 70.

Po prijemu tužbe sa prilozima tuženi je dužan da, najdocnije u roku od 30 dana, dostavi sudu pismeni odgovor na tužbu.

Prilikom dostavljanja tužbe tuženom, sud ce pouciti tuženog o obavezi iz stava 1. ovog clana, o tome šta treba da sadrži odgovor na tužbu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tužbu u odredenom roku.

C lan 71.

U odgovoru na tužbu, tuženi ce istaci moguce procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tužbeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje, u skladu sa odredbama clana 334. ovog zakona, mora imati svaki podnesak.

Ako tuženi osporava tužbeni zahtjev, odgovor na tužbu mora sadržati i razloge iz kojih se tužbeni zahtjev osporava, cinjenice na kojima tuženi zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvrduju ove cinjenice, te pravni osnov za navode tuženog.

C lan 72.

Kad je u ovom zakonu predvideno da stranka može staviti odredeni prigovor ili prijedlog ili preduzeti kakvu drugu parnicnu radnju dok se tuženi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog može se staviti dok sud ne primi odgovor na tužbu.

C lan 73.

Kad utvrdi da je odgovor na tužbu nerazumljiv ili nepotpun, sud ce radi otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu sa odredbom clana 336. ovog zakona.

b) Protivtužba i odgovor na protivtužbu
C lan 74.

Tuženi može u odgovoru na tužbu, a najdocnije na pripremnom rocištu da podnese protivtužbu, ako je zahtjev protivtužbe u vezi sa tužbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtužbom traži utvrdenje nekog prava ili pravnog odnosa od cijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u cjelini ili djelimicno odluka o tužbenom zahtjevu.

Poslije održavanja pripremnog rocišta, protivtužba se može podnijeti samo ako tuženi na to pristane i ako sud ocijeni da podnošenje protivtužbe nije usmjereno na odugovlacenje postupka.

Odredbe ovog zakona o tužbi i odgovoru na tužbu shodno se primjenjuju i na protivtužbu i odgovor na protivtužbu, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

  1. Pripremno ro c ište
a) Opšte odredbe
C lan 75.

Po prijemu odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protivtužbu, sud ce zakazati pripremno rocište.

Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja, sud ce zakazati pripremno rocište po isteku roka za podnošenje odgovora na tužbu.

Datum održavanja pripremnog rocišta sud ce, po pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.

Pripremno rocište održace se, po pravilu, najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili ako je tuženi podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtužbu.

C lan 76.

Održavanje pripremnog rocišta je obavezno, osim u slucaju kada sud poslije ispitivanja tužbe i odgovora na tužbu utvrdi da medu strankama nema spornih cinjenica ili da zbog jednostavnosti spora održavanje pripremnog rocišta nije potrebno.

C lan 77.

U pozivu za pripremno rocište sud ce obavijestiti stranke o posljedicama izostanka sa pripremnog rocišta, kao i o tome da su dužne najdocnije na pripremnom rocištu da iznesu sve cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlože sve dokaze koje žele izvesti u toku postupka, te da na pripremno rocište donesu sve isprave i predmete koje žele upotrijebiti kao dokaz.

C lan 78.

Pripremno rocište pocinje tako što tužilac ukratko izlaže tužbu, a zatim tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu. Kad je potrebno, sud ce zatražiti od stranaka razjašnjenje u vezi sa njihovim navodima ili prijedlozima.

C lan 79.

Poslije izlaganja tužbe i odgovora na tužbu, raspravlja se o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka. O ovim pitanjima se mogu na pripremnom rocištu izvoditi dokazi kad je to potrebno.

Sud ce po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, postupiti po odredbama clana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugacije odredeno.

Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za vodenje postupka, odluku o prigovoru donijece zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.

Protiv odluke iz stava 3. ovog clana nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 80.

U daljem toku pripremnog rocišta, raspravljace se o prijedlozima stranaka i cinjenicnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge.

C lan 81.

Sud ce prema rezultatima raspravljanja na pripremnom rocištu odluciti o cemu ce se raspravljati i koji dokazi ce se izvesti na glavnoj raspravi.

Prijedloge koje ne smatra bitnim za donošenje odluke sud ce odbiti i u rješenju naznaciti razlog odbijanja.

Protiv rješenja iz stava 2. ovog clana nije dozvoljena posebna žalba.

Sud nije u daljem toku parnice vezan za svoja ranija rješenja iz ovog clana.

C lan 82.

Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvodenje dokaza vještacenjem, uvijek ce odrediti rok u kome vještak treba da pripremi i dostavi svoj nalaz i mišljenje.

Pri odredivanju ovog roka sud ce voditi racuna o tome da pismeni nalaz i mišljenje mora dostaviti strankama najdocnije osam dana prije održavanja rocišta za glavnu raspravu.

C lan 83.

Ako pred istim sudom tece više parnica izmedu istih lica ili u kojima je isto lice protivnik raznih tužilaca ili raznih tuženih, sud može, uz saglasnost stranaka, rješenjem spojiti sve ove parnice radi zajednickog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Za sve spojene parnice sud ce donijeti zajednicku presudu.

Sud može, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tužbe i po završetku odvojenog raspravljanja donijece posebne odluke o tim zahtjevima.

Rješenja iz st. 1. i 2. ovog clana mogu se, po pravilu, donijeti najdocnije na pripremnom rocištu ili do pocetka glavne rasprave ako pripremno rocište nije održano.

Protiv rješenja iz st. 1. i 2. ovog clana posebna žalba nije dozvoljena.

C lan 84.

Ako na pripremno rocište ne dode tužilac, a bio je uredno obaviješten, smatrace se da je tužba povucena, osim ako tuženi ne zahtijeva da se rocište održi.

Ako na pripremno rocište ne dode uredno obaviješten tuženi, rocište ce se održati bez njegovog prisustva.

C lan 85.

Na pripremnom rocištu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlašcenja koja ima i na glavnoj raspravi.

b) Medijacija i sudsko poravnanje
C lan 86.

Najdocnije na pripremnom rocištu, sud može, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, da predloži strankama da spor riješe u postupku medijacije kako je predvideno posebnim zakonom.

Ovakav prijedlog mogu sporazumno staviti i stranke sve do zakljucenja glavne rasprave.

C lan 87.

Stranke mogu u toku cijelog postupka da zakljuce poravnanje o predmetu spora (sudsko poravnanje).

C lan 88.

Sud ce, na nacin koji ne ugrožava njegovu nepristrasnost, na pripremnom rocištu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljuce sudsko poravnanje.

U cilju doprinosa poravnanju sud može, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predložiti kako da se poravnaju, vodeci racuna o željama stranaka, prirodi spora, odnosima medu strankama i drugim okolnostima.

C lan 89.

Sudsko poravnanje može da se odnosi na cijeli tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio.

Pred sudom se ne može zakljuciti poravnanje u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (clan 3. stav 2.).

Kad sud donese rješenje kojim ne dozvoljava poravnanje stranaka, zastace se sa postupkom dok ovo rješenje ne postane pravosnažno.

C lan 90.

Sporazum stranaka o poravnanju unosi se u zapisnik.

Poravnanje je zakljuceno kad stranke potpišu zapisnik.

Poravnanje sadrži i sporazum o troškovima. Ako stranke ne postignu sporazum o troškovima, mogu se dogovoriti da odluku o troškovima donese sud.

Sud ce strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je uneseno poravnanje.

C lan 91.

Sudsko poravnanje ima snagu izvršnog naslova.

C lan 92.

Sudsko poravnanje može se pobijati samo tužbom.

Sudsko poravnanje se može pobijati ako je zakljuceno u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.

Tužba iz stava 1. ovog clana se može podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najdocnije u roku od pet godina od dana zakljucenja sudskog poravnanja.

C lan 93.

Sud ce u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kome je ranije bilo zakljuceno sudsko poravnanje i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kome je zakljuceno sudsko poravnanje, odbacice tužbu.

v) Zakazivanje ro c išta za glavnu raspravu
C lan 94.

Na pripremnom rocištu sud ce rješenjem odrediti: 1) dan i cas održavanja glavne rasprave; 2) pitanja o kojima ce se raspravljati na glavnoj raspravi; 3) dokaze koji ce se izvesti na glavnoj raspravi; 4) lica koja ce biti pozvana na glavnu raspravu.

Glavna rasprava ce se, po pravilu, održati najdocnije u roku od 30 dana od dana održavanja pripremnog rocišta.

Sud može odrediti da se glavna rasprava održi odmah poslije pripremnog rocišta.

Ako se procjenjuje da ce glavna rasprava trajati duže od jednog dana, rocište ce biti zakazano za onoliko dana uzastopno, koliko je neophodno da se rasprava održi u kontinuitetu.

C lan 95.

Sa sadržinom rješenja iz stava 1. clana 94. ovog zakona upoznace se prisutna stranka, te joj se nece dostavljati rješenje niti poziv za glavnu raspravu. Sud ce obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa rocišta za glavnu raspravu.

C lan 96.

Sud ce na rocište za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom rocištu, kao i svjedoke i vještake koje je na pripremnom rocištu odlucio da pozove.

U pozivu za glavnu raspravu, sud ce obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa rocišta.

Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom rocištu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis rješenja iz stava 1. clana 94. ovog zakona.

Glava V
GLAVNA RASPRAVA
  1. Tok glavne rasprave
C lan 97.

Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.

Poslije toga, sudija utvrduje da li su došla sva pozvana lica, pa ako nisu, provjerava da li su odsutna lica uredno pozvana i imaju li opravdan razlog za izostanak.

Ako tužilac bez opravdanog razloga ne dode na rocište za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrace se da je povukao tužbu, osim ako se tuženi na tom rocištu upusti u raspravljanje.

Ako na rocište za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne dode tuženi, a bio je uredno pozvan, rasprava ce se održati bez njegovog prisustva.

C lan 98.

Sud ce prvo, po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, utvrditi da li postoje procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu sa odredbama clana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugacije odredeno.

Ako sud ne prihvati prigovor iz stava 1. ovog clana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno sa njom, odluku o prigovoru donijece zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.

Protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog clana nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 99.

Glavna rasprava se odvija sljedecim redom: 1) tužilac ukratko izlaže sva bitna pitanja iz tužbe, ukljucujuci izvodenje dokaza citanjem isprava; 2) tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu i daje odgovor na bitne navode tužioca iz tacke

  1. ovog stava; 3) ako je stavljen prijedlog za izvodenje dokaza saslušanjem stranaka, saslušavaju se stranke, i to prvo tužilac, a zatim tuženi; 4) saslušavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tužioca, a zatim svjedoci tuženog; 5) izvode se ostali dokazi, ukljucujuci i vještacenje; 6) po izvodenju svih dokaza, obje stranke, pocev od tužioca, imaju pravo da se obrate sudu završnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i cinjenicni aspekti predmeta; 7) sud može dozvoliti tužiocu da se ukratko izjasni na završno izlaganje tuženog;

8) ako je tužiocu dozvoljeno da se izjasni na završno izlaganje tuženog, i tuženi ce imati pravo da se ukratko izjasni na konacne navode tužioca.

Izuzetno, sud može odrediti redosljed odvijanja glavne rasprave drugaciji od redosljeda predvidenog u stavu 1. ovog clana.

C lan 100.

Sud ce se starati da se glavna rasprava odvija na pravilan nacin, bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donošenje odluke.

Sudija se u toku glavne rasprave stara o održavanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.

Sud ce kazniti lica koja narušavaju red u sudnici ili vrijedaju dostojanstvo suda i drugih ucesnika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepoštovanju suda.

C lan 101.

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

C lan 102.

Svaka stranka treba u svojim izlaganjima da iznese sve cinjenice potrebne za obrazloženje svojih prijedloga, da ponudi dokaze potrebne za utvrdivanje svojih navoda kao i da se izjasni o navodima i ponudenim dokazima protivne stranke.

Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze, samo ako ucine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile u mogucnosti iznijeti, odnosno predložiti na pripremnom rocištu.

C lan 103.

Stranke iznose i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora.

C lan 104.

Prilikom izvodenja dokaza saslušanjem stranaka stranku prvo ispituje njen punomocnik, a poslije toga suprotna stranka.

Ako stranka koja se saslušava nema punomocnika, prvo je ispituje sud.

C lan 105.

Stranke ispituju svjedoke i vještake. Sudija prvo daje rijec stranci koja je predložila svjedoka ili vještaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih je predložila.

C lan 106.

Sudija može postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vještacima u svakoj fazi saslušanja.

C lan 107.

Sud ce odbiti sprovodenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.

Sud nece dozvoliti postavljanje pitanja u kojima je sadržano kako na njih treba odgovoriti.

Sud nece dozvoliti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je vec dovoljno odgovoreno.

Na zahtjev stranke u zapisnik ce se unijeti pitanja koja sud nije dozvolio.

Sud nece dozvoliti vrijedanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vještaka za vrijeme ispitivanja.

C lan 108.

Saslušani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloži.

Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je još uvijek prisutan, sud može odluciti da svjedoka koji je vec saslušan na istom rocištu za glavnu raspravu još jednom pozove na ponovno saslušanje.

C lan 109.

Sud nije vezan za svoje rješenje koje se odnosi na rukovodenje raspravom.

Protiv rješenja koja se odnose na rukovodenje raspravom nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 110.

Nakon što budu okoncane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presudenje, sud ce proglasiti da je glavna rasprava zakljucena.

  1. Odga d anje, odlaganje i nastavak ro c išta
C lan 111.

Sud može odgoditi zakazano rocište za glavnu raspravu prije njegovog održavanja, ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo održavanje ili da dokazi cije je izvodenje odredeno nece biti pribavljeni do rocišta (odgadanje rocišta).

Sud je dužan, najdocnije osam dana prije održavanja rocišta, provjeriti da li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog clana.

Kad odgodi rocište, sud ce o vremenu održavanja novog rocišta odmah obavijestiti sve pozvane.

C lan 112.

Sud može, na prijedlog stranke, odložiti zapoceto rocište (odlagajne rocišta) samo iz sljedecih razloga: 1) ako bez krivice stranke koja predlaže odlaganje rocišta na rocištu nije moguce izvesti neki od dokaza cije je izvodenje odredeno, a koji je važan za pravilno donošenje odluke; 2) ako obje stranke predlažu odlaganje radi pokušaja mirnog rješenja spora ili zakljucenja sudskog poravnanja.

Stranka može samo jednom tražiti odlaganje rocišta iz istog razloga.

Kad se rocište odloži, sud ce prisutnim odmah saopštiti mjesto i vrijeme novog rocišta.

Sud nije dužan da o mjestu i vremenu novog rocišta obavijesti stranku koja nije bila prisutna na odloženom rocištu, a bila je uredno obaviještena.

C lan 113.

Ako na rocištu nije moguce izvesti neki od dokaza cije je izvodenje odredeno, sud može odluciti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom rocištu, izvede samo ovaj dokaz, i iznesu navodi u vezi sa njim.

C lan 114.

Na novom rocištu zakazanom poslije odlaganja rasprave, radnje koje su vec sprovedene ponovo se sprovode samo ako se rocište drži pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donošenje presude.

C lan 115.

Rocište za glavnu raspravu se ne može odgoditi niti odložiti na neodredeno vrijeme.

Rocište za glavnu raspravu ne može se odgoditi ili odložiti na period duži od 30 dana, osim u slucaju iz clana 129. ovog zakona.

Sudija je o svakom odgadanju odnosno odlaganju rocišta dužan da obavijesti predsjednika suda.

Predsjednik suda vodi evidenciju o odgadanjima i odlaganjima rocišta za svakog sudiju pojedinacno.

Prilikom odgadanja, odnosno odlaganja rocišta sud ce datum održavanja novog rocišta, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.

Kad odgodi ili odloži rocište, sud je dužan preduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do sljedeceg rocišta otklonili uzroci koji su doveli do odgadanja, odnosno odlaganja, te kako bi se na tom rocištu rasprava mogla zakljuciti.

Protiv rješenja suda kojim se odgada ili odlaže rocište ili rješenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgadanje, odnosno odlaganje rocišta, nije dozvoljena posebna žalba. C lan 116.

Ako se zapoceto rocište ne može okoncati u toku istog dana, sud ce odrediti nastavak rocišta za sljedeci radni dan (nastavak rocišta).

C lan 117.

Odrebe cl. 111, 112, 115. i 116. ovog zakona, shodno se primjenjuju na pripremno rocište.

  1. Javnost glavne rasprave
C lan 118.

Glavna rasprava je javna.

Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetna lica.

Lica koja prisustvuju raspravi ne smiju nositi oružje ili opasno orude.

Odredba stava 3. ovog clana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je nošenje oružja neophodno za vršenje njihove dužnosti.

C lan 119.

Sud može iskljuciti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi cuvanja službene, poslovne ili licne tajne, zaštita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala.

Sud može iskljuciti javnost i kad se mjerama za održavanje reda predvidenim u ovom zakonu ne bi moglo obezbijediti nesmetano održavanje rasprave.

C lan 120.

Iskljucenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomocnike, umješace i Ombudsmena Republike Srpske.

Sud može dozvoliti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljucena prisustvuju pojedina službena lica, kao i naucni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu službu, odnosno naucnu ili javnu djelatnost.

Sud ce upozoriti lica koja prisustvuju raspravi na kojoj je javnost iskljucena da su dužna da kao tajnu cuvaju ono što su na raspravi saznala, a što nije vec poznato javnosti i upozorice ih na posljedice odavanja tajne.

C lan 121.

O iskljucenju javnosti odlucuje sud rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno.

Protiv rješenja o iskljucenju javnosti nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 122.

Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi shodno ce se primjenjivati i na pripremnom rocištu, na rocištu van glavne rasprave pred sudom, kao i na rocištu pred zamoljenim sudom.

Glava VI
DOKAZI
  1. Opšte odredbe
C lan 123.

Svaka stranka dužna je da dokaže cinjenice na kojima zasniva svoj zahtjev.

Sud ce slobodnom ocjenom dokaza utvrditi cinjenice na osnovu kojih ce donijeti odluku.

C lan 124.

Sud ce naložiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donošenje odluke, a koje stranke nisu predložile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu clana 3. stav 2. ovog zakona.

C lan 125.

Ne treba dokazivati cinjenice koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice.

Ako stranka porekne cinjenice koje je priznala, sud ce ocijeniti da li ce te cinjenice smatrati priznatim ili osporenim.

Cinjenice cije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se može dokazivati da ove cinjenice ne postoje, ako zakonom nije što drugo odredeno.

Ne treba dokazivati cinjenice koje su opštepoznate.

C lan 126.

Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne može sa sigurnošcu da utvrdi neku cinjenicu, o postojanju ove cinjenice zakljucice primjenom pravila o teretu dokazivanja.

C lan 127.

Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novcani iznos ili na zamjenljive stvari, ali se tacna visina iznosa, odnosno kolicina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmjernim teškocama, sud ce o ovom odluciti, po svojoj ocjeni.

C lan 128.

Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.

Na prijedlog stranke, podnijet najdocnije na pripremnom rocištu, sud može odluciti da se odredeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom slucaju zapisnici o izvedenim dokazima procitace se na glavnoj raspravi.

Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog clana, u zamolnici za izvodenje dokaza opisace ukratko predmet spora, izložice stanje parnice i odrediti koji ce se dokazi izvesti, uz naznacenje o kojim okolnostima treba narocito voditi racuna.

O rocištu za izvodenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestice se stranke.

Sudija zamoljenog suda ima pri izvodenju dokaza sva ovlašcenja koja ima sudija kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.

Protiv rješenja suda kojim se odreduje izvodenje dokaza pred zamoljenim sudom nije dozvoljna posebna žalba.

C lan 129.

Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne može izvesti u rokovima predvidenim ovim zakonom, sud rješenjem može odrediti duži rok za izvodenje dokaza.

Kad odredeni rok protekne, rasprava ce se sprovesti bez obzira što odredeni dokaz nije izveden.

  1. Uvi d aj
C lan 130.

Uvidaj se preduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice ili za razjašnjenje neke okolnosti potrebno neposredno opažanje suda.

Uvidaj se može vršiti i uz ucešce vještaka.

C lan 131.

Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod treceg lica, kod državnog organa ili kod pravnog lica kome je povjereno vršenje javnih ovlašcenja, shodno ce se primijeniti odredbe cl. 134. do 136. ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili lica.

