ZAKON O RADU FEDERACIJE BiH

«Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine», broj 26/16 od 04.04.2016.g.
I. OSNOVNE ODREDBE Predmet zakona
Clan 1.

Ovim zakonom ureduje se zakljucivanje ugovora o radu, radno vrijeme, place, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zakljucivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili medunarodnim ugovorom nije drugacije odredeno.

Gamaticka terminologija
Clan 2.

Gramaticka terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom zakonu ukljucuje oba roda.

Ravnopravna zastupljenost spolova
Clan 3.

Formiranje vijeca zaposlenika, mirovnog vijeca, ekonomsko-socijalnog vijeca i drugih organa koji proizilaze iz ovog zakona i kolektivnih ugovora, odražavat ce ravnopravnu zastupljenost spolova.

Zasnivanje radnog odnosa
Clan 4.

(1) Stupanjem na rad radnika na osnovu zakljucenog ugovora o radu zasniva se radni odnos. (2) Nakon zakljucivanja ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slucaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom.

Pojam poslodavca
Clan 5.

Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizicko ili pravno lice koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu.

Pojam radnika
Clan 6.

Radnik, u smislu ovog zakona, je fizicko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.

Osnovna prava i obaveze radnika
Clan 7.

(1) Poslodavac utvrduje mjesto i nacin obavljanja rada poštivajuci pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik je obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu sa prirodom i vrstom rada licno obavljati preuzeti posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca, kao i zakone i opce akte poslodavca. (2) Radnik ima pravo na pravicnu placu, uvjete rada koji obezbjeduju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Osnovi i vrste diskriminacije
Clan 8.

(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bracno stanje, porodicne obaveze, starost, invalidnost, trudnocu, jezik, vjeru, politicko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rodenje, rasu, boju kože, clanstvo ili neclanstvo u politickim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo licno svojstvo. (2) Diskriminacija može biti direktna ili indirektna. (3) Direktna diskriminacija, u smislu ovog zakona, znaci svako postupanje uzrokovano nekim od osnova iz stava 1. ovog clana kojim se radnik, kao i lice koje traži zaposlenje stavlja ili je bilo stavljeno u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica u istoj ili slicnoj situaciji. (4) Indirektna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada odredena naizgled neutralna odredba, pravilo, kriterij ili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji položaj radnika kao i lice koje traži zaposlenje zbog odredene osobine, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sistema koji cine osnove za zabranu diskriminacije iz stava 1. ovog clana u odnosu na drugog radnika, kao i lice koje traže zaposlenje.

Uznemiravanje i nasilje na radu
Clan 9.

(1) Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod poslodavca. (2) Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog clana je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz clana 8. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuce ili uvredljivo

okruženje. (3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog clana je svako ponašanje koje rijecima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuce ili uvredljivo okruženje. (4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizicku, psihicku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom. (5) Mobing predstavlja specificnu formu nefizickog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihicki zlostavlja i ponižava drugo lice, a cija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, casti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

Zabrana diskriminacije
Clan 10.

(1) Diskriminacija iz clana 8. ovog zakona zabranjena je u odnosu na: a. uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje odredenog posla, b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa, c. obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, d. napredovanje u poslu i e. otkazivanje ugovora o radu. (2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da su diskriminirajuce po nekom od osnova iz clana

  1. ovog zakona, ništave su.
Izuzeci od zabrane diskriminacije
Clan 11.

(1) Ne smatraju se diskriminacijom pravljenje razlike, iskljucenje ili davanje prvenstva u odnosu na odredeni posao kada je priroda posla takva ili se posao obavlja pod takvim uvjetima da karakteristike povezane sa nekim od osnova iz clana 8. ovog zakona predstavljaju stvarni i odlucujuci uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time želi postici opravdana. (2) Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovog zakona, kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zaštitu odredenih kategorija radnika u skladu sa zakonom.

Zaštita u slucajevima diskriminacije
Clan 12.

(1) U slucajevima diskriminacije u smislu odredaba ovog zakona, radnik kao i lice koje traži zaposlenje mogu od poslodavca zahtijevati zaštitu u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju. (2) Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz prethodnog stava, ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljem roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu. (3) Ako radnik odnosno lice koje traži zaposlenje u slucaju spora iznesu cinjenice koje

opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama ovog zakona o zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da postojeca razlika nije usmjerena na diskriminaciju vec da ima svoje objektivno opravdanje. (4) Ako sud utvrdi da je tužba iz stava 2. ovog clana osnovana poslodavac je dužan radniku uspostaviti i osigurati ostvarivanje prava koja su mu uskracena, te mu nadoknaditi štetu nastalu diskriminacijom.

Pravo na vodenje krivicnog ili gradanskog postupka
Clan 13.

U slucajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne može se tumaciti kao ogranicavanje ili umanjivanje prava na vodenje krivicnog ili gradanskog postupka.

Sloboda udruživanja
Clan 14.

(1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, te se u njega uclaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata. (2) Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, formirati udruženje poslodavaca, te se u njega uclaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruženja. (3) Sindikat i udruženja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

Dobrovoljnost clanstva
Clan 15.

(1) Radnici odnosno poslodavci slobodno odlucuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruženja poslodavaca. (2) Radnik odnosno poslodavac ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog clanstva ili neclanstva u sindikatu odnosno udruženju poslodavaca.

Zabrana miješanja u funkcioniranje udruženja
Clan 16.

(1) Poslodavcima ili udruženjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, clana ili zastupnika, zabranjuje se: a. miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom; b. zagovaranje ili pružanje pomoci sindikatu sa ciljem kontroliranja takvog sindikata. (2) Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, clana ili zastupnika, zabranjeno je miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udruženjem poslodavaca.

Nemogucnost zabrane zakonite djelatnosti udruženja
Clan 17.

Zakonita djelatnost sindikata odnosno udruženja poslodavaca ne može se trajno ni privremeno zabraniti.

Osiguravanje uvjeta za djelovanje sindikata kod poslodavca
Clan 18.

(1) Poslodavac je dužan osigurati odgovarajuce uvjete za djelovanje sindikata u skladu sa kolektivnim ugovorom. (2) Poslodavac je dužan, uz pisanu saglasnost radnika, obracunati i iz place radnika, obustavljati sindikalnu clanarinu, te je uplacivati na racun sindikata, u skladu sa uputama sindikata. (3) Sindikalnim predstavnicima koji nisu u radnom odnosu kod poslodavca, ali ciji sindikat ima clanove kod poslodavca, dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti. (4) Sindikalni predstavnici iz stava 3. ovog clana ne mogu prilikom obavljanja sindikalnih aktivnosti narušavati radne i tehnološke procese, te mjere sigurnosti i zdravlja na radu kod poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

Primjena najpovoljnijeg prava
Clan 19.

