Na osnovu clana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine , na 50. sjednici Predstavnickog doma , održanoj 12.1.2005. godine, i na 37. sjednici Doma naroda , održanoj 26.1.2005. godine, usvojila je

ZAKON

O

POREZU NA DODATU VRIJEDNOST

I. OPCE ODREDBE

Clan 1.
Teritorijalna primjena

Ovim zakonom uvodi se obaveza i regulira se sistem placanja poreza na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na teritoriji Bosne i Hercegovine. Teritoriju Bosne i Hercegovine cini teritorija koja se nalazi pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, ukljucujuci i zracni prostor i morsko podrucje koje se, prema državnom i medunarodnom zakonu, nalazi pod suverenitetom ili jurisdikcijom Bosne i Hercegovine.

Clan 2.
Raspodjela prihoda po osnovu PDV-a

Sistem raspodjele i metod izracunavanja udjela prikupljenih prihoda po osnovu PDV-a ureduju se Zakonom o uplatama na jedinstveni racun i raspodjeli prihoda, prema kriterijima utvrdenim u clanu 21. stav 3. tac. (i), (ii) i (iii) Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.

II. PREDMET OPOREZIVANJA

Clan 3.
Predmet oporezivanja
PDV se, u skladu s odredbama ovog zakona, placa na:
  1. promet dobara i usluga (u daljnjem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu;
  2. uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.

III. PROMET DOBARA I USLUGA

Clan 4.
Promet dobara

Promet dobara je, u smislu ovog zakona, prijenos prava raspolaganja na stvarima (u daljnjem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik.

Dobrima se smatraju i voda, elektricna energija, plin, toplotna energija ili slicno.

Prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i:

  1. prijenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;
  2. isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se placa provizija pri prodaji ili kupovini dobara;
  3. isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na odredeni period na osnovu kupoprodajnog ugovora s odgodenim placanjem kojim je predvideno da se pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate;
  4. prijenos prava raspolaganja na novosagradenim gradevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata (u daljnjem tekstu: objekti);
  5. prijenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlaštenog lica, ukljucujuci likvidatore, stecajne upravnike i nadzornike, osim slucajeva iz stava 2. clana 7. ovog zakona;
  6. upotreba dobara poreskog obveznika u vanposlovne svrhe;
  7. razmjena dobara za druga dobra ili usluge.
Clan 5.
Upotreba dobara u vanposlovne svrhe

Kada dobra koja cine dio njegove poslovne imovine poreski obveznik koristi u privatne svrhe ili u privatne svrhe svojih zaposlenika, odnosno kada dobrima raspolaže besplatno ili uz smanjenu naknadu, ili koristi robu u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslovnim djelatnostima, te ako se PDV na dobra koja su u pitanju ili njihove sastavne dijelove može u potpunosti ili djelimicno odbiti, takva upotreba ili raspolaganje smatra se prometom dobara izvršenim uz naknadu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana, ne smatra se prometom dobara uz naknadu:

  1. besplatno davanje poslovnih uzoraka kupcima ili buducim kupcima u uobicajenim kolicinama za tu namjenu, pod uslovom da ih ti kupci ili potencijalni kupci ne stave u prodaju, odnosno da su u obliku koji onemogucava njihovu prodaju;
  2. davanje poklona male vrijednosti u svrhu unapredivanja poslovne djelatnosti poreskog obveznika, ako se oni daju samo povremeno i ako se ne daju istim licima. Poklonima male vrijednosti, u smislu stava 2. tacke 2. ovog clana, smatraju se pokloni cija pojedinacna cijena ne prelazi 20,00 KM.
Clan 6.
Upotreba licno proizvedenih dobara, promjena svrhe i zadržavanje dobara nakon prestanka
poslovanja

Prometom dobara uz naknadu smatra se i:

  1. stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi, izgraduje, obraduje, kupuje ili uvozi u okviru obavljanja svojih poslovnih djelatnosti;
  2. korištenje dobara za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimicno odbijen a koja poreski obveznik u potpunosti ili djelimicno koristi u svrhe obavljanja djelatnosti koje su oslobodene od placanja PDV-a;
  3. zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimicno odbijen. Prometom dobara uz naknadu smatra se i prodaja ili iznajmljivanje zgrada koje je poreski obveznik izgradio od vlastitih sredstava i na vlastitom ili iznajmljenom zemljištu (gradilištu). Izgradnja zgrada, u smislu stava 2. ovog clana, znaci svaku izmjenu ili renoviranje vlastitih ili iznajmljenih zgrada poreskog obveznika u vrijednosti vecoj od 10.000,00 KM. Odredbe stava 2. ovog clana odnose se i na zgrade koje poreski obveznik izgradi radi unapredivanja njegovih privrednih djelatnosti.
Clan 7.
Prijenos imovine poreskog obveznika

Prijenosom dobara uz naknadu smatra se prijenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, ako je ulazni porez moguce u cijelosti ili djelimicno odbiti, kada je ta imovina kupljena, proizvedena ili na drugi nacin stecena. Izuzetno od stava 1. ovog clana, ne smatra se prometom dobara uz naknadu prijenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, koja tvori zaseban poslovni subjekt, sa ili bez naknade, ili kao ulog, ako je sticalac poreski obveznik ili tim sticanjem postane poreski obveznik i ako produži da obavlja istu privrednu djelatnost, pod uslovom da kupac ima mogucnost dobiti istu stopu za odbijanje ulaznog poreza kao prodavac. Odredbe stava 2. ovog clana primjenju se bez obzira da li je prijenos izvršen uz novcanu ili neku drugu naknadu. Prodavac poslovne imovine dužan je da, u roku od osam dana od dana prodaje, obavijesti Upravu za indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: UIO) o identitetu novog vlasnika poslovne imovine i iznosu koji je placen za nju.

Clan 8.
Promet usluga

Prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne cini promet dobara iz clanova 4. – 7. ovog zakona. Prometom usluga smatra se:

  1. prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih imovinskih prava (u daljnjem tekstu: imovinska prava);

  2. pružanje usluga uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;

  3. pružanje usluga koje poreski obveznik bez naknade izvrši u vanposlovne svrhe osnivaca, zaposlenih i drugih lica;

  4. razmjena usluga za druga dobra ili usluge.

Clan 9.
Korištenje usluga u vanposlovne svrhe
Prometom usluga uz naknadu smatra se i:
  1. upotreba dobara koja cine dio poslovne imovine, za vanposlovnu upotrebu poreskog obveznika, zaposlenih ili drugih lica, kada je PDV na takva dobra moguce u potpunosti ili djelimicno odbiti;
  2. pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši bez naknade ili uz smanjenu naknadu u vanposlovne svrhe osnivaca, zaposlenih i drugih lica ili u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslovanjem;
  3. pružanje usluga koje poreski obveznik vrši u svrhe njegovog poslovanja, kada PDV na takvu uslugu, da je pruža drugi poreski obveznik, ne bi bilo moguce u potpunosti odbiti.
Clan 10.
Vršenje usluga u svoje ime a za racun drugog lica

Kada poreski obveznik vrši usluge u svoje ime a za racun drugog lica, smatra se da je istovremeno i sam primio i pružio te usluge. Stav 2. clana 7. se na slican nacin primjenjuje na pružanje usluga.

Clan 11.
Uvoz dobara

''Uvoz dobara'' je svaki unos dobara u carinsko podrucje Bosne i Hercegovine. PDV se obracunava na sva dobra koja se uvoze. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog clana, PDV se ne obracunava na dobra za koja je odmah po unošenju u Bosnu i Hercegovinu dato odobrenje za privremeno uskladištenje, carinski odobreni postupak ili upotrebu dobara prema clanu 30. stav 1. tacka 2. ovog zakona, a za koja je pokrenut postupak privremenog uvoza uz oslobadanje od placanja uvoznih poreza, odnosno carinski postupak prijevoza.

IV. PORESKI OBVEZNICI

Clan 12.
Definicije

Poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost. Pod pojmom djelatnosti, u smislu stava 1. ovog clana, podrazumijeva se djelatnost proizvodaca, trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši s ciljem ostvarivanja prihoda, ukljucujuci i

djelatnosti eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti. Pod “privrednom djelatnošcu” podrazumijeva se iskorištavanje imovine ili imovinskih prava u svrhu ostvarivanja prihoda. Obveznik je lice u cije ime i za ciji racun se vrši promet dobara, odnosno usluga ili uvoz dobara. Obveznik je i lice koje vrši promet dobara, odnosno usluga ili uvoz dobara u svoje ime, a za racun drugog lica. Država i njeni organi, entitetski organi, organi Distrikta i lokalne samouprave, kao i pravna lica osnovana u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave, ne smatraju se obveznicima u smislu ovog zakona ako obavljaju promet dobara i usluga u okviru djelatnosti i transakcija u koje ulaze kao organi uprave. Organi iz stava 6. ovog clana smatraju se obveznicima ako obavljaju promet dobara i usluga a takav promet dobara i usluga ili transakcije obavljaju se kao konkurencija firmama u privatnom vlasništvu.

Clan 13.
Lica koja podliježu placanju PDV-a

Lica koja, u smislu ovog zakona, podliježu placanju PDV-a su:

  1. obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obracunava PDV;
  2. poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini;
  3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapredivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, iz tacke 2. ovog stava, ne odredi poreskog zastupnika;
  4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura (u daljnjem tekstu: faktura) iskaže PDV, a koje, u skladu s ovim zakonom, nije dužno obracunati i uplatiti PDV;
  5. u slucaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrden u skladu sa carinskim propisima; i
  6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine prema Poglavlju XII. ovog zakona.

V. MJESTO OPOREZIVANJA

Clan 14.
Mjesto prometa dobara

PDV se obracunava, naplacuje i placa na mjestu prometa dobrima i uslugama a Bosna i Hercegovina smatra se jednim mjestom za vršenje prometa. Za mjesto prometa dobrima smatra se da je u BiH ako je to mjesto:

  1. gdje se dobra nalaze u trenutku slanja ili prijevoza do primaoca ili, po njegovom nalogu, do treceg lica, ako dobra šalje ili prevozi isporucilac, primalac ili trece lice, po njegovom nalogu;

  2. ugradnje ili montaže dobara, ako se ona ugraduju ili montiraju od strane isporucioca, primaoca ili, po njegovom nalogu, od strane treceg lica;

  3. gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke, ako se dobra isporucuju bez otpreme, odnosno prijevoza;

  4. gdje dobra ulaze u carinsko podrucje Bosne i Hercegovine.

Clan 15.
Mjesto prometa usluga

Za promet usluga smatra se da je izvršen u BiH ako obveznik:

  1. ima stalno sjedište u BiH iz kojeg se pružaju usluge, ili
  2. u nedostatku takvog mjesta, ima stalnu adresu ili uobicajeno mjesto stanovanja u BiH. Uz odredbe stava 1. ovog clana, mjestom gdje se vrši takav promet usluga smatra se da se nalazi u BiH kada se radi o mjestu gdje:
  3. se nalazi nepokretna imovina, ako se radi o pružanju usluge koja je neposredno povezana s tom nepokretnom imovinom, ukljucujuci djelatnost posredovanja i procjene vrijednosti u vezi s tom nepokretnom imovinom, kao i projektiranje, pripremu i izvodenje gradevinskih radova i nadzor nad njima;
  4. se obavlja prijevoz, a ako se prijevoz obavlja i u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu (u daljnjem tekstu: medunarodni transport), odredbe ovog zakona primjenjuju se samo na onaj dio prijevoza izvršen u Bosni i Hercegovini;
  5. je usluga stvarno izvršena, ako se radi o: a) sporednim uslugama u oblasti transporta, kao što su utovar, istovar, pretovar i slicne usluge; b) uslugama iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja i nauke, sporta, zabavno- estradnim i slicnim uslugama, ukljucujuci usluge organiziranja manifestacija, kao i s njima povezane usluge; c) uslugama procjene vrijednosti pokretne imovine; d) uslugama izvršenim na pokretnoj imovini.
  6. primalac usluge obavlja djelatnost, ima stalno sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili uobicajeno prebivalište, ako se radi o uslugama: a) prijenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine; b) reklamiranja; c) savjetnika, inženjera, advokata, revizora, racunovoda, tumaca, obrade podataka i davanja podataka; d) preuzimanja obaveze da se u potpunosti ili djelimicno odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava; e) bankarskim, finansijskim uslugama i uslugama u oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova; f) stavljanja osoblja na raspolaganje; g) pružanja telekomunikacionih usluga, što znaci prijenos, emitiranje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili informacija putem kablovskih, optickih ili drugih elektromagnetnih sistema, ukljucujuci i pravo na korištenje takvog prijenosa, emitiranja ili prijema;
h) iznajmljivanja pokretnih stvari, osim prijevoznih sredstava;
i) posredovanja prilikom pružanja usluga iz podtacki a) do h).
  1. Ako usluge iz tacke 4. ovog clana pruža obveznik koji ima sjedište ili prebivalište u BiH za primaoca usluga koji nema svoje sjedište ili prebivalište u BiH, mjestom pružanja usluga smatra se mjesto gdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište.
Clan 16.
Posebna pravila

UIO, radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja, može u preciziranim slucajevima odrediti mjesto pružanja usluga za usluge iz clana 15. stav 2. tacka 4., kao i za usluge iznajmljivanja prijevoznih sredstava.