  1. Isprave
C lan 132.

Isprava koju je u propisanom obliku izdao državni organ u granicama svoje nadležnosti, kao i isprava koju je u takvom obliku izdalo pravno lice u vršenju javnih ovlašcenja koje mu je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrduje ili odreduje.

Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednacene sa javnim ispravama.

Dozvoljeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrdene cinjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

Ako se posumnja u autenticnost isprave, stranka može zatražiti da sud traži da se o tome izjasni organ od koga bi trebalo da ona potice.

C lan 133.

Ako medunarodnim ugovorom nije što drugo odredno, inostrane javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domace javne isprave.

C lan 134.

Stranka je dužna da sama podnese ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda.

Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prevod.

Ako se isprava nalazi kod državnog organa ili pravnog lica kome je povjereno vršenje javnog ovlašcenja, a sama stranka ne može izdejstvovati da se isprava preda ili pokaže, sud ce po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno licu, da ispravu dostave sudu.

C lan 135.

Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud može ovu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajuci joj za to odredeni rok.

Stranka ne može da uskrati podnošenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rijec o ispravi koju je po zakonu dužna da preda ili pokaže, ili ako se isprava s obzirom na njenu sadržinu smatra zajednickom za obje stranke.

U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje drugih isprava shodno ce se primijenjivati odredbe cl. 139. i 140. ovog zakona.

Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porice da se isprava kod nje nalazi, mogu se radi utvrdivanja ove cinjenice izvoditi dokazi.

Sud ce, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je znacaja što stranka koja drži ispravu nece da postupi po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese ispravu ili porice da se isprava kod nje nalazi.

Protiv odluke suda iz stava 1. ovog clana nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 136.

Sud može, na prijedlog stranke, narediti trecem licu da podnese ispravu samo kad je ono po zakonu dužno da je pokaže ili podnese, ili kad je rijec o ispravi koja je po svojoj sadržini zajednicka za to lice i stranku koja se poziva na ispravu.

Prije nego što donese odluku kojom trecem licu nalaže da podnese ispravu, sud ce pozvati trece lice da se o tome izjasni.

Kad trece lice porice svoju dužnost da podnese ispravu koja se kod njega nalazi, sud ce riješiti da li je trece lice dužno da podnese ispravu.

Kad trece lice porice da se isprava nalazi kod njega, radi utvrdivanja ove cinjenice mogu da se izvode dokazi.

Pravosnažno rješenje o dužnosti treceg lica da podnese ispravu može se izvršiti po pravilima izvršnog postupka. Sud ce ovo rješenje po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom izvršnom sudu radi prinudnog izvršenja.

Trece lice ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imalo u vezi sa podnošenjem isprava.

Odredbe clana 146. ovog zakona shodno ce se primjenjivati i u ovom slucaju.

  1. Svjedoci
C lan 137.

Svako lice koje se poziva kao svjedok dužno je da se odazove pozivu, a ako ovim zakonom nije drugacije odredeno, dužno je i da svjedoci.

Kao svjedoci mogu se saslušati samo lica koja su sposobna da daju obavještenja o cinjenicama koje se dokazuju.

Stranka koja predlaže da se odredeno lice sasluša kao svjedok mora prije toga navesti o cemu ono treba da svjedoci i navesti njegovo ime, prezime i boravšte.

C lan 138.

Ne može se saslušati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost cuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi od te dužnosti.

C lan 139.

Svjedok može uskratiti svjedocenje: 1) o onome što mu je stranka kao svom punomocniku povjerila; 2) o onome o cemu se stranka ili drugo lice svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedilo; 3) o cinjenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar, ili u vršenju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna cuva ono što se saznalo u vršenju tog poziva ili djelatnosti.

Sud ce upozoriti ova lica da mogu uskratiti davanje iskaza u slucajevima navedenim u stavu 1. ovog clana.

C lan 140.

Svjedok može uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitawa izložio opasnosti od krivicnog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobocnoj liniji do treceg stepena zakljucno, svog bracnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zakljucno i onda kad je brak prestao, lice sa kojim živi u vanbracnoj zajednici ili njegove srodnike do drugog stepena zakljucno, kao i svog staraoca ili staranika, usvojioca ili usvojenika.

Sud ce upozoriti svjedoka da može uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

C lan 141.

Opravdanost razloga za uskracivanje svjedocenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba da svjedoci, nakon što se o tome izjasne stranke.

Protiv rješenja iz stava 1. ovog clana stranke nemaju pravo na posebnu žalbu.

Svjedok može rješenje iz stava 1. ovog clana pobijati u žalbi protiv rješenja o novcanoj kazni ili o zatvoru zbog toga što je uskratio svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje.

C lan 142.

Svjedoci se pozivaju dostavljanjm pismenog poziva u kome se navodi ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi sa kojim se poziva i naznacenje da se poziva kao svjedok.

U pozivu ce se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka predvidene odredbama clana 410. ovog zakona i na pravo na naknadu troškova iz clana 146. ovog zakona.

Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se saslušati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.

C lan 143.

Svjedoci se saslušavaju pojedinacno i bez prisustva svjedoka koji ce se docnije saslušavati. Svjedok je dužan da odgovore daje usmeno.

Svjedok ce se prethodno opomenuti da je dužan da govori istinu i da ne smije ništa precutati, a zatim ce se upozoriti na posljedice davanja lažnog iskaza.

Zatim ce se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravište, mjesto i datum rodenja, godine života i njegov odnos sa strankama.

C lan 144.

Poslije opštih pitanja svjedoka ispituje stranka koja ga je predložila, a poslije toga suprotna stranka.

Sud uvijek može postavljati pitanja svjedoku.

Svjedok ce se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o cemu svjedoci.

C lan 145.

Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslušace se preko tumaca.

Ako je svjedok gluv, postavljace mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvace se da pismeno odgovara.

Ako se saslušanje ne može izvršiti na ovaj nacin, pozvace se kao tumac lice koje se sa svjedokom može sporazumjeti.

Sud ce tumca upozoriti na dužnost vjernog prenošenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

C lan 146.

Svjedok ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za ishranu i prenocište, kao i na naknadu izgubljene zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedoci.

Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah po saslušanju, inace gubi pravo na nju. Sud je dužan da na ovo upozori svjedoka.

U rješenju kojim se odmjeravaju troškovi svjedoka sud ce odrediti da se odredeni iznos isplati iz položenog predujma, a ako predujam nije položen, naložice stranci da odredeni iznos plati svjedoku u roku od osam dana. Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava izvršenje rješenja.

  1. Vještaci
C lan 147.

Sud može, na prijedlog stranke, odrediti izvodenje dokaza vještacenjem kad je radi utvrdivanja ili razjašnjenja odredene cinjenice potrebno strucno znanje kojim sud ne raspolaže.

C lan 148.

Stranka koja predlaže vještacenje dužna je u prijedlogu da naznaci predmet i obim vještacenja, kao i da predloži lice koje ce da izvrši vještacenje.

Protivna stranka ce se izjasniti o predloženom vještaku, kao i o predmetu i obimu vještacenja.

Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje treba biti odredeno za vještaka i predmetu i obimu vještacenja, odluku o tome ce donijeti sud.

C lan 149.

Vještacenje vrši jedan vještak.

Sud može na prijedlog stranke da odredi više vještaka za razlicite vrste vještacenja.

Vještaci se odreduju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vještaka za odredenu vrstu vještacenja.

Složenija vještacenja ce se povjeriti prvenstveno strucnim ustanovama kao što su: bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slicno.

Ako postoje ustanove za odredene vrste vještacenja, kao što su: vještacenje lažnog novca, rukopisa, daktiloskopsko vještacenje i slicno, takva vještacenja povjerice se u prvom redu tim ustanovama.

C lan 150.

Izvodenje dokaza vještacenjem odreduje sud rješenjem koje sadrži:

  1. ime, prezime i zanimanje vještaka;
  2. predmet spora;
  3. obim i predmet vještacenja;
  4. rok za podnošenje pismenog nalaza i mišljenja.
C lan 151.

Vještak se uvijek poziva na rocište za glavnu raspravu.

Prepis rješenja iz clana 150. ovog zakona dostavlja se vještaku zajedno sa pozivom na rocište za glavnu raspravu.

U pozivu ce sud upozoriti vještaka da svoje mišljenje mora iznijeti savjesno i u skladu sa pravilima nauke i vještine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i mišljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa rocišta i pravu na nagradu i naknadu troškova.

C lan 152.

Vještaci su dužni da se odazovu pozivu suda i da iznesu svoj nalaz i mišljenje.

Sud ce vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještacenja iz razloga iz kojih svjedok može uskratiti svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje.

Sud može vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještacenja i iz drugih opravdanih razloga.

Oslobodenje od dužnosti vještacenja može tražiti i ovlašceni radnik organa ili organizacije u kojoj vještak radi.

C lan 153.

Vještak ce biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vještaka može uzeti i lice koje je ranije bilo saslušano kao svjedok.

Stranka je dužna da podnese zahtjev za izuzece vještaka cim sazna da postoji razlog za izuzece, a najdocnije prije pocetka izvodenja dokaza vještacenjem.

U zahtjevu za izuzece vještaka stranka je dužna da navede okolnosti na kojima zasniva svoj zahtjev za izuzece.

O zahtjevu za izuzece odlucuje sud.

Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzece nije dozvoljena posebna žalba.

Ako je stranka saznala za razlog izuzeca poslije izvršenog vještacenja i prigovara vještacenju iz tog razloga, sud ce postupiti kao da je zahtjev za izuzece stavljen prije izvršenog vještacenja.

C lan 154.

Vještak svoj pismeni nalaz i mišljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi drugacije.

Vještak mora uvijek da obrazloži svoje mišljenje.

C lan 155.

Ako vještak ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku, sud ce, po isteku roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vještaka.

Ako vještak dostavi nalaz ili mišljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjecni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud ce pozvati vještaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i mišljenja.

Ukoliko vještak ni po pozivu suda ne dostavi potpuni razumljiv nalaz i mišljenje, sud ce, uz prethodno izjašnjenje stranaka, odrediti drugog vještaka.

C lan 156.

Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i mišljenje vještaka najdocnije osam dana prije rocišta za glavnu raspravu.

C lan 157.

Rocište za glavnu raspravu ce se održati i ako vještak ne pristupi na glavnu raspravu.

Izuzetno od stava 1. ovog clana, sud može na prijedlog stranke odložiti raspravu i zakazati novo rocište na koje ce ponovo pozvati vještaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjašnjenja ili dopune nalaza i mišljenja.

C lan 158.

Sud ce vještaku dozvoliti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim vještacima u vezi predmeta vještacenja.

C lan 159.

Protiv rješenja suda iz cl. 148, 150, 152. i 155. ovog zakona nije dozvoljena žalba.

C lan 160.

Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova, troškova za ishranu i prenocište i troškova vještacenja, kao i pravo na razumnu nagradu za izvršeno vještacenje.

C lan 161.

Ako odredbama ovog zakona nije drugacije odredeno, na izvodenje dokaza vještacenjem shodno se primjenjuju odredbe o saslušanju svjedoka.

C lan 162.

Odredbe clana. 148. stav 1, cl. 149. stav 3, 151. st. 1. i 3, 152, 153. i 159. ovog zakona primjenjuju se shodno i na tumace.

  1. Saslušanje stranaka
C lan 163.

Na prijedlog stranke, sud ce odrediti izvodenje dokaza saslušanjem stranaka.

C lan 164.

Sud ce odluciti da se sasluša samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.

C lan 165.

Za stranku koja nema parnicnu sposobnost saslušace se njen zakonski zastupnik. Sud može odluciti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika sasluša sama stranka, ako je njeno saslušanje mogucno.

Za pravno lice saslušace se lice koje je zakonom ili pravilima odredeno da ga zastupa.

C lan 166.

Poziv na rocište dostavice se punomocniku stranke, koji je dužan o tome stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomocnika, stranci ili licu koje ce se za stranku saslušati.

U pozivu ce se naznaciti da ce se na rocištu izvoditi dokaz saslušanjem stranaka i da ce stranka koja dode na rocište biti saslušana u odsustvu druge stranke.

C lan 167.

Ne mogu se primijeniti nikakve prinudne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslušanja niti se stranka može prinuditi na davanje iskaza.

C lan 168.

Odredbe o izvodenju dokaza saslušanjem svjedoka primjenjivace se i pri izvodenju dokaza saslušanjem stranaka, ako za saslušanje stranaka nije što drugo propisano.

  1. Obezbje d enje dokaza
C lan 169.

Ako postoji opravdana bojazan da neki dokaz nece moci da se izvede ili da ce njegovo docnije izvodenje biti otežano, može se u toku kao i prije pokretanja parnice predložiti da se ovaj dokaz izvede.

Obezbjedenje dokaza se može tražiti i u toku postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka. C lan 170.

Ako je prijedlog za obezbjedenje dokaza stavljen u toku parnicnog postupka, za postupanje je nadležan sud pred kojim je postupak u toku.

Kad se traži obezbjedenje dokaza prije pokretanja postupka, kao i u izuzetnim slucajevima ako je postupak vec u toku, nadležan je sud prvog stepena na cijem se podrucju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno sud na cijem podrucju boravi lice koje treba saslušati.

C lan 171.

U podnesku kojim traži obezbjedenje dokaza predlagac je dužan da navede cinjenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge zbog kojih smatra da se docnije dokaz nece moci izvesti ili da ce njegovo izvodenje biti otežano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistice da on nije poznat.

C lan 172.

Podnesak u kome je stavljen prijedlog za obezbjedenje dokaza sud ce dostaviti protivniku, ako je poznat, ostavljajuci mu odgovarajuci rok za odgovor.

Izuzetno, ako postoji opasnost za obezbjedenje dokaza, sud ce o prijedlogu odluciti i bez prethodnog izjašnjavanja protivnika. U rješenju kojim se usvaja prijedlog sud ce odrediti rocište za izvodenje dokaza, navešce cinjenice o kojima ce se izvoditi dokazi, kao i dokaze koji ce se izvesti.

Ako protivniku nije ranije bio dostavljen podnesak u kome je stavljen prijedlog za obezbjedenje dokaza, on ce mu se dostaviti zajedno sa rješenjem suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjedenje dokaza.

Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud može radi ucestvovanja na rocištu za izvodenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (clan 296.). O ovom postavljenju nije potrebno izdati oglas.

Sud može u izuzetnim slucajevima odrediti da izvodenje dokaza zapocne i prije nego što se rješenje kojim se usvaja prijedlog za obezbjedenje dokaza dostavi protivniku.

Protiv rješenja suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjedenje dokaza, kao i protiv rješenja kojim se odlucuje da izvodenje dokaza zapocne prije nego što se rješenje dostavi protivniku, nije dozvoljena žalba.

C lan 173.

Ako su dokazi izvedeni prije nego što je postupak pokrenut, zapisnik o izvodenju dokaza cuvace se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.

Ako je postupak u toku, a obezbjedenje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik ce se dostaviti tome sudu.

Glava VII
SUDSKE ODLUKE
  1. Zajedni c ke odredbe
C lan 174.

Sud donosi odluke na rocištu ili van rocišta.

C lan 175.

Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja.

O tužbenom zahtjevu sud odlucuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rješenjem.

O svim drugim pitanjima sud odlucuje rješenjem.

Odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem.

  1. Presuda
Opšte odredbe
C lan 176.

Presudom sud odlucuje o zahtjevu koji se tice glavne stvari i sporednih traženja.

Ako postoji više zahtjeva, sud ce o svim tim zahtjevima odluciti jednom presudom.

C lan 177.

Sud može da naloži tuženom da izvrši odredenu cinidbu samo ako je ona dospjela do zakljucenja glavne rasprave.

Ako sud usvoji zahtjev za izdržavanje može obavezati tuženog i na cinidbe koje nisu dospjele.

Presuda kojom se tuženi obavezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup, može se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

C lan 178.

Ako je tužilac u tužbi tražio da mu se dosudi odredena stvar, a istovremeno je u tužbi ili do zakljucenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odredeni novcani iznos, sud ce, ako usvoji tužbeni zahtjev, izreci u presudi da se tuženi može osloboditi od davanja stvari ako plati taj novcani iznos.

C lan 179.

Kad se stranci u presudi nalaže izvršenje kakve cinidbe, odredice se i rok u kome je ovu cinidbu dužna da izvrši.

Ako posebnim propisima nije drugacije odredeno, rok za izvršenje cinidbe iznosi 30 dana, ali za cinidbe koje se ne sastoje u novcanom davanju sud može odrediti duži rok. U mjenicnim i cekovnim sporovima ovaj rok iznosi 15 dana.

Rok za izvršenje cinidbe pocinje da tece prvog dana poslije donošenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, prvog dana poslije dostavljanja prepisa presude stranci kojoj je naloženo izvršenje.

b) Presuda na osnovu priznanja
C lan 180.

Ako tuženi do zakljucenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud ce bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev (presuda na osnovu priznanja).

Sud nece donijeti presudu na osnovu priznanja i kad su ispunjeni potrebni uslovi, ako nade da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (clan 3. stav 2.).

Donošenje presude na osnovu priznanja odložice se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog clana prethodno pribave obavještenja.

Priznanje tužbenog zahtjeva, na rocištu ili u pismenom podnesku, tuženi može i bez pristanka tužioca opozvati do donošenja presude.

v) Presuda na osnovu odricanja
C lan 181.

Ako se tužilac do zakljucenja glavne rasprave odrekne tužbenog zahtjeva, sud ce bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja).

Za odricanje od tužbenog zahtjeva nije potreban pristanak tuženog.

Tužilac može do donošenja presude, na rocištu ili u pismenom podnesku, opozvati odricanje od tužbenog zahtjeva bez pristanka tuženog.

g) Presuda zbog propuštanja
C lan 182.

Kad tuženi, kome je uredno dostavljena tužba u kojoj je tužilac predložio donošenje presude zbog propuštanja, ne dostavi pismeni odgovor na tužbu u zakonskom roku, sud ce donijeti presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev (presuda zbog propuštanja), osim ako je tužbeni zahtjev ocigledno neosnovan.

Tužbeni zahtjev je ocigledno neosnovan: 1) ako je tužbeni zahtjev ocigledno protivan cinjenicama navedenim u tužbi; 2) ako su cinjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev u ociglednoj protivrjecnosti sa dokazima koje je sam tužilac predložio ili sa cinjenicama koje su opštepoznate.

Ako je zahtjev ocigledno neosnovan, sud ce donijeti presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev.

Presuda zbog propuštanja nece se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati.

C lan 183.

Protiv presude zbog propuštanja nije dozvoljena žalba, ali tuženi može podnijeti prijedlog za povracaj u predašnje stanje u skladu sa odredbama ovog zakona.

Blagovremeno podnijet prijedlog iz stava 1. ovog clana sprecava da presuda zbog propuštanja postane pravnosnažna.

Ako prijedlogu tuženog iz stava 1. ovog clana bude udovoljeno, tuženi ce snositi sve opravdane troškove postupka koji su nastali do donošenja presude zbog propuštanja.

d) Donošenje, pismena izrada i dostavljanje presude
C lan 184.

Sud ce donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najdocnije u roku od 30 dana od dana zakljucenja glavne rasprave.

Ukoliko sudija prekoraci rok iz stava 1. ovog clana dužan je u pismenoj formi obavijestiti predsjednika suda o razlozima prekoracenja.

C lan 185.

Po zakljucenju glavne rasprave, sud ce prisutne stranke obavijestiti o datumu donošenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud ce je pismeno obavijestiti o datumu donošenja presude.

Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomocnici, su dužni sami preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud nece dostavljati presudu u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.

Ako su stranke bile uredno obaviještene o datumu donošenja presude, rok za žalbu protiv presude pocinje teci prvog narednog dana nakon donošenja presude.

C lan 186.

U izuzetnim okolnostima, sud može na zahtjev stranke odluciti da se dostavljanje presude izvrši na nacin predviden odredbama ovog zakona o dostavljanju.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o datumu donošenja presude sud ce u svakom slucaju dostaviti presudu u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.

C lan 187.

Presuda zbog propuštanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave dostavlja se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.

C lan 188.

U slucaju iz clana 184. stav 2. ovog zakona, sud ce cim bude saznao da ce doci do odgadanja datuma donošenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon cega ce strankama presudu dostaviti po odredbama ovog zakona o dostavljanju.

C lan 189.

U slucajevima iz cl. 186, 187. i 188. ovog zakona rok za podnošenje pravnog lijeka pocinje teci prvog narednog dana nakon dostavljanja prepisa presude.