(1) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi nepovoljnija prava od prava utvrdenih ovim zakonom. (2) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvrdenih ovim zakonom. (3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa razlicito uredeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

II. ZAKLJUCIVANJE UGOVORA O RADU Uvjeti za zakljucivanje ugovora o radu
Clan 20.

(1) Sa licem mladim od 15 godina života ne može se zakljuciti ugovor o radu, niti se ono može zaposliti na bilo koju vrstu poslova. (2) Lice izmedu 15 i 18 godina života (u daljem tekstu: maloljetnik) može zakljuciti ugovor o radu, odnosno zaposliti se uz saglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da od ovlaštenog ljekara ili nadležne zdravstvene ustanove pribavi ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima opcu zdravstvenu sposobnost za rad.

Probni rad
Clan 21.

(1) Prilikom zakljucivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. (2) Probni rad iz stava 1. ovog clana ne može trajati duže od šest mjeseci. (3) Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je sedam dana. (4) Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrdenog ugovorom o probnom radu.

Ugovor o radu na neodredeno i odredeno vrijeme
Clan 22.

(1) Ugovor o radu zakljucuje se: a. na neodredeno vrijeme; b. na odredeno vrijeme. (2) Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat ce se ugovorom o radu na neodredeno vrijeme. (3) Ugovor o radu na odredeno vrijeme ne može se zakljuciti za period duži od tri godine. (4) Ako radnik izricito ili precutno obnovi ugovor o radu na odredeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izricito ili precutno zakljuci s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odredeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat ce se ugovorom o radu na neodredeno vrijeme.

Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu
Clan 23.

Prekidom ugovora o radu iz clana 22. stav 4. ovoga zakona ne smatraju se prekidi nastali zbog: a. godišnjeg odmora; b. privremene sprijecenosti za rad; c. porodajnog odsustva; d. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu; e. perioda izmedu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu; f. odsustva sa rada uz saglasnost poslodavca; g. vremenskog perioda do 60 dana izmedu ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvrden duži vremenski period.

Sadržaj zakljucenog ugovora o radu
Clan 24.

(1) Ugovor o radu zakljucuje se u pisanoj formi i sadrži, narocito, podatke o: a. nazivu i sjedištu poslodavca; b. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu radnika; c. trajanju ugovora o radu; d. danu otpocinjanja rada; e. mjestu rada; f. radnom mjestu na koje se radnik zapošljava i kratak opis poslova; g. dužini i rasporedu radnog vremena; h. placi, dodacima na placu, te periodima isplate; i. naknadi place; j. trajanju godišnjeg odmora; k. otkaznom roku l. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrdenim kolektivnim ugovorom. (2) Umjesto podataka iz st. 1. tac. g., h., i., j., k. i l. ovog clana, može se u ugovoru o radu naznaciti odgovarajuci clan zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim su uredena ta pitanja. (3) Ako poslodavac ne zakljuci ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodredeno vrijeme, ako poslodavac drugacije ne dokaže. Upucivanje na rad u inozemstvu

Clan 25.

Ako se radnik upucuje na rad u inozemstvu, prije odlaska u inozemstvo, mora se postici pisana saglasnost izmedu poslodavca i radnika u pogledu slijedecih uvjeta ugovora: a. radnog mjesta u inozemstvu; b. trajanju rada u inozemstvu; c. mjestu rada i boravka u inozemstvu; d. valuti u kojoj ce se isplacivati placa i drugim primanjima u novcu i naturi na koja radnik ima prava za vrijeme boravka u inozemstvu; e. uvjetima vracanja u zemlju.

Rad izvan prostorija poslodavca
Clan 26.

(1) Ugovor o radu može se zakljuciti radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca (kod kuce radnika ili u drugom prostoru koji osigura radnik), u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. (2) Ugovor o radu zakljucen u smislu stava 1. ovog clana, pored podataka iz clana 24. ovog zakona, sadrži i podatke o: a. trajanju radnog vremena, b. vrsti poslova i nacinu organiziranja rada, c. uvjetima rada i nacinu vršenja nadzora nad radom, d. visini place za obavljeni rad i rokovima isplate, e. upotrebi vlastitih sredstava za rad i naknadi troškova za njihovu upotrebu, f. naknadi drugih troškova vezanih za obavljanje poslova i nacin njihovog utvrdivanja,

g. drugim pravima i obavezama. (3) Ugovor iz stava 1. ovog clana može se zakljuciti samo za poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih lica i ne ugrožavaju radnu okolinu, u skladu sa zakonom.

Radno-pravni status direktora
Clan 27.

(1) Predsjednik i clanovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva (u daljem tekstu: direktor) može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu. (2) Direktor može zasnovati radni odnos na neodredeno ili odredeno vrijeme. (3) Radni odnos na odredeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrješenja. (4) Na direktora se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII i XI ovog zakona. (5) Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se ureduju ugovorom, u skladu sa opštim aktom poslodavca.

Dostava radniku fotokopije prijave na obavezno osiguranje
Clan 28.

Poslodavac je dužan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje u roku od 15 dana od dana zakljucivanja ugovora o radu, odnosno pocetka rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tice radnika.

Podaci koji se ne mogu tražiti
Clan 29.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i zakljucivanja ugovora o radu poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a narocito u vezi sa odredbom clana 8. ovog zakona.

Postupanje sa licnim podacima radnika
Clan 30.

Licni podaci radnika ne mogu se prikupljati, obradivati, koristiti ili dostavljati trecim licima, osim ako je to odredeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD Prava i
obaveze u vezi sa obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem za rad
Clan 31.

(1) Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omoguciti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad. (2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvodenja novog nacina ili organiziranja rada, omoguciti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad. (3) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad. (4) Uvjeti i nacin obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 2. i 3. ovog clana ureduju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Prijem pripravnika
Clan 32.

(1) Radi strucnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zakljuciti ugovor o radu sa pripravnikom. (2) Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu, obavezno položiti strucni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. (3) Ugovor o radu sa pripravnikom zakljucuje se na odredeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom nije drugacije odredeno. (4) Za vrijeme obavljanja pripravnickog staža pripravnik ima pravo na 70% place utvrdene za poslove za koje se osposobljava. (5) Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o vecem iznosu place iz stava 4. ovog clana.

Polaganje strucnog ispita
Clan 33.

Nakon završenog pripravnickog staža, pripravnik polaže strucni ispit, ako je to zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu propisano.

Strucno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
Clan 34.

(1) Ako je strucni ispit ili radno iskustvo utvrdeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova odredenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na strucno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. (2) Vrijeme strucnog osposobljavanja iz stava 1. ovog clana racuna se u pripravnicki staž i radno iskustvo utvrdeno kao uvjet za rad u odredenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnicki staž. (3) Ugovor o strucnom osposobljavanju zakljucuje se u pisanoj formi. (4) Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. ovog clana u roku od osam dana nadležnoj

službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora. (5) Lice na strucnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrdeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za slucaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. (6) Licu za vrijeme strucnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor izmedu dva uzastopna radna dana i sedmicni odmor.

IV. RADNO VRIJEME Pojam radnog vremena
Clan 35.

(1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca. (2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba. (3) Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti ureduje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Puno i nepuno radno vrijeme
Clan 36.