VI. NASTANAK PORESKE OBAVEZE

Clan 17.
Opce

Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljedecih radnji, koja god bude najranija:

  1. isporuka dobara ili vršenje usluga;
  2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;
  3. placanje ili djelimicno placanje izvršeno prije izdavanja fakture;
  4. nastanak obaveze placanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u momentu kada bi nastala obaveza placanja tog duga;
  5. za promet dobrima i uslugama prema clanu 5., 6. i 9., po isteku poreskog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet; i
  6. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici prema clanu 20., kada se izda faktura ili drugi dokument.
Clan 18.
Nastanak poreske obaveze na promet dobara

Poreska obaveza na promet dobara nastaje u momentu:

  1. otpreme ili pocetka prijevoza dobara primaocu ili trecem licu, po nalogu isporucioca, primaoca ili treceg lica o kojem se radi;
  2. preuzimanja vlasništva nad dobrima od strane primaoca u slucaju ugradnje ili montaže dobara od strane isporucioca ili, po njegovom nalogu, treceg lica;
  3. prijenosa prava raspolaganja na dobrima primaocu, ako se dobra isporucuju bez otpreme, odnosno prijevoza;
  4. ocitanja stanja primljene vode, elektricne energije, plina ili toplotne energije s ciljem obracuna potrošnje;
  5. uvoza dobara u carinsko podrucje Bosne i Hercegovine. U slucajevima iz stavova 2. i 3. clana 11., PDV postaje zaracunljiv kada dobra više ne podliježu carinski odobrenom postupanju. Izuzetno od odredbi stava 1. tacke 5. i stava 2. ovog clana, kada uvezena dobra podliježu carinskim dažbinama ili drugim dažbinama s podjednakim ucinkom, PDV se obracunava u momentu kada bi obaveza naplate uvoznih dažbina nastala da je tako propisano. Odredbe stava 1. ovog clana odnose se i na djelimicne isporuke dobara. Djelimicne isporuke iz stava 4. ovog clana postoje ako je za isporuku odredenih dijelova ekonomski djeljive cjeline posebno ugovorena naknada.
Clan 19.
Nastanak poreske obaveze na pružanje usluga

Usluga se smatra pruženom u momentu kada je izvršeno pojedinacno pružanje usluge. Ako se za pružanje usluga izdaju periodicne fakture, za promet usluga smatra se da je završen posljednjeg dana perioda za koji se izdaje faktura.

Djelimicna usluga smatra se završenom u momentu kada je okoncano pružanje tog dijela usluge. Djelimicna usluga iz stava 3. ovog clana postoji ako je za odredene dijelove ekonomski djeljive usluge posebno ugovorena naknada.

VII. PORESKA OSNOVICA

Clan 20.
Poreska osnovica kod prometa dobara i usluga

Poreska osnovica (u daljnjem tekstu : osnovica) prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporucena dobra ili pružene usluge, ukljucujuci subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije ukljucen PDV, ako ovim zakonom nije drukcije propisano. U osnovicu se uracunavaju i:

  1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;

  2. svi sporedni troškovi koje obveznik obracunava primaocu dobara i usluga (provizije, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporucilac obracunava kupcu);

  3. bilo koji iznosi koji se obracunavaju na povratnu ambalažu;

  4. bilo koji troškovi prikljucivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obracunavaju kupcu od strane isporucioca dobara ili davaoca usluga kao uslov da se izvrši promet dobara i usluga. Ako naknada ili dio naknade nije placen u novcu, vec u obliku prometa dobara i usluga, osnovicom se smatra tržišna vrijednost tih dobara i usluga u momentu njihove isporuke, u koju nije ukljucen PDV. Pri razmjeni dobara i usluga, osnovicom se smatra vrijednost dobara ili usluga koje su predmet razmjene. Osnovicu kod prometa dobara i usluga koje izvrši poreski obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini cini naknada koju je primalac dobara ili usluga platio ili ce platiti isporuciocu tih dobara, odnosno davaocu tih usluga koje izvrši promet dobara ili pruži usluge, ukljucujuci i subvencije koje su direktno povezane sa cijenom takvog prometa. U slucaju prometa dobara iz clana 5. i 6. ovog zakona, osnovicom se smatra nabavna cijena tih ili slicnih dobara u momentu prometa, bez PDV-a. Osnovica za promet usluga iz clana 9. ovog zakona je iznos naknade za izvršene usluge. Ako je naknada za promet dobara ili usluga manja od tržišne vrijednosti ili ako je promet izvršen bez naknade, osnovica je tržišna vrijednost dobara, odnosno usluga u momentu njihovog prometa, bez PDV-a. Ako je naknada za promet dobara ili usluga viša od iznosa na koji je poreski obveznik imao pravo, osnovicu cini iznos primljene naknade, u koju nije ukljucen PDV. Sljedece se ne ukljucuje u osnovicu:

  5. popusti i druga umanjenja cijene, koji se primaocu dobara ili usluga daju na fakturi najkasnije u momentu izvršenja prometa dobara ili usluga;

  6. iznosi koje obveznik primi od kupca kao naknadu troškova placenih u ime i za racun drugog, a koji su u njegovim knjigama knjiženi kao troškovi;

  7. iznosi kamata koje je prodavac, odnosno davalac usluga obracunao na iznos koji je kupac dugovao, ako se iz ugovora ili druge dokumentacije o uplatama može utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate. Ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vracanja dobara isporuciocu, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruženih usluga, ili ako se iznos naknade ne može naplatiti nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili usluga može, primjenom clana 55.stav 6. ovog zakona, izvršiti ispravku iznosa PDV-a. Obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga može ispraviti iznos PDV-a samo ako obveznik kome je izvršen promet dobara i usluga izmijeni odbitak ulaznog PDV-a i pod uslovom da o tome pismeno obavijesti isporucioca dobara i usluga. Ako se mijenja PDV obracunat i naplacen na uvoz dobara, koji poreski obveznik uzima u obzir kao odbitak ulaznog poreza, odbitak ulaznog poreza može se ispraviti za razliku koja se javlja, na osnovu carinskih dokumenata ili odluke UIO. Ako je PDV za uvoz dobara, koji je odbijen kao ulazni porez, povecan, smanjen ili je obveznik osloboden obaveze placanja, obveznik je dužan , na osnovu carinskog dokumenta ili rješenja UIO, ispraviti odbitak ulaznog poreza u skladu s tom izmjenom. Ako se ambalaža na koju je PDV obracunat i placen vrati, vrši se ispravka osnovice u periodu u kojem je ambalaža vracena. UIO može:

  8. odrediti norme utvrdivanja osnovice kada se odredena vrsta dobara izuzimaju za privatnu upotrebu; i

  9. utvrditi standardne vrijednosti za odredena dobra koja se izuzimaju za privatnu upotrebu od strane odredenih grupa poreskih obveznika.

Clan 21.
Poreska osnovica kod uvoza dobara

Poreska osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih dobara utvrdena u skladu sa carinskim propisima. U osnovicu iz stava 1. ovog clana uracunava se i :

  1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;
  2. svi zavisni troškovi (provizija, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini. Prvim odredištem, u smislu stava 2. tacke 2. ovog clana, smatra se mjesto koje je navedeno u otpremnici ili drugom dokumentu na osnovu kojeg se dobra uvoze u Bosnu i Hercegovinu. Prilikom uvoza dobara u osnovicu se ne uracunava smanjena cijena i popusti u skladu s clanom 20. stav 10. tacka 1. ovog zakona. Kod uvoza dobara koje je obveznik privremeno izvezao radi popravka, prerade, dorade ili druge obrade izvan Bosne i Hercegovine, osnovicu cini vrijednost te popravke, prerade, dorade ili druge obrade.
Clan 22.
Pretvaranje vrijednosti strane valute u domacu valutu

Ako je osnovica za uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu izražena u stranoj valuti, za obracun te vrijednosti u domacoj valuti primjenjuju se carinski propisi za obracunavanje carinske vrijednosti koji važe na dan nastanka poreske obaveze. Ako je vrijednost dobara ili usluga izražena u stranoj valuti, za obracun te vrijednosti u domacoj valuti primjenjuje se srednji devizni kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine koji važi na dan nastanka poreske obaveze.

VIII. PORESKA STOPA

Clan 23.
Standardna stopa

Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet dobara i usluga i uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu iznosi 17%.

IX. OSLOBAÐANJA OD PLACANJA PDV-A

Clan 24.
Djelatnosti u javnom interesu

Sljedece se oslobada od placanja PDV-a:

  1. javne poštanske usluge, osim telekomunikacionih usluga;

  2. medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite, ukljucujuci davanje ljudskih organa, krvi i mlijeka, koje se vrše u skladu sa zakonom kojim se regulira oblast zdravstvene zaštite, te usluge koje pružaju stomatolozi, zubotehnicari i proteticari;

  3. usluge socijalnog osiguranja, kao i s njima neposredno povezani promet dobara, pod uslovom da se vrše u skladu s propisima kojima je regulirana oblast socijalnog osiguranja;

  4. usluge obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje, više i visoko), kao i s njima neposredno povezani promet dobara i usluga, pod uslovom da se vrše u skladu s propisima kojima je regulirana ta oblast;

  5. usluge iz oblasti sporta i fizickog vaspitanja, a koje pojedincima pružaju lica cija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti;

  6. usluge lica koje angažiraju vjerske organizacije ili filozofska udruženja za obavljanja djelatnosti u tackama 2.-4. ovog clana;

  7. promet dobara i usluga koje su neposredno povezane s vjerskim obredima, a koje vrše registrirane vjerske organizacije, u skladu s propisima kojima je regulirano obavljanje te djelatnosti;

  8. promet dobara i usluga koje su direktno povezane sa uslugama koje pružaju politicke, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne, invalidske i slicne organizacije svojim clanovima za clanarinu, u skladu s propisima kojima su regulirane te djelatnosti, pod uslovom da takva oslobadanja ne dovode do poremecaja konkurencije na tržištu;

  9. usluge iz oblasti kulture, ukljucujuci i karte za kulturne manifestacije, kao i s njima neposredno povezani promet dobara i usluga, a koje lica cija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti vrše u skladu s propisima kojima je regulirana oblast kulture;

  10. promet dobara i usluga koji vrše lica cije su djelatnosti oslobodene prema tackama 2. i 9. ovog clana, pod uslovom da je takav promet izvršen iskljucivo za njihove vlastite potrebe i pod uslovom da takva oslobadanja ne dovode do poremecaja u konkurenciji;

  11. usluge javnih radio i televizijskih servisa, osim onih koje su komercijalnog karaktera.