C lan 190.

Izvornik presude potpisuje sudija.

C lan 191.

Pismeno izradena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloženje i pouku o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.

Uvod presude sadrži: naziv suda, ime i prezime sudije, ime, prezime i prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika, kratko oznacenje predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljucenja glavne rasprave, naznacenje stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika koji su toj raspravi prisustvovali, kao i dan kad je presuda donesena.

Izreka presude sadrži odluku suda o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ticu glavne stvari i sporednih traženja i odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja.

U obrazloženju sud ce izložiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o cinjenicama na kojima se ovi zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud zasnovao presudu.

U obrazloženju presude zbog propuštanja, presude na osnovu priznanja ili presude na osnovu odricanja iznijece se samo razlozi koji opravdavaju donošenje ovakvih presuda.

d ) Dopunska presuda
C lan 192.

Ako je sud propustio da odluci o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odluciti presudom, a koji su vec raspravljeni, stranka može u roku od 30 dana od prijema presude da predloži parnicnom sudu da se izvrši dopuna presude.

Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacice, odnosno odbice sud bez održavanja rocišta.

C lan 193.

Kad sud nade da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave donijece, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije riješen (dopunska presuda).

C lan 194.

Ako je pored prijedloga za dopunu presude podnijeta i žalba protiv presude, prvostepeni sud ce zastati sa dostavljanjem ove žalbe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne istekne rok za žalbu protiv ove odluke.

Ako protiv odluke o dopuni presude bude izjavljena žalba, ova žalba zajedno sa žalbom protiv prvobitne presude dostavice se drugostepenom sudu.

Ako se prvostepena presuda pobija žalbom samo zbog toga što prvostepeni sud nije presudom odlucio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, žalba ce se smatrati kao prijedlog stranke da se donese dopunska presuda.

e) Ispravljanje presude
C lan 195.

Pogreške u imenima i brojevima, kao i druge ocigledne pogreške u pisanju i racunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikom ispravice sud u svako doba.

Ispravljanje ce se izvršiti posebnim rješenjem i unijece se na kraju izvornika, a strankama ce se dostaviti prepis rješenja.

Ako izmedu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci presude, strankama ce se dostaviti ispravljeni prepis presude sa naznacenjem da se ovim prepisom presude zamjenjuje raniji prepis presude. U takvom slucaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tece od dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude.

O ispravljanju presude sud može odluciti bez saslušanja stranaka.

e) Pravosnažnost presude
C lan 196.

Presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravosnažna.

Sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi da li je stvar pravosnažno presudena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kome je vec pravosnažno odluceno, odbacice tužbu.

Ako je u presudi odluceno o potraživanju koje je tuženi istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju ovog potraživanja postaje pravosnažna.

C lan 197.

Sud je vezan za svoju presudu cim je donesena.

Presuda prema strankama ima dejstvo od dana donošenja, a u slucajevima u kojima strankama po odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud - od dana kada im je dostavljena.

  1. Rješenje
C lan 198.

Sva rješenja koja se donose na rocištu objavljuje sudija.

Rješenje koje je na rocištu objavljeno dostavice se strankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv tog rješenja dozvoljena posebna žalba, ili ako se na osnovu rješenja može odmah tražiti izvršenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.

Sud je vezan za svoja rješenja ukoliko se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije što drugo odredeno.

Kad se rješenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima dejstvo cim je objavljeno.

C lan 199.

Rješenja koja sud donosi van rocišta saopštavaju se strankama dostavljanjem ovjerenog prepisa rješenja.

C lan 200.

Rješenje mora biti obrazloženo ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rješava o prijedlozima stranaka koji su medu sobom u opreci, a može biti obrazloženo i u drugim slucajevima kad je to potrebno.

Pismeni sastav rješenja treba da sadrži uvijek uvod i izreku, a obrazloženja samo ako po stavu 1. ovog clana rješenje mora biti obrazloženo.

C lan 201.

Rješenja o kaznama izrecenim po odredbama ovog zakona izvršavaju se po službenoj dužnosti.

C lan 202.

Odredbe clana 179, cl. 190. do 195. i clana 197. stav 2. ovog zakona shodno ce se primjenjivati i na rješenja.

Odredbe cl. 184. do 186. i cl. 188. i 189. shodno ce se primjenjivati i na rješenja iz clana

  1. stav 2. ovog zakona.
B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA
Glava VIII
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
  1. Žalba protiv presude
a) Pravo na žalbu
C lan 203.

Protiv presude donijete u prvom stepenu stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 30 dana od dana donošenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, 30 dana nakon dostavljanja prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odreden drugi rok. U mjenicnim i cekovnim sporovima ovaj rok je 15 dana.

Blagovremeno izjavljena žalba sprecava da presuda postane pravosnažna u dijelu koji se pobija žalbom.

O žalbi protiv presude odlucuje drugostepeni sud.

C lan 204.

Stranka se može odreci prava na žalbu od trenutka prijema presude.

Do donošenja odluke drugostepenog suda stranka može odustati od vec izjavljene žalbe.

Odricanje ili odustanak od žalbe ne može se opozvati.

b) Sadržina žalbe
C lan 205.

Žalba mora da sadrži: 1) oznacenje presude protiv koje se izjavljuje žalba; 2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odredenom dijelu; 3) razlog žalbe; 4) potpis podnosioca žalbe.

C lan 206.

Ako žalba ne sadrži podatke iz clana 205. ovog zakona (nepotpuna žalba), prvostepeni sud ce rješenjem, protiv koga nije dozvoljena žalba, pozvati žalioca da u roku od osam dana dopuni ili ispravi žalbu.

Ako žalilac u roku iz stava 1. ovog clana ne postupi po traženju suda, sud ce rješenjem odbaciti žalbu kao nepotpunu.

C lan 207.

U žalbi se ne mogu iznositi nove cinjenice i predlagati novi dokazi, osim ako žalilac pruži dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti odnosno predložiti do zakljucenja glavne rasprave.

Pozivajuci se na nove cinjenice, žalilac je dužan navesti dokaze kojima bi se te cinjenice utvrdile, a predlažuci nove dokaze, dužan je navesti cinjenice koje tim dokazima treba utvrditi.

Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu iznijeti pred prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u žalbi.

Ako su usljed iznošenja novih cinjenica i predlaganja novih dokaza prouzrokovani troškovi u postupku povodom žalbe, ove troškove ce nezavisno od ishoda spora snositi ona stranka koja je iznijela nove cinjenice, odnosno predložila nove dokaze.

v) Razlozi zbog kojih se presuda može pobijati
C lan 208.

Presuda se može pobijati: 1) zbog povrede odredaba parnicnog postupka; 2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrdenog cinjenicnog stanja; 3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parnicnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.

C lan 209.

Povreda odredaba parnicnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

C lan 210.

Pogrešno ili nepotpuno utvrdeno cinjenicno stanje postoji kad je sud neku odlucnu cinjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.

Nepotpuno utvrdeno cinjenicno stanje postoji i kad na to ukazuju nove cinjenice ili novi dokazi.

C lan 211.

Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebalo da primjeni ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

g) Postupak po žalbi
C lan 212.

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

C lan 213.

Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu žalbu odbacice rješenjem prvostepeni sud bez održavanja rocišta.

Žalba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka zakonskog roka za njeno podnošenje.

Žalba je nedozvoljena ako je žalbu izjavilo lice koje nije ovlašceno za podnošenje žalbe, ili lice koje se odreklo ili je odustalo od žalbe ili ako lice koje je izjavilo žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe.

C lan 214.

Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene žalbe dostavice prvostepeni sud protivnoj stranci odmah, a najdocnije u roku od osam dana od dana prijema žalbe.

Protivna stranka može u roku od osam dana od prijema žalbe podnijeti tom sudu odgovor na žalbu.

Primjerak odgovora na žalbu dostavice prvostepeni sud žaliocu odmah, a najdocnije u roku od osam dana od prijema odgovora na žalbu.

Neblagovremeno podnijet odgovor na žalbu nece se uzeti u razmatranje.

Podnesci primljeni po prijemu odgovora na žalbu ili po isteku roka za odgovor na žalbu nece se uzimati u razmatranje, osim u slucajevima u kojima sud izricito od stranke zatraži dodatno izjašnjenje.

C lan 215.

Po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za odgovor na žalbu prvostepeni sud ce žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najdocnije u roku od osam dana.

Ako žalilac tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijedene odredbe parnicnog postupka, sudija prvostepenog suda dace objašnjenje povodom navoda žalbe koji se ticu tih povreda, a po potrebi ce da provjeri istinitost tih navoda u žalbi.

C lan 216.

Kad spisi po žalbi stignu drugostepenom sudu odreduje se sudija izvjestilac.

Sudija izvjestilac može, po potrebi, od prvostepenog suda da pribavi izvještaj o povredama odredaba parnicnog postupka i da zatraži da se radi utvrdivanja tih povreda sprovedu provjere.

C lan 217.

Drugostepeni sud odlucuje o žalbi na sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave.

Drugostepeni sud ce zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrdivanja cinjenicnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove cinjenice ili izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti vec izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parnicnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom.

Drugostepeni sud održace sjednicu vijeca, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi.

Drugostepeni sud ce donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice vijeca na kojoj je odluceno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zakljucenja rasprave.

C lan 218.

Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici, kao i oni svjedoci i vještaci za koje sud odluci da se saslušaju.

Ako sa rasprave izostane žalilac, rasprava se nece održati, a odluka ce se donijeti na osnovu navoda žalbe i odgovora na žalbu.

Ako sa rasprave izostane stranka koja nije žalilac, sud ce raspravljati o žalbi i donijeti odluku.

U pozivu za raspravu stranka ce biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.

C lan 219.

Rasprava pred drugostepenim sudom pocinje kratkim izlaganjem izvjestioca o stanju predmeta, bez iznošenja njegovog mišljenja o osnovanosti žalbe.

Poslije toga procitace se presuda ili dio presude na koji se odnosi žalba, a po potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom; zatim ce žalilac obrazložiti svoju žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu.

C lan 220.

Ako u cl. 217. do 219. ovog zakona nije što drugo odredeno, odredbe o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom shodno se primjenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.

d) Granice ispitivanja prvostepene presude
C lan 221.

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se pobija žalbom, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeci po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parnicnog postupka koje se odnose na stranacku sposobnost i zastupanje.

d ) Odluke drugostepenog suda o žalbi
C lan 222.

Odluke drugostepenog suda donose se poslije vijecanja glasanjem.

U prostoriji u kojoj se vrši vijecanje i glasanje mogu biti prisutni samo clanovi vijeca i zapisnicar. Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijece može donijeti odluku i u samom zasjedanju.

C lan 223.

Predsjednik vijeca rukovodi vijecanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.

Za svaku odluku vijeca potrebna je vecina glasova.

Clanovi vijeca ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeca.

Clan vijeca koji je pri glasanju o kome ranijem pitanju ostao u manjini ne može se uzdržati od glasanja o pitanju o kome se ima docnije odluciti.

Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se odlucuje glasovi podijele na više razlicitih mišljenja, tako da nijedno od njih nema vecinu, pitanja ce se razdvojiti i glasanje ce se ponavljati sve dok se ne postigne vecina. Ako se u pogledu visine novcanog iznosa ili kolicine glasovi podijele na više od dva mišljenja, ponovo ce se raspravljati o razlozima za svako mišljenje. Ako se i poslije toga ne može postici vecina, glasovi dati za najveci novcani iznos ili kolicinu dodace se glasovima datim za najbliži manji novcani iznos ili kolicinu dok se ne postigne vecina.

C lan 224.

Drugostepeni sud može u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave:

  1. odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu;
  2. odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu;
  3. ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno sudenje;
  4. ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu, ili
  5. preinaciti prvostepenu presudu.
C lan 225.

Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu žalbu odbacice drugostepeni sud rješenjem, ako to nije ucinio prvostepeni sud.

C lan 226.

Drugostepeni sud ce presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad nade da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

C lan 227.

Drugostepeni sud ce u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi održavanja nove glavne rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od sljedecih razloga iznesenih u žalbi:

  1. ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja;
  2. ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a narocito propuštanjem dostavljanja, nije data mogucnost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude;
  3. ako je sud donio presudu bez glavne rasprave;
  4. ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti.

Ako drugostepeni sud utvrdi da je u postupku pred prvostepenim sudom odluceno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili o zahtjevu o kome vec tece parnica ili o kome vec prije pravosnažno presudeno ili koga se tužilac odrekao ili o kome je vec zakljuceno sudsko poravnanje, ukinuce prvostepenu presudu i odbaciti tužbu.

Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tužilac ili tuženi ucestvovalo lice koje ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlašceno lice, ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomocnik stranke nije imao potrebna ovlalšcenja za vodenje parnice, odnosno vršenje pojedinih radnji u postupku, ukoliko vodenje parnice, odnosno vršenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinuce prvostepenu presudu i vratiti predmet nadležnom prvostepenom sudu ili ce ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu.

Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno sudenje, može narediti da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom.

U obrazloženju rješenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su odredbe parnicnog postupka povrijedene i u cemu se povrede sastoje.

C lan 228.

Prvostepeni sud je dužan, odmah po prijemu rješenja drugostepenog suda, da odredi pripremno rocište ili rocište za glavnu raspravu, koje ce se održati najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema rješenja drugostepenog suda, te da izvede sve parnicne radnje i da raspravi sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostepni sud u svom rješenju.

C lan 229.

Drugostepeni sud ce, u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave, presudom preinaciti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od sljedecih razloga iznesenih u žalbi: 1) ako je utvrdio da postoji povreda odredaba parnicnog postupka, osim u slucajevima iz clana 227. ovog zakona; 2) ako je u sjednici vijeca drugacijom ocjenom isprava i posredno izvedenih dokaza vec izvedenih pred prvostepenim sudom utvrdio drugacije cinjenicno stanje nego što je ono u prvostepenoj presudi; 3) ako je poslije održane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvodenja vec izvedenih dokaza, utvrdio drugacije cinjenicno stanje nego što je ono u prvostepenoj presudi; 4) ako smatra da je cinjenicno stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvrdeno, ali da je prvostepeni sud pogrešno primijenio materijalno pravo; 5) ako je utvrdio da je prvostepenom presudom prekoracen tužbeni zahtjev.

C lan 230.

Drugostepeni sud ne može da preinaci presudu na štetu stranke koja se žalila ako je samo ona izjavila žalbu.

C lan 231.

U obrazloženju presude odnosno rješenja drugostepeni sud ce ocijeniti žalbene navode koji su od odlucnog znacaja.

C lan 232.

Drugostepeni sud dostavice svoju odluku strankama i drugim zainteresovanim licima, kao i sudu prvog stepena.

  1. Žalba protiv rješenja
C lan 233.

Protiv rješenja prvostepenog suda dozvoljena je žalba ako u ovom zakonu nije odredeno da žalba nije dozvoljena.

Ako ovaj zakon izricito odreduje da posebna žalba nije dozvoljena, rješenje prvostepenog suda može se pobijati samo u žalbi protiv konacne odluke.

C lan 234.

Blagovremeno podnijeta žalba zadržava izvršenje rješenja, ako ovim zakonom nije drugacije propisano.

Rješenje protiv koga nije dozvoljena posebna žalba može se odmah izvršiti.

C lan 235.

Rješavajuci o žalbi, drugostepeni sud može: 1) odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu; 2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostepenog suda; 3) uvažiti žalbu i rješenje preinaciti ili ukinuti, i po potrebi predmet vratiti na ponovni postupak.

C lan 236.

U postupku po žalbi protiv rješenja shodno ce se primjenjivati odredbe koje važe za žalbu protiv presude, osim odredaba o održavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

Glava IX
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
  1. Revizija
C lan 237.

Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.

Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

Izuzetno Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlucivanje po reviziji bilo od znacaja za primjenu prava u drugim slucajevima.

C lan 238.

O reviziji odlucuje Vrhovni sud Republike Srpske.

C lan 239.

Podnijeta revizija ne zadržava izvršenje pravosnažne presude protiv koje je izjavljena.

C lan 240.

Revizija se može izjaviti: 1) zbog povrede odredaba parnicnog postupka iz clana 209. ovog zakona koja je ucinjena u postupku pred drugostepenim sudom; 2) zbog pogrešne primjene materijalnog prava; 3) zbog prekoracenja tužbenog zahtjeva ako je ta povreda ucinjena u postupku pred drugostepenim sudom.

Revizija se ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrdenog cinjenicnog stanja.

C lan 241.

Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kome se ona pobija revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeci po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parnicnog postupka koje se odnose na stranacku sposobnost i zastupanje.

C lan 242.

Stranke mogu u reviziji iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na povrede odredaba parnicnog postupka koje su ucinjene u postupku pred drugostepenim sudom.

C lan 243.

Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

C lan 244.

Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju odbacice rješenjem prvostepeni sud, bez održavanja rocišta.

C lan 245.

Primjerak blagovremene i potpune revizije prvostepeni sud ce dostaviti protivnoj stranci.

U roku od osam dana od dana dostavljanja revizije protivna stranka može podnijeti sudu odgovor na reviziju.

Po prijemu odgovora na reviziju ili po proteku roka za odgovor, prvostepeni sud ce dostaviti reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnijet, sa svim spisima, revizijskom sudu.

Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja se i drugostepenom sudu.

C lan 246.

O reviziji, revizijski sud odlucuje bez rasprave.

C lan 247.

Nedozvoljenu reviziju odbacice revizijski sud rješenjem, kao i neblagovremenu ili nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovlašcenja, nije ucinio prvostepeni sud.

Revizija je nedozvoljena ako ju je izjavilo lice koje nije ovlašceno na podnošenje revizije, ili lice koje je odustalo od revizije, ili ako lice koje je izjavilo reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije, ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podnijeti.

C lan 248.

Revizijski sud ce presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena.

C lan 249.

Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parnicnog postupka zbog koje se revizija može izjaviti, osim povreda odredenih u st. 2. i 3. ovog clana, revizijski sud ce, s obzirom na prirodu povrede, presudom preinaciti presudu drugostepenog suda ili rješenjem ukinuti u cjelini ili djelimicno presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudenje istom ili drugom vijecu drugostepenog suda, odnosno drugom nadležnom sudu.

Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom odluceno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili o kome je vec prije pravnosnažno presudeno ili koga se tužitelj odrekao ili o kome je vec zakljuceno sudsko poravnanje, revizijski sud ce ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu.

Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom, kao tužilac ili tuženi ucestvovalo lice koje ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku u postupku koja je pravno lice nije zastupalo ovlašceno lice ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomocnik stranke nije imao potrebna ovlašcenja za vodenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vodenje parnice odnosno vršenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, revizijski sud ce s obzirom na prirodu povrede, postupiti po odredbama st. 1. ili 2. ovog clana.

C lan 250.

Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, presudom ce usvojiti reviziju i preinaciti pobijanu presudu.

Ako revizijski sud nade da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava ili zbog povrede pravila postupka cinjenicno stanje nepotpuno utvrdeno i da zbog toga nema uslova za preinacenje pobijane presude, rješenjem ce usvojiti reviziju, ukinuti u cjelini ili djelimicno presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudenje istom ili drugom vijecu drugostepenog suda.

C lan 251.

Ako utvrdi da je pravosnažnom presudom donesenom u drugom stepenu prekoracen tužbeni zahtjev, revizijski sud ce presudom preinaciti pobijanu presudu.

C lan 252.

Revizijski sud dostavlja svoje odluke strankama kao i prvostepenom i drugostepenom sudu.

C lan 253.

Ako u cl. 237. do 252. ovog zakona nije što drugo odredeno, u postupku povodom revizije shodno ce se primjenjivati odredbe ovog zakona o žalbi protiv presude, osim odredbi o održavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

C lan 254.

Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog suda kojim je postupak pravosnažno završen.

Revizija protiv rješenja iz stava 1. ovog clana nije dozvoljena u sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena revizija protiv pravosnažne presude.

Revizija je uvijek dozvoljena protiv rješenja drugostepenog suda kojim se izjavljena žalba odbacuje, odnosno kojim se potvrduje rješenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije.