(1) Ugovor o radu može se zakljuciti za rad sa punim ili nepunim radnim vremenom. (2) Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmicno, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije odredeno u kracem trajanju. (3) Puno radno vrijeme za maloljetne radnike ne smije biti duže od 35 sati sedmicno. (4) Puno radno vrijeme može se rasporediti na pet, odnosno šest radnih dana u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. (5) Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme krace od punog radnog vremena. (6) Radnik koji je zakljucio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, može zakljuciti više takvih ugovora kako bi na taj nacin ostvario puno radno vrijeme. (7) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Skracivanje radnog vremena
Clan 37.

(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, nije moguce zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skracuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. (2) Poslovi iz stava 1. ovog clana i trajanje radnog vremena utvrduju se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, u skladu sa zakonom. (3) O skracivanju radnog vremena u smislu stava 1. ovog clana odlucuje federalno odnosno

kantonalno ministarstvo nadležno za rad na zahtjev poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu strucne analize izdate od ovlaštene strucne organizacije, u skladu sa zakonom. (4) Pri ostvarivanju prava na placu i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraceno radno vrijeme u smislu ovog clana izjednacava se sa punim radnim vremenom.

Prekovremeni rad
Clan 38.

(1) U slucaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povecanja obima posla, kao i u drugim slicnim slucajevima neophodne potrebe, radnik je, na zahtjev poslodavca, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam sati sedmicno. (2) Ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava nadležnu inspekciju rada. (3) Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na cuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta. (4) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na cuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. (5) Inspekcija rada zabranit ce prekovremeni rad uveden suprotno st. 1.-4. ovog clana.

Preraspodjela radnog vremena
Clan 39.

(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno i nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena, s tim da prosjecno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele, ne može biti duže od 52 sata sedmicno, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmicno. (2) O uvodenju preraspodjele iz stava 1. ovog clana, poslodavac je dužan donijeti pisanu odluku koju dostavlja radniku. (3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. (4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. (5) Maloljetni radnik, trudnica, majka odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na cuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad.

Nocni rad
Clan 40.

(1) Rad u vremenu izmedu 22 sata uvecer i 6 sati ujutro iduceg dana, a u poljoprivredi izmedu 22 sata i 5 sati ujutro, smatra se nocnim radom, ako za odredeni slucaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drugacije odredeno. (2) Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljucuju i nocni rad mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u nocnoj smjeni radi uzastopno najduže jednu sedmicu.

Posebna zaštita radnika koji rade nocu
Clan 41.

(1) Poslodavac je pri organizaciji nocnog rada ili rada u smjeni dužan voditi posebnu brigu o organizaciji rada prilagodenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s prirodom posla koji se obavlja nocu ili u smjeni. (2) Poslodavac je dužan nocnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s prirodom posla koji obavljaju, kao i sredstva zaštite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba. (3) Radnicima koji rade nocu poslodavac je dužan osigurati periodicne ljekarske preglede najmanje jednom u dvije godine. (4) Ako se na ljekarskom pregledu iz stava 3. ovog clana utvrdi da radniku prijeti nastanak invalidnosti zbog rada nocu, poslodavac mu je dužan ponuditi zakljucivanje ugovora o radu za obavljanje istih ili drugih poslova izvan nocnog rada, ukoliko takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogucnost rasporeda radnika na druge poslove. (5) Zabranjen je nocni rad trudnica pocev od šestog mjeseca trudnoce, majki i usvojitelja, kao i lica kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na cuvanje i odgoj, i to do navršene dvije godine života djeteta.

Nocni rad maloljetnih radnika
Clan 42.

(1) Zabranjen je nocni rad maloljetnih radnika. (2) Za maloljetne radnike u industriji, rad u vremenu izmedu 19 sati uvecer i 7 sati ujutro iduceg dana, smatra se nocnim radom. (3) Za maloljetne radnike koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu izmedu 20 sati uvecer i 6 sati ujutro iduceg dana, smatra se nocnim radom. (4) Izuzetno, maloljetni radnici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane nocnog rada u slucaju havarija, više sile i zaštite interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), na osnovu saglasnosti inspekcije rada kantona (daljem tekstu: nadležna inspekcija rada). (5) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Federalni ministar) ce pravilnikom propisati koje se djelatnosti smatraju industrijom u smislu stava 2. ovog clana.

Obaveza vodenja evidencija
Clan 43.

(1) Poslodavac je dužan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu. (2) Evidencija iz stava 1. ovog clana mora sadržavati podatke o pocetku i završetku radnog vremena, smjenama i druge podatke o prisustvu radnika na radu. (3) Poslodavac je dužan, pored evidencija iz stava 1. ovog clana, voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni-maticna evidencija. (4) Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev predociti evidencije iz st. 1. i 3. ovog clana. (5) Federalni ministar ce pravilnikom propisati sadržaj i nacin vodenja evidencija iz st. 1. i 3. ovog clana.

V. ODMORI I ODSUSTVA Odmor u toku radnog vremena
Clan 44.

(1) Radnik koji radi duže od šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. (2) Poslodavac je dužan radniku, na njegov zahtjev, omoguciti odmor iz stava 1. ovog clana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice. (3) Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog clana ne uracunava se u radno vrijeme. (4) Nacin i vrijeme korištenja odmora iz st. 1. i 2. ovog clana ureduje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Dnevni odmor
Clan 45.

(1) Radnik ima pravo na odmor izmedu dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. (2) Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne radnike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Sedmicni odmor
Clan 46.

(1) Radnik ima pravo na sedmicni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedmicnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu odredenom prema dogovoru poslodavca i radnika koji ne može biti duži od dvije sedmice. (2) Od radnika se može tražiti da radi na dan svog sedmicnog odmora samo u slucaju više sile, vanrednog povecanja obima posla ukoliko poslodavac ne može primijeniti druge mjere, sprjecavanja gubitka kvarljive robe kao i u drugim slucajevima utvrdenim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. (3) Radniku se ne može uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmicni odmor.

Minimalni godišnji odmor
Clan 47.

(1) Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na placeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih dana. (2) Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

Sticanje prava na godišnji odmor
Clan 48.

(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmedu dva radna odnosa duži od 15 dana, stice pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. (2) Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog clana, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. (3) Odsustvo sa rada zbog privremene sprijecenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog clana.

Nacin korištenja godišnjeg odmora
Clan 49.

(1) Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraceg propisanog ovim zakonom, ureduje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (2) U trajanje godišnjeg odmora ne uracunava se vrijeme privremene sprijecenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja. (3) Pri utvrdivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporedeno na nacin kako je utvrdeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
Clan 50.

(1) Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela. (2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. (3) Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava 2. ovog clana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu. (4) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

Zaštita prava na godišnji odmor
Clan 51.

(1) Radnik se ne može odreci prava na godišnji odmor. (2) Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slucaju iz clana 52. stav 4. ovog zakona.

Korištenje godišnjeg odmora
Clan 52.

(1) Plan korištenja godišnjeg odmora utvrduje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajuci u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika. (2) Poslodavac je dužan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora. (3) Radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu place, u visini place koju bi ostvario da je radio. (4) U slucaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Placeno odsustvo
Clan 53.