Clan 25.
Finansijske i novcane usluge

Sljedece se oslobada od placanja PDV-a:

  1. usluge osiguranja i reosiguranja, ukljucujuci i pratece usluge posrednika i agenata (zastupnika) u osiguranju;
  2. promet nepokretne imovine, izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgradenom nepokretnom imovinom;
  3. usluge izdavanja pod zakup i podzakup kuca za stanovanje, stanova i stambenih objekata na period duži od 60 dana, kao i usluge izdavanja pod zakup poljoprivrednog i šumskog zemljišta registriranog u zemljišnim knjigama;
  4. finansijske usluge, ukljucujuci: a) odobravanje i upravljanje kreditima, garancijama ili drugim oblicima kreditnog osiguranja od strane kreditora; b) usluge koje su povezane s upravljanjem depozitima, uštedevinom i bankovnim racunima, vodenjem platnih transakcija, prijenosom i izvršavanjem dospjelih obaveza, unovcavanjem cekova ili drugih finansijskih instrumenata, izuzev s placanjem dugova i faktoringa; c) transakcije, ukljucujuci vrijednosne papire, koje se odnose na novcanice i kovanice koje predstavljaju zakonsko sredstvo placanja u svakoj zemlji, osim kolekcionarskih predmeta (kovanica od zlata, srebra i drugih materijala, novcanica koje se ne koriste kao zakonsko sredstvo placanja i kovanica numizmaticke vrijednosti); d) trgovanje dionicama ili drugim vidovima ucešca u preduzecima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, ukljucujuci njihovo izdavanje, osim cuvanja vrijednosnih papira; e) upravljanje investicionim fondom;
  5. isporuke zlata Centralnoj banci Bosne i Hercegovine;
  6. važece poštanske marke, poreske markice, administrativne i sudske takse;
  7. igre na srecu.
Clan 26.
Uvoz dobara

Sljedece se oslobada od placanja PDV-a:

  1. konacni uvoz dobara ciji bi svaki daljnji promet od strane poreskog obveznika bio osloboden od PDV-a u Bosni i Hercegovini;

  2. konacni uvoz dobara koja su oslobodena od placanja carine, osim ako nije drugacije propisano u Zakonu o carinskoj politici Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», br. 57/04 – u daljnjem tekstu: Zakon o carinskoj politici). Olakšica se ne primjenjuje na dobra oslobodena od placanja carine prema clanu 176., stavovi 1. do 3. Zakona o carinskoj politici ;

  3. dobra u tranzitu kroz carinsko podrucje Bosne i Hercegovine;

  4. dobra koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno izvoze i u nepromijenjenom stanju ponovo uvoze, pod uslovom da su takva dobra oslobodena od placanja carine u skladu sa carinskim propisima;

  5. uvezena dobra koja su oslobodena od placanja carine, a namijenjena za: a) službene potrebe diplomatskih ili konzularnih predstavnika akreditiranih od strane Bosne i Hercegovine; b) službene potrebe medunarodnih organizacija, ako je to regulirano medunarodnim ugovorima ciji je potpisnik Bosna i Hercegovina; c) licne potrebe stranih lica diplomatskih i konzularnih predstavnika akreditiranih od strane Bosne i Hercegovine, ukljucujuci i clanove njihovih porodica; d) licne potrebe stranih lica medunarodnih organizacija, ukljucujuci i clanove njihovih porodica, ako je to regulirano medunarodnim ugovorima ciji je potpisnik Bosna i Hercegovina;

  6. uvoz ulova s ribarskih brodova u lukama, pod uslovom da je takav ulov nepreraden ili da je bio podvrgnut samo onim postupcima koji su potrebni za ocuvanje kvaliteta i da prije takvog uvoza nije izvršen nikakav promet;

  7. usluge povezane s uvozom dobara, pod uslovom da je vrijednost takvih usluga ukljucena u osnovicu, u skladu s clanom 21. stav 2. tacka 2. ovog zakona;

  8. zlato i dragocjeni metali, novcanice i kovanice koje uvozi Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Clan 27.
Izvoz dobara

Sljedece se oslobada od placanja (oporezuje nultom stopom) PDV-a:

  1. izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine od strane ili u ime prodavca;

  2. pružanje usluga, ukljucujuci i prijevoz i druge pomocne usluge, koje su direktno povezane sa izvozom ili uvozom dobara, u skladu s clanom 11. stav 3. ovog zakona;

  3. dobra koja iz Bosne i Hercegovine izveze kupac ili drugo lice u ime kupca koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, osim dobara koja su namijenjena za opremanje privatnih brodova, zrakoplova ili bilo kojih drugih prijevoznih sredstava koja se koriste za licne potrebe;

  4. usluge izvršene na dobrima koja su uvezena u Bosnu i Hercegovinu i izvezena od strane lica koja su izvršila te usluge licu koje nema stalno sjedište, a ni stalno ili uobicajeno mjesto boravka u Bosni i Hercegovini;

  5. usluge isporuke dobara ovlaštenim organizacijama koje ta dobra izvoze u okviru registriranih humanitarnih ili dobrotvornih aktivnosti;

  6. pružanje usluga koje vrše predstavnici i drugi posrednici u ime i za racun drugog, pod uslovom da te usluge cine dio usluga koje su navedene u ovom clanu ili usluge koje se vrše van BiH;

  7. izvoz zlata centralnim bankama.

Clan 28.
Medunarodni prijevoz

Sljedece se oslobada od placanja PDV-a:

  1. snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima: a) koji se koriste za plovidbu na otvorenom moru i koji prevoze putnike uz naknadu, odnosno koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih, industrijskih ili ribarskih aktivnosti; b) koji se koriste za spašavanje i pomoc na moru.
  2. snabdijevanje, popravak, održavanje i iznajmljivanje objekata prema podtackama a) i b) tacke 1. ovog clana, kao i snabdijevanje, iznajmljivanje, davanje u zakup, popravak i održavanje opreme, ukljucujuci i opremu za ribarenje, koja je ugradena ili se koristi na takvim plovnim objektima;
  3. kupovina, popravak i davanje u zakup zrakoplova koje avioprijevoznici koriste za letove na medunarodnim linijama uz naknadu, kao i opticaj, davanje u zakup, popravak i održavanje opreme koja je ugradena ili se koristi u takvim zrakoplovima;
  4. snabdijevanje gorivom i drugim dobrima zrakoplova iz tacke 3. ovog clana;
  5. pružanje usluga, osim usluga iz tacke 2. ovog clana, u svrhe zadovoljavanja direktnih potreba plovnih objekata iz tacke 2. ovog clana ili njihovog tereta;
  6. pružanje usluga, osim usluga iz tacke 3. ovog clana, za zadovoljavanje direktnih potreba zrakoplova iz tacke 3. ovog clana ili njihovog tereta.
Clan 29.
Diplomatske i medunarodne organizacije

Sljedece podliježe povratu PDV-a placenom za snabdijevanje dobrima i uslugama:

  1. diplomatskih ili konzularnih predstavništava;
  2. medunarodnih organizacija, ako je to regulirano medunarodnim ugovorima ciji je potpisnik Bosna i Hercegovina;
  3. clanova medunarodnih organizacija, ukljucujuci i clanove njihovih porodica, ako je to regulirano medunarodnim ugovorima ciji je potpisnik Bosna i Hercegovina.
UIO donosi propise kojima regulira pravo na povrat PDV-a prilikom kupovine dobara.
Clan 30.
Posebna oslobadanja

Sljedece se oslobada od placanja PDV-a:

  1. uvozi dobara namijenjenih za potrebe slobodnih zona i skladišta, osim carinskih;
  2. isporuka dobara, pod uslovom da su: a) prijavljena UIO, da je prethodno odobrenje za takvu isporuku izdato u skladu sa carinskim propisima i da su privremeno uskladištena;
b) isporucena u bescarinske zone ili bescarinska skladišta;
c) isporucena unutar slobodne zone i slobodnih skladišta;
d) isporucena za carinska skladišta.
  1. svako pružanje usluga koje su povezane s prometom dobara iz tacke 2. ovog clana. Mjesta iz tacke 2. podtacki a) do d) definirana su carinskim propisima. Svako oslobadanje od PDV-a po odredbama ovog clana priznaje se samo pod uslovom da odredena dobra nisu puštena u slobodan promet i da je iznos PDV-a koji dospijeva puštanjem robe u slobodni promet jednak iznosu koji bi bio obracunat i naplacen da su takva dobra oporeziva njihovim uvozom u Bosnu i Hercegovinu i unutar teritorije Bosne i Hercegovine. PDV se ne placa na promet dobara koji je izvršen u bescarinskim prodavnicama na medunarodnim aerodromima ili medunarodnim lukama koje su registrirane za medunarodni promet, pod uslovom da ta dobra iz Bosne i Hercegovine iznose putnici, u propisanim kolicinama, u drugu zemlju. Pojam 'putnik', kako je naveden u stavu 4. ovog clana, znaci svako lice koje posjeduje kartu na kojoj je naznacen odredišni aerodrom ili odredišna luka u drugoj zemlji. UIO bliže propisuje uslove za primjenu stava 4. ovog clana, ukljucujuci i PDV na izvoz na malo.
Clan 31.
Uslovi za primjenu oslobadanja

UIO propisuje uslove za primjenu oslobadanja propisanih clanom 24. - 30. ovog zakona.

X. ODBITAK ULAZNOG POREZA

Clan 32.
Opce

Ulazni porez je, u vezi s poreskim obveznikom, iznos PDV-a koji mu je obracunat na promet dobara ili usluga i PDV koji plati ili treba platiti prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba slucaja) radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili treba koristiti u svrhu poslovanja koje vrši. Obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara, pod uslovom da ta dobra, odnosno usluge koristi za promet dobara i usluga koji podliježe placanju PDV-a. Obveznik može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza za promet dobara i usluga koji izvrši u inozemstvu, pod uslovom da bi pravo na odbitak ulaznog poreza postojalo da je takav promet izvršen u Bosni i Hercegovini. Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na:

  1. promet dobara i usluga koje su oslobodene od placanja PDV-a, osim ako ovim zakonom nije drukcije propisano;

  2. promet dobara i usluga izvršenih u inozemstvu, ako za taj promet ne bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da je izvršen u Bosni i Hercegovini;

  3. promet dobara i usluga kupljenih od lica s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, a koji nije registriran u skladu s ovim zakonom. Obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na promet dobara i usluga koje su oslobodene placanja PDV-a prema:

  4. clanu 26. tacka 8. ovog zakona i

  5. clanovima 27. i 28. ovog zakona. Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na:

  6. nabavku, proizvodnju i uvoz putnickih automobila, autobusa, motocikla, plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, goriva i potrošnog materijala za potrebe prijevoza, kao i iznajmljivanje, održavanje, popravke i druge usluge koje su povezane s korištenjem tih prijevoznih sredstava, osim ako prijevozna sredstva i druga dobra koristi iskljucivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti;

  7. izdatke za poslovne zabave i smještaj;

  8. izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje koristi kao objekat za stanovanje, boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i dobra i usluge povezane s njima ili njihovom upotrebom;

  9. izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju;

  10. isplate zaposlenim u naturi. Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik može ostvariti samo ako posjeduje:

  11. fakturu izdatu od strane drugog obveznika na kojoj je iskazan PDV u skladu s clanom

    1. ovog zakona;

  12. dokument koji se odnosi na uvoz dobara, a kojim se potvrduje da je primalac ili uvoznik prilikom uvoza platio PDV koji je na ovaj nacin iskazan;

  13. ako ne raspolaže osnovnim sredstvima u skladu s clanom 36. stav 2. i ako prijava za PDV sadrži sve podatke iz clana 39. stav 4. ovog zakona. Obveznik može odbiti ulazni porez od izlaznog PDV-a, ako ga ima, u poreskom periodu u kojem je PDV obracunat u skladu s clanom 17. i 38. ovog zakona. Ako obveznik za kupljena dobra dobije fakturu u kojoj je PDV iskazan od strane lica koje, u skladu sa zakonom, ne može izdati takvu fakturu, on ne može ostvariti pravo na odbitak PDV-a koji je iskazan kao ulazni porez, bez obzira što je taj porez platio u dobroj namjeri. Ako obveznik primi fakturu na kojoj je iskazan iznos PDV-a u višem iznosu od iznosa koji je trebalo da bude obracunat i naplacen u skladu s ovim zakonom, obveznik ne može više obracunati iznos odbiti kao ulazni porez, cak i ako je PDV placen.

Clan 33.
Obracunavanje dijela ulaznog poreza koji se može odbiti – djelimicno oslobadanje

Ako obveznik koristi isporucena ili uvezena dobra za potrebe svoje poslovne djelatnosti ili prima usluge da bi izvršio promet dobara i usluga s pravom ili bez prava na odbitak ulaznog poreza, može da koristi pravo na odbitak srazmjernog dijela tog ulaznog poreza. Srazmjerni dio ulaznog poreza odgovara onom dijelu prometa dobara i usluga s pravom na odbitak ulaznog poreza u ukupnom prometu u koji nije ukljucen PDV. Srazmjerni poreski odbitak utvrduje se primjenom procenta srazmjernog odbitka na iznos ulaznog poreza umanjenog za iznos koji obveznik nema pravo odbiti. U dio PDV-a koji se može odbiti ne ulazi:

  1. iznos za promet koji se odnosi na opremu koju obveznici koriste u obavljanju svojih poslovnih djelatnosti;

  2. iznos za pružanje finansijskih usluga, ako se vrše kao povremene transakcije i

  3. iznos za promet nepokretne imovine, ako se promet vrši kao povremene transakcije. Iznos PDV-a koji se može odbiti utvrduje se godišnje kao procenat i zaokružuje se na cijeli broj. Iznos koji se može odbiti za tekucu godinu odreduje se na osnovu podataka dostavljenih u prethodnoj godini, a ako nema podataka o prometu iz prethodne godine ili ako se radi o zanemarivom (minimalnom) iznosu, iznos koji se može odbiti odreduje UIO na osnovu izjave obveznika. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog clana, obveznik može, posebno za svaku djelatnost koju obavlja, odrediti dio koji se može odbiti, pod uslovom da odvojeno vodi knjige za svaku djelatnost i da dobije odobrenje od UIO. UIO može od obveznika zahtijevati da odvojeno vodi knjige za svaku pojedinu oblast privrednih djelatnosti koje obavlja.