U postupku povodom revizije protiv rješenja shodno ce se primjenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

  1. Ponavljanje postupka
C lan 255.

Postupak koji je odlukom suda pravosnažno završen može se po prijedlogu stranke ponoviti: 1) ako je pri donošenju odluke ucestvovao sudija, koji je po zakonu morao biti izuzet; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogucnost da raspravlja pred sudom; 3) ako je u postupku kao tužilac ili tuženi ucestvovalo lice koje ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlašceno lice, ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomocnik stranke nije imao potrebno ovlašcenje za vodenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ukoliko vodenje parnice, odnosno vršenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno; 4) ako se odluka suda zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka ili na ispravi koja je falsifikovana ili u kojoj je ovjerena neistinita sadržina; 5) ako je do odluke suda došlo usljed krivicnog djela sudije, zakonskog zastupnika ili punomocnika stranke, protivne stranke ili kog treceg lica;

6) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nade ili stekne mogucnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donijeta povoljnija odluka da su te cinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku.

C lan 256.

Iz razloga navedenih u clanu 255. tacke 1. do 3. ovog zakona ne može se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznijet u ranijem postupku.

Zbog okolnosti navedenih u clanu 255. tacke 1. i 6. ovog zakona, ponavljanje postupka može se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla te okolnosti da iznese prije nego što je raniji postupak završen pravosnažnom sudskom odlukom.

C lan 257.

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to: 1) u slucaju iz clana 255. tacka 1. ovog zakona, od dana kad je stranka saznala za ovaj razlog; 2) u slucaju iz clana 255. tacka 2. ovog zakona, od dana kad je odluka dostavljena stranci; 3) u slucaju iz clana 255. tacka 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tužilac ili tuženi ucestvovalo lice koje ne može biti stranka u postupku, od dana kada je odluka dostavljena tom licu; ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlašceno lice, ili ako parnicno nesposobnu, stranku nije zastupao zakonski zastupnik, od dana kad je odluka dostavljena stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, a ako zakonski zastupnik, odnosno punomocnik stranke nije imao potrebno ovlašcenje za vodenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, od dana kad je stranka saznala za ovaj razlog; 4) u slucajevima iz clana 255. tacke 4. i 5. ovog zakona, od dana kad je stranka saznala za pravosnažnu presudu u krivicnom postupku, a ako se krivicni postupak ne može sprovesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti; 5) u slucaju iz clana 255. tacka 6. ovog zakona, od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove cinjenice, odnosno nova dokazna sredstva.

Ako bi rok odreden u stavu 1. ovog clana poceo da tece prije nego što je odluka postala pravosnažna, taj ce se rok racunati od pravosnažnosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek, odnosno od dostavljanja pravosnažne odluke višeg suda izrecene u posljednjem stepenu.

Po proteku roka od pet godina od dana kad je odluka postala pravosnažna, prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti, osim ako se ponavljanje traži iz razloga navedenih u clanu 255. tacke 2. i 3. ovog zakona.

C lan 258.

O prijedlogu za ponavljanje postupka odlucuje drugostepeni sud, i to sudija pojedinac koji nije ucestvovao u donošenju drugostepene odluke u ranijem postupku.

C lan 259.

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stepenu.

U prijedlogu se narocito moraju navesti: zakonski osnov po kome se traži ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnijet u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagaca, te uciniti vjerovatnim da bi u ponovljenom postupku mogla za predlagaca biti donijeta povoljnija odluka.

C lan 260.

Neblagovremene, nepotpune ili nedozvoljene prijedloge za ponavljanje postupka odbacice rješenjem prvostepeni sud bez održavanja rocišta.

Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavice primjerak prijedloga protivnoj stranci, koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na prijedlog.

C lan 261.

Po prijemu odgovora na prijedlog ili po isteku roka za davanje odgovora, prvostepeni sud ce prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najdocnije u roku od osam dana.

C lan 262.

Drugostepeni sud odlucuje o prijedlogu za ponavljanje postupka, po pravilu, bez održavanja rasprave.

Ako sud ocijeni da je održavanje rasprave neophodno, postupice u skladu sa odredbama cl. 218. do 220. ovog zakona.

C lan 263.

Nakon što drugostepeni sud donese odluku o prijedlogu, sudu prvog stepena vraca sve spise sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke.

U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje postupka izreci ce se da se ukida odluka donijeta u ranijem postupku.

Protiv rješenja drugostepenog suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje postupka žalba nije dozvoljena.

Žalba protiv rješenja drugostepenog suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se istom sudu, koji o žalbi odlucuje u vijecu od trojice sudija.

C lan 264.

U ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne može postupati sudija koji je odlucivao u ranijem postupku.

Prvostepeni sud ce odrediti pripremno rocište odmah po prijemu rješenja drugostepenog suda, a najdocnije u roku od osam dana.

  1. Odnos izme d u prijedloga za ponavljanje postupka i revizije
C lan 265.

Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se može izjaviti i revizija, smatrace se da je stranka izjavila reviziju.

Ako stranka izjavi reviziju iz razloga što je u prvostepenom ili drugostepenom postupku odluceno o zahtjevu o kome je vec prije pravosnažno presudeno ili koga se tužilac vec odrekao ili o kome je zakljuceno sudsko poravnanje, i istovremeno ili poslije toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz clana 255. ovog zakona, sud ce prekinuti postupak povodom prijedloga za ponavljanje postupka do završetka postupka po reviziji.

Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kog razloga, osim zbog razloga navedenih u stavu 2. ovog clana i istovremeno ili poslije toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka zbog razloga iz clana 255. stav 1. tacke 4. i 5. ovog zakona koji su potkrijepljeni pravosnažnom presudom donesenom u krivicnom postupku, sud ce prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka povodom prijedloga za ponavljanje postupka.

U svim ostalim slucajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili poslije toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka, sud ce odluciti koji ce postupak nastaviti a koji prekinuti, uzimajuci u obzir sve okolnosti, a narocito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnijeta i dokaze koje su stranke predložile.

C lan 266.

Odredbe clana 265. st. 1. i 3. ovog zakona primjenice se i kad je stranka najprije podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a poslije toga izjavila reviziju.

U svim ostalim slucajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i poslije toga izjavi reviziju sud ce, po pravilu, prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka povodom prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako nade da postoje ozbiljni razlozi da postupi drugacije.

C lan 267.

Rješenje iz clana 265. ovog zakona donosi prvostepeni sud ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostepenom sudu prije nego što je predmet povodom revizije upucen revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne pošto je predmet povodom revizije upucen revizijskom sudu, rješenje iz clana 265. ovog zakona donosi revizijski sud.

Rješenje iz clana 266. ovog zakona donosi prvostepeni sud, osim ako je predmet, u vrijeme kad revizija stigne prvostepenom sudu, povodom prijedloga za ponavljanje postupka upucen višem sudu radi donošenja odluke, u kom slucaju rješenje donosi viši sud.

Protiv rješenja suda iz st. 1. i 2. ovog clana nije dozvoljena žalba.

Dio tre c i
Glava X
SUDSKE MJERE OBEZBJE Ð ENJA
C lan 268.

Za odlucivanje o prijedlogu za obezbjedenje, ukljucujuci i obezbjedenje na imovini protivnika obezbjedenja koja se nalazi van Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, koji je podnijet prije pokretanja parnicnog postupka kao i u toku postupka nadležan je sud koji postupa po tužbenom zahtjevu. Odluku o mjeri obezbjedenja donosi sud koji postupa u prvom stepenu, a neposredno viši sud kada je prijedlog za njeno donošenje podnijet poslije dostavljanja predmeta tome sudu radi odlucivanja o pravnom lijeku.

Po pravosnažnosti odluke o tužbenom zahtjevu, o prijedlogu za obezbjedenje odlucuje sud koji bi bio nadležan za odlucivanje o tužbenom zahtjevu u prvom stepenu.

C lan 269.

Mjera obezbjedenja može se odrediti: 1) ako predlagac obezbjedenja ucini vjerovatnim postojanje potraživanja ili prava i 2) ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjedenja mogao sprijeciti ili znatno otežati ostvarivanje potraživanja, posebno time što ce svoju imovinu otuditi, prikriti, opteretiti ili na drugi nacin njom raspolagati odnosno promijeniti postojece stanje stvari ili na neki drugi nacin štetno uticati na prava predlagaca obezbjedenja.

Ako drugacije nije zakonom odredeno, sud ce odrediti mjeru obezbjedenja samo pod uslovom da predlagac obezbjedenja, u roku koji odredi sud, po odredbama zakona o

izvršnom postupku, da jemstvo za štetu koja bi protivniku obezbjedenja mogla nastati odredivanjem i sprovodenjem mjere obezbjedenja. Ako predlagac obezbjedenja ne da jemstvo u odredenom roku, sud ce odbiti prijedlog za odredivanje mjere obezbjedenja. Na njegov zahtjev, sud može osloboditi predlagaca obezbjedenja od obaveze davanja jemstva, ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj mogucnosti da jemstvo da.

Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Distrikt Brcko, kantoni i opštine su izuzeti od obaveze iz stava 2. ovog clana.

C lan 270.

Jemstvo iz clana 269. ovog zakona se vraca u roku od osam dana od dana prestanka važenja mjere obezbjedenja. Ukoliko u meduvremenu protivnik obezbjedenja podnese tužbu za naknadu štete, nadležni sud za postupanje u tom predmetu ce odluciti o važenju odredenog jemstva.

C lan 271.

Radi obezbjedenja novcanog potraživanja mogu se odrediti sljedece mjere: 1) Zabrana protivniku obezbjedenja da otudi, sakrije, optereti ili raspolaže sa odredenom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za obezbjedenje potraživanja predlagaca obezbjedenja. Ova zabrana ce se zabilježiti u odgovarajucim javnim registrima. 2) Cuvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz prethodne tacke i to polaganjem u depozit suda ako je to moguce ili predajom u posjed trecem licu. 3) Zabrana dužniku protivnika obezbjedenja da isplati protivniku obezbjedenja potraživanje ili da mu preda stvari, kao i zabrana protivniku obezbjedenja da primi stvari, da naplati potraživanje i da njime raspolaže. Ova zabrana se može izreci i svakom drugom licu od kojeg protivnik obezbjedenja može zahtijevati isplatu ili predaju stvari. 4) Predbilježba založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjedenja ili na pravu uknjiženom na nepokretnosti do vrijednosti dosudenog glavnog potraživanja sa kamatama i troškovima.

Mjera iz stava 1. tacka 4. ovog clana može se odrediti samo ukoliko o potraživanju povjerioca vec postoji odluka suda koja nije postala izvršna.

Rješenja o odredivanju mjera obezbjedenja iz stava 1. ovog clana dostavljaju se protivniku obezbjedenja, dužniku protivnika obezbjedenja, ako je potrebno, i odgovarajucim javnim registrima. Mjera obezbjedenja smatra se sprovedenom dostavljanjem protivniku obezbjedenja ili dužniku protivnika obezbjedenja, ako mu se dostavlja, ili odgovarajucem javnom registru, zavisno od toga koji je od ova tri datuma prijema raniji po vremenu.

Na podrucju gdje ne postoje zemljišne knjige, mjere obezbjedenja iz ovog clana ce se sprovesti primjenom odgovarajucih pravila izvršnog postupka.

C lan 272.

Radi obezbjedenja potraživanja koje je usmjereno na odredenu stvar ili njen dio mogu se odrediti sljedece mjere obezbjedenja: 1) Zabrana protivniku obezbjedenja otudenja, sakrivanja, opterecenja ili raspolaganja imovinom na koju je usmjereno potraživanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i Hercegovini, ova zabrana ce se zabilježiti u odgovarajucim javnim registrima. 2) Cuvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz tacke 1. ovog stava i to polaganjem u depozit suda, ako je to moguce, ili predajom u posjed trecem licu. 3) Zabrana protivniku obezbjedenja da preduzima radnje koje mogu nanijeti štetu imovini na koju je upravljeno potraživanje ili nalog protivniku obezbjedenja da izvrši odredene radnje potrebne da bi se sacuvala imovina ili da bi se održalo postojece stanje stvari. 4) Ovlašcenje predlagacu obezbjedenja da preduzme odredene aktivnosti.

Odredbe st. 3. i 4. clana 271. ovog zakona primjenjuju se i u slucaju obezbjedenja potraživanja usmjerenih na odredenu stvar ili jedan njen dio.

Mjere obezbjedenja iz ovog clana ne smiju u cjelini obuhvatiti zahtjev koji se njima obezbjeduje. C lan 273.

Radi obezbjedenja drugih prava ili održavanja postojeceg stanja, mogu se izreci sljedece mjere obezbjedenja: 1) zabrana protivniku obezbjedenja da preduzima odredene aktivnosti ili nalog da preduzme odredene aktivnosti u cilju održavanja postojeceg stanja ili sprecavanja nastanka štete suprotnoj stranci; 2) ovlašcenje predlagacu obezbjedenja da preduzme odredene aktivnosti; 3) povjeravanje odredene imovine protivnika obezbjedenja trecem licu na cuvanje i staranje; 4) odlaganje postupka izvršenja po prijedlogu trecih lica, pod uslovima predvidenim zakonom kojim se ureduje izvršni postupak; i 5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za obezbjedenje tužbenog zahtjeva predlagaca obezbjedenja.

Odredba clana 271. stav 3. shodno se primjenjuje i na mjere obezbjedenja iz stava 1. ovog clana. C lan 274.

Protivnik obezbjedenja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani da otudi, sakrije, optereti ili raspolaže imovinom odgovoran je po pravilima gradanskog prava. Nakon zabilježbe zabrane, sve dok takva zabrana traje, nije moguc upis u registar bilo kakvih promjena prava nastalih na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjedenja.

Otudenje ili opterecenje suprotno nalogu suda o zabrani da otudi, sakrije, optereti ili raspolaže imovinom nema pravno dejstvo prema predlagacu, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zaštiti savjesnog sticaoca.

Odredbe st. 1. i 2. ovog clana shodno se primjenjuju i u slucaju postupanja suprotno odluci suda o odredivanju drugih mjera obezbjedenja.

Mjerom obezbjedenja ne stice se založno pravo, osim u slucaju opravdanja predbilježbe založnog prava iz tacke 4. stav 1. clana 271. ovog zakona.

C lan 275.

Sud može, s obzirom na okolnost slucaja, odrediti i više mjera obezbjedenja, ako je to potrebno.

C lan 276.

Mjera obezbjedenja može se predložiti prije pokretanja i u toku sudskog postupka, te poslije završetka tog postupka, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno.

Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parnicni postupak koji je u toku, prijedlog se može iznijeti i usmeno na rocištu.

U prijedlogu za odredivanje mjere obezbjedenja predlagac obezbjedenja mora istaci zahtjev u kome ce oznaciti potraživanje cije obezbjedenje traži, odrediti kakvu mjeru traži, sredstva i predmet mjera obezbjedenja. U prijedlogu se moraju navesti cinjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev, te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagac obezbjedenja dužan je dokaze, ako je to moguce, priložiti uz prijedlog.

Na usmeno podnijeti prijedlog za odredivanje mjere obezbjedenja shodno se primjenjuju odredbe stava 3. ovog clana. C lan 277.

Osim u slucajevima odredenim ovim zakonom, mjera obezbjedenja ne može se odrediti ako protivnik obezbjedenja nije imao mogucnosti da se o prijedlogu za njeno odredivanje izjasni.

Prijedlog za odredivanje mjere obezbjedenja sud zajedno sa prilozima dostavlja protivniku obezbjedenja uz obavijest da protivnik obezbjedenja može podnijeti pismeni odgovor na prijedlog za odredivanje mjere obezbjedenja u roku od osam dana.

C lan 278.

Na prijedlog predlagaca obezbjedenja, istaknut sa prijedlogom za odredivanje mjere obezbjedenja, sud može odrediti privremenu mjeru obezbjedenja bez prethodnog obavještavanja i saslušanja protivnika obezbjedenja ako predlagac obezbjedenja ucini vjerovatnim da je mjera obezbjedenja osnovana i hitna i da bi se drugacijim postupanjem izgubila svrha mjere obezbjedenja.

Sud dostavlja odluku iz stava 1. ovog clana protivniku obezbjedenja odmah. Protivnik obezbjedenja u roku od tri dana u svom odgovoru može osporiti razloge za odredivanje privremene mjere obezbjedenja, nakon cega sud mora zakazati rocište u naredna tri dana. Odgovor protivnika obezbjedenja mora biti obrazložen.

Nakon održanog rocišta iz stava 2. ovog clana sud ce posebnim rješenjem ukinuti rješenje o odredivanju privremene mjere ili zamijeniti to rješenje novim rješenjem o odredivanju mjere obezbjedenja u skladu sa clanom 279. ovog zakona. Protiv novog rješenja o odredivanju mjere obezbjedenja dozvoljena je žalba u skladu sa clanom 282. ovog zakona.

C lan 279.

U rješenju o odredivanju mjere obezbjedenja sud ce odrediti vrstu mjere, sredstva kojima ce se ona prinudno ostvariti i predmet mjere obezbjedenja, uz odgovarajucu primjenu pravila sudskog izvršnog postupka. Sud ce po službenoj dužnosti dostaviti rješenje o odredivanju mjere obezbjedenja nadležnom izvršnom sudu radi njenog prinudnog sprovodenja i odgovarajucim javnim registrima radi upisa.

Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreceni u rješenju o odredivanju mjere obezbjedenja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete obezbjedenja predlagac obezbjedenja može predložiti tu izmjenu u istom postupku, na osnovu vec izreženih naloga ili zabrana.

Rješenje o odredivanju mjere obezbjedenja ima dejstvo rješenja o izvršenju iz zakona o izvršnom postupku. Mjera obezbjedenja obavezuje stranke u postupku kao i lica koja su u vezi sa njima, nakon što prime obavijest o izdavanju mjere obezbjedenja.

Rješenja iz st. 1. i 2. ovog clana moraju biti obrazložena.

U slucaju odredivanja mjere obezbjedenja po službenoj dužnosti sud ce shodno primijeniti odredbe ovog clana.

C lan 280.

Kada je mjera obezbjedenja odredena prije podnošenja tužbe, odlukom o odredivanju mjere obezbjedenja odredice se rok ne duži od 30 dana u kome predlagac obezbjedenja mora podnijeti tužbu.

Predlagac obezbjedenja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u skladu sa stavom

  1. ovog clana.
C lan 281.

Izrecena mjera obezbjedenja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri obezbjedenja.

Ukoliko tužbeni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom, nadležni sud može mjeru obezbjedenja ostaviti na snazi dok odluka o tužbenom zahtjevu ne postane pravosnažna.

Izrecena mjera obezbjedenja ostaje na snazi najduže do isteka roka od 30 dana po nastupanju uslova za prinudno izvršenje.

Mjeru obezbjedenja upisanu u javne knjige sud briše po službenoj dužnosti.

C lan 282.

Protiv prvostepenog rješenja o mjeri obezbjedenja može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Žalba se dostavlja protivniku obezbjedenja koji može u roku od tri dana od njenog prijema podnijeti sudu odgovor na žalbu.

O žalbi odlucuje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana dostavljanja prvostepenom sudu odgovora na žalbu ili isteka roka za podnošenje odgovora na žalbu.

Žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stava 1. ovog clana.

Žalba protiv rješenja o odredivanju mjere obezbjedenja koje je u prvom stepenu izdao okružni sud ili Vrhovni sud Republike Srpske nije dozvoljena.

Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri obezbjedenja nije dozvoljena.

C lan 283.

Ako su izrecene mjere odredene clanom 271. stav 1. tacke 1. i 2. i clanom 272. stav 1. tacke 1. i 2, sud ce na prijedlog protivnika obezbjedenja ili cuvara odrediti prodaju pokretnih stvari koje su podložne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene tih stvari.

Prodaja stvari iz stava 1. ovog clana izvršice se po pravilima o izvršenju na pokretnim stvarima.

Ako je odredena mjera obezbjedenja iz clana 271. stav 1. tacka 3, sud može, na prijedlog predlagaca obezbjedenja ili protivnika obezbjedenja, odrediti da se na predlagaca obezbjedenja prenese pravo na ispunjenje potraživanja, u slucaju u kojem postoji opasnost da se to potraživanje, zbog zakašnjenja u njegovu ostvarenju, nece moci realizovati ili da ce se izgubiti pravo na regres prema trecim licima.

Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraživanja cuvace se u sudskom depozitu dok se ne obustavi mjera obezbjedenja ili dok predlagac obezbjedenja ne predloži izvršenje, a najduže 30 dana pošto potraživanje postane izvršno. Druge koristi

dobijene ostvarenjem potraživanja položice se u sudski depozit ako je to moguce, ili ce se na koji drugi nacin odrediti njihovo cuvanje do obustave mjere obezbjedenja, odnosno dok predlagac obezbjedenja ne predloži izvršenje, ali najduže 30 dana pošto potraživanje postane izvršno.

C lan 284.

Predlagac obezbjedenja može u prijedlogu za odredivanje mjere obezbjedenja ili naknadno izjaviti da se, umjesto mjere obezbjedenja, zadovoljava davanjem odredenog jemstva od strane protivnika obezbjedenja.

Davanje jemstva umjesto mjere obezbjedenja može se odrediti i na prijedlog protivnika obezbjedenja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi predlagac obezbjedenja.

C lan 285.

Ako predlagac obezbjedenja u roku odredenim rješenjem o odredivanju mjere obezbjedenja ne podnese dokaz iz clana 280. ovog zakona, sud ce obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje.

Na prijedlog protivnika obezbjedenja postupak ce se obustaviti i ukinuti sprovedene radnje ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odredena docnije promijenile tako da više nije potrebna.

Sud ce na prijedlog protivnika obezbjedenja obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje i u sljedecim slucajevima: 1) ako protivnik obezbjedenja položi sudu dužni iznos potraživanja koje se obezbjeduje, sa kamatama i troškovima; 2) ako protivnik obezbjedenja ucini vjerovatnim da je potraživanje u vrijeme donošenja rješenja o odredivanju mjere obezbjedenja vec bilo naplaceno ili dovoljno obezbijedeno; 3) ako je pravosnažno utvrdeno da potraživanje nije nastalo ili da je prestalo.

U slucajevima iz st. 1. i 3. tacaka 2. i 3. ovog clana, troškove prouzrokovane odredivanjem i sprovodenje mjere obezbjedenja predlagac obezbjedenja dužan je nadoknaditi protivniku obezbjedenja.

C lan 286.

Troškove nastale u toku postupka obezbjedenja prethodno snosi predlagac obezbjedenja.

Ako je prijedlog za odredivanje mjere obezbjedenja podnijet u toku parnicnog ili drugog sudskog postuka, sud nadležan za odlucivanje o tužbenom zahtjevu ili drugom zahtjevu ce odluciti ko snosi troškove izdavanja i sprovodenja mjera obezbjedenja.

C lan 287.

Predlagac obezbjedenja ima po opštim pravilima imovinskog prava pravo na naknadu štete koja mu je nanesena nepostupanjem lica koja su bila dužna da postupe po rješenju o odredivanju mjere obezbjedenja.

C lan 288.

Protivnik obezbjedenja ima po opštim pravilima imovinskog prava prema predlagacu obezbjedenja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena mjerom obezbjedenja za koju je utvrdeno da je bila neosnovana ili koju predlagac obezbjedenja nije opravdao.

C lan 289.

Potraživanja naknade štete iz cl. 287. i 288. ovog zakona zastarijevaju u roku od godinu dana od prestanka važenja rješenja kojim je mjera obezbjedenja izrecena.

C lan 290.

Mjere obezbjedenja sprovodi sud koji bi bio nadležan za sprovodenje izvršenja pravosnažne presude.

Dio c etvrti
OPŠTE ODREDBE
Glava XI
STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI
C lan 291.

Stranka u postupku može biti svako fizicko i pravno lice.

Posebnim propisima može se odrediti ko osim fizickih i pravnih lica može biti stranka u postupku.

Parnicni sud može, izuzetno, sa pravnim dejstvom u odredenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranacku sposobnost u smislu odredaba st. 1. i 2. ovog clana ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini ispunjavaju bitne uslove za sticanje stranacke sposobnosti, a narocito ako raspolažu imovinom na kojoj se može sprovesti izvršenje.

Protiv rješenja iz stava 3. ovog clana kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 292.

Stranka koja je potpuno poslovno sposobna može sama vršiti radnje u postupku (parnicna sposobnost).

Punoljetno lice kome je djelimicno ogranicena poslovna sposobnost parnicno je sposobno u granicama msvoje poslovne sposobnosti.

Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnicno je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

C lan 293.

Stranku koja nema parnicnu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik.

Zakonski zastupnik odreduje se zakonom ili aktom nadležnog državnog organa donesenim na osnovu zakona.

U toku cijelog postupka sud ce po službenoj dužnosti paziti da li lice koje se pojavljuje kao stranka može biti stranka u postupku i da li je parnicno sposobno, da li parnicno nesposobnu stranku zastupa njen zakonski zastupnik i da li zakonski zastupnik ima posebna ovlašcenja kad su ona potrebna.

C lan 294.

Zakonski zastupnik može u ime stranke preduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podnošenje ili povlacenje tužbe, za priznanje, odnosno za odricanje od tužbenog zahtjeva, za zakljucenje poravnanja ili za preduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odredeno da zastupnik mora imati posebna ovlašcenja, on može te radnje preduzimati samo ako ima takva ovlašcenja.

Lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik dužno je da na zahtjev suda dokaže da je zakonski zastupnik. Kad je za preduzimanje odredenih radnji u postupku potrebno posebno ovlašcenje, zakonski zastupnik je dužan da dokaže da ima takvo ovlašcenje.

Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik lica pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pažnju u zastupanju, obavijestice o tome organ starateljstva. Ako bi usljed propuštanja zastupnika mogla nastati šteta za lice pod starateljstvom, sud ce zastati sa postupkom i predložiti da se odredi drugi zakonski zastupnik.

C lan 295.

Kad sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvace tužioca da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili ce preduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti sa licem koje može biti stranka u postupku.

Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebna ovlašcenja kad su ona potrebna, zatražice da nadležni organ starateljstva postavi staraoca parnicno nesposobnom licu, odnosno pozvace zakonskog zastupnika da pribavi posebna ovlašcenja ili ce preduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnicno nesposobna stranka bila pravilno zastupana.

Sud ce odrediti stranci rok za uklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog clana. Dok se ne uklone ovi nedostaci, u postupku se mogu preduzimati samo one radnje zbog cijeg odlaganja bi mogle da nastanu štetne posljedice za stranku.

Ako se nedostaci iz st. 1. i 2. ovog clana ne mogu ukloniti ili ako odredeni rok bezuspješno protekne, sud ce rješenjem ukinuti radnje sprovedene u postupku ukoliko su zahvacene ovim nedostacima i odbacice tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprecavaju dalje vodenje parnice.

Protiv rješenja kojim se nareduju mjere za uklanjanje nedostataka nije dozvoljena žalba.

C lan 296.

Ako se u toku postupka pred prvostepenim sudom pokaže da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tuženom trajao dugo, pa bi zbog toga mogle da nastanu štetne posljedice za jednu ili obje stranke, sud ce tuženom postaviti privremenog zastupnika.

Pod uslovom iz stava 1. ovog clana sud ce postaviti tuženom privremenog zastupnika narocito u slucajevima: 1) ako tuženi nije parnicno sposoban, a nema zakonskog zastupnika; 2) ako postoje suprotni interesi tuženog i njegovog zakonskog zastupnika; 3) ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika; 4) ako je boravište tuženog nepoznato, a tuženi nema punomocnika; 5) ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomocnika u Republici Srpskoj, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvršiti.

O postavljanju privremenog zastupnika sud ce bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva, kao i stranke kad je to moguce.

C lan 297.

Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika.

Ta prava i dužnosti privremeni zastupnik vrši sve dok se tuženi ili njegov punomocnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca.

C lan 298.

Ako je privremeni zastupnik postavljen tuženom iz razloga navedenih u clanu 296. stav

  1. tacke 4. i 5. ovog zakona, sud ce u roku od osam dana izdati oglas koji ce objaviti u “Službenom glasniku Republike Srpske” i na oglasnoj tabli suda.
C lan 299.

Parnicna sposobnost u Republici Srpskoj procjenjuje se po zakonima Republike Srpske.

Glava XII
PUNOMO C NICI
C lan 300.

Stranke mogu preduzimati radnje u postupku licno ili preko punomocnika.

Stranka koju zastupa punomocnik može uvijek doci pred sud i davati izjave pored svog punomocnika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vještake može ispitivati samo preko punomocnika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi.

C lan 301.

Punomocnik može biti advokat, advokatsko društvo ili zaposleni kod službe za besplatnu pravnu pomoc, kao i, za pravna lica zaposleni kod tog pravnog lica, a za fizicka lica bracni, odnosno vanbracni drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini.

Ako utvrdi da punomocnik koji je advokat ne vrši svoju dužnost u skladu sa Zakonom o advokaturi, sud ce o tome obavijestiti nadležnu advokatsku komoru.

U radnim sporovima besplatno radnika može zastupati i lice uposleno za pružanje pravne pomoci pri sindikatu, pod uvjetom da je diplomirani pravnik i da ima položen pravosudni ispit.

Ako u punomoci nisu bliže odredena ovlaštenja, punomocnik iz stava 3. ovog clana ima ovlaštenja iz clana 307. ovog zakona.

C lan 302.

Radnje u postupku koje punomocnik preduzima u granicama punomocja imaju isto pravno dejstvo kao da ih je preduzela sama stranka.

C lan 303.

Stranka može izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomocnika na rocištu na kome je ta izjava data.

Ako je punomocnik priznao neku cinjenicu na rocištu na kome stranka nije prisustvovala ili je neku cinjenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje docnije izmijeni ili opozove, sud ce cijeniti obje izjave u smislu clana 125. stav 2. ovog zakona.

C lan 304.

Stranka može ovlastiti punomocnika da preduzima samo odredene radnje ili da preduzima sve radnje u postupku.

C lan 305.

Ako je stranka izdala advokatu punomocje za vodenje parnice, a nije bliže odredila ovlašcenja u punomocju, advokat je na osnovu ovakvog punomocja ovlašcen: 1) da vrši sve radnje u postupku, a narocito da podnese tužbu, da je povuce, da da odgovor na tužbu, da prizna tužbeni zahtjev ili da se odrekne tužbenog zahtjeva, da zakljuci poravnanje, da podnese pravni lijek i da se odrekne ili odustane od njega, kao i da zahtijeva izdavanje mjera obezbjedenja; 2) da stavlja zahtjev za izvršenje i obezbjedenje i da preduzima potrebne radnje u postupku povodom takvog zahtjeva; 3) da od protivne stranke primi dosudene troškove; 4) da pismeno ovlasti drugog advokata na preduzimanje samo pojedinih radnji u postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi.

C lan 306.

Advokata kome je stranka dala punomocje može, uz izricito ovlašcenje stranke, zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena i advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen.

C lan 307.

Ako stranka u punomocju nije bliže odredila ovlašcenja punomocnika, punomocnik koji nije advokat može na osnovu ovakvog punomocja da vrši sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izricno ovlašcenje za povlacenje tužbe, za priznanje ili za odricanje od tužbenog zahtjeva, za zakljucenje poravnanja, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenošenje punomocja na drugo lice, kao i za podnošenje vanrednih pravnih lijekova.

C lan 308.

Stranka izdaje punomocje pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.

Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpiše stavice na pismeno punomocje umjesto potpisa otisak kažiprsta. Ako se u ovom slucaju punomocje izdaje licu koje nije advokat, potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji ce se potpisati na punomocju.

Ako posumnja u istinitost pismenog punomocja, sud može rješenjem odrediti da se podnese ovjereno punomocje. Protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba.

C lan 309.

Punomocnik je dužan da pri prvoj radnji u postupku podnese punomocje.

Sud može dozvoliti da radnje u postupku za stranku privremeno izvrši lice koje nije podnijelo punomocje, ali ce istovremeno narediti tom licu da naknadno u odredenom roku podnese punomocje ili odobrenje stranke za izvršenje parnicnih radnji.

Dok ne protekne rok za podnošenje punomocja, sud ce odložiti donošenje odluke. Ako taj rok bezuspješno protekne, sud ce nastaviti postupak, ne uzimajuci u obzir radnje koje je izvršilo lice bez punomocja.

Sud je dužan da u toku cijelog postupka pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomocnik ovlašceno za zastupanje. Ako sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao punomocnik nije ovlašceno za zastupanje, ukinuce parnicne radnje koje je to lice preduzelo ako te radnje stranka nije naknadno odobrila.

C lan 310.

Stranka može u svako vrijeme opozvati punomocje, a punomocnik ga može u svako vrijeme otkazati.

Opozivanje, odnosno otkaz punomocja mora se saopštiti sudu pred kojim se vodi postupak, pismeno ili usmeno na raspravnom zapisniku.

Opozivanje, odnosno otkaz punomocja važi za protivnu stranku od casa kada joj je saopšteno.

Poslije otkaza punomocja punomocnik je dužan da još 15 dana vrši radnje za lice koje mu je izdalo punomocje ako je potrebno da od njega otkloni kakvu štetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.

C lan 311.

Ako je punomocniku dato ovlašcenje da može vršiti sve radnje u postupku, a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban, ili ako zakonski zastupnik bude razriješen dužnosti, punomocnik je ovlašcen da i dalje preduzima radnje u postupku, ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik može opozvati punomocje.

U slucajevima navedenim u stavu 1. ovog clana punomocniku koji nije advokat uvijek prestaju ovlašcenja koja se u punomocju moraju izricito navesti (clan 307.).

C lan 312.

Prestankom pravnog lica prestaje i punomocje koje je ono izdalo.

U slucaju stecaja, punomocje koje je izdao stecajni dužnik prestaje kad po važecim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka.

Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog clana, punomocnik je dužan da još 15 dana vrši radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni štetu.

Glava XIII
JEZIK U POSTUPKU
C lan 313.

Pozivi, odluke i druga sudska pismena upucuju se strankama i drugim ucesnicima u postupku na jednom od jezika iz clana 6. ovog zakona.

C lan 314.

Stranke i drugi ucesnici u postupku pri ucešcu u postupku upotrebljavaju jedan od jezika iz clana 6. ovog zakona.

C lan 315.

Stranke i umješaci koji ne poznaju nijedan od jezika iz clana 6. ovog zakona obezbijedice o svom trošku usmeno i pismeno prevodenje procesnih radnji koje preduzimaju, kao i druga usmena i pismena prevodenja za svoje potrebe.

Stranke i umješaci dužni su obezbijediti i prevodenje koje se odnosi na izvodenje dokaza koje su predložili.

Prevodenje vrše tumaci.

Glava XIV
VRIJEDNOST SPORA
C lan 316.

Tužilac je dužan u tužbi navesti vrijednost predmeta spora, osim u slucajevima u kojim se vrijednost spora ne može izraziti u novcu.

Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.

Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju se u obzir pri odredivanju vrijednosti spora ako ne cine glavni zahtjev.

C lan 317.

Ako se zahtjev odnosi na buduca davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora racuna se po njihovom zbiru, ali najviše do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina.

C lan 318.

Ako jedna tužba protiv istog tuženog obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istom cinjenicnom i pravnom osnovu, vrijednost se odreduje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.

Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv više tuženih, vrijednost se odreduje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

C lan 319.

Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa korišcenja stana odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se racuna prema jednogodišnjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako se radi o najamnom ili zakupnom odnosu zakljucenom na krace vrijeme.

C lan 320.

Ako se tužbom zahtjeva samo davanje obezbjedenja za izvjesno potraživanje ili ustanovljenje založnog prava, vrijednost predmeta spora odreduje se prema iznosu potraživanja koje treba obezbijediti, ali ako predmet zaloge ima manju vrijednost od potraživanja koje treba obezbijediti, kao vrijednost predmeta spora uzece se vrijednost predmeta zaloge.

C lan 321.

Ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novcani iznos, ali tužilac u tužbi navede da pristaje da umjesto ispunjenja tog zahtjeva primi odredeni novcani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzece se taj iznos.

U drugim slucajevima, kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novcani iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužilac naznacio u tužbi.

Ako je u slucaju iz stava 2. ovog clana tužilac suviše visoko ili suviše nisko naznacio vrijednost predmeta spora, sud ce, najdocnije na pripremnom rocištu, a ako pripremno rocište nije održano, onda na glavnoj raspravi prije pocetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na pogodan nacin provjeriti tacnost naznacene vrijednosti, te rješenjem odrediti vrijednost predmeta spora.

Protiv rješenja iz prethodnog stava nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 322.

Ako novcani iznos nije izražen u konvertibilnim markama, vec u drugoj valuti, vrijednost predmeta spora se utvrduje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila nadležna finansijska organizacija u vrijeme podnošenja tužbe.

Glava XV
ROKOVI I RO C IŠTA
  1. Rokovi
C lan 323.

Ako rok nije odreden zakonom, odreduje ga sud s obzirom na okolnosti slucaja.

Rok koji sud odredi izuzetno se može produžiti na prijedlog zainteresovanog lica ako za to postoje opravdani razlozi.

Prijedlog za produženje roka mora se podnijeti prije proteka roka cije se produženje traži.

Protiv rješenja o produženju roka nije dozvoljena žalba.

C lan 324.

Rokovi se racunaju na dane, mjesece i godine.

Ako je rok odreden na dane, u rok se ne uracunava dan kad je izvršeno dostavljanje ili saopštenje, odnosno dan u koji pada dogadaj od kad treba racunati trajanje roka, vec se za pocetak roka uzima prvi naredni dan.

Rokovi odredeni na mjesece, odnosno na godine završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoceo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako posljednji dan roka pada na državni praznik ili u nedjelju, ili u neki drugi dan kad sud ne radi, rok istice protekom prvog narednog radnog dana.

C lan 325.

Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnijet u roku ako je prije nego što rok istekne predat nadležnom sudu.

Ako je podnesak upucen preko pošte preporucenom pošiljkom ili telegrafskim putem, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje sudu kome je upucen, a ako je podnesak upucen telefaksom danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sud.

Ako je podnesak upucen elektronskom poštom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme koje je naznaceno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa.

Ako je podnesak upucen telegrafski, a ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrace se da je dat u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upucen sudu preporucenom pošiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama pošti.

Za lica koja se nalaze na obaveznoj vojnoj službi u Vojsci Republike Srpske, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnim ustanovama smatra se kao dan predaje sudu.

Odredba stava 4. ovog clana odnosi se i na ostala lica koja se nalaze u službi u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama u mjestima u kojima ne postoji redovna pošta.

Za lica lišena slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za izvršenje krivicnih i prekršajnih sankcija smatra se kao dan predaje sudu.

Ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upucen nenadležnom sudu prije isteka roka, a stigne nadležnom sudu poslije isteka roka, smatrace se da je na vrijeme podnijet.

Odredbe st. 1. do 7. ovog clana primjenjuju se i na rok u kome se po posebnim propisima mora podici tužba, kao i na rok zastarjelosti potraživanja ili nekog drugog prava.

  1. Ro c išta
C lan 326.

Rocište odreduje sud kad je to zakonom propisano.

Sud ce na rocište pozvati stranke i ostala lica cije prisustvo smatra potrebnim.

U pozivu sud ce naznaciti mjesto, prostoriju i vrijeme održavanja rocišta, te navesti stranke i predmet spora.

Sud ce u pozivu narocito upozoriti stranke i ostale ucesnike u postupku na zakonske posljedice izostanka sa rocišta.

C lan 327.

Rocište se, po pravilu, održava u sudskoj zgradi.

Sud može odluciti da se rocište održi van sudske zgrade kad nade da je to nužno ili da ce se na taj nacin uštedjeti u vremenu ili u troškovima postupka. Protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba.

  1. Povra c aj u pre d ašnje stanje
C lan 328.

Ako stranka propusti rocište ili rok za preduzimanje neke radnje u postupku i usljed toga izgubi pravo na preduzimanje te radnje, sud ce toj stranci na njen prijedlog dozvoliti da naknadno izvrši tu radnju (povracaj u predašnje stanje) ako ocijeni da je do propuštanja došlo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjeci.

Kad se dozvoli povracaj u predašnje stanje, parnica se vraca u ono stanje u kome se nalazila prije propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propuštanja donio.

C lan 329.

Prijedlog za povracaj u predašnje stanje podnosi se sudu kod koga je trebalo izvršiti propuštenu radnju.

Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, racunajuci od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek docnije saznala za propuštanje, od dana kad je za to saznala.

Poslije proteka 60 dana od dana propuštanja ne može se tražiti povracaj u predašnje stanje.

Ako se povracaj u predašnje stanje predlaže zbog propuštanja roka, predlagac je dužan da istovremeno sa podnošenjem prijedloga izvrši i propuštenu radnju.