(1) Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak, porodaja supruge, teže bolesti i smrti clana uže obitelji, odnosno domacinstva, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. (2) Clanom uže obitelji, u smislu stava 1. ovog clana, smatraju se: bracni odnosno vanbracni partner, dijete (bracno, vanbracno, usvojeno, pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, ocuh, maceha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braca i sestre. (3) Radnik ima pravo na placeno odsustvo za vrijeme obrazovanja ili strucnog osposobljavanja i usavršavanja, te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odredenu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. (4) Radnik dobrovoljni davalac krvi, za svako darivanje ima pravo na najmanje jedan dan placenog odsustva. (5) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme placenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu. (6) Radnik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Neplaceno odsustvo
Clan 54.

(1) Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade place - neplaceno odsustvo. (2) Uvjeti i vrijeme korištenja neplacenog odsustva ureduju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. (3) Poslodavac je dužan omoguciti radniku odsustvo do cetiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu place - placeno odsustvo. (4) Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog clana prava i obaveze radnika koji se sticu na radu i po osnovu rada, miruju.

VI. ZAŠTITA RADNIKA Sigurnost i zdravlje na radu
Clan 55.

(1) Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omoguciti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošcu i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada. (2) Radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zaštite predvidene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim važecim propisima. (3) Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite predvidene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome je dužan odmah obavijestiti poslodavca i nadležnu inspekciju rada. (4) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3. ovog clana ima pravo na naknadu place kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predvidene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije rasporeden na druge odgovarajuce poslove.

Obaveze radnika i poslodavca
Clan 56.

(1) Prilikom zakljucivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa,radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogucava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi u dodir u izvršavanju ugovora o radu. (2) Radi utvrdivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odredenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled. (3) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog clana snosi poslodavac.

Zaštita maloljetnika
Clan 57.

(1) Maloljetnik ne može da radi na narocito teškim fizickim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli štetno i sa povecanim rizikom da uticu na njegov život i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizicke osobine. (2) Federalni ministar posebnim propisom utvrdit ce poslove iz stava 1. ovog clana. (3) Inspektor rada zabranit ce rad maloljetnika na poslovima iz stava 1. ovog clana. (4) U slucaju iz stava 3. ovog clana poslodavac je dužan maloljetnom radniku ponuditi zakljucivanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajucih poslova, a ako takvih poslova nema, dužan mu je ponuditi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za druge odgovarajuce poslove. (5) Ukoliko nakon prekvalifikacije ili dokvalifikacije iz stava 4, ovog clana ne postoje poslovi koje maloljetni radnik može obavljati poslodavac mu može otkazati ugovor o radu na nacin i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Ljekarski pregled maloljetnika
Clan 58.

(1) Maloljetni radnik, u cilju zaštite njegovog zdravlja i psihofizickog razvoja, ima pravo na ljekarski pregled najmanje jednom u dvije godine. (2) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 1. ovog clana snosi poslodavac.

Zaštita žena
Clan 59.

Žena ne može biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u slucaju ako je zaposlena na rukovodecem mjestu koje ne zahtijeva fizicki rad ili u službama zdravstvene i socijalne zaštite, odnosno ako žena mora provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne ukljucuje fizicki rad.

Zabrana nejednakog postupanja
Clan 60.

(1) Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoce niti može za vrijeme trudnoce, korištenja porodajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava iz cl. 63., 64. i 65. ovog zakona otkazati ugovor o radu ženi, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava. (2) Prestanak ugovora o radu na odredeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu u smislu stava 1. ovog clana. (3) Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoci, osim ako radnica zahtijeva odredeno pravo predvideno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Privremeni raspored žene za vrijeme trudnoce
Clan 61.

(1) Poslodavac je dužan ženu za vrijeme trudnoce, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar. (2) Ako poslodavac nije u mogucnosti da osigura rasporedivanje žene u smislu stava 1. ovog clana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. (3) Privremeni raspored iz stava 1. ovog clana ne može imati za posljedicu smanjenje place žene. (4) Ženu, iz stava 1. ovog clana, poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.

Porodajno odsustvo
Clan 62.

(1) Za vrijeme trudnoce, porodaja i njege djeteta, žena ima pravo na porodajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. (2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpocne porodajno odsustvo 28 dana prije ocekivanog datuma porodaja. (3) Žena može koristiti krace porodajno odsustvo, ali ne krace od 42 dana poslije porodaja. (4) Nakon 42 dana poslije porodaja pravo na porodajno odsustvo može koristiti i radnik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju. (5) Radnik – otac djeteta može koristiti pravo iz stava 1. ovog clana i u slucaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porodajno odsustvo.

Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porodajnog odsustva
Clan 63.

(1) Nakon isteka porodajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, trece i svako slijedece dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predvideno duže trajanje ovog prava. (2) Pravo iz stava 1. ovog clana može koristiti i radnik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine života djeteta
Clan 64.

Nakon isteka godine dana života djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojacana briga i njega.

Pravo žene na odsustvo radi dojenja
Clan 65.

(1) Žena koja doji dijete, a koja nakon korištenja porodajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine života djeteta. (2) Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog clana racuna se u puno radno vrijeme.

Pravo na porodajno odsustvo u slucaju gubitka djeteta
Clan 66.

Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodajnog odsustva, ima pravo da produži porodajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog ljekara, potrebno da se oporavi od porodaja i psihickog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od porodaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porodajnog odsustva.

Pravo na odsustvo nakon isteka porodajnog odsustva
Clan 67.

(1) Jedan od roditelja može da odsustvuje sa rada do tri godine života djeteta, ako je to predvideno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. (2) Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1. ovog clana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.

Naknada place za vrijeme porodajnog odsustva i rada sa polovinom punog radnog
vremena
Clan 68.

(1) Za vrijeme korištenja porodajnog odsustva, radnik ima pravo na naknadu place, u skladu sa posebnim zakonom. (2) Pored prava iz stava 1. ovog clana, radniku se može isplatiti i razlika do pune place na teret poslodavca. (3) Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz cl. 63. i 64. ovog zakona, radnik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu place, u skladu sa posebnim zakonom.

Prava roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju
Clan 69.

(1) Jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima

pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slucaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove. (2) Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog clana, pripada pravo na naknadu place, u skladu sa zakonom. (3) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog clana, ne može se narediti da radi nocu, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani pristanak.

Prava usvojioca djeteta i lica kojem je dijete povjereno na cuvanje i odgoj
Clan 70.

Prava iz clana 62. st. 1. i 3. i cl. 63., 64., 67., 68. i 69. ovog zakona može koristiti jedan od usvojilaca djeteta ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na cuvanje i odgoj.

Zaštita radnika u slucaju privremene sprijecenosti za rad zbog povrede na radu ili
profesionalnog oboljenja
Clan 71.

(1) Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene sprijecenosti za rad zbog lijecenja ili oporavka, osim ako je pocinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu. (2) U slucajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog clana, radniku ne može prestati ugovor o radu koji je zakljucen na odredeno vrijeme, osim ako je pocinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu. (3) U slucaju iz stava 2. ovog clana ugovor o radu na odredeno vrijeme se nece smatrati ugovorom o radu na neodredeno vrijeme u smislu clana 22. stav 4. ovog zakona.

Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene sprijecenosti za rad
Clan 72.

(1) Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa. (2) Radnik koji je bio privremeno sprijecen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon lijecenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene sprijecenosti za rad. (3) Ukoliko ne postoji mogucnost da se radnik koji je bio privremeno sprijecen za rad duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuce poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj strucnoj spremi i radnim sposobnostima. (4) Ukoliko ne postoji mogucnost rasporedivanja iz stava 3. ovog clana, poslodavac može, nakon provedenih konsultacija sa vijecem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu. (5) Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja sprijecenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj sprijecenosti za rad.

Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti
Clan 73.

Ako nadležna ustanova za medicinsko vještacenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije), poslodavac mu je dužan u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban, ako takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogucnost rasporeda radnika na druge poslove.

Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti
Clan 74.

(1) Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeca zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vijece zaposlenika odnosno sindikat formiran. (2) Ukoliko vijece zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog clana rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka. (3) U slucaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog clana, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uvecanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz clana 111. ovog zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

VII. PLACA I NAKNADA PLACE Pravo na placu
Clan 75.

(1) Placa radnika utvrduje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. (2) Placa za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne place, dijela place za radni ucinak i uvecane place uz clana 76. ovog zakona, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. (3) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrduju se elementi za odredivanje osnovne place i dijela place po osnovu radnog ucinka.

Pravo na povecanu placu
Clan 76.

Radnik ima pravo na povecanu placu za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i nocni rad, te za rad na dan sedmicnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom odredeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Jednakost placa
Clan 77.

(1) Poslodavac je dužan radnicima isplatiti jednake place za rad jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, spolnu, politicku i sindikalnu pripadnost kao i drugi diskriminatorni osnov iz clana 8. stav 1. ovog zakona. (2) Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji zahtijeva isti stepen strucne spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost, fizicki i intelektualni rad, vještine, uslove rada i rezultate rada.

Najniža placa
Clan 78.

(1) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrduje se najniža placa. (2) Najniža placa odreduje se na osnovu najniže cijene rada utvrdene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. (3) Uskladivanje najniže place vrši Vlada Federacije uz prethodne konsultacije sa Ekonomsko- socijalnim vijecem za teritoriju Federacije BiH, u skladu sa kretanjem indeksa potrošackih cijena, najmanje jednom godišnje. (4) Poslodavac ne može radniku obracunati i isplatiti placu manju od place utvrdene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Isplata place
Clan 79.

(1) Placa se isplacuje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji ne mogu biti duži od 30 dana. (2) Placa i naknada place se isplacuje u novcu. (3) Prilikom isplate place poslodavac je dužan radniku uruciti pisani obracun place. (4) Pojedinacne isplate place nisu javne.

Obracun place
Clan 80.

(1) Poslodavac koji ne isplati placu u roku iz clana 79. stav 1. ovog zakona ili je ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata place, radniku uruciti obracun place koju je bio dužan isplatiti. (2) Obracun iz stava 1. ovog clana smatra se izvršnom ispravom.

Naknada place
Clan 81.

(1) Radnik ima pravo na naknadu place za period odsustvovanja sa rada iz opravdanih razloga predvidenih zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (godišnji odmor, privremena sprijecenost za rad, porodajno odsustvo, placeno odsustvo i sl.). (2) Period iz stava 1. ovog clana za koji se naknada isplacuje na teret poslodavca utvrduje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (3) Radnik ima pravo na naknadu place za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv (viša sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Zaštita place i naknade place
Clan 82.

(1) Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskracivanjem isplate place ili nekog njenog dijela, odnosno uskracivanjem isplate naknade place ili dijela naknade place. (2) Saglasnost radnika iz stava 1. ovog clana ne može se dati prije nastanka potraživanja.

Prisilna obustava place i naknade place
Clan 83.

Placa ili naknada place radnika može se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim se regulira izvršni postupak.

VIII. IZUMI, PREDMETI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I TEHNICKA
UNAPREÐENJA RADNIKA Postupanje u slucaju izuma, predmeta industrijskog
dizajna i tehnickog unapredenja na radu ili u vezi sa radom
Clan 84.

(1) Radnik je dužan da obavijesti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna odnosno tehnickom unapredenju koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom. (2) Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna u smislu stava 1. ovog clana, odredeni su propisima iz oblasti industrijskog vlasništva. (3) Radnik je obavezan da cuva kao poslovnu tajnu podatke o izumu, odnosno predmetima industrijskog dizajna i ne smije ih bez odobrenja poslodavca dati trecem licu. (4) Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna ostvareni na radu ili u vezi s radom pripadaju poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrdenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. (5) O svom izumu, predmetima industrijskog dizajna koji nije ostvaren na radu ili u vezi s radom, radnik je dužan obavijestiti poslodavca ako je izum u vezi s djelatnošcu poslodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u vezi s izumom.

(6) Ako poslodavac primijeni tehnicko unapredenje odnosno tehnicko rješenje ostvareno racionalizacijom odnosno novatorskim rješenjima koje je predložio radnik, obavezan je radniku isplatiti naknadu koja se utvrduje kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

IX. ZABRANA TAKMICENJA RADNIKA SA POSLODAVCEM Zakonska zabrana
takmicenja
Clan 85.

Radnik može, samo uz prethodno odobrenje poslodavca, za svoj ili tudi racun ugovarati i obavljati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Ugovorena zabrana takmicenja
Clan 86.

(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odredeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine, radnik ne može zaposliti kod drugog lica koje je u tržišnoj utakmici sa poslodavcem i da ne može za svoj ili za racun treceg lica, ugovarati i obavljati poslove kojima se takmici sa poslodavcem. (2) Ugovor iz stava 1. ovog clana zakljucuje se u pisanoj formi ili može biti sastavni dio ugovora o radu.

Naknada u slucaju ugovorene zabrane takmicenja
Clan 87.

(1) Ugovorena zabrana takmicenja obavezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da ce radniku za vrijeme trajanja zabrane isplacivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosjecne place isplacene radniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. (2) Naknadu iz stava 1. ovog clana poslodavac je dužan isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. (3) Visina naknade iz stava 1. ovog clana uskladuje se na nacin i pod uvjetima utvrdenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Prestanak ugovorene zabrane takmicenja
Clan 88.

Uvjeti i nacin prestanka zabrane takmicenja ureduju se ugovorom izmedu poslodavca i radnika.

X. NAKNADA ŠTETE Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu
Clan 89.

(1) Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi. (2) Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je prouzrokovao. (3) Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknaduju u jednakim dijelovima. (4) Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivicnim djelom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Odredivanje paušalnog iznosa štete
Clan 90.

(1) Ako se naknada štete ne može utvrditi u tacnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu može se predvidjeti da se visina naknade štete utvrduje u paušalnom iznosu, nacin utvrdivanja paušalnog iznosa i organ koji tu visinu utvrduje kao i druga pitanja u vezi sa ovom naknadom. (2) Ako je prouzrokovana šteta mnogo veca od utvrdenog paušalnog iznosa naknade štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.