Clan 34.
Zgrade s dvostrukom namjenom

PDV koji se odnosi na izgradnju zgrade, ukljucujuci i njeno proširenje, a koja, uz prostorije za obavljanje privrednih djelatnosti obveznika, obuhvata i druge prostorije, može se odbiti u srazmjeri troškova za izgradnju prostorija firme u odnosu na ukupne troškove izgradnje. Poslovnim prostorijama ne smatraju se:

  1. prostorije koje se koriste za boravak vlasnika ili njegovih zaposlenika, bez obzira da li se te prostorije koriste i kao poslovne prostorije;
  2. prostorije koje se iznajmljuju, osim u slucaju kada je obveznik dobrovoljno registriran za iznajmljivanje u smislu clana 61. ovog zakona. PDV se može u potpunosti odbiti, pod uslovom da je dobavljac dobara, odnosno davalac usluga u fakturi jasno izvršio podjelu troškova koji se odnose na poslovne prostorije i druge prostorije. PDV na bilo kakav popravak, renoviranje, izmjenu i održavanje zgrada iz stava 1. ovog clana, a koji se ne može direktno pripisati poslovnim prostorijama, može se odbiti u srazmjeri površine poslovnih prostorija u odnosu na ukupnu površinu zgrade. PDV na bilo kakvu izgradnju, popravak ili održavanje nepokretne imovine, osim zgrada, može se odbiti saglasno opcim odredbama zakona.
Clan 35.
Drugi slucajevi dvostruke namjene

UIO može propisati nacin obracunavanja i odbijanja dijela ulaznog poreza koji se može odbiti za one vrste dobara koje cesto služe dvostrukoj namjeni.

Clan 36.
Ispravka odbitka ulaznoga poreza

Obveznik koji izvrši odbitak ulaznog poreza u skladu s odredbama ovog zakona dužan je da isti ispravi ako:

  1. naknadno utvrdi da je odbitak ulaznog poreza obracunat u vecem ili manjem iznosu od iznosa na koji je obveznik imao pravo;
  2. je nakon obracunavanja poreza došlo do otkazivanja kupovine ili smanjenja cijena. Obveznik, koji je ostvario pravo na odbitak ulaznog poreza pri nabavci opreme i objekata za vršenje svoje poslovne djelatnosti, dužan je izvršiti ispravku odbitka ulaznog poreza ako prestane ispunjavati uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u roku od pet godina od kalendarske godine u kojoj je pocela upotreba opreme, a u slucaju nepokretne imovine, deset godina od momenta pocetka upotrebe objekata. Momenat pocetka upotrebe opreme i objekata iz stava 2. ovog clana smatra se poreskim periodom u kojem je izvršen odbitak ulaznog poreza. Opremom iz stava 2. ovog clana smatraju se stalna sredstva koja podliježu amortizaciji, cija nabavna cijena prelazi iznos od 10.000,00 KM, a koja se, prema propisima o racunovodstvu, klasificiraju kao stalna materijalna aktiva obveznika. Ispravka odbitka ulaznog poreza ne vrši se ako je iznos ispravke dijela PDV-a koji se može odbiti manji od pet procenata (najniži nivo). UIO može bliže regulirati primjenu odredbi ovog clana u pogledu ispravke odbitaka ulaznog poreza.
Clan 37.
Odbitak ulaznog poreza prilikom pocetka obavljanja oporezivih djelatnosti
Dobra na zalihama

Svako lice koje se registrira kao PDV obveznik ima pravo na proporcionalni odbitak ulaznog poreza na dobra koja ima na zalihama na dan prije nego što se prvi put registrira kao PDV obveznik. Proporcionalni odbitak ulaznog poreza odreduje UIO na osnovu racunovodstvenih podataka koje obveznik dostavi i podataka o zalihama robe drugih poreskih obveznika koji obavljaju slicnu djelatnost. Obveznik iz stava 1. ovog clana može odbiti ulazni porez srazmjerno prometu dobara i usluga koje izvrši, ali nema pravo na povrat PDV-a po tom osnovu.

XI. PERIOD OPOREZIVANJA, OBRACUNAVANJA I PLACANJA PDV-A

Clan 38.
Period obracunavanja PDV-a

Poreski period za koji se obracunava PDV je jedan kalendarski mjesec. Obveznik je dužan obracunati PDV za odgovarajuci poreski period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreskom periodu.

Clan 39.
Podnošenje prijave za placanje PDV-a i placanje poreza

Obveznici su dužni svoju PDV obavezu obracunatu za odredeni poreski period navesti u mjesecnoj PDV prijavi. Prijavu iz stava 1. ovog clana obveznik podnosi do 10-og u mjesecu po isteku poreskog perioda. Obveznik podnosi prijavu za PDV bez obzira da li je obavezan platiti PDV u periodu za koji je prijava podnesena. Prijava za PDV sadrži sve neophodne podatke za obracunavanje poreske obaveze obveznika. Lica iz Poglavlja III. ovog zakona, koja podliježu obavezi placanja PDV-a, takoder placaju PDV u rokovima iz stava 2. ovog clana. Kod uvoza dobara, PDV koji dospijeva na njih obracunava se, naplacuje i placa u skladu s propisima zakona koje se odnose na naplatu carinskih i drugih dažbina koje dospijevaju prilikom uvoza. Oblik i sadržaj prijave za PDV propisuje UIO prema propisima donesenim prema ovom zakonu.

XII. POSEBNA SHEMA ZA NAPLATU PDV-A NA PROMET POVEZAN S GRAÐEVINSKIM RADOVIMA

Clan 40.
Opseg Posebne sheme

Obaveza placanja PDV-a kod prometa dobara i usluga koje su u vezi sa izgradnjom nepokretne imovine prebacuje se na lice kojem je izvršen promet u vezi sa izgradnjom te imovine (u daljnjem tekstu: Posebna shema). Posebna shema odnosi se na gradevinske radove na izgradnji novih zgrada, kao i radove na renoviranju, proširivanju i održavanju postojecih zgrada, a cija ukupna vrijednost prelazi iznos od 25.000,00 KM.

Clan 41.
Funkcioniranje Posebne sheme

Izvodac radova koji je angažirao kooperanta za promet dobrima i uslugama, koje uticu na izvodenje gradevinskih radova koje vrši izvodac, obveznik je placanja PDV-a koji mu obracuna kooperant. Placanje PDV-a koji kooperant obracuna izvodacu, izvodac radova vrši s pozivanjem na PDV identifikacioni broj kooperanta. Dokaz da je izvršio placanje izvodac radova dostavlja kooperantu.

Clan 42.
Prava i obaveze prema Posebnoj shemi

Kooperant i izvodac radova su solidarno i pojedinacno odgovorni za placanje PDV-a, dok se ne primi dokaz da je fakturirani PDV placen. Kooperant obracunava, placa i podnosi prijavu za PDV prema Posebnoj shemi u skladu s odredbama ovog zakona, na isti nacin kao i za bilo koju drugu privrednu djelatnost. Placanje PDV-a od strane izvodaca radova, koji obracunava kooperant, tretira se kao ulazni porez, a dokaz o placanju istog je osnov za odbitak ulaznog poreza za dobavljaca robe, odnosno davaoca usluga.

Clan 43.
Produžetak primjene Posebne sheme

UIO može propisima produžiti primjenu Posebne sheme, tako da pravdanje i placanje PDV-a u ime isporucioca dobara, odnosno davaoca usluga postane obaveza registriranog PDV obveznika koji prima gradevinske radove.

XIII. POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA

Clan 44.
Male firme

Lice ciji ukupan promet dobara ili usluga (u daljnjem tekstu: ukupan promet) u prethodnoj godini ne prelazi ili nije vjerovatno da ce preci iznos odreden clanom 57. stav 1. ovog zakona nije obveznik u smislu odredbi ovog zakona. Odredba stava 1. ovog clana ne odnosi se na obveznika koji je prethodno registriran, odnosno ciji je ukupan promet bio veci od iznosa odredenog u clanu 57. stav 1. ovog zakona. Lice koje kao predstavnik domacinstva obavlja poljoprivrednu ili šumarsku djelatnost za koju se porez na dohodak placa u skladu s katastarskim prihodom od poljoprivrednog i šumskog zemljišta (u daljnjem tekstu: poljoprivrednik) nije obveznik u smislu odredbi ovog zakona ako je ukupan katastarski prihod svih clanova domacinstva niži od 15.000 KM. Pojam "domacinstvo" znaci zajednica življenja, privredivanja i trošenja zajednicki ostvarenih prihoda. Lica iz stava 1. do 3. ovog clana nemaju pravo iskazivanja PDV-a u fakturama ili odbitka ulaznog poreza i nisu dužna voditi knjige na nacin propisan ovim zakonom. Lica iz stava 1. do 3. ovog clana mogu, u bilo kom momentu, podnijeti zahtjev UIO za placanje PDV-a. UIO, na osnovu zahtjeva od strane lica iz stava 6. ovog clana, donosi rješenje o njihovoj registraciji za PDV, a obaveza placanja PDV-a za takva lica traje najmanje 60 mjeseci.

Clan 45.
Poljoprivrednici

Svi poljoprivrednici opisani u stavu 3. clana 44. koji nisu poreski obveznici imaju pravo na paušalnu naknadu za ulazni porez (u daljnjem tekstu: paušalna naknada) prilikom kupovine poljoprivrednih i šumarskih dobara i usluga koje nastaju kao rezultat djelatnosti na koje se placa porez na katastarski dohodak od poljoprivrede i šumarstva, pod uslovima i na nacin utvrden ovim clanom i pod uslovom da su prethodno dobili odobrenje od UIO. Paušalna naknada placa se poljoprivredniku koji izvrši promet koji ukljucuje poljoprivredna i šumarska dobra i usluge licima koja se smatraju obveznicima u smislu ovog zakona. Obveznici iz stava 2. ovog clana, kojima poljoprivrednici vrše promet dobara ili usluga, obavezni su paušalnu naknadu dodati na iznos koji placaju za promet dobara ili izvršene usluge. Obveznici iz stava 3. ovog clana imaju pravo na odbitak paušalnog iznosa kao ulaznog poreza pod uslovima propisanim ovim zakonom. Bliže uslove za primjenu ovog clana donosi UIO. UIO prije isteka tekuce godine utvrduje iznos godišnje naknade za narednu godinu. Iznos naknade utvrduje se tako da se obveznicima prema ovom clanu kompenzira PDV koji su im za promet dobara i usluga obracunali poljoprivrednici.

Clan 46.
Usluge koje pružaju putnicke agencije i turoperatori

Putnickim agencijama i turoperatorima (u daljnjem tekstu: putnicke agencije), u smislu ovog zakona, smatraju se obveznici koji pružaju turisticke usluge i koji, u vezi s tim uslugama, postupaju u svoje ime, pri cemu za organizaciju putovanja koriste dobra i usluge drugih obveznika koje putnici neposredno koriste (u daljnjem tekstu: putnicke pogodnosti) i placaju PDV u skladu s ovim clanom. Sve usluge koje putnicka agencija izvrši za organizaciju putnickih pogodnosti smatraju se, u smislu ovog zakona, jedinstvenom uslugom. Mjesto vršenja jedinstvene turisticke usluge utvrduje se u skladu s clanom 15. stavovi 1. i

  1. ovog zakona. Osnovica jedinstvene usluge koju vrši turisticka agencija je iznos koji predstavlja razliku izmedu ukupne naknade koju placa putnik i stvarnih troškova koje putnicka agencija placa za primljena dobra i izvršene usluge od strane drugih obveznika, bez PDV-a. Ako se lica koja vrše promet dobara i usluga turistickoj agenciji nalaze izvan Bosne i Hercegovine, PDV se ne placa saglasno clanu 28. stav 1. tacka 6. ovog zakona. Ako se promet dobara i usluga djelimicno vrši u Bosni i Hercegovini, a djelimicno izvan Bosne i Hercegovine, PDV se placa samo na onaj dio prometa koji se vrši u Bosni i Hercegovini. Putnicka agencija nema pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obracunat od strane obveznika koji su izvršili promet dobara i usluga za neposrednu korist putnika.
Clan 47.
Korištena roba, umjetnicka djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti

Svaki obveznik koji, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, radi ili u svoje ime ili u ime drugog lica prema ugovoru, na osnovu kojeg se provizija placa za kupovine i prodaje, a koji kupi ili dobije korištenu robu, umjetnicka djela, kolekcionarske predmete i antikvitete, s namjerom da ih preproda (u daljnjem tekstu: preprodavac), može se opredijeliti da PDV obracuna na transakcije koje se odnose na pojedine stavke, u skladu s ovim clanom i clanovima 48. i 49. Pojam 'korištena roba' znaci svaki pokretni predmet koji je pogodan za daljnju upotrebu u postojecem stanju ili nakon popravka, osim umjetnickih djela, kolekcionarskih predmeta, antikviteta, plemenitih metala i dragog kamenja. Sljedece se smatra plemenitim metalima: srebro (ukljucujuci srebro kombinirano sa zlatom ili platinom), zlato (ukljucujuci zlato kombinirano s platinom), platina i svi predmeti izradeni od tih metala, pod uslovom da naknada za promet ovih metala ne prelazi tržišnu vrijednost. Dragim kamenjem smatraju se: dijamanti, rubini, safiri i smaragdi, bez obzira da li su u obradenom ili neobradenom stanju, pod uslovom da nisu ugradeni ili povezani u niske. 'Umjetnicka djela', kolekcionarski predmeti' i 'antikviteti' slijede definicije pojmova navedene u Aneksu 1. ovog zakona. Ako preprodavci istovremeno obracunavaju, naplacuju i placaju PDV prema opcim uslovima, obavezni su u svojim knjigama posebno knjižiti nabavku. Preprodavci mogu obracunati i naplatiti PDV prema posebnim uslovima, ako su kupili ili dobili dobra iz stava 1. ovog clana:

  1. od lica koja nisu obveznici;
  2. od drugih obveznika koji, u skladu s ovim zakonom, nisu imali pravo na odbitak ulaznog poreza za promet takvim dobrima, a koji su oslobodeni prema clanovima 24. i 25. ovog zakona;
  3. od obveznika iz clana 44. stav 1. i 2. ovog zakona, ako je u pitanju poslovna imovina;
  4. od drugih preprodavaca, u mjeri u kojoj promet podliježe placanju PDV-a prema posebnim uslovima prema ovom clanu. Ako su ispunjeni uslovi precizirani u clanu 27. ovog zakona, promet dobara prema ovom clanu takoder je osloboden od PDV-a. Preprodavci koji obracunavaju PDV u skladu s ovim clanom i clanovima 48. i 49. ovog zakona ne mogu na ispostavljenim fakturama iskazati PDV ili navesti bilo koji podatak na osnovu kojeg se može PDV obracunati. UIO izdaje bliže propise kojima se propisuje primjena posebnih uslova, ukljucujuci zahtjeve za fakturiranjem i vodenjem knjigovodstva itd.
Clan 48.
Osnovica za promet korištene robe, umjetnickih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta

Osnovica za promet dobara iz clana 47. ovog zakona je razlika izmedu prodajne i nabavne cijene dobra, uz odbitak PDV-a koji je sadržan u toj razlici. Nabavna cijena za preprodavca je ukupno placeni iznos u gotovini, dobrima ili uslugama, u koji ulaze svi porezi, provizije, troškovi i dažbine koje preprodavac plati licu od kojeg je nabavio ta dobra. Prodajna cijena za preprodavca je ukupni iznos koji je preprodavac primio ili treba primiti od kupca ili treceg lica, a u koji ulaze i subvencije koje su direktno povezane s takvim

prometom, porezi, provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje preprodavac obracunava kupcu, ukljucujuci i PDV. Ako je nabavna cijena veca od prodajne cijene, oporezivi iznos je nula. Preprodavac koji se odluci za vršenje obracuna izlaznog poreza prema opcim uslovima propisanim ovim zakonom ima pravo na odbitak ulaznog poreza u skladu s opcim odredbama u momentu kada je obracunata obaveza PDV-a postala naplativa.

Clan 49.
Drugi slucajevi prometa umjetnickih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta

Preprodavac može takoder odabrati da obracunavanje PDV-a vrši na razliku izmedu prodajne i nabavne cijene za promet sljedecih dobara:

  1. umjetnickih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta koje on sam uvozi;
  2. umjetnickih djela koja dobije direktno od umjetnika ili njegovog pravnog nasljednika;
  3. umjetnickih djela koja dobije po nižoj stopi od obveznika koji nije preprodavac. Osnovica za promet dobara prema ovom clanu je razlika izmedu prodajne cijene preprodavca za takva dobra i nabavne cijene preprodavca za ta dobra, umanjena za PDV na tu razliku. Nabavna cijena za uvoze je iznos koji je jednak osnovici za uvoz dobara, uvecan za PDV koji je obracunat i naplacen ili placen na takav uvoz. Nabavna cijena prema stavu 1. tacke 2. i 3. ovog clana je ukupno placeni iznos, u koji su uracunati svi porezi, provizije, troškovi i dažbine koje je preprodavac platio licu od kojeg je ta dobra dobio. Prodajna cijena preprodavca je ukupno placeni iznos koji preprodavac primi ili treba primiti od kupca ili treceg lica, u koji su ukljucene subvencije koje su direktno povezane s prometom, porezi i sve druge dažbine i zavisni troškovi nabavke, provizije, troškovi pakiranja, isporuke i osiguranja koje preprodavac obracunava kupcu, u koji je ukljucen PDV. Ako je nabavna cijena veca od prodajne cijene za ista dobra, za osnovicu se smatra da je nula. Preprodavac koji vrši promet dobara prema ovom clanu ne može odbiti ulazni porez na dobra koja je dobio ili uvezao na ovaj nacin. Odredbe clana 48. stav 2. i 3. ovog zakona primjenjuju se i na promet dobara u smislu ovog clana. U slucajevima kada nije moguce obracunati PDV na svaki isporuceni artikal, jer su kupovina i prodaja izvršene u cijelosti, obveznik može odrediti maržu za oporezivanje prema posebnim uslovima za odredeni poreski period, kao razliku izmedu ukupnog prometa u tom periodu i ukupne nabavke dobara navedenih u clanu 47. stav 2. ovog zakona. UIO može izdati detaljnije propise u vezi s primjenom ovog clana.
Clan 50.
Promet dobara na javnoj aukciji

Obveznik koji, prilikom unapredivanja svoje djelatnosti, radi ili u svoje ime ili u ime drugog lica po ugovoru na osnovu kojeg se placa provizija za kupovinu ili prodaju korištene robe, umjetnickih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta na javnoj aukciji (u daljnjem

tekstu: aukcionar), s namjerom da ih proda najboljem ponudacu, može obracunavati i naplacivati PDV saglasno ovom clanu i clanu 51. Zakona. Ako aukcionar istovremeno obracunava i naplacuje PDV prema opcim i posebnim uslovima, obavezan je u svojim knjigama navesti odvojene podatke o prometu i obracunati i naplatiti PDV za svaki posebno. Aukcionar može obracunati i naplatiti PDV u skladu sa stavom 1. ovog clana ako radi u ime nalogodavca koji je:

  1. lice koje nije oporezivo lice;
  2. drugi obveznik koji prema ovom zakonu nema pravo na odbitak ulaznog PDV-a za ta dobra;
  3. obveznik prema stavu 1. i 2. clana 44. ovog zakona, ako se radi o njegovim stalnim sredstvima;
  4. preprodavac prema clanu 47. ovog zakona.

Definicije iz stava 2. i 3. clana 47. primjenjuju se i na slucajeve navedene u ovom clanu.

Clan 51.
Osnovica za promet dobara na javnoj aukciji

Osnovica za promet dobara iz clana 50. ovog zakona je razlika izmedu cijene koja je postignuta na javnoj aukciji i iznosa koji je aukcionar platio nalogodavcu za izvršeni promet dobara, u koji je ukljucen PDV koji je aukcionar platio na proviziju. Iznos koji aukcionar treba platiti nalogodavcu jednak je razlici izmedu cijene postignute na javnoj aukciji i iznosa provizije koju aukcionar primi ili treba primiti od nalogodavca, prema ugovoru kojim se provizija placa pri prodaji. Cijena koja je postignuta na aukciji je ukupni iznos u koji su ukljuceni porez i direktni troškovi, kao što su: provizija, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, a koje kupac placa aukcionaru za robu. Aukcionar je obavezan kupcu i nalogodavcu ispostaviti fakturu za svaki promet dobara na javnoj aukciji. U fakturi koja se ispostavlja kupcu mora se navesti cijena dobara postignuta na aukciji, porezi i druge dažbine, te direktni troškovi (provizija, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja) koje aukcionar obracunava kupcu dobara. PDV se ne može posebno iskazivati na fakturi. U fakturi koju aukcionar ispostavlja nalogodavcu mora odvojeno biti navedena cijena postignuta na aukciji i iznos provizije koju aukcionar treba primiti ili je primio od nalogodavca. Ako je aukcionar fakturu navedenu u stavu 7. ovog clana ispostavio nalogodavcu koji je obveznik, takva faktura zadovoljava uslove za izdavanje fakture predvidene u clanu 55. ovog zakona. Smatra se da je nalogodavac izvršio promet dobara kada aukcionar ta dobra proda na javnoj aukciji.

XIV. POVRAT PDV-A

Clan 52.
Povrat ulaznog poreza

Ako je iznos ulaznog poreza u poreskom periodu veci od iznosa izlazne poreske obaveze za isti period, obveznik ima pravo na povrat razlike. Ako obveznik odluci da mu se ne izvrši povrat razlike iz stava 1. ovog clana, ta razlika se priznaje kao poreski kredit. Svaki poreski kredit, koji se ne iskoristi nakon perioda od šest mjeseci, vraca se. Svaki dospjeli povrat iz stava 1. ovog clana, na zahtjev obveznika, vrši se najkasnije u roku od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV. Povrat ulaznog poreza zbog ispravke greške u placanju vrši se u roku iz stava 3. ovog clana, nakon što obveznik obavijesti UIO o nastaloj grešci ili nakon što je UIO utvrdi na bilo koji drugi nacin. Obveznik cija je osnovna djelatnost izvoz dobara i koji u uzastopnim prijavama za PDV iskazuje iznos ulaznog poreza koji je veci od iznosa njegove izlazne poreske obaveze, ima pravo na povrat u roku od 30 dana od podnošenja prijave za PDV. Obveznik, koji ne primi razliku u PDV-u u roku iz stava 3. i 4. ovog clana, ima pravo na kamatu po stopi propisanoj zakonom kojim se regulira stopa zatezne kamate, pocevši od prvog dana nakon isteka roka od 30 dana od dana podnošenja prijave za PDV. Ako je obvezniku dospio rok za placanje drugih poreza, obveznik prima povrat razlike umanjen za iznos poreskog duga. Propise kojima se obuhvataju detaljni uslovi i nacin povrata ulaznog poreza donosi UIO.

Clan 53.
Povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini

Svaki obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini ima pravo na povrat ulaznog poreza koji mu je obracunat na promet dobara i usluga izvršenih od strane obveznika iz Bosne i Hercegovine ili koji je obracunat na uvezenu robu u Bosnu i Hercegovinu, pod uslovima i na nacin propisan ovim zakonom. Obveznik iz stava 1. ovog clana ima pravo na povrat ulaznog poreza ako:

  1. dobra kupi ili uveze, odnosno primi usluge u svrhu obavljanja djelatnosti koju strani obveznik obavlja u inozemstvu, pod uslovom da bi strani obveznik imao pravo na odbitak ulaznog poreza na tu djelatnost da je obavlja u Bosni i Hercegovini;
  2. u toku perioda u kojem se priznaje pravo na povrat ulaznog poreza, ne vrši promet dobara i usluga koji bi se smatrao prometom izvršenim u Bosni i Hercegovini, osim: a) usluga u vezi s uvozom dobara povezanim s clanom 21. stav 2. tacka 2. ovog zakona; b) usluga u vezi s uvozom u skladu s clanom 26. i izvozom u skladu s clanom 27. ovog zakona; c) usluga na koje je PDV placen od strane lica za koje su te usluge izvršene.
  3. Obveznici imaju pravo na povrat ulaznog poreza u odredenom periodu na osnovu zahtjeva koji podnesu UIO. Propise kojima ce se bliže regulirati uslovi i nacin povrata ulaznog poreza donosi UIO.
Clan 54.
Povrat PDV-a vezanog za izvoz od strane putnika

Fizicka lica koja nemaju stalno mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u Bosni i Hercegovini i iznesu je izvan Bosne i Hercegovine, osim na: mineralna ulja, alkohol i alkoholna pica i preradevine od duhana. Propise kojima ce se bliže regulirati uslovi i nacin povrata PDV-a donosi UIO.