C lan 330.

Ne može se zahtijevati povracaj u predašnje stanje ako je propušten rok za stavljanje prijedloga da se dozvoli povracaj u predašnje stanje, ili ako je propušteno rocište odredeno povodom prijedloga za povracaj u predašnje stanje.

C lan 331.

Sud ce odmah odluciti o prijedlogu za povracaj u predašnje stanje i nastaviti postupak.

C lan 332.

Neblagovremene i nedozvoljene prijedloge za povracaj u predašnje stanje odbacice sud rješenjem.

Po prijedlogu za povracaj u predašnje stanje sud ce zakazati rocište, osim ako su cinjenice na kojima se prijedlog zasniva opštepoznate.

C lan 333.

Protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog za povracaj u predašnje stanje nije dozvoljena posebna žalba.

Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za povracaj u predašnje stanje nije dozvoljena posebna žalba, osim ukoliko je prijedlog podnijet zbog donošenja presude zbog propuštanja.

Glava XVI
PODNESCI
C lan 334.

Tužba, odgovor na tužbu, protivtužba, odgovor na protivtužbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopštenja koji se daju van rasprave podnose se pismeno (podnesci). Uslov pismene forme ispunjavaju i podnesci upuceni telegramom, telefaksom ili elektronskom poštom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznacen pošiljalac.

Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se po njima moglo postupiti. Oni narocito treba da sadrže: oznacenje suda, ime i prezime, odnosno naziv pravnog lica, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomocnika ako ih imaju, predmet spora, sadržinu izjave i potpis podnosioca.

Ako izjava sadrži kakav zahtjev, stranka treba u podnesku da navede cinjenice i dokaze na kojima zasniva zahtjev.

Podnesci koji se dostavljaju elektronskom poštom moraju biti ovjereni kvalifikovanim elektronskim potpisom.

Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

C lan 335.

Isprave koje se prilažu podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji.

Ako stranka priloži ispravu u izvorniku, sud ce takvu ispravu zadržati, a protivnoj stranci dozvolice da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava drži u spisima predmeta, vratice se podnosiocu na njegov zahtjev, ali sud može tražiti od podnosioca da spisima priloži prepis ili fotokopiju isprave.

Ako je isprava priložena u prepisu ili fotokopiji, sud ce na zahtjev protivne stranke pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dozvolice da je pregleda. Sud ce odrediti rok u kome se isprava mora predati, odnosno pregledati.

Protiv ovih rješenja nije dozvoljena žalba.

C lan 336.

Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud ce podnosiocu podnesak vratiti radi ispravke ili dopune, uz navode šta treba ispraviti ili dopuniti i odrediti rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne može biti duži od osam dana.

Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predat sudu u roku odredenom za dopunu ili ispravku, smatrace se da je podnijet sudu onog dana kad je prvi put bio podnijet.

Smatrace se da je podnesak povucen ako ne bude vracen sudu u odredenom roku, a ako bude vracen bez ispravke, odnosno dopune, odbacice se.

Ako podnesci ili prilozi nisu podnijeti u dovoljnom broju primjeraka, sud ce pozvati podnosioca da ih u odredenom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po ovom nalogu, sud ce podnesak odbaciti.

Glava XVII
DOSTAVLJANJE PISMENA
  1. Opšte odredbe
a) Na c in dostavljanja pismena
C lan 337.

Pismena se dostavljaju preko pošte, preko ovlašcenog pravnog lica registrovanog za vršenje poslova dostavljanja ili preko ovlašcenog službenog lica suda.

C lan 338.

Kad dostavljanje treba izvršiti licima ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji uživaju pravo imuniteta, dostavljnje ce se izršiti diplomatskim putem, ako u medunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije drugo odredeno.

Državljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostavljanje se vrši putem pošte ili preko nadležnog konzularnog odnosno diplomatskog predstavništva Bosne i Hercegovineu toj državi.

b) Dostavljanje fizi c kim i pravnim licima
C lan 339.

Dostavljanje fizickim licima vrši se predajom pismena licu kome se dostavljanje ima izvršiti, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

Ako ovima zakonom nije drugacije odredeno, dostavljanje državnim organima i pravnim licima vrši se predajom pismena licu ovlašcenom za primanje pismena, ili, ako se takvo lice ne zatekne u kancelariji odnosno poslovnoj prostoriji, radniku koji se tu zatekne.

C lan 340.

Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomocnik, dostavljanje se vrši zakonskom zastupniku odnosno punomocniku.

Kad državni organi ili pravna lica za svog punomocnika odrede lice koje je njihov radnik, dostavljenje se može izvršiti i u skladu sa odredbom clana 339. stav 2.

Ako stranka ima više zaonskih zastupnika, odnosno punomocnika, dovoljno je da se dostavljanje izvrši jednom od njih.

Dostavljanje advokatu kao punomocniku može se izvršiti i predajom pismena licu koje je zaposleno u njegovoj advokatskoj kancelariji.

C lan 341.

Vojnim licima, pripadnicima policije i pripadnicima u suvozemnom, rijecnom, pomorskom i vazdušnom saobracaju dostavljanje se može izvršiti i preko njihove komande, odnosno neposrednog starješine.

Licima lišenin slobode dostavljanje se vrši preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvršenje krivicnih i prekršajnih sankcija.

C lan 342.

Dostavljanje pravnom licu može se izvršiti i putem njegove poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.

Dostavljanje pravnom licu koje ima sjedište u inostranstvu, može se izvršiti i putem njegovog zastupništva, odnosno predstavništva u Bosni i Hercegovini.

v) Vrijeme i mjesto dostavljanja
C lan 343.

Dostavljanje se vrši svakim radnim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu fizickog lica, u sjedištu državnog organa, u kancelarji odnosno poslovnim pravnog liac kome se ima izvršiti, ili u sudu kad se lice kome se dostavljanje ima izvršiti tamo zatekne.

Dostavljanje se može izvršiti na bilo kome mjestu ako se vrši licnim urucenjem pismena licu kome se dostavljanje ima izvršiti.

  1. Dostavljanje putem pošte
C lan 344.

Dostavljanje putem pošte vrši se:

  • preporucenom pismonosnom pošiljkom sa povratnicom, ili
  • obicnom pismonosnom pošiljkom, u kojoj se uz pismeno dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji lice kome se pismeno dostavlja mora da potpiše i vrati sudu.
  1. Dostavljanje preko ovlaš c enog pravnog lica ili ovlaš c enog službenog lica suda
a) Dostavljanje fizi c kim licima
C lan 345.

Ovlašceno pravno lice registrovano za vršenje poslova dostavljanja i ovlašceno službeno lice suda dostavljanje fizickim licima po pravilu vrše predajom pismena licu kome se dostavljanje ima izvršiti.

Ako se lice kome se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vrši predajom pismena kome od njegovih odraslih clanova domacinstva koji je dužan da primi pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno ce se predati nastojniku ili susjedu ako oni na to pristanu.

Ako se dostavljanje vrši na radnom mjestu lica kome se pismeno ima dostaviti, a to lice se tu ne zatekne, dostavljanje se može izvršiti licu koje se na istom mjestu radi ako ono pristane da primi pismeno.

Predaja pismena drugom licu nije dozvoljena ako ono ucestvuje u parnici kao protivnik lica kome se dostavljanje ima izvršiti.

Lica kojima se po odredbama st. 2. i 3. ovog clana dostavljanje izvrši umjesto licu kome se pismeno ima dostaviti, dužna su pismeno predati tom licu, na što ce ih dostavljac i upozoriti prilikom urucenja.

Kad se dostavljanje izvrši po odredbama st. 2. ili 3. ovog clana, lice kome se pismeno imalo dostaviti o tome ce biti obavješteno slanjem pismenog obavještenja preko pošte, obicnom pismonosnom pošiljkom. U pismenom obavještenju navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum, cas i mjesto dostavljanja pismena, te ime i prezime lica koje je primilo pismeno. Obavještenje se mora poslati u toku istog dana ili sljedeceg radnog dana po izvršenom dostavljanju.

C lan 346.

Ako se pismeno ne može dostaviti na nacin predviden u clanu 345. ovog zakona, a dostavljac utvrdi da lice kome se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se dostavljanje pokuša izvršiti, ostavice u stanu ili u prostorijama gdje to lice radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije, pismeno obavještenje da ce pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga to lice tamo može preuzeti u roku od 15 dana od dana pokušaja dostavljanja. U pismenom obavještenju navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i cas kada je obavještenje ostavljeno, te naziv i adresa suda gdje se pismeno može preuzeti.

U toku istog dana ili sljedeceg radnog dana nakon pokušaja dostavljanja iz stava 1. ovog clana, pismeno obavještenje sa podacima navedenim u tom stavu poslace se licu kome se dostavljanje ima izvršiti i preko pošte, obicnom pismonosnom pošiljkom.

Dostavljanje ce se smatrati izvršenim na dan kada lice kome se pismeno ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismneo ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1. ovog clana.

C lan 347.

Ako se dostavlja tužba, a tuženi kome se tužba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje se dostavljenje ima izvršiti, dostavljac ce se obavjestiti kad bi i na kome mjestu mogao tuženog zateci, te ce mu kod jednog od lica navedenih u clanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti, ili, ako to nije moguce, na vrata stana ili prostorije gdje se dostavljanje vrši pribiti, pismeno obavještenje da radi primanja tužbe bude u odredeni dan i cas u svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu.

Ako dostavljac, i nakon što je postupio na nacin predviden u stavu 1. ovog clana, u vrijeme odredeno u obavještenju ne zatekne tuženog kome se tužba ima dostaviti, dostavljanje ce se izvršiti po odredbama cl. 345. i 346. ovog zakona.

Druga pismena, osim tužbe, mogu se dostaviti po odredbama st. 1. i 2. ovog clana, ako je to ovim zakonom izricito odredeno ili ako sud smatra da je prilikom dostavljanja potrebna veca opreznost.

C lan 348.

Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno ima dostaviti privremeno odsutno i da lica navedena u clanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratice se pismeno sudu uz naznacenje gdje se odsutni nalazi, a dostavljanje ce ponovo biti pokušano u odgovarajuce vrijeme.

Ako dostavljac utvrdi da lice kome se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostavljanje pokušava izvršiti, ali istovremeno utvrdi tacnu adresu tog lica, dostavljanje ce se izvršiti na naknadno utvrdenoj adresi. Ako dostavljac ne može utvrditi tacnu adresu lica kome se pismeno ima dostaviti, pismeno ce se vratiti sudu, a sud ce od stranke, koja je prvobitno sud obavijestila o adresi tog lica zatražiti da dstavi tacnu adresu.

Ako je utvrdeno da tuženi kome se dostavljanje ima izvršiti ne stanuje na adresi svog posljednjeg poznatog boravišta ili prebivališta, a njegovo sadašnje boravište ili radno mjesto se mogu utvrditi, dostavljanje pismena ce se izvršiti istovremenim obajvljivanjem pismena na oglasnoj tabli suda i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distributiraju u Republici Srpskoj.

Dostavljaje se smatra izvršenim protekom roka od 15 dana nakon dana objavljivanja.

U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime lica kome se dostavljanje vrši, predmet spora i obavještenje o tome kada se dostavljanje pismena smatra izvršenim. Prilikom objavljivanja u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno u cjelosti, objavljuje se samo kratka sadržina pismena.

Lice kome se dostavljanje vrši, bice obaviješteno o objavljivanju slanjem pismenog obavještenja preko pošte, obicnom pismonosnom pošiljkom, na adresu njegovog posljednjeg poznatog boravišta.

Troškove objavljivanja u dnevnim novinama predujmljuje tužilac.

b) Dostavljanje pravnim licima
C lan 349.

Ovlašceno pravno lice registrovano za vršenje poslova dostavljanja i ovlašceno službeno lice suda dostavljanje državnim organima i pravnim licima po pravilu vrše predajom pismena jednom od lica iz clana 339. stav 2. ovog zakona.

Ako se dostavljanje ne može izvršiti po odredbi stava 1. ovog clana, a dostavljac utvrdi da se sjedište državnog organa odnosno kancelarija ili poslovne prostorije pravnog lica

nalaze na adresi na kojoj se dostavljanje pokušava izvršiti, shodno se primjenjuju odredbe clana 346. ovog zakona.

Ako se utvrdi da se kancelarija ili posovne prostorije pravnog lica ne nelaze na adresi koja je upisana kao sjedište tog pravnog lica u odgovarajucem registru parvnih lica, a njegovo novo sjedište nije poznato, shodno se primjenjuju odredbe clana 348. st. 3 do 7. ovog zakona.

v) Odbijanje prijema pismena
C lan 350.

Kad lice kome je pismeno upuceno, odnosno odrasli clan njegovog domacinstva, odnosno ovlašceno lice ili radnik u državnom organu ili pravnom licu odbije da primi pismeno, dostavljac ce pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostavljanje vrši ili ce ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici ce zabilježiti dan, cas i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostavljanje izvršeno.

g) Dostavnica
C lan 351.

Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostvnicu) potpisuju primalac i dostavljac. Primalac ce na dostavnici citko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kom svojstu prima pismeno.

Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpiše, dostavljac ce postupiti kao u prethodnom stavu ovog clana, i stavice napomenu zašto primalac nije stavio svoj potpis.

Ako primalac odbije da potpiše dostavnicu dostavljac ce zabilježiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra daje dostavljanje izvršeno.

Ako je dostavljanje izvršeno po odredbi clana 347. stav 1. ovog zakona, na dostavnici ce se pored potvrde o prijemu pismena naznaciti da je prethodilo pismeno obavještenje.

Ako je na dostavnici netacno ili necitko naznacen datum dostavljanja ili je dostavnica nestala, dostavljanje se može dokazivati i na drugi nacin.

  1. Promjena adrese
C lan 352.

Ako stranka ili njen zastupnik ili prije isteka roka od šest mjeseci po pravosnažnom okoncanju postupka promijene adresu na koju se dostavljanje vrši, dužni su o tome odmah obavijestiti sud.

Ako protiv pravosnažne odluke unutar roka iz stava 1. ovog clana bude izjavljena revizija, taj se rok produžava sve dok ne istekne šest mjeseci od dostavljanja stranci kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinacuje.

Ako povodom vanrednog pravnog ljeka pravosnažna odluka bude ukinuta i predmet vracen na ponovo sudenje, smatrace se da rok iz stava 1. ovog clana nije ni poceo teci.

Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud ce odrediti da se daljnja dostavljanja u parnici vrše objavljivanjem pismena na oglasnoj tabli sud, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi.

Dostavljanje iz stava 5. ovog clana smatra se izvršenim po isteku 15 dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj tabli suda.

Kad punomocnik za primanje pismena do isteka rokova iz stava 1. do 3. ovog clana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud ce stranci na njen trošak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg ce vršiti sva dostavljanja, dok ne primi obavještenje stranke o postavljenu novog punomocnika.

  1. Punomo c nik i zastupnik za primanje pismena
C lan 353.

Tužilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomocnika u Bosni i Hercegovini, dužni su vec prilikom podnošenja tužbe imenovati punomocnika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud ce ih pozvati da u odredenom roku imenuju punomocnika za primanje pismena, uz upozorenje da ce u suprotom sud tužbu odbaciti.

Tuženog ili njegovog zastupnika koji se nalazi u inostranstvu, a nemaju punomocnika u Bosni i Hercegovini, sud ce vec prilikom dostavljanja prvog pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomocnika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da ce u suprotnom sud tuženom na njegov trošak postaviti zastupnika za primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti tuženog odnosno njegovog zastupnika o tom postavljenju.

Stranci koja opozove punomocje punomocniku za primanje pismena i istovremeno ne postavi drugog takvog punomocnika, sud ce dostavljanje vršiti objavljivanjem pismena na oglasnoj tabli suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomocnika za primanje pismena.

Ako punomocnik za primanje pismena otkaže punomocje, a stranka ne imenuje drugog takvog punomocnika u roku od 30 dana od dana kad sud obavješten o otkazu punomocja, sud ce stranci na njen trošak imenovati zastupnika za primanje pismena, te vršiti sva

dostavljanja preko imenovanog zastupnika dok ne primi obavještenje stranke o postavljenju novog punomocnika.

Sredstva za pokrice troškova postavljenog zastupnika tuženog za primanje pismena dužan je predujmiti tužilac.

C lan 354.

Ako više lica zajednicki tuže, a nemaju zajednickog zakonskog zastupnika odnosno punomocnika, sud ih može pozvati da u odredenom roku imenuju zajednickog punomocnika za primanje pismena. Ako sami tužioci u ostavljenom roku imenuju zajednickog takvog punomocnika, sud ce jednog od njih odrediti za zajednickog punomocnika za primanja pismena i o tome obavjestiti stranke.

Odredbe stava 1. ovog clana primjenjivace se i kad je više lica tuženo kao jedinstveni suparnicari.

  1. Dostavljanje od strane stranaka
C lan 355.

Dostavljanje podneska protivnoj strani, osim tužbe, protiv tužbe, protivtužbe i pravnih lijekova, može izvrštiti i sama stranka.

U slucaju iz stava 1. ovog clana, stranka ce jedan primjerak dostaviti licno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomocniku, a jedan primjerak ce predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostavljnje drugoj strani vec izvršeno.

Na dostavljnje iz stava 2. ovog clana shodno se primjenjuju odredbe ovog poglavlja o dostavljanju, osim odredbi clana 345 st. 2. do 6., cl. 346. do 348, clana 349. st. 2. i 3, clana 350. i clana 351. st. 2. do 6. ovog zakona.

Dostavljanje izvršeno na nacin iz stava 2. ovog clana smatra se urednim dostavljnjem.

Glava XVIII
PREGLEDANJE I PREPISIVANJE SPISA
C lan 356.

Stranke imaju pravo da pregledaju i prepisuju spise parnice u kojoj ucestvuju.

Ostalim licima koja imaju opravdan interes može se dozvoliti pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa.

Kad je postupak u toku, dozvolu za pregledanje i prepisivanje daje sudija, a kad je postupak završen, predsjednik suda odnosno radnik u sudu koga on odredi.

Glava XIX
IZUZE C E
C lan 357.

Sudija ne može suditi: 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomocnik stranke, ako je sa strankom u odnosu saovlašcenika, saobaveznika ili regresnog obaveznika, ili ako je u istom predmetu saslušan ili predložen kao svjedok ili vještak; 2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomocnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobocnoj liniji do cetvrtog stepena, ili mu je bracni odnosno vanbracni drug ili srodnik po tazbini odnosno srodnik vanbracnog druga do drugog stepena, bez obzira da li su brak, odnosno vanbracna zajednica prestali ili ne; 3) ako je staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomocnika; 4) ako je u istom predmetu ucestvovao u donošenju odluke nižeg suda ili drugog organa; 5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.

C lan 358.

Stranka podnosi zahtjev za izuzece sudije, cim sazna da postoji koji od razloga za izuzece, a najdocnije do završetka rasprave, a ako nije bilo rasprave, do donošenja odluke.

Stranka može u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, poimenicno navesti sudiju koji ne bi mogao ucestvovati u donošenju odluke zbog razloga iz clana 357. ovog zakona.

Stranka može tažiti izuzece samo poimenicno odredenog sudije koji u predmetu postupa.

Stranka je dužna da u zahtjevu navede okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od zaonskih osnova za izuzece.

C lan 359.

O zahtjevu za izuzece sudije odlucuje predsjednik suda.

Ako stranka traži izuzece predsjednika suda, odluku o izuzecu donosi predsjednik neposredno višeg suda.

O zahtjevu za izuzece predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske odlucuje opšta sjednica ovog suda.

Prije donošenja rješenja o izuzecu uzece se izjava od sudije cije se izuzece traži, a po potrebi izvršice se i drugi izvidaji.

Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za izuzece nije dozvoljena žalba, a protiv rješenja koim se zahtjev odbija nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 360.

Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzece ili cim sazna da postoji neki od razloga za izuzece iz clana 357. ovog zakona, dužan je da odmah o tome obavjesti predsjednika suda, a da postupak nastavi bez odlaganja do donošenja odluke o izuzecu. Ako se radi o izuzecu predsjednika suda, on ce odrediti sebi zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije moguce postupice po clanu 49. ovog zakona.

C lan 361.

Odredbe ovog zakona o izuzecu sudija primjenjivace se shodno i na zapisnicare.