Odgovornost za štetu prouzrokovanu trecem licu
Clan 91.

Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu trecem licu, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplacene trecem licu.

Smanjenje i oslobadanje od obaveze naknade štete
Clan 92.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrduju se uvjeti i nacin smanjenja ili oslobadanja radnika od obaveze naknade štete.

Odgovornost poslodavca za štetu prouzrokovanu radniku
Clan 93.

(1) Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po opcim propisima obligacionog prava. (2) Pravo na naknadu štete iz stava 1. ovog clana, odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. (3) Naknada place koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom štete.

XI. PRESTANAK UGOVORA O RADU Nacini prestanka ugovora o radu
Clan 94.

Ugovor o radu prestaje: a. smrcu radnika; b. sporazumom poslodavca i radnika; c. kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugacije ne dogovore; d. kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina, ako se poslodavac i radnik drugacije ne dogovore; e. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti; f. otkazom ugovora o radu; g. istekom vremena na koje je zakljucen ugovor o radu na odredeno vrijeme; h. ako radnik bude osuden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne; i. ako radniku bude izrecena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca - pocetkom primjene te mjere; j. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

Sporazum o prestanku ugovora o radu
Clan 95.

(1) Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanoj formi. (2) Sporazumom iz stava 1. ovog clana utvrduju se rok u kojem radni odnos prestaje, te sva ostala medusobna prava i obaveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze.

Otkaz ugovora o radu
Clan 96.

(1) Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako: a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehnickih ili organizacijskih razloga, ili b. radnik nije u mogucnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa. (2) Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slucajevima iz stava 1. ovog clana, ako se ne može osnovano ocekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima. (3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. tacka a. ovog clana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom strucne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje onim radnicima ciji su ugovori o radu otkazani.

Otkaz poslodavca bez obaveze poštivanja otkaznog roka
Clan 97.

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slucaju da je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano ocekivati od poslodavca da nastavi radni odnos. (2) U slucaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku. (3) Pisano upozorenje iz stava 2. ovog clana sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predvidenog otkaznog roka za slucaj da se prijestup ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca. (4) Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvrduju se vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog clana.

Neopravdani razlozi za otkaz
Clan 98.

Neopravdani razlozi za otkaz su: a. privremena sprijecenost za rad zbog bolesti ili povrede; b. podnošenje žalbe ili tužbe odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obracanje radnika nadležnim organima izvršne vlasti; c. obracanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim licima ili nadležnim organima državne vlasti

Otkaz radnika bez obaveze poštivanja otkaznog roka
Clan 99.

(1) Radnik može otkazati ugovor o radu bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slucaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano ocekivati od radnika da nastavi radni odnos. (2) U slucaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog clana radnik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.

Rok za otkaz ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka
Clan 100.

U slucajevima iz cl. 97. i 99. ovog zakona, ugovor o radu može se otkazati u roku od 60 dana od dana saznanja za cinjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u roku od jedne godine od dana ucinjene povrede.

Omogucavanje iznošenja odbrane radnika
Clan 101.

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika, obavezan je omoguciti radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.

Teret dokazivanja
Clan 102.

U slucaju spora zbog otkaza ugovora o radu, na poslodavcu je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu u smislu clana 96. stav 1. tac. a. i b. i clana 97. st. 1. i

  1. ovog zakona.
Saglasnost za otkaz sindikalnom povjereniku
Clan 103.

(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac, bez prethodne saglasnosti federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može: a. otkazati ugovor o radu, ili b. na drugi nacin ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika. (2) Sindikalnim povjerenikom u smislu stava 1. ovog clana smatra se radnik koji je ovlašteni predstavnik sindikata organiziranog kod poslodavca u skladu sa propisima o organiziranju i djelovanju sindikata. (3) Ukoliko nadležno ministarstvo uskrati saglasnost iz stava 1. ovog clana, poslodavac može u roku od 30 dana od dana dostave takve odluke zatražiti da saglasnost zamijeni sudska odluka.

Pisana forma otkaza
Clan 104.

(1) Otkaz se daje u pisanoj formi. (2) Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazložiti otkaz. (3) Otkaz se dostavlja radniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

Trajanje otkaznog roka
Clan 105.

(1) Otkazni rok ne može biti kraci od sedam dana u slucaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraci od 14 dana u slucaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. (2) Otkazni rok pocinje da tece od dana urucenja otkaza radniku odnosno poslodavcu. (3) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

Prava radnika u slucaju nezakonitog otkaza
Clan 106.

(1) Ako radnik, na zahtijev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu place i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. (2) Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit može poslodavca obavezati da: a. vrati radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajuce poslove i isplati mu naknadu place u visini place koju bi radnik ostvario da je radio i nadoknadi mu štetu, ili b. isplati radniku:

  • naknadu place u visini place koju bi radnik ostvario da je radio;
  • naknadu štete za pretrpljenu štetu;
  • otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
  • druge naknade na koje radnik ima pravo, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (3) Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete. (4) Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu može tražiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vracanju na rad, do okoncanja sudskog spora.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
Clan 107.

(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slucaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi radniku zakljucivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. (2) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog clana, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora. (3) O ponudi za zakljucivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne može biti kraci od osam dana.

Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto
Clan 108.

(1) U hitnim slucajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika, iznenadno povecanje obima posla, sprjecavanje nastanka vece štete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i sl.) poslodavac može donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najduže do 60 dana u toku jedne kalendarske godine. (2) U slucaju iz stava 1. ovog clana, placa radnika i druge naknade se obracunavaju kao da je radio na radnom mjestu za koje ima zakljucen ugovor o radu. (3) Zahtjev za zaštitu prava, podnesen protiv odluke iz stava 1. ovog clana ne odlaže njeno izvršenje.

Program zbrinjavanja viška radnika
Clan 109.

Poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika, a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehnickih ili organizacijskih razloga otkaže ugovor o radu najmanje petorici radnika, dužan je da se konsultira sa vijecem zaposlenika i sindikatom.

Obaveza konsultiranja
Clan 110.

(1) Obaveza konsultiranja u smislu clana 109. ovog zakona: a. zasniva se na aktu u pisanoj formi koji je pripremio poslodavac; b. zapocinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu radnicima na koje se odnosi. (2) Akt u pisanoj formi iz stava 1. ovog clana dostavlja se vijecu zaposlenika ili sindikatu prije pocetka konsultiranja, a sadrži, narocito, slijedece podatke:

  • razloge za predvideno otkazivanje ugovora o radu;
  • broj, kategoriju i spol radnika za cije je ugovore predviden otkaz;
  • mjere za koje poslodavac smatra da se pomocu njih mogu izbjeci neki ili svi predvideni otkazi (npr. rasporedivanje radnika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno, privremeno skracivanje radnog vremena);
  • mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoci radnicima da nadu zaposlenje kod drugog poslodavca;
  • mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalifikacije radnika radi zapošljavanja kod drugog poslodavca. (3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, u smislu clana 109. ovog zakona, poslodavac namjerava da zaposli radnike sa istim kvalifikacijama i stepenom strucne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje onim radnicima ciji su ugovori o radu otkazani.
Otpremnina
Clan 111.