XV. ISPOSTAVLJANJE FAKTURE, KNJIGOVODSTVO I CUVANJE DOKUMENATA

Clan 55.
Poreske fakture

Obveznik je dužan klijentu izdati fakturu ili drugi dokument koji služi kao faktura (u daljnjem tekstu: faktura) za svaki promet dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji je osloboden u svrhe PDV-a u smislu clana 24. i 25. ovog zakona. Obaveza izdavanja fakture iz stava 1. ovog clana postoji i ako je nastala obaveza placanja za dio prometa, odnosno prije nego što je izvršen cijeli promet. Lice koje prima fakturu ili izdaje izvod o placanju mora osigurati da je dobavljac robe, odnosno davalac usluga obveznik. Obaveza ispostavljanja poreske fakture smatra se ispunjenom kada kupac ili klijent ispostavi potvrdu o placanju, koja sadrži iste podatke kao što su oni na fakturi opskrbljivaca. UIO izdaje bliže propise o uslovima za poresko fakturiranje, ukljucujuci i dopuštanje da se blagajnicki racuni ispostavljaju samo u maloprodaji, osim ako kupac ne traži fakturu, utvrdujuci ogranicenja za korištenje platnih izvoda klijenta. Knjižno obavještenje izdaje se u sljedecim slucajevima kada:

  1. se roba vraca nakon ispostavljanja fakture;
  2. dobavljac dobara, odnosno davalac usluga nakon ispostavljanja fakture odobri sniženje cijene ili popust; i
  3. dobavljac dobara, odnosno davalac usluga primi dodatnu uplatu za isporucena dobra, odnosno izvršene usluge nakon ispostavljanja fakture. Lica koja nisu registrirana kao obveznici, kao i registrirani obveznici koji vrše promet dobara i usluga koji je osloboden od PDV-a, ne mogu na fakturi iskazati iznos PDV-a ili na bilo koji drugi nacin naznaciti da je u fakturi sadržan iznos PDV-a. Obveznik prema stavu 7. ovog clana, koji primi potvrdu o placanju na kojoj je naznaceno da iznos ukljucuje PDV, obavještava lice koje je ispostavilo potvrdu o placanju o ovim okolnostima i vraca primljeni iznos PDV-a. Obveznik koji, suprotno stavu 7. i 8. ovog clana, prikaže iznos PDV-a na fakturi ili na bilo koji drugi nacin naznaci da je u iznosu fakture ukljucen PDV, naznaceni iznos PDV-a placa UIO. Isto tako, PDV se placa UIO ako obveznik iskaže previsok iznos PDV-a na fakturi ili na fakturi koja se odnosi na promet na koji se PDV ne treba placati u iznosu iskazanog PDV-a ili ako na drugi nacin naznaci da fakturirani iznos ukljucuje PDV. Placanje UIO pogrešno fakturiranog ili dobijenog iznosa može se izbjeci ako se greška ispravi u korist kupca. U kalkulaciji cijena jasno se navodi da u cijenu nije ukljucen PDV.
Clan 56.
Knjigovodstvo

Svaki obveznik obavezan je voditi knjige s dovoljno podataka koji ce omoguciti urednu primjenu PDV-a, ukljucujuci i obracunavanje obaveze PDV-a za svaki period PDV-a i inspekciju od strane UIO. Navedene knjige vode se u skladu s propisima o racunovodstvu. Dobavljac dobara, odnosno davalac usluga dužan je cuvati kopije svih faktura, knjižnih obavještenja i izvoda o placanju. UIO može donijeti bliže propise o racunovodstvu i knjigovodstvu, ukljucujuci i utvrdivanje zahtjeva i uslova za pretvaranje racunovodstva i knjigovodstva koje se vodi u stranoj valuti u državnu valutu u svrhu utvrdivanja poreske obaveze i drugih podataka koji se obavezno vode.

XVI. REGISTRACIJA OBVEZNIKA

Clan 57.
Registracija za PDV

Svako lice ciji oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima oslobodenim uz kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da ce preci prag od 50.000 KM dužno je da se registrira prema ovom zakonu kao poreski obveznik. Kada se odreduje da li je ili nije preden prag od 50.000 KM, uzima se u obzir i promet povezanih firmi i ostalih subjekata koji su kroz posjedovanje dionica, ili na bilo koji drugi nacin, pod zajednickom neposrednom ili posrednom kontrolom. Bliže propise za registraciju obveznika, ukljucujuci i registracije dozvoljene prema clanu

  1. stav 6. zakona, donosi UIO. Registrirani obveznici ili lica koja raspolažu dobrima u pogledu kojih se prema ovom zakonu smatra da s njima raspolažu obveznici zavode se u jedinstveni registar (u daljnjem tekstu: poreski registar) koji vodi UIO, a koji služi u svrhu provodenja ovog zakona. Bliže propise o zavodenju u jedinstveni registar obveznika, kao i o unošenju i ispravljanju podataka u tom registru donosi UIO. Obveznik je dužan obavijestiti UIO o izmjenama podataka koji uticu na obracunavanje i placanje PDV-a, a koji su vezani za pocetak, mijenjanje ili prestanak djelatnosti, osim ako nije drukcije propisano ovim zakonom. UIO izdaje rješenje o registraciji obaveze placanja PDV-a u poreski registar za svako lice iz stava 1. ovog clana. Uvjerenje o registraciji jasno se izlaže na istaknutom mjestu u poslovnim prostorijama. Obveznici podnose zahtjev za registraciju najkasnije osam dana prije zapocinjanja oporezivog poslovanja. Sva lica koja prvi put postaju ili mogu postati obveznici dužna su UIO podnijeti zahtjev za registraciju najkasnije do 20-og u kalendarskom mjesecu po isteku mjeseca u kojem su ostvarila ili je vjerovatno da ce ostvariti promet dobara ili usluga u iznosu koji je veci od iznosa propisanog u stavu 1. ovog clana. Ta lica postaju registrirani obveznici danom koji utvrdi UIO u rješenju o registraciji koje se izdaje u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

Izuzetno od odredbi stava 1. ovog clana, UIO po službenoj dužnosti odreduje PDV obavezu poljoprivrednika ciji katastarski prihod prelazi iznos predviden stavom 3. clana 44. ovog zakona. Sva lica koja raspolažu dobrima, koja se prema ovom zakonu tretiraju kao da su isporucena od strane obveznika koji obavljaju svoju poslovnu djelatnost, obavezna su UIO podnijeti zahtjev za registraciju u roku od 15 dana od dana kada steknu pravo na raspolaganje takvim dobrima. Oblik i sadržaj zahtjeva za registraciju propisuje UIO.

Clan 58.
Registracija zasebnih poslovnih subjekata

Kada obveznik ima više od jednog poslovnog subjekta u Bosni i Hercegovini, podnosi zahtjev za registraciju kao da se radi o jednom poslovnom subjektu. Na zahtjev obveznika prema prethodnom stavu, UIO može posebno registrirati svaki poslovni subjekt, pod uslovom da se knjigovodstvo vodi odvojeno za svaki od njih.

Clan 59.
Zajednicka registracija

Kada više obveznika zajednicki obavlja djelatnosti koje su oporezive prema ovom zakonu, UIO može, na zahtjev tih obveznika, odobriti zajednicku registraciju. Zajednicka registracija može se odobriti i u slucaju kada dva ili više obveznika obavljaju djelatnosti koje su i oporezive i oslobodene prema ovom zakonu. Uslov za zajednicku registraciju je da jedan obveznik, pravno lice ili maticna firma, direktno ili indirektno, kroz posjedovanje svih dionica, u potpunosti posjeduje podružnu firmu ili firme drugog obveznika koje su ukljucene u zajednicku registraciju.

Clan 60.
Registracija poreskih punomocnika

Obveznik koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji vrši promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini, registrira se kod poreskog punomocnika koji ima sjedište u Bosni i Hercegovini. Obveznik i punomocnik su solidarno i pojedinacno odgovorni za porez koji se obracunava u skladu s ovim zakonom. Prava i obaveze koje imaju obveznici u Bosni i Hercegovini, u skladu s ovim zakonom, odnose se i na punomocnika.

Clan 61.
Dobrovoljna registracija

UIO može dati odobrenje za dobrovoljnu registraciju licima koja vrše iznajmljivanje, poljoprivrednu obradu posjeda ili bilo kojeg njegovog dijela. Dobrovoljna registracija može se odobriti licu koje iznajmljuje prostorije, osim ako se te prostorije izdaju za stanovanje.

Dobrovoljna registracija ne ukljucuje vec ustanovljene zakupe osim ako to zakupac ne prihvati. UIO može uslovno dati rješenje za dobrovoljnu registraciju licu koje kupuje i izgraduje objekte i vrši unapredenja zemljišta u svrhu prodaje obvezniku. Dobrovoljna registracija iz stava 1. ovog clana daje se na period od najmanje dvije kalendarske godine. U slucaju da se dobrovoljna registracija odobri prije nego što se završi izgradnja objekata koji se izdaju u zakup, vrijeme registracije pocinje teci od pocetka prvog zakupa. UIO može bliže propisati postupak dobrovoljne registracije prema ovom clanu.

Clan 62.
Prestanak registracije

UIO, na zahtjev obveznika ili po službenoj dužnosti, može donijeti rješenje o brisanju obveznika iz jedinstvenog registra kada obveznik u prethodnoj kalendarskoj godini nije ostvario ukupan promet veci od iznosa utvrdenog odredbama stavova 1. do 3. clana 44. i stava 1. clana

  1. ovog zakona. Ako obveznik prestane obavljati poslovne djelatnosti, UIO po službenoj dužnosti donosi rješenje o prestanku registracije za PDV. Prije donošenja rješenja o prestanku registracije, obveznik je dužan obracunati i platiti PDV na sve nabavke koje je izvršio do dana obavještavanja UIO o prestanku obavljanja djelatnosti i izvršiti popis svih dobara na zalihama. Obveznik je dužan obracunati PDV na dobra koja su popisana na zalihama, kao da se radi o kupovini dobara za njegove vlastite potrebe. UIO donosi rješenje o prestanku registracije nakon izmirivanja poreskih obaveza iz stavova 3. i 4. ovog clana.

XVII. NADZOR OBRACUNAVANJA, PLACANJA I NAPLATE PDV-A

Clan 63.
Nadzor obracunavanja, placanja i naplate PDV-a

Nadzor obracunavanja, placanja i naplate PDV-a vrši UIO, u skladu s posebnim zakonom.

(^) Kod uvoza robe, obracunavanje, naplacivanje i placanje PDV-a nadzire UIO u skladu sa carinskim propisima kao da PDV predstavlja uvoznu carinsku dažbinu.^ XVIII. PREVENTIVNE MJERE PROTIV OBVEZNIKA KOJI VRŠE FIKTIVNI PROMET Clan 64. Tumacenje "Fiktivni promet" znaci obavljanje poslovnih djelatnosti s ciljem da se prijevarom izbjegne placanje PDV-a.

Clan 65.
Promet i poslovanje zasnovani na ugovorima koji su suprotni javnom redu i interesu

Izuzetno od odredbi propisanih u Poglavlju X. ovog zakona, UIO odbija zahtjeve za povrat PDV-a, ako do prometa na kojem je zasnovan zahtjev nije došlo zbog toga što se ugovorni osnov izmedu dobavljaca i primaoca osnovano smatra nevažecim. UIO odbija zahtjeve iz stava 1. ovog clana, bez obzira na dobre namjere lica koje vrši potraživanje, a u vezi s nevaženjem ugovorne osnove.

Clan 66.
Solidarna odgovornost

UIO odbija zahtjeve za povrat PDV-a u slucaju kada je podnosilac zahtjeva znao ili mogao znati da je isporucilac dobara, odnosno davalac usluga nepravilno izvršio obracun svog PDV-a. Za podnosioca zahtjeva smatra se da je znao ili imao razloga znati da je promet izvršen pod uslovima koji ukazuju na to da su poslovne djelatnosti isporucioca dobara, odnosno davatelja usluga neprofitabilne ako su svi troškovi poslovanja, ukljucujuci i PDV, placeni. UIO je ovlaštena naložiti za odredene registrirane poreske obveznika koji su u dugu – dužnike da PDV na isporuke registriranim obveznicima PDV-a, plati od strane primaoca isporuke. Clanovi 41. do 43. ovog zakona u vezi s prometom koji se odnosi na gradevinske radove takoder se primjenjuju na primaoce i isporucioce dobara i usluga prema posebnoj shemi za poreske obveznike- dužnike, propisanoj u prethodnom stavu. Posebna shema za poreske obveznike-dužnike može se primijeniti na odredenog poreskog obveznika – dužnika ako je u opasnosti znacajan iznos poreskih prihoda i ako UIO smatra da je korištenje ove posebne sheme neophodno i najprikladnije da bi se sprijecilo akumuliranje dugova. UIO ce svojim propisima odrediti dodatne uslove za primjenu ove posebne sheme na poreske obveznike – dužnike. Odluka o uvodenju posebne sheme za odredenog poreskog obveznika-dužnika objavljuje se u ''Službenom glasniku BiH'' i u najmanje tri najcitanije dnevne novine i ne može se primjenjivati na bilo kog poreskog obveznika – primaoca isporuke prije njenog objavljivanja.