O izuzecu zapisnicara odlucuje sudija.

Glava XX
SUPARNI C ARI
C lan 362.

Više lica mogu jednom tužbom tužiti, odnosno biti tuženi (suparnicari): 1) ako su pogledu predmeta sopra u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze proisticu iz istog cinjenicnog i pravnog osnova (materijalni suparnicari); 2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se zasivaju na bitno istovrsnom cinjenicnom i pravnom osnovu, i ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki i za svakog tuženog (formalni suparnicari); 3) ako je to drugim zaonom odredeno.

Do zakljucenja pripremog rocišta može, pod uslovima iz stava 1. ovog clana, uz tužioca pristupiti novi tužilac, ili tužba može biti proširena na novog tuženog sa njegovim pristankom.

Lice koje pristupa tužbi, odnosno na koje se tužba proširuje mora primiti parnicu u onom stanju u kome se oa nalazi kad ono u nju stupa.

C lan 363.

Tužilac može tužiti dva ili više tuženih i tako što ce tražiti da tužbeni zahtjev bude usvojen prema sljedecem tuženom za slucaj da bude pravosnažno odbijen prema onom koji je u tužbi naveden prije njega.

Na nacin predviden u stavu 1. ovog clana može tužilac tužbom obuhvatiti dva ili više tuženih samo ako prema svakom od njih istice isti zahtjev ili ako prema pojedinim od njih istice razlicite zahtjeve koji su medusobnoj vezi, i ako je isti sud stvarno i mjesno nadležan za svaki od zahtjeva.

C lan 364.

Lice koje u cjelini ili djelomicno traži stvar ili pravo o kome izmedu drugih lica vec tece parnica može pred sudom pred kojim ta parnica tece tužiti obje stranke jednom tužbom, sve dok se postupak pravosnažno ne završi.

C lan 365.

Svaki suparnicar je u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propuštanja ne koriste niti štete drugim suparnicarima.

C lan 366.

Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak nacin prema svim suparnicarima (jedinstveni suparnicari), smatraju se oni kao jedna parnicna stranka, tako da se u slucaju ako pojedini suparnicari propuste koju parnicnu radnju, dejstvo parnicnih radnji koje su izvršilidrugi suparnicari proteže i na one koji te radnje nisu preduzeli.

C lan 367.

Ako rokovi za izvršenje odredene parnicne radnje za pojedine jedinstvene suparnicare isticu u razno vrijeme, tu parnicnu radnju može svaki suparnicar preduzeti sve dok ma i za jednog od njih još tece rok za preduzimanje te radnje.

C lan 358.

Svaki suparnicar ima pravo da podnosi prijedloge koji se ticu toka parnice.

Glava XXI
U C EŠ C E TRE C IH LICA U PARNICI
  1. U cc e umješa c a
C lan 369.

Lice koje ima pravni interes da u parnici koja tece medu drugim licima jedna od stranaka uspije, može se pridružiti ovoj stranci.

Umješac može stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravosnažnosti odluke o tužbenom zahjevu, kao i u toku postupka nastavljenog podnošenjem vanrednog pravnog lijeka.

Izjavu o stupanju u parnicu umješac može dati na rocištu ili pismenom podneskom.

Podnesak umješaca dostavlja se objema parnicnim strankama, a ako je izjava umješaca data na rocištu, prepis odnosnog djela zapisnika dostavice se samo onoj stranci koja sa rocišta izostala.

C lna 370.

Svaka stranka može osporiti umješacu pravo da ucestvuje u postupku i predložiti da se umješac odbije.

Do pravosnažnosti rješenja kojim se odbija ucešce umješaca, umješac može ucestvovati u postupku i njegove parnicne radnje ne mogu se iskljuciti.

Protiv odluke suda kojom prihvata ucešce umješaca nije dozvoljena posebna žalba.

C lan 371.

Umješac mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umješa u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlašcen da stavlja prijedloge i da preduzima sve ostale parnicne radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla da preduzima stranka kojoj se pridružio.

Ako je umješac stupio u parnicu da pravosnažnosti odluke o tužbenom zahtjevu, ovlašcen je da podnese i vanredni pravni lijek.

Ako umješac podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavice se i stranci kojoj se pridružio.

Parnicne radnje umješaca imaju za stranku kojoj se pridružio pravno dejstvo ako nisu u suprotnosti sa njenim radnjama.

Po pristanku svih parnicnih stranaka umješac može stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridružio.

  1. Obavještenje tre c eg lica o parnici
C lan 372.

Ako tužilac ili tuženi treba trece lice da obavjesti o otpocetoj parnici, da bi se time zasnovalo gradansko-pravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravosnažno ne dovrši, to uciniti podneskom preko parnicnog suda, u kome ce se navesti razlog obavještenja i u kakvom se stanju nalazi parnica.

Stranka koja je trece lice obavjestila o parnici ne može zbog toga tražiti prekid otpocete parnice, produženje rokova, odgodu ili odlaganje rocišta.

Glava XXII
ZAPISNICI
C lan 373.

Zapisnik se sastavlja o radnjama preduzetim na rocištu.

Zapisnik se sastavlja i o važnijim izjavama ili saopštenjima koje stranke ili drugi ucesnici daju van rocišta. O manje važnim izjavama ili saopštenjima nece se sastavljati zapisnik nego ce se samo staviti službena bilješka u spisu.

Zapisnik piše zapisnicar.

C lan 374.

U zapisnik se unosi: naziv suda, mjesto gdje se vrši radnja, dan i cas kad se vrši radnja, naznacenje predmeta spora i imena prisutnih stranaka ili trecih lica i njihovih zakonskih zastupnika ili punomocnika.

Zapisnik treba da sadrži bitne podatke o sadržini preduzete radneje. U zapisnik o glavnoj raspravi narocito ce se unijeti: da li je rasprava bila javna ili je javnost bila iskljucena, sadržina izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navodenje sadržine iskaza svjedoka i vještaka, kako i odluke suda donijete na rocištu, odnosno izvorniku odluke poslije zakljucenja glavne rasprave.

Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa brisati, dodati ili mijenjati. Precrtana mjesta moraju ostati citka.

C lan 375.

Zapisnik se sastavlja na taj nacin što sudija kazuje glasno zapisnicaru šta ce unijeti u zapisnik, a po odobrenju sudije, stranka ili njen punomocnik glasno kazuju šta ce se unijeti u zapisnik.

Staranke imaju pravo da procitaju zapisnik ili da zahtijevaju da im se procita, kao i da stave svoje prigovore na sadržinu zapisnika.

To pravo imaju i druga lica cija je izjava unijeta u zapisnik, u pogledu onog dijela zapisnika koji sadrži njihovu izjavu.

Ispravke ili dodaci u pogledu sadržine zapisnika koje treba izvršiti povodom prigovora stranaka ili drugih lica ili po službenoj dužnosti, unijece se na kraju zapisnika. Na zahtijev ovih lica unijece se i prigovori koji nisu usvojeni.

C lan 376.

Zapisnik potpisuju sudija, zapisnicar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici, kao i tumac.

Svjedok i vještak potpisuju svoj iskaz na zapisniku, kada se njihovo saslušanje vrši pred zamoljenim sudom.

Nepismeno lice ili lice koje se ne može potpisati stavice na zapisnik otisak kažiprsta, a zapisnicar ce ispod otiska upisati njegovo ime i prezime.

Ako se koja stranka, njen zakonski zastupnik ili punomocnik, svjedok ili vještak udalji prije potpisivanja zapisnika ili nece da potpiše zapisnik, to ce se zabilježiti u zapisniku i navešce se razlog koji je iznijet.

C lan 377.

Ako se odluka donosi u vijecu o vijecanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod višeg suda u postupku u vezi sa pravnim lijekom odluka donijeta jednoglasno, nece se sastavljati zapisnik, nego ce se u izvorniku odluke staviti bilješka o vijecanju i glasanju.

Zapisnik o vijecanju i glasanju sadrži tok glasanja i odluku koja je donijeta.

Zapisnik potpisuju svi calnovi vijeca i zapisnicar. Zapisnik o vijecanju i glasanju zatvorice se u poseban omot. Ovaj zapisnik može razgledati samo viši sud kad rješava o parvnom lijeku, i u tom slucaju zapisnik ce se ponovo zatvoriti u poseban pmot i na omotu naznaciti da je zapisnik razgledan.

Bilješku o glasanju potpisuju svi clanovi vijeca.

Glava XXIII
PREKID POSTUPKA
C lan 378.

Postupak se prekida: 1) kad stranka umre ili izgubi parnicnu sposobnost, a nema punomocnika u toj parnici; 2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za za stupanje, a stranka nema punomocnika u toj parnici; 3) kad stranka koja je pravno lice prestane postojati, odnosno kad nadležni organ pravosnažno odluci o zabrani rada; 4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka; 5) kad usljed rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu; 6) kad je to drugima zakonom odredeno.

C lan 379.

Osim slucajeva posebno predvidenih u ovom zakonu, prekid postupka sud ce odrediti: 1) ako je odlucio da sam ne rješava o prethodnom pitanju; 2) ako se stranka nalazi na podrucju koje je zbog vanrednih dogadaja, kao što su poplave i slicno odsjeceno od suda.

Sud može odrediti prekid opstupka ako se odluka o tuženom zahtjevu ne može donijeti prije nego što bude donesena odluka u postupku povodom privrednog prestupa ili u krivicnom postupku.

C lan 380.

Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teci svi rokovi odredeni za vršenje parnicnih radnji.

Za vrjeme trajanja prekida postupka sud ne može preduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zakljucenja glavne rasprave, sud može na osnovu te rasprave donijeti odluku.

Parnicne radnje koje je jedna stranka preduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakvo pravno dejstvo. Njihovo dejstvo pocinje tek pošto postupak bude nastavljen. C lan 381.

Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u clanu 378. tac. 1. do 4. voog zakona nastavice se kad nasljednik ili staralac zaostavštine, novi zakonski zastupnik, stecajni

upravnik ili pravni sljedbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to ucine.

Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u clanu 379. stav 1. tacka 1. i stav 2. ovog zakona postupak ce se nastaviti kad se pravosnažno završi postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom, ili kad sud nade da više ne postoje razlozi da se ceka na njegov završetak.

U svim ostalim slucajevima prekinuti postupak nastavice se na prijedlog stranke cim prestanu razlozi prekida.

Rokovi koji su usljed prekida postupka prestali da teku pocinju za zainteresovanu stranku teci u cjelini iznova od dana kad joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka.

Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka rješenje o nastavljaju postupka dostavlja se po odredbama clana 347. ovog zakona.

C lan 382.

Žalba protiv rješenja kojim se utvrduje (clan 378.) ili odreduje (clan 379.) prekid postupka ne zadržava izvršenje rješenja.

Ako je sud na rocištu odbio prijedlog za prekid postupka i odlucio da se postupak odmah nastavi protiv tog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.

Glava XXIV
TROŠKOVI POSTUPKA
  1. Parni c ni troškovi
C lan 383.

Parnicne troškove sacinjavaju izdaci ucinjeni u toku ili povodom postupka.

Parnicni troškovi obuhvataju i nagradu za rad advokata i drugih lica kojima zakon priznaje pravo na nagradu.

C lan 384.

Svaka stranka prethodno sama snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama.

C lan 385.

Kad stranka predloži izvodenje dokaza, dužna je da po nalogu suda uanprijed položi iznos potreban za podmirenje troškova koji ce nastati povodom izvodenja dokaza.

Kad izvodenje dokaza predlože obje stranke, sud ce odrediti da iznos potreban za podmirenje troškova polože obje stranke na jednake dijelove.

Sud ce odustati od izvodenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen u roku koji sud odredi.

Izuzetno od odredbe stava 3. ovog clana, ako sud po službenoj dužnosti odredi izvodenje dokaza radi utvrdivanja cinjenica u vezi sa primjenom clana 3. stav 2. ovog zakona, a stranke ne plože odredeni iznos, predujam troškova za izvodenje dokaza isplatice se iz sredstava suda.

C lan 386.

Stranka koja u cjelini izgubi parnicu dužna je da protivnoj stranci naknadi troškove.

Ako stranka djelimicno uspije u parnici, sud može s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj srazmjeran dio troškova.

Sud može odluciti da jedna stranka naknadi sve troškove koje je druga stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u srazmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

Prema rezultatu dokazivanja sud ce odluciti da li ce troškove iz clana 385. stav 4. ovog zakona snositi jedna ili obje stranke ili ce ti troškovi pasti na teret troškova suda.

C lan 387.

Pri odlucivanju koji ce se troškovi nadokanditi stranci sud ce uzeti u obzir samo one troškove koji su bili potrebni radi vodenja parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, kao i o visini troškova odlucuje sud ocjenjujuci brižljivo sve okolnosti.

Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za druge troškove, ovi troškovi odmjerice se po toj tarifi.

C lan 388.

Stranka je dužna da nezavisno od ishoda parnice naknadi protivnoj stranci troškove koje je prouzrokovala svojom krivicom ili slucajem koji se njoj dogodio.

C lan 389.

Ako nije bilo povoda za podnošenje tužbe, zbog toga što je tuženi vec priznao svoju obavezu i bio je spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tužilac ce naknaditi tuženom parnicne troškove.

C lan 390.

Tužilac koji povuce tužbu dužan je da protivnoj stranci naknadi parnicne troškove, osim ako je povlacenje tužbe uslijedillo poslije ispunjenja zahtjeva od strane tuženog.

Stranka koja odustane od pravnog lijeka dužna je da protivnoj staranci naknadi troškove nastale povodom pravnog lijeka.

C lan 391.

Svaka stranka snosi svoje troškove ako je parnica završena sudskim poravnanjem, a u poravnanju nije drugacije ugovoreno.

Troškovi poravnanja koje je pokušano ali nije uspjelo ulaze u parnicne troškove.

C lan 392.

Ako u izlucnoj parnici bude usvojen tužbeni zahtjev za izlucenje stvari, a sud utvrdi da je tuženi kao povjerilac u izvršnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje prava trecih lica na ovim stvarima, odredice da svaka stranka snosi svoje troškove.

C lan 393.

Suparnicari snose troškove na jednake dijelove.

Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora, sud ce prema srazmjeri tog udjela odrediti koliki ce dio troškova naknaditi svaki od suparnicara.

Suparnicari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za troškove dosudene protivnoj strani.

Za troškove prouzrokaovane posebnim parnicnim radnjama pojedinih suparnicara ostali supranicari ne odgovaraju.

C lan 394.

Ako ombudsmen ucestvuje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu troškova po odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.

C lan 395.

Odredbe o troškovima primjenjuju se i na stranke koje zastupa javno pravobranilaštvo. U tom slucaju troškovi postupku obuhvataju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu.

C lan 396.

O naknadi troškova odlucuje sud na odredeni zahtjev stranke bez raspravljanja.

Stranka je dužna da u zahtjevu opredijeljeno navede troškove za koje traži naknadu. Zahtjev za naknadu troškova stranka je dužna da stavi najdocnije do završetka raspravljanja koje prethodi odlucivanju o troškovima, a ako se radi o donošenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka je dužna da zahtjev za naknadu troškova stavi u prijedlogu o kome sud treba da odluci.

O zahtjevu za naknadu troškova sud ce odluciti u presudi ili rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom.

U toku postupka sud ce posebnim rješenjem odluciti o naknadi troškova samo kad pravo na naknadu troškova na zavisi od odluke o glavnoj stvari.

U slucaju iz clana 390. ovog zakona, ako povlacenje tužbe ili odustanak od pravnog lijeka nije izvršen na raspravi, zahtjev za naknadu troškova se može staviti u roku od 15 dana po prijemu obavještenja o odustanku, odnosno o povlacenju tužbe.

C lan 397.

Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlucice i o troškovima nastalim u postupku povodom tog pravnog lijeka.

Kad sud preinaci odluku protiv koje je podnjet pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tužbu, odlucice o troškovima cijelog postupka.

Kad se ukine odluka protiv koje je podnijet pravni lijek i predmet vrati na ponovno sudenje, ostvice se da se o troškovima postupka povodom pravnog lijeka odluci u konacnoj odluci.

Sud može postupiti po odredbi stava 3. ovog clana i kad odluku protiv koje je podnijet pravni lijek samo djelimicno ukine.

C lan 398.

Odluka o troškovima sadržana u presudi može se napadati samo žalbom na rješenje ako se istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari.

  1. Troškovi u postupku za obezbje d enje dokaza.
C lan 399.

Troškove postupka za obezbjedenje dokaza snosi stranka koja je podnijela prijedlog za obezbjedenje dokaza. Ona je dužna da naknadi i troškove protivnoj stranci, odnosno postavljenom prvremenom zastupniku.

Ove troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parnicnih troškova, prema uspjehu u parnici.

  1. Osloba d enje od pla c anja troškova postupka
C lan 400.

Sud ce osloboditi od placanja troškva postupka stranku koja prema svom opštem imovnom stanju nije u mogucnosti da snosi ove troškove bez štete po nužno izdržavanje svoje i svoje porodice.

Oslobodenje od placanja troškova postupka obuhvata oslobadanje od placanja taksa i oslobadanje od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, uvidaja, prevodenja i sudskih oglasa. Sud može osloboditi stranke od placanja svih troškva ili jednog dijela troškova postupka.

C lan 401.

Prilikom donošenja odluke o oslobodenju od placanja troškova postupka sud ce brižljivo ocijeniti sve okolnosti, a narocito ce uzeti u obzir vrijednosti predmeta spora, broj lica koje stranka izdržava i prihode koje imaju stranka i clanovi njene porodice.

C lan 402.

Odluku o oslobodenju od placanja troškova postupka donosi prvostepeni sud na prijedlog stranke.

Stranka je dužna da uz prijedlog podnese dokaze o svom imovnom stanju.

Kad je to potrebno, sud može po službenoj dužnosti pribaviti potrebne podatke i obavještenja o imovnom stanju stranke koja traži oslobodenje, a može o tome saslušati i protivnu stranku.

Protiv rješenja suda kojim se usvaja prijedlog stranke za oslobadanje placanja troškova postupka nije dovoljena žalba.

C lan 403.

Predujam za troškove od cijeg je placanja stranka oslobodena, isplatice se iz sredstava suda.

C lan 404.

Rješenje o oslobodenju od placanje troškova postupka prvostepeni sud može u toku postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanja da snosi troškove postupka. Tom prilikom sud ce riješiti da li ce stranka potpuno ili djelimicno naknaditi i one troškove i takse od kojih je ranije bila oslobodena.

Prvenstveno se imaju nadokanaditi iznosi isplaceni iz sredstava suda.

C lan 405.

Takse i troškovi isplaceni iz sredstava suda, cine dio parnicnih troškova.

O naknadi ovih troškova od strane protivnika stranke koja je oslobodena od placanja troškova postupka sud ce odluciti po odredbama o naknadi troškova.

Takse i troškove isplacene iz sredstava suda naplacuje po službenoj dužnosti prvostepeni sud od stranke koja je dužna da naknadi ove troškove.

Ako je protivnik stranke koje je oslobodena od placanja troškova postupka odlukom suda obavezan da naknadi parnicne troškove, a utvrdi se da on nije u stanju da te troškove plati, sud može naknadno odrediti da troškove iz stava 1. ovog clan plati u cjelini ili djelimicno stranka koja je oslobodena od placanja torškova postupka iz onog što joj je dosudeno. Time se ne dira u pravo ove stranke da za ono što je platile traži naknadu od protivnika.

Glava XXV
NEPOŠTIVANJE SUDA
C lan 406.

Sud ce u toku postupka kazniti novcanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka stranku zakonskog zastupnika, punomocnika ili umješaca koji svojim parnicnim radnjama teže zloupotrijebe prava priznata ovim zakonom.

C lan 407.

Novcanom kaznom od 100 do 1.000 konvertabilnih maraka sud ce kazniti lice koje u podnesku vrijeda sud, stranku ili drugog ucesnika u postupku.

Ako lice koje ucestvuje u postupku ili lice koje kao slušalac prisutan raspravi, vrijeda sud ili druge ucesnike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za održavaje reda, sud ce ga opomenuti. Ako opomena bude bezuspješna sud ce opomenuto lice udaljiti iz sudnice ili kazniti novcanom kaznom od 100 do 1.000 konvertabilnih maraka, a može ga i udaljiti i kazniti novcanom kaznom.

Ako stranka bude udaljena iz sudnice, rocište ce se odražati i bez njenog prisustva.