(1) Radnik koji je sa poslodavcem zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme, a kojem

poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreduje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. (2) Otpremnina iz stava 1. ovog clana utvrduje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trecine prosjecne mjesecne place isplacene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. (3) Otpremnina iz stava 2. ovog clana ne može biti veca od šest prosjecnih mjesecnih placa isplacenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. (4) Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog clana, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. (5) Nacin, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovog clana, utvrduju se pisanim ugovorom izmedu radnika i poslodavca.

XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA Odlucivanje o
pravima i obavezama iz radnog odnosa
Clan 112.

(1) O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odlucuje, u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlašteno lice odredeno statutom ili aktom o osnivanju. (2) Ako je poslodavac fizicko lice može pisanom punomoci ovlastiti drugo poslovno sposobno punoljetno lice da ga zastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom.

Ostvarivanje pojedinacnih prava radnika
Clan 113.

U ostvarivanju pojedinacnih prava iz radnog odnosa radnik može zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred nadležnim sudom i drugim organima, u skladu sa ovim zakonom.

Zaštita prava iz radnog odnosa
Clan 114.

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrijedeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. (2) Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja dogovora o mirnom rješavanju spora iz clana 116. stav 1. ovog zakona ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljem roku od 90 dana podnijeti tužbu pred nadležnim sudom. (3) Zaštitu povrijedenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno

poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog clana, osim u slucaju zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novcano potraživanje iz radnog odnosa.

Zastara novcanih potraživanja
Clan 115.

Sva novcana potraživanja iz radnog odnosa zastarjevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze.

Mirno rješavanje sporova
Clan 116.

(1) Prije podnošenja tužbe radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o mirnom rješavanju spora na nacin i pod uvjetima predvidenim zakonom. (2) Ukoliko se postupak iz stava 1. ovog clana ne okonca u razumnom roku, koji ne može biti duži od 60 dana ili se postupak mirenja okonca neuspješno, radnik ima pravo da podnese tužbu nadležnom sudu, u rokovima iz clana 114. ovog zakona koji teku od dana okoncanja postupka mirenja.

Prenošenje ugovora o radu u slucaju promjene poslodavca
Clan 117.

(1) U slucaju statusne promjene poslodavca, odnosno promjene poslodavca u skladu sa zakonom (spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika društva i dr.) ili u slucaju promjene vlasništva nad kapitalom poslodavca, svi ugovori o radu koji važe na dan promjene poslodavca, uz pisanu saglasnost radnika, prenose se na novog poslodavca (poslodavac pravni sljednik). (2) Radnik ciji se ugovor o radu prenese na nacin iz stava 1. ovog clana zadržava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenosa ugovora o radu. (3) Poslodavac - pravni prethodnik dužan je o prenošenju ugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanim putem obavijestiti radnike ciji se ugovori o radu prenose.

XIII. PRAVILNIK O RADU Obaveza donošenja pravilnika o radu
Clan 118.

(1) Poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureduju place, organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja znacajna za radnika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. (2) O donošenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa sindikatom odnosno vijecem zaposlenika ukoliko su formirani. (3) Pravilnik iz stava 1. ovog clana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu

osmog dana od dana objavljivanja. (4) Sindikat odnosno vijece zaposlenika može od nadležnog suda zatražiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažecim.

XIV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUCIVANJU - VIJECE
ZAPOSLENIKA Pravo formiranja Vijeca zaposlenika
Clan 119.

(1) Radnici kod poslodavca koji zapošljava najmanje 30 radnika, imaju pravo da formiraju vijece zaposlenika, koje ce ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa. (2) Ako kod poslodavca nije formirano vijece zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja vijeca zaposlenika, u skladu sa zakonom.

Prijedlog za formiranje Vijeca zaposlenika
Clan 120.

Vijece zaposlenika formira se na prijedlog reprezentativnog sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca.

Nacin i postupak formiranja Vijeca zaposlenika
Clan 121.

Nacin i postupak formiranja vijeca zaposlenika, kao i druga pitanja vezana za rad i djelovanje vijeca zaposlenika, ureduju se zakonom.

XV. REPREZENTATIVNOST SINDIKATA I UDRUŽENJA POSLODAVACA Uvjeti
reprezentativnosti sindikata
Clan 122.

(1) Sindikat se smatra reprezentativnim: a. ako je registrovan kod nadležnog organa, u skladu sa zakonom; b. ako se finansira pretežno iz clanarina i drugih vlastitih izvora; c. ako ima potreban procenat uclanjenosti zaposlenih, u skladu sa ovim zakonom.

Reprezentativnost sindikata kod poslodavca
Clan 123.

Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se sindikat u koji je uclanjeno najmanje 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca.

Reprezentativnost sindikata za podrucje djelatnosti
Clan 124.

Reprezentativnim sindikatom za jedno ili više podrucja djelatnosti smatra se sindikat koji, pored uvjeta iz clana 122. ovog zakona ispunjava i uvjet da ima najmanje 30% clanova od ukupnog broja zaposlenih u podrucju djelatnosti (grani) na teritoriji Federacije, odnosno podrucju kantona.

Reprezentativnost sindikata za teritoriju Federacije
Clan 125.

Reprezentativnim sindikatom za teritoriju Federacije smatra se onaj sindikat koji, pored uvjeta iz clana 122.ovog zakona, ima najmanje 30% clanova, u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Federaciji, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Uvjeti za reprezentativnost sindikata kantona
Clan 126.

Ukoliko je sindikat kantona organizacioni dio sindikata iz cl. 124. i 125. ovog zakona smatra se da ispunjava uvjete iz clana 122. tac. a. i b.

Reprezentativni sindikat
Clan 127.

Ako sindikat iz cl. 123., 124. i 125. ovog zakona ne ispunjava uvjet u pogledu procenta broja clanova u odnosu na ukupan broj zaposlenih, reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat sa najvecim brojem uclanjenih od ukupnog broja zaposlenih.

Uvjeti za reprezentativnost udruženja poslodavaca
Clan 128.

(1) Udruženje poslodavaca smatra se reprezentativnim: a. ako je upisano u registar u skladu sa zakonom; b. ako ima potreban broj clanova; c. ako se finansira pretežno iz clanarina i drugih vlastitih izvora. (2) Reprezentativnim udruženjem poslodavaca u smislu stava 1. ovog clana smatra se udruženje poslodavaca ciji clanovi zapošljavaju najmanje 20% od ukupnog broja zaposlenih u privredi na teritoriju Federacije, odnosno podrucju kantona. (3) Ako ni jedno udruženje poslodavaca ne ispunjava uvjet iz stava 2. ovog clana,

reprezentativnim udruženjem poslodavaca smatra se udruženje ciji clanovi zapošljavaju najveci broj zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije, odnosno podrucju kantona. (4) Ukoliko je udruženje poslodavaca kantona organizacioni dio Udruženja poslodavaca Federacije, smatra se da ispunjava uvjete iz stava 1.ovog clana.

Postupak utvrdivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca
Clan 129.