XIX. KAZNENE ODREDBE

Clan 67.
Prekršaji

Svaki poreski obveznik koji cinjenjem ili necinjenjem napravi prekršaj podliježe novcanoj kazni za prekršaj. Poreski obveznik koji:

  1. obracuna i naplati PDV na prijenos imovine koja cini firmu ili dio firme, u suprotnosti sa stavom 2. clana 7. ovog zakona, bit ce novcano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od obracunatog iznosa;
  2. ne obracuna i ne plati PDV na osnovicu u skladu s clanom 20. ovog zakona bit ce novcano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobracunatog ili neplacenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;
  3. ne obracuna i ne plati ili pogrešno obracuna i plati PDV u skladu sa stavom 2. clana
    1. i stavom 5. clana 39. ovog zakona bit ce novcano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neplacenog ili pogrešno obracunatog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;
  4. ne podnese prijavu za PDV ili je ne podnese u propisanom roku, u skladu sa stavovima 1. do 4. clana 39. ovog zakona, bit ce novcano kažnjen u iznosu od 300 KM, osim u slucajevima kada je prijava negativna;
  5. pogrešno obracuna iznos ulaznog poreza u skladu s Poglavljem X. ovog zakona bit ce novcano kažnjen u iznosu od 50% od nezakonski stecene dobiti;
  6. obracuna PDV, iskaže PDV na fakturama i odbije ulazni porez suprotno clanu 44. ovog zakona, bit ce novcano kažnjen u iznosu od 100% od obracunatog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;
  7. obracuna vecu paušalnu naknadu od one koja je dozvoljena prema clanu 45. ovog zakona, bit ce novcano kažnjen u iznosu od 100% od premašene naknade;
  8. ne obracuna i ne plati PDV u skladu s clanom 46. ovog zakona bit ce novcano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobracunatog ili neplacenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;
  9. ne obracuna i ne plati PDV u skladu s clanovima 47. - 49. ovog zakona, kao preprodavac korištene robe, umjetnickih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta bit ce novcano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobracunatog ili neplacenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;
  10. ne obracuna i ne plati PDV u skladu s clanovima 50. i 51. ovog zakona, kao aukcionar, bit ce novcano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobracunatog ili neplacenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;
  11. ne ispostavi fakturu ili ne sacuva primjerak fakture, u skladu s clanom 55. stavovima
    1. i 2. ovog zakona, bit ce novcano kažnjen u iznosu od 300 KM;
  12. na fakturi ne iskaže PDV ili druge podatke iz kojih se iznos PDV može odbiti saglasno clanovima 47. i 51. i PDV ne prikaže na fakturi ili u izvodima s cijenama jasno ne naznaci da PDV nije ukljucen u skladu s clanom 55. ovog zakona bit ce novcano kažnjen u iznosu od 100% iskazanog PDV-a ili iznosa PDV-a koji se može oduzeti , a u iznosu od 300 KM u ostalim slucajevima;
  13. ne vodi i ne cuva knjige u skladu s clanom 56. ovog zakona, podliježe novcanoj kazni u rasponu od 300 KM do 10.000 KM;
  14. ne obavijesti UIO o pocetku, izmjeni ili prestanku obavljanja svoje djelatnosti saglasno clanu 57., 60. i 62. ovog zakona, bit ce novcano kažnjen u iznosu od 100% od obaveze o kojoj se nije obavijestilo zbog propusta poreskog obveznika, a minimalno sa 1.000KM. Ovlašteno lice koje radi za pravno lice podliježe istoj novcanoj kazni kao i pravno lice kako je propisano prethodnim stavom.

Kazne koje su propisane stavovima 1. i 2. ovog clana povecavaju se za 50%:

  1. svaki put kada je pocinilac povratnik (ranije kažnjavan);
  2. u slucajevima kada je poreski obveznik sprecavao UIO u otkrivanju prekršaja, i
  3. u slucajevima kada je poreski obveznik pocinio prekršaj primjenom sredstava prevare ili kroz uplitanje treceg lica koje nije zaposlenik poreskog obveznika i ne zavisi od njega na bilo koji drugi nacin.

XX. ŽALBENI POSTUPAK

Clan 68.
Žalbe

Kada obveznik od službenika primi rješenje koje:

  1. utice na bilo koji iznos PDV-a koji mora platiti, direktno ili indirektno, ili
  2. predstavlja rješenje kojim mu se namece odredena administrativna kazna; ili
  3. predstavlja rješenje o oduzimanju bilo koje stvari koja mu pripada a koja je zadržana, odnosno kojom se produžava rok za sacinjavanje rješenja o tom oduzimanju; ili
  4. predstavlja uslov za povrat bilo koje stvari koja je zadržana ili oduzeta,
  5. utice na registraciju ili poništenje registracije bilo kojeg lica prema ovom zakonu. od UIO može zahtijevati da izvrši reviziju tog rješenja. Zahtjev za reviziju rješenja od strane UIO podnosi se u roku od 60 dana od dana donošenja rješenja putem pismenog obavještenja potkrijepljenog materijalnim dokazima koje odredeno lice želi predociti. UIO može produžiti rok u okviru kojeg se zahtjev za reviziju treba izvršiti prema stavu 1. ovog clana za onoliko dugo koliko smatra da je potrebno. UIO u roku od 60 dana od prijema zahtjeva u pisanom obliku obavještava obveznika koji je zahtijevao reviziju prema stavu 1. ovog clana o svojoj odluci u vezi s revizijom rješenja. Kada UIO ne obavijesti obveznika kako se to od nje traži, smatra se da je potvrdila rješenje. U roku od 60 dana od dana kada je UIO ili poslala obavještenje o svojoj odluci po zahtjevu za reviziju ili od kada se smatra da je potvrdila svoje rješenje, obveznik koji je zahtijevao reviziju može se žaliti Osnovnom sudu za prekršaje. Žalba Osnovnom sudu za prekršaje sacinjava se u pisanom obliku i prate je materijalni dokazi koje obveznik (u daljnjem tekstu: podnosilac žalbe) želi predociti. UIO, u roku od 30 dana od dana kada je obaviještena o žalbi, odgovara u pisanom obliku. Osnovni sud za prekršaje vodi saslušanje žalbe u roku od 60 dana od dana kada je žalba podnesena. Podnosilac žalbe može usmene ili pisane dokaze dati Osnovnom sudu za prekršaje tokom saslušanja žalbe, a u slucajevima kada do toga dode i UIO se daje mogucnost da predoci usmene i pisane dokaze. Osnovni sud za prekršaje obavještava ucesnike u postupku o svojoj odluci, zajedno s pisanim razlozima za odluku, u roku od 30 dana od dana okoncanja saslušanja. Podnosilac žalbe ili UIO mogu se žaliti Vrhovnom sudu u svrhu revizije odluke koju je donio Osnovni sud za prekršaje. Teret dokazivanja da je rješenje UIO pogrešno leži na podnisiocu žalbe.

Zahtjev za reviziju rješenja od strane UIO koji je sacinjen u skladu sa stavom 1. ovog clana, žalba podnesena Osnovnom sudu za prekršaje prema stavu 6. ovog clana ili molba Vrhovnom sudu za reviziju rješenja prema stavu 12. ovog clana ne obustavlja bilo kakvu obavezu placanja bilo kakve dažbine oko koje se vodi spor, osim ako UIO, Osnovni sud za prekršaje ili Vrhovni sud, po molbi zbog poteškoca u poslovanju, ne nalože da se obaveza placanja obustavi dok ne donesu svoju odluku. Kada se spor konacno riješi u korist:

  1. UIO, obveznik placa neplaceni porez, kazne i kamate koje su narasle do trenutka kada je ta stvar riješena, i
  2. podnosioca žalbe, UIO: (a) vrši povrat više uplacenog poreza zajedno s kamatom na taj iznos koja je narasla do trenutka kada je ta stvar riješena, i (b) u slucaju kada je bilo šta vraceno vlasniku, prodano ili uništeno – (i) vraca se iznos koji je jednak iznosu placenom od strane vlasnika za vracanje te stvari, ili (ii) u slucaju kada je odredena stvar uništena, iznos koji je jednak dobitku od prodaje; ili (iii) izvršiti povrat iznosa koji je jednak tržišnoj vrijednosti te stvari u momentu njenog oduzimanja prije uništenja. UIO u predvidenim propisima donosi bliže odredbe prema ovom clanu.

XXI. POSEBNE I DODATNE ODREDBE

Clan 69.
Odobrenje

UIO može izmijeniti iznose precizirane u clanu 44. stav 3. i clanu 57. stav 1. ovog zakona, ako se kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine za KM prema EUR-u znacajno mijenja, ili ako se propisi o utvrdivanju katastarskog prihoda izmijene.

Clan 70.
Detaljni propisi

Kombinirana nomenklatura tarifnih oznaka koristi se za razvrstavanje proizvoda, dok se standardna klasifikacija djelatnosti koristi za klasifikaciju poslovnih djelatnosti. UIO donosi propise za provodenje ovog zakona, ukljucujuci i kriterije u vezi s oslobadanjima, te nacin na koji se mogu ostvariti. UIO može propisima izdatim u skladu s ovim zakonom propisati da svako fizicko lice koje krši odredbe propisa podliježe novcanoj kazni do 3.000 KM, da odgovorno lice u pravnom licu podliježe novcanoj kazni do 5.000 KM i da svako pravno lice podliježe novcanoj kazni do 10.000 KM. Clan 71. Tumacenje

U ovom zakonu 'poslovanje' ukljucuje svaki oblik trgovine, profesije ili zanimanja. Sljedece se smatra obavljanjem poslovanja:

  1. stavljanje objekata od strane kluba, udruženja ili organizacije (za clanarinu ili drugu naknadu) na raspolaganje njihovim clanovima;
  2. ulaz lica u prostorije uz naknadu. 'Stalna sredstva' obuhvataju kompjutersku opremu, zemljište i zgrade, gradevinske radove, renoviranje i radove na postavljanju instalacija. 'Dokument' znaci sve na cemu su zabilježeni podaci bilo kakvog opisa. 'Ulazni porez' u vezi s poreskim obveznikom znaci iznos PDV-a koji se zaracunava prilikom isporuke dobara ili usluga tom obvezniku, i PDV koji je on platio ili treba da plati prilikom uvoza dobara, pri cemu se (u oba slucaja) radi o dobrima ili uslugama koje se koriste ili se trebaju koristiti u poslovne svrhe tog obveznika. 'Faktura' obuhvata i svaki dokument koji je slican fakturi. 'Izlazni porez', u pogledu poreskog obveznika, znaci PDV koji obracunava na promet koji vrši. 'Propisan' znaci propisan propisima. 'Propisi' znaci propisi koje donese UIO prema ovom zakonu. 'Promet' ima znacenje koje je dato clanom 4. i 8. 'Porez' znaci porez na dodatu vrijednost. 'Poreska faktura' ima znacenje dato clanom 55. 'Poreski obveznik' ima znacenje dato clanom 12. i predstavlja lice koje je obavezno da bude registrirano u svrhe PDV-a prema clanu 57. ovog zakona. U clanovima ovog zakona, gdje je dato ovlaštenje UIO da izdaje propise, «UIO» se takoder odnosi i na Upravni odbor, uspostavljen prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini («Službeni glasnik BiH», br. 44/03), uz poštivanje podjele odgovornosti izmedu Odbora i UIO, kako je propisano navedenim zakonom.

XXII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Clan 72.
Povrat PDV-a u periodu do 30.6.2006.godine

U periodu od 1.7.2005. do 30. 6. 2006. godine, primjena clana 52. ovog zakona bit ce suspendirana na nacin da se za iznose ulaznog poreza poreskih obveznika, koji prelaze iznose izlaznog poreza za bilo koji dati poreski period, nece vršiti povrat, nego ce se prenositi kao akontacija za buduce obaveze po PDV-u za period od šest mjeseci. U slucajevima gdje poreska akontacija nije iskorištena u okviru perioda navedenog u stavu 1. ovog clana, poreski obveznik ce, po svom zahtjevu, imati pravo na povrat. UIO može produžiti period u kojem je suspendirana primjena clana 52. najviše na još jedan period od 12 mjeseci. Primjena stava 6.clana 52. ovog zakona, bez obzira na prethodne stavove ovog clana, nece biti suspendirana.

Clan 73.
Obracunavanje vrijednosti prometa dobara i usluga izvršenog do 30.06.2005.