Ako iz sudnice bude udaljen punomocnik, sud ce na zahtjev stranke odložiti rocište, ako stranka bude prisutna rocištu, sud ce uvijek odložiti rocište i obavijestiti stranku da je njezin punomocnik udaljen sa rocišta zbog narušavanja reda.

Kad sud kazni novcanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili advokatskog pripravnika kao punomocnika, obvjestice o tome advokatsku komoru.

C lan 408.

Sud ce novcanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka kazniti punomocnika za primanje pismena koji protivno odredbi calna 352. stav 7. ovog zakona ne obavijesti sud o promjeni adrese.

Sud ce na zahtjev stranke narediti punomocniku za primanje pismena da naknadi troškove koje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljnjem obavještenja o promjeni adrese.

C lan 409.

Sud ce kazniti novcanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka lice koje neosnoavno odbije primiti pismeno, te lice koje na neki nacin ometa dostavljanje pismena, svjesno onemogucavajuci ili otežavajuci primjenu odredaba ovog zakona o dostavljanju.

Sud ce na zahtjev stranke narediti licu iz stava 1. ovog clana da naknadi troškove koje je svojim ponašanjem opisanim u stavu 1. ovog clana prouzrokovalo.

C lan 410.

Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dode, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdnog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude saslušan, sud ce narediti da se prinudno dovede i naknadi troškove prinudnog dovodenja i kazniti ga novcanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka.

Ako svjedok dode i nakon što je upozoren na posljedice uskrati svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskracivanja neopravdani, kaznice ga novcanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka, a ako poslije toga odbije da

svjedoci, može ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedociti ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno, ali najduže 15 dana.

Sud ce na zahtjev stranke narediti svjedoku da naknadi torškove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoci.

Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, sud ce opozvati svoje rješenje o kazni, a može svjedoka sasvim ili djelimicno, osloboditi od naknade troškova. Sud može opozvati svoje rješenje o kazni kad svjedok naknadno pristne da svjedoci.

C lan 411.

Sud ce novcanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka kazniti vještaka koji ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljnom roku, ili ako ne dode na rocište iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda.

Sud ce novcanom kaznom iz stava 1. ovog clana kazniti vještaka koji bez opravdanog razloga odbije da vještaci.

Sud ce na zahtjev stranke narediti vještaku da naknadi troškove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza i mišljnja, neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da vještaci.

Rješenje o kazni sud može opozvati pod uslovima iz clana 410. stav 4. ovog zakona.

Odredbe ovog clana shodno se primjenjuju i na tumace.

C lan 412.

Ako lice koje je novcano kažnjeno po odredbama ovog zakona ne plati tu kaznu u odredenom roku, ona ce se zamijeniti kaznom zatvora, cije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izrecene kazne u skladu sa odredbama krivicnog zakona, ali koje ne može biti duže od 15 dana.

C lan 413.

Žalba protiv rješenja iz cl. 406, 407, 408. stav 1, 410. stav 1. i 411. stav 1. ovog zakona ne odlaže izvršenje rješenja.

Žalba protiv rješenja iz cl. 410. stav 2. i 411. stav 2. ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako se u toj žalbi pobija i odluka suda kojom nisu prihvaceni razlozi svjedoka za uskracivanje svjedocenja ili odgovora na pojedino pitanje, onosno razlozi vještaka za uskracivanje vještacenja.

Glava XXVI
PRAVNA POMO C
C lan 414.

Sudovi u Republici Srpskoj dužni su u parnicnom postupku pružati pravnu pomoc svim sudovima u Bosni i Hercegovini.

Ako zamoljeni sud nije nadležan da izvrši radnju za koju je zamoljen, ustupice molbu nadležnom sudu, odnosno drugom državnom organu, i o tome ce bavjestiti sud od koga je primio molbu, a ako mu nadležni sud, odnosno državni organ nije poznat, vratice molbu sudu koji je podnio molbu.

Ako u jednom mjestu postoji više sudova stvarno nadležnih za pružanje pravne pomoci, molba za pružanje pravne pomoci može se podnijeti bilo kome od tih sudova.

C lan 415.

Sudovi ce ukazivati pravnu pomoc inostranim sudovima u slucajevima predvidenim medunarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajmanost u ukazivanju pravne pomoci. U slucaju sumnje o postojanju uzajamnosti, objašnjenje daje Ministarstvo pravde Republike Srpske.

Sud ce uskratiti pravnu pomoc inostranom sudu ako se traži izvršenje radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske. U takvom slucaju sud nadležan za pružanje pravne pomoci dostavice po službenoj dužnosti predmet Vrhovnom sudu Republike Srpske radi donošenja konacne odluke.

Odredbe clna 414. st. 2. i 3. ovog zakona važe i za postupanje sa molbom inostranog suda.

C lan 416.

Sudovi ukazuju pravnu pomoc inostranim sudovima na nacin predviden u domacem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inostranog suda može se izvršiti na nacin koji zahtijeva inostrani sud, ako takav postpak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske.

C lan 417.

Ako medunarodnim ugovorom nije što drugo odredeno, sudovi ce uzimati u postupak molbe za pravnnu pomoc inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj ili ako je priložen ovjereni prevod na tom jeziku.

C lan 418.

Ako mednarodnim ugovorom nije što drugo odredeno, molbe domacih sudova za pravnu pomoc dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadležnog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene države ili uz njih mora biti priložen njihov ovjereni prevod na tom jeziku.

Dio peti
POSEBNI POSTUPCI
Glava XXVII
POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA
C lan 419.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivace se ostale odredbe ovog zakona.

C lan 420.

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a narocito pri odredivanju rokova i rocišta, sud ce uvijek obracati narocitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova.

C lan 421.

Sud ce u presudi kojom nalaže izvršenje neke cinidbe odrediti rok od 15 dana za njeno izvršenje.

C lan 422.

Rok za podnošenje žalbe na presudu, odnosno rješenje iz radnih odnosa iznosi 15 dana.

Glava XXVIII
POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA
C lan 423.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda primjenjivace se ostale odredbe ovog zakona.

C lan 424.

Pri odredivanju rokova i rocišta po tužbama zbog smetanja posjeda sud ce uvijek obracati narocitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja prema prirodi svakog pojedinog slucaja. Pri tome, sud može odrediti i rokove krace od onih predvidenih odredbama ovog zakona o redovnom postupku.

C lan 425.

Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ogranicice se samo na raspravljanje i dokazivanje cinjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Iskljuceno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnom osnovu, savjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

C lan 426.

Rok za ispunjenje dužnosti koje su naložene strankama sud ce odrediti prema okolnostima pojedinog slucaja.

Rok za podnošenje žalbe iznosi 15 dana.

U izuzetnim okolnostima sud može odluciti da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Protiv rješenja donijetih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dozvoljena.

C lan 427.

Tužilac gubi pravo da u izvršnom postupku zahtijeva izvršenje rješenja kojim se tuženom po tužbi zbog smetenja posjeda nalaže izvršenje odredene radnje, ako nije zahtijevao izvršenje u roku od 60 dana po proteku roka koji je rješenjem odreden za izvršenje te radnje.

Glava XXIX
POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI
C lan 428.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti primjenivace se ostale odredbe ovog zakona.

C lan 429.

Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtijev odnosui na potraživanje u novcu koji ne prelazi iznos od 3.000 konvertibilnih maraka.

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtijev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužilac je u tužbi naveo da pristaje da umjesto ispunjenja odredenog zahtijeva primi odredeni novcani iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1. ovog clana (clan 321. stav 1.).

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novcani iznos, vec predaja pokretne stvari cija vrijednost, koju je tužilac u tužbi naveo, ne prelazi iznos iz stava 1. ovog clana (clan 321. stav 2.).

C lan 430.

Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, sporovi o nepokretnostima, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.

C lan 431.

U postupku u sporovima male vrijednosti dozvoljena je posebna žalba sam protiv rješenja kojim se okoncava postupak.

Ostala rješenja protiv kojih je po ovom zakonu dozvoljena žalba mogu se pobijati samo žalbom protiv odluke kojom se postupak okoncava.

Rješenja iz stava 2. ovog clana ne dostavljaju se strankama, vec se objavljuju na rocištu.

C lan 432.

Ako tužilac preinaci tužbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 3.000 konvertibilnih maraka, postupak ce se dovršiti po odredbama ovog zakona o redovnom postupku.

Ako tužilac do zakljucenja glavne rasprave koja se vodi po odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tužbeni zahtijev tako da više ne prelazi iznos od 3.000 konvertibilnih maraka, dalji postupak sprovešce se po odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.

C lan 433.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor male vrijednosti može se pobijati samo zbog povrede odredaba parnicnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

U presudi, odnosno rješenju iz stava 1. ovog clana sud je dužan da navede razloge iz kojih se može izjaviti žalba.

Protiv prvostepene presude, odnosno rješenja iz stava 1. ovog clana stranke mogu izhjaviti žalbu u roku od 15 dana.

U posupku u sporovima male vrijednosti, rok iz clana 179. stav 2. i clana 192. stav 1. ovog zakona iznosi 15 dana.

Glava XXX
POSTUPAK PRED ARBITRAŽOM
C lan 434.

Stranke se mogu sporazumjeti da rješavanje spora povjere arbitraži, osim ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu clana 3. stav 2. ovog zakona.

C lan 435.

Ugovor o arbitraži može se zakljuciti kako u pogledu odrednog spora, tako i u pogledu buducih sporova koji mogu proizaci iz odredenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitraži punovažan je samo ako je zaljucen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.

Ugovor o arbitraži zakljucen je u pismenom obliku i kad je zakljucen razmjenom pisama, telegrama, teleksa ili drugih sredstava telekomunikacija koja omogucavaju pismeni dokaz o zakljucenom ugovoru.

Ugovor o arbitraži zakljucen je u pismenom obliku i kad je zakljucen razmjenom tužbe u kojoj tužilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tužbu u kome tuženi ne osporava.

Ugovor o arbitraži može se dokazivati samo ispravama.

C lan 436.

Ugovor o arbitraži je punovažno zakljucen i kad je odredba o nadležnosti arbitraže sadržana u opštim uslovima za zakljucenje pravnog posla.

C lan 437.

Broj arbitara arbitraže mora biti neparan.

Ako ugovorom stranaka nije odreden broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika.

C lan 438.

Ako su stranke za rješavanje odredenog spora ugovorile nadležnost arbitraže, sud kome je podnijeta tužba u istom sporu i medu istim strankama na prigovor tuženog oglasice se nenadležnim, ukinuce sprovedene radnje u postupku i odbacice tužbu.

Prigovor iz stava 1. ovog clana tuženi može staviti najdocnije u odgovoru na tužbu.

C lan 439.

Stranku, koja po ugovoru o arbitraži treba da postavi arbitra, može pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana izvrši ovo postavljenje i da je o tome obavijesti.

Poziv u smislu stava 1. ovog clana je punovažan samo ako je stranka koja ga upucuje postavila svog arbitra i o tome izvijestila protivnu stranku.

Kad po ugovoru o arbitraži postavljanje arbitara treba da izvrši trece lice, svaka stranka može uputiti opziv iz stava 2. ovog clana tom licu.

Lice koje je pozvano da postavi arbitra vezano je za postavljenje koje je izvršeno cim je to postavljenje saopšteno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.

C lan 440.

Ako arbitar ne bude ne vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi što drugo, arbitra ce na prijedlog stranke postaviti sud.

Ako arbitri ne mogu da se slože o izboru predsjednika, a iz ugovora ne prizlazi što drugo, predsjednika ce na prijedlog svakog arbitara ili stranke postaviti sud.

Za postavljenje arbitra, odnosno predsjednika arbitraže, nadležan je sud koji bi za spor bio nadležan u pravom stepenu da nije zakljucen ugovor o arbitraži.

Protiv rješenja suda nije dozvoljena žalba.

Stranka koja ne želi da se koristi ovlaštenjem iz stava 1. ili stava 2. ovog clana može tužbom zahtijevati da sud nadležan za postavljanje proglasi prestanak važnosti ugovora o arbitraži.

C lan 441.

Osim slucaja iz clana 440. ovog zakona, svaka stranaka može tužbom zahtijevati da sud proglasi prestanak važnosti ugovora o arbitraži: 1) ako stranke ne mogu da se slože o izboru arbitara koje one zajednicki treba da postave; 2) ako lice koje je u samom ugovoru o arbitraži postavljeno za arbitra nece ili ne može da vrši ovu dužmost.

O zahtjevu odlucuje sud predviden u clanu 440. stav 3. ovog zakona.

Na rocište za raspravljanje o zahtjevu sud ce pozvati stranke.

C lan 442.

Arbitar arbitraže dužan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzece iz clana 357. ovog zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzece arbitra arbitraže.

Stranka koja je sama ili zajedno sa protivnom strankom postavila arbitra može zahtijevati njegovo izuzece samo ako je razlog za izuzece nastao ili je stranka za njega sanala pošto je arbitar postavljen.

Ako se stranke nisu drugacije sporazumjele, o izuzecu odlucuje sud predviden u clanu

  1. stav 3. ovog zakona.
C lan 443.

Ako se stranke nisu drugacije sporazumjele, arbitri arbitraže odredice postupak pred arbitražom.

C lan 444.

Prema svjedocima, strankama i drugim licima koja ucestvuju u postupku, arbitraža ne može upotrijebiti prinudna sredstva niti izricati kazne.

Arbitraža može zatražiti od suda mjesno nadležnog za pružanje pravne pomoci da se pred njim izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitražom ne mogu izvesti.

Na postupak za izvodenje dokaza primjenice se odredbe ovog zakona o izvodenju dokaza pred zamoljenim sudom. C lan 445.

Arbitraža može donijeti presudu po pravicnosti samo ako su joj stranke dale takvo ovlaštenje.

C lan 446.

Kad se arbitraža sastoji od više nego jednog arbitara, presuda se donosi vecinom glasova, ako u ugovoru o arbitraži nije drugacije odredeno.

Ako se ne može postici potrebna vecina glasova, arbitraža je dužna da o tome obavijesti stranke.

Ako se za slucaj iz stava 2. ovog clana stranke nisu drugacije sporazumjele, svaka od njih može tužbom zahtijevati da sud predviden u clanu 440. stav 3. ovog zakona izrekne prestanak važnosti ugovora o arbitraži.

C lan 447.

Presuda abitraže mora biti obrazložena ako stranke nisu što drugo ugovorile.

Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Presuda važi i kad koji arbitar uskrati da je potpiše ako je presudu potpisala vecina arbitara i na presudi utvrdila ovo uskracivanje potpisa.

Strankama se dostavljaju prepisi presude preko suda predvidenog u clanu 440. stav 3. ovog zakona.

C lan 448.

Izvornik presude, kao i potvrde o izvršenom dostavljanju, cuvaju se kod suda predvidenog u clanu 440. stav 3. ovog zakona.

C lan 449.

Presuda arbitraže ima prema strankama snagu pravosnažne presude ako ugovorom nije predvidena mogucnost pobijanja presude pred arbitražom višeg stepena.

Na zahtijev stanke sud predviden u clanu 440. stav 3. ovog zakona stavice na prepisu presude potvrdu o pravosnažnosti i izvršnosti.

C lan 450.

Presuda arbitraže može se poništiti po tužbi stranke.

Za rješavanje po tužbi nadležan je sud predviden u clanu 440. stav 3. ovog zakona.

C lan 451.

Poništenje presude arbitraže može se zahtijevati: 1) ako uopšte nije zakljucen ugovor o arbitraži ili ako nije taj ugovor nije bio punovažan; 2) ako je u pogledu sastava arbitraže ili u pogledu odlucivanja povrijedena koja odredba ovog zakona ili ugovora o arbitarži; 3) ako presuda nije obrazložena u smislu clana 447. stav 1. ovog zakona, ili ako izvornik i prepisi nisu potpsani na nacin odreden u clanu 447. stav 2. ovog zakona; 4) ako je arbitraža prekoracila granicu svog zadatka; 5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrjecna; 6) ako je presuda arbitraže u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Republike Srpske; 7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz clan 255. ovog zakona.

C lan 452.

Tužba za poništenje presude arbitraže može se podnijeti nadležnom sudu u roku od 30 dana.

Ako se poništenje presude zahtijeva iz razloga navedenih u clanu 451. tac. 1. do 6 ovog zakona, rok za tužbu se racuna od dana kad je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog saznala docnije od dana saznanja.

U pogledu racunanja roka kad se poništenje zahtijeva iz razloga navedonog u clanu 451. tacka 7. ovog zakona primjenjivace se shodno odredbe clana 257. st. 1. i 2. ovog zakona.

Po isteku jedne godine od pravosnažnosti presude arbitaraže ne može se zahtijevati poništenje ove presude.

C lan 453.

Stranke se ne mogu sporazumno odreci primjene odredaba cl. 442. st. 1. i 2. clana 447. st.

  1. i 3. i cl. 450. do 452. ovog zakona.
Dio šesti
Glava XXXI
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
C lan 454.

Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona zapocet postupak pred prvostepenim sudom, dalji postupak sprovešce se po odredbama ovog zakona.

U predmetima iz stava 1. ovog clana u kojima je vec zakazano pripremno rocište ili rocište za glavnu raspravu, ali rasprava još uvijek nije otvorena, sud ce opozvati rješenje o odredivanju rocišta i o tome obavijestiti stranke, a tuženog pozvati da dostavi odgovor na tužbu u skladu sa odredbama ovog zakona.

U pedmetima iz stava 1. ovog clana u kojima je vec otvorena glavna rasprava, sud je dužan na prvom sljedecem rocištu za glavnu raspravu sprovesti sve radnje koje bi po odredbama ovog zakona bio dužan sprovesti na pripremnom rocištu. Održavanje tog rocišta imace, u pogledu prava i obaveza stranaka, sve pravne posljedice koje, po odredbama ovog zakona, ima održavanje pripremnog rocišta.

Sud ce upozoriti u postupku da poslije održavanja rocišta iz stava 3. ovog clana nece moci preduzimati radnje za koje je odredbama ovog zakona predvideno da se mogu preduzeti najdocnije do zakljucenja pripremnog rocišta.

C lan 455.

U predmetima u kojima je do stupanja na snagu ovog zakona nastupilo mirovanje postupka, istekom mirovanja nastupaju pravne posljedice iz clana 217. st. 3. Zakona o parnicnom postupku („Službeni list SFRJ“, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i 35/91, i „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 17/93, 14/94, i 32/94)

C lan 456.

Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donijeta prvostepena odluka kojm se postupak pred prvostepenim sudom završava, dalji postupak sprovešce se po dosadašnjim propisima.

Izuzetno od odredaba stava 1. ovog clana, u postupku po pravnim lijekovima u predmetima u kojima je donijeta prvostepena odluka prije stupanja na snagu ovog zakona, umjesto odredbi clanova 362. do 364. clanova 369. do 373. i clanova 394. do

  1. Zakona o parnicnom postupku („Službeni list SFRJ“, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i 35/91, te „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 17/93, 14/94, i 32/94) primijenjivace se odredbe cl. 217. do 220., 227. do 229. i 249. do 251. ovog zakona.

Ako po stupanju ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava 1. ovog clana, daljni postupak sprovešce se po ovom zakonu.

C lan 457.

Odredbe clana 86. ovog zakona pocece se primjenivati po stupanju na snagu posebnog zakona kojim se ureduje postupak medijacije.

C lan 458.

Do stupanja na snagu posebnog zakona sudovi ce u parnicnom postupku primjenjivati odredbe cl. 46. do 68. i cl. 79. do 101. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odredenim odnosima („Službeni list SFRJ“, br. 43/82 i 72/82).

U odredbama clanova navedenih u stavu 1. ovog clana rijeci „Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavija“ zamjenjuju se rijecima „Bosna i Hercegovina“ u odgovarajucem padežu.

C lan 459.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o parnicnom postupku („Službeni list SFRJ“, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i 35/91, te „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 17/93, 14/94 i 32/94).

C lan 460.

U periodu od tri mjeseca po stupanju na snagu zakona, rokovi iz cl. 75. stav 4., 94. stav 2. i 217. stav 3. ovog zakona, mogu se izuzetno produžiti za najduže 30 dana, ako s obzirom na postojeci raspored rocišta svakog pojedinacnog sudije, zakazivanje rocišta u navedenim rokovima ne bi bilo moguce.

C lan 461.

Ovaj zakon stupa na snagu 1. avgusta 2003. godine.