(1) Reprezentativnost sindikata kod poslodavca utvrduje poslodavac na zahtjev sindikata koji djeluje kod poslodavca u prisustvu predstavnika zainteresiranih sindikata, u skladu sa ovim zakonom. (2) Uz zahtjev se podnose dokazi o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti utvrdenih u clanu 122. ovog zakona i izjava lica ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje sindikata. (3) Ukoliko je sindikat kod poslodavca dio sindikata registrovanog kod nadležnog organa u skladu sa zakonom, uz zahtjev za utvrdivanje reprezentativnosti podnosi rješenje o upisu tog sindikata u registar udruženja i potvrdu tog sindikata da je njegov sastavni dio. (4) O zahtjevu iz stava 1. ovog clana poslodavac odlucuje rješenjem na osnovu podnesenih dokaza o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. (5) Ako poslodavac u roku iz stava 4. ovog clana ne utvrdi reprezentativnost sindikata ili ukoliko sindikat smatra da mu reprezentativnost nije utvrdena u skladu sa ovim zakonom, o reprezentativnosti sindikata kod poslodavca može, na zahtjev sindikata, da odlucuje federalno odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rad.

Postupak utvrdivanja reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca na teritoriji
Federacije odnosno podrucju kantona
Clan 130.

(1) Reprezentativnost sindikata odnosno udruženja poslodavaca na teritoriji Federacije, odnosno podrucju kantona, na zahtjev zainteresiranih strana utvrduje federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rad. (2) Broj zaposlenih utvrduje se na osnovu podataka nadležnih institucija, koje nadležno ministarstvo pribavlja službenim putem. (3) Poslodavac je dužan da na zahtjev sindikata izda potvrdu o broju zaposlenih. (4) Federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rad, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 1. ovog clana, donosi rješenje o utvrdivanju reprezentativnosti sindikata, odnosno udruženja poslodavaca ako su ispunjeni uvjeti utvrdeni ovim zakonom. (5) Protiv rješenja iz stava 4. ovog clana može se pokrenuti upravni spor.

Ovlaštenja reprezentativnog sindikata i udruženja poslodavaca
Clan 131.

(1) Sindikat odnosno udruženje poslodavaca kome je utvrdena reprezentativnost u skladu sa ovim zakonom ima pravo:

a. zastupati svoje clanove pred poslodavcem, organima vlasti, udruženjima poslodavaca, drugim institucijama odnosno pravnim licima; b. kolektivno pregovarati i zakljucivati kolektivne ugovore; c. ucestvovati u bipartitnim i tripartitnim tijelima sastavljenim od predstavnika organa vlasti, udruženja poslodavaca i sindikata i d. na druga prava u skladu sa zakonom. (2) Pravo zastupanja svojih clanova pred poslodavcem imaju svi sindikati u skladu sa pravilima o organiziranju i djelovanju sindikata.

Preispitivanje utvrdene reprezentativnosti
Clan 132.

Sindikat i poslodavci, odnosno njihova udruženja mogu podnijeti zahtjev za preispitivanje utvrdene reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promijenjene cinjenice na osnovu kojih je utvrdena reprezentativnost po isteku roka od jedne godine od dostave rješenja o utvrdivanju reprezentativnosti.

Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca
Clan 133.

(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata osnovanog kod poslodavca, podnosi se poslodavcu kod kojeg je osnovan sindikat. (2) U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o registraciji, razlozi zbog kojih se zahtijeva preispitivanje reprezentativnosti i dokazi koji na to ukazuju. (3) Poslodavac je dužan da u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva isti dostavi sindikatu cija reprezentativnost se preispituje. (4) Sindikat je dužan da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 3. ovog clana dostavi poslodavcu dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti. (5) Na odluku poslodavca o utvrdenoj reprezentativnosti može se uputiti žalba federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu nadležnom za rad u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca za teritoriju
Federacije odnosno kantona
Clan 134.

(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata odnosno udruženja poslodavaca za teritoriju Federacije odnosno podrucje kantona, podnosi se federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu nadležnom za rad i sadrži broj akta o registraciji, razloge zbog kojih se zahtjeva preispitivanje reprezentativnosti i dokaze koji na to ukazuju. (2) Nadležno ministarstvo iz stava 1. ovog clana je dužno u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva isti dostaviti sindikatu odnosno udruženju poslodavaca cija se reprezentativnost preispituje, radi dokazivanja postojece reprezentativnosti, u skladu sa ovim zakonom.

(3) Sindikat odnosno udruženje poslodavaca dužni su da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 2. ovog clana dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.

Primjena Zakona o upravnom postupku
Clan 135.

Na postupak u vezi sa utvrdivanjem reprezentativnosti sindikata odnosno udruženja poslodavaca koji nije ureden ovim zakonom shodno se primjenjuje Zakon o upravnom postupku.

Objavljivanje rješenja o reprezentativnosti odnosno gubitku reprezentativnosti
Clan 136.

Rješenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca za teritoriju Federacije, objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

XVI. KOLEKTIVNI UGOVORI Vrste kolektivnih ugovora
Clan 137.

(1) Kolektivni ugovor može se zakljuciti kao opci, granski i pojedinacni (kod poslodavca). (2) Opci kolektivni ugovor zakljucuje se za teritoriju Federacije, a granski kolektivni ugovori za teritoriju Federacije ili podrucje jednog ili više kantona.

Strane u kolektivnom pregovaranju
Clan 138.

(1) Opci kolektivni ugovor zakljucuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriji Federacije. (2) Granski kolektivni ugovor zakljucuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ili više podrucja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacije odnosno podrucju jednog ili više kantona. (3) Granske kolektivne ugovore za zaposlene u organima državne službe, sudske vlasti, javnih ustanova i drugih budžetskih korisnika zakljucuju nadležna ministarstva, odnosno Vlada Federacije i nadležna ministarstva i vlade kantona s jedne strane i reprezentativni sindikati državnih službenika i namještenika, javnih ustanova i drugih budžetskih korisnika s druge strane. (4) Pojedinacni kolektivni ugovor zakljucuje reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac. (5) U postupku pregovaranja radi zakljucivanja kolektivnih ugovora iz st. 1., 2. i 3. ovog clana, reprezentativni sindikat dužan je da saraduje sa drugim sindikatima sa manjim brojem clanova, radi izražavanja interesa i zaposlenih koji su uclanjeni u taj sindikat.

Postupak kolektivnog pregovaranja
Clan 139.

(1) Sve strane u kolektivnom pregovaranju vodit ce pregovore u dobroj vjeri i preduzet ce razumne napore da se zakljuci kolektivni ugovor. (2) Postupak kolektivnog pregovaranja i zakljucivanja kolektivnih ugovora pokrece se na osnovu pisane inicijative jedne od ugovornih strana. (3) Ako se u toku pregovora u roku od 45 dana ne postigne saglasnost za zakljucivanje kolektivnog ugovora, ucesnici mogu da obrazuju arbitražu za rješavanje spornih pitanja.

Forma i trajanje kolektivnih ugovora
Clan 140.

(1) Kolektivni ugovor zakljucuje se