Dobavljac dobara i davalac usluga dužan je da, na dan 30.6.2005. godine, izvrši obracun vrijednosti dobavljenih dobara i izvršenih usluga, a koja nije naplatio od kupaca i da ih obracuna navedenim kupcima. Obaveza iz stava 1. ovog clana odnosi se i na usluge kooperanata glavnog izvodaca radova. Ako je obracun iz stava 1. ovog clana izvršen poslije 1.7.2005., a u kojem je evidentirana ukupna vrijednost dostavljene robe i izvršenih usluga , osnovica za obracun PDV-a je samo ona vrijednost koja je obracunata za period poslije 1.7.2005. godine. Osnovica iz stava 3. ovog clana umanjuje se i za unaprijed placene iznose koji su uplaceni do 30.6.2005.godine i koji se odnose na promet investicione opreme, stalnih sredstava, izgradnju nekretnina i usluge koje treba da se izvrše nakon 1.7.2005.godine, ako je porez na promet proizvoda i usluga obracunat i placen u skladu s propisima koji reguliraju oporezivanje po navedenom osnovu. Svaka faktura koja se ispostavi do 30.6.2005., a u vezi s kojom se ne izvrši promet dobrima ili uslugama, poništava se. Svaki dobavljac robe, odnosno davalac usluga koji vrši kontinuirani promet dobara i usluga i koji ispostavlja naknadne fakture za takav promet, te izvrši obracun do 30.6.2005. godine, obracunava porez na promet proizvoda i usluga u skladu s propisima koji su regulirali oporezivanje po navedenom osnovu.

Clan 74.
Konacni obracun poreza na promet proizvoda i usluga i rokovi za placanje poreza

Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga dužni su da, najkasnije do 20.8.2005. godine, UIO dostave konacan obracun poreza na promet proizvoda i usluga, za period poslovanja od 1.1. do 30.6.2005. godine. Porez na promet proizvoda i usluga u vezi s kojim se javlja obaveza obracunavanja do 30.6.2005. godine placa se u rokovima i na nacin propisan za placanje tog poreza nakon podnesene prijave. Iznos poreza na promet koji je ukljucen u nenaplacena potraživanja na dan 30.6.2005. godine, a koji nije placen po podnošenju prijave za period od 1.1. do 30.6.2005. godine, placa se istovremeno s naplatom potraživanja, i to u roku od pet dana od dana prijema uplate, ali ne kasnije od 31.12.2005.godine.

Clan 75.
Popis nenaplacenih faktura

Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga dužni su saciniti popis svih nenaplacenih a ispostavljenih faktura, te izvršenih avansnih placanja na dan 30.6.2005. godine, koji ukljucuje obracunati porez za svaki okoncani promet dobrima i uslugama, te isti, zajedno s obracunom poreza na promet za period od 1.1. do 30.6.2005.godine, dostaviti UIO.

Clan 76.
Popis robe u maloprodaji

Obveznici poreza na promet, koji vrše promet na malo, dužni su saciniti popis proizvoda na zalihama na dan 30.6.2005. godine. Obveznici iz stava 1. ovog clana dužni su obracunati PDV u skladu s odredbama ovog zakona. Obveznici su dužni UIO dostaviti inventurne liste zaliha do 10.7.2005. godine. Svaki obveznik iz stava 2. ovog clana, koji nije obavezan platiti PDV, podnosi svoj PDV racun do 31.7.2005. i placa obracunati PDV do 31.8.2005. Prodajne cijene prati tržišna inspekcija u skladu sa zakonom.

Clan 77.
Popis odredenih dobara u maloprodaji i ugostiteljstvu

Obveznici koji obavljaju trgovinsku i ugostiteljsku djelatnost, a obveznici su PDV-a u skladu s ovim zakonom, dužni su da na dan 30.6.2005. godine izvrše popis zaliha proizvoda (bezalkoholnih pica, piva, mineralnih voda, sokova, alkoholnih pica i vinskih destilata) po nabavnim cijenama s uracunatim porezom na promet proizvoda. Ista obaveza važi i za druge obveznike koji podliježu obavezi placanja poreza a koji svoje obaveze u pogledu poreza na promet obracunavaju na osnovu isporuka prodavnicama ili drugim poslovnim jedinicama. Ako se iznos poreza na promet koji je ukljucen u nabavnu cijenu ne može utvrditi, porez na promet utvrduje se iz stopa obracunatih na osnovu stopa prema Zakonu o porezu na promet. Liste popisanih zaliha s naznacenim porezom na promet obveznici dostavljaju UIO do 10.7.2005. godine. Kada UIO odobri inventurne liste dobara na zalihama prema stavu 1. ovog clana, porez na promet prikazan u inventurnoj listi tretira se, prema ovom zakonu, kao ulazni porez. Obveznik ima pravo izvršiti odbitak ulaznog poreza iz stava 4. ovog clana u srazmjeri s prometom, ali nema pravo na povrat ulaznog poreza po tom osnovu. Obveznici iz stava 1. ovog clana dužni su izvršiti popis zaliha dobara - duhanskih preradevina na dan 30.6.2005. godine, te taj popis dostaviti UIO do 10.7.2005. godine. Zalihe duhanskih preradevina, koje su popisane na dan 30.6.2005. godine, obveznici su dužni prodavati po cijenama koje su važile na dan popisa dok se zalihe ne potroše. Prodaju zaliha po maloprodajnim cijenama prati tržišna inspekcija u skladu sa zakonom.

Clan 78.
Zahtjev za registraciju za PDV

Lica iz clana 12. ovog zakona postaju obveznici prema odredbama ovog zakona ako su u

  1. godini ostvarili ili procjenjuju da ce ostvariti promet koji je veci od iznosa odredenog u clanu 57. stav 1. ili katastarski prihod veci od iznosa propisanog u clanu 44. stav 3. ovog zakona. Lica iz stava 1. ovog clana obavezna su zahtjev za registraciju podnijeti UIO najkasnije do 30.3.2005. godine, osim poljoprivrednika koje UIO registrira po službenoj dužnosti. UIO licima iz stava 2. ovog clana izdaje rješenje o registraciji, najkasnije do 31.5.2005., a ostalim licima najkasnije do 30.06.2005. godine.
Clan 79.
Kazne za prekršaje ucinjene u periodu izmedu stupanja na snagu Zakona i njegove primjene

Poreski obveznici koji, cinjenjem ili necinjenjem, naprave prekršaj u vezi sa samostalnim obavljanjem poslovne djelatnosti podliježu novcanoj kazni za prekršaje. Poreski obveznik koji: (a) ne obracuna vrijednost kupljenih dobara i izvršenih usluga za nabavke na dan 30.6.2005. (stav 1. clana 73. ovog zakona) bit ce novcano kažnjen u iznosu koji odgovara 100% neobracunatog iznosa, a minimalno 500 KM; (b) ne plati porez na promet na propisani nacin i u propisanim rokovima (stav 2. clana

  1. ovog zakona) bit ce novcano kažnjen u iznosu koji odgovara 150% neplacenog poreza na promet, a minimalno 500 KM; (c) ne plati iznos poreza na promet ukljucen u neplacena potraživanja na dan 30.6.2005. do 31.12.2005. (stav 3. clana 74. ovog zakona) bit ce novcano kažnjen u iznosu koji odgovara 150% neplacenog iznosa, a minimalno 500 KM; (d) ne sacini popis na dan 30.6.2005. svih ispostavljenih, neplacenih faktura ili ih ne preda UIO u propisanom roku (clan 75. ovog zakona) bit ce novcano kažnjen u iznosu od 1.000 KM; (e) ne sacini popis na dan 30.6.2005. svih dobara na zalihama, ili UIO ne preda inventurne liste u propisanim rokovima (clana 76. ovog zakona) bit ce novcano kažnjen u iznosu od 1.000 KM; (f) ne sacini popis na dan 30.6.2005. proizvoda po prodajnim cijenama gdje je porez na promet naveden odvojeno, ili ne podnese UIO inventurne liste u propisanom roku (stavovi 1. i 3. clana 77. ovog zakona) bit ce novcano kažnjen u iznosu od 1.000 KM; (g) ne podnese zahtjev za registraciju u propisanom roku (stav 2. clana 78. ovog zakona) bit ce novcano kažnjen u iznosu od 5.000 KM. Svaki zaposlenik, zastupnik ili posrednik obveznika koji je odgovoran za izvršenje zadataka navedenih u prethodnom stavu podliježe istoj novcanoj kazni kao i glavni obveznik za prekršaje prema stavu 1. u gornjem tekstu.
Kazne propisane stavovima 1. i 2. ovog clana povecavaju se za 50% u
slucajevima kada je poreski obveznik:
  1. pravio smetnje s ciljem sprecavanja UIO u otkrivanju prekršaja; i
  2. pocinio prekršaj primjenom sredstava prijevare ili kroz uplitanje treceg lica koje nije zaposlenik poreskog obveznika i ne zavisi od njega na bilo koji drugi nacin.
Clan 80.
Obustava primjene clana 33. ovog zakona

Izuzetno od odredbi clana 52. ovog zakona, odbitak dijela ulaznog poreza utvrduje se na osnovu stvarnih podataka o izvršenom prometu dobara i usluga na koje se PDV placa, do 31.12.

  1. godine.
Clan 81.
Primjena clana 37. ovog zakona

Clan 37. ovog zakona ne primjenjuje se na dobra na zalihama, koja su nabavljena prije 1.7.2005. godine.

Clan 82.
Prestanak važenja propisa
Danom primjene ovog zakona prestaju važiti:
  1. Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga - precišceni tekst ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/02);
  2. Zakon o akcizama i porezu na promet ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 25/02, 30/02, 60-Dio II/03 i 96/03); 3. Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službeni glasnik Brcko Distrikta", br. 7/02 i 16/03). Clan 83. (Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu 15 dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se od 1.7.2005. godine, osim odredbi clanova 72. do 79. koje se primjenjuju od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ovaj zakon bit ce objavljen i u službenim glasilima entiteta i Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine.

PSBIH broj: 146/05 26.1.2005. godine Sarajevo

Predsjedavajuci Predsjedavajuci Predstavnickog doma Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferovic Goran Milojevic

ANEKS 1.

UMJETNICKA DJELA, KOLEKCIONARSKI PREDMETI I ANTIKVITETI

Stav 5. clana 47.

(a) “Umjetnicka djela” znaci:

  • slike, kolaži i slicne dekorativne ploce, slike i crteži, koje su u cijelosti izradene rukom, ustima ili stopalima umjetnika, osim planova i crteža za arhitektonske, inženjerske, industrijske, komercijalne, topografske ili slicne svrhe, rucno ukrašeni proizvedeni artikli, pozorišne dekoracije, studijska platna koja stoje u pozadini ili slicna obojena platna. (oznaka KN 9701);
  • originalne gravure, štampane slike i litografije, koje predstavljaju otiske koji su proizvedeni u ogranicenom broju primjeraka direktnu u crno-bijeloj boji ili u koloru od jedne od nekoliko ploca koje su u cijelosti izradene rucno, ustima ili stopalima umjetnika, bez obzira na proces ili tehniku ili materijal koji je koristio, ali ne ukljucujuci bilo kakav mehanicki ili fotomehanicki proces (oznaka KN 9702 00 00);
  • originalne skulpture i statue, u bilo kom materijalu, pod uslovom da su u cijelosti izradene od strane umjetnika;
  • odljevci skulptura, cija je proizvodnja ogranicena na osam kopija koju nadzire umjetnik ili njegov nasljednik po pravu (oznaka KN 9703 00 00);
  • tapiserije (oznaka KN 5805 00 00) i tekstilni proizvodi koji se stavljaju na zid (oznaka KN 6304 00 00) izradeni rukom od originalnih nacrta koje su dali umjetnici, pod uslovom da nema više od osam kopija svakog od njih;
  • pojedini predmeti od keramike u cijelosti izradeni i potpisani od strane umjetnika,
  • cakline na bakru izradene iskljucivo rukom, ogranicene na osam brojevima oznacenih kopija koje nose potpis umjetnika ili studija, iskljucujuci nakit, zlatninu i srebrninu;
  • fotografije koje snimi umjetnik i koje odštampa on ili koje se odštampaju pod njegovim nadzorom, potpisane i oznacene brojevima i ogranicene na 30 kopija, ukljucujuci sve velicine i okvirove;

(b) “kolekcionarski predmeti” znaci:

  • poštanske ili taksene marke, poštanski žigovi, koverte prvog dana, prethodno oštambiljani uredski materijal i slicno, frankirani ili, ako nisu frankirani, da ne predstavljaju zakonsko sredstvo placanja i da nisu namijenjeni za upotrebu kao zakonsko sredstvo placanja (oznaka KN 9704 00 00);
  • kolekcije i kolekcionarski primjerci od zoološkog, botanickog, mineraloškog, anatomskog, arheološkog, etnografskog ili numizmatickog interesa (oznaka KN 9705 00 00);

(c) “antikviteti” znaci objekti osim umjetnickih djela i kolekcionarskih predmeta koji su stariji od 100 godina (oznaka KN 9706 00 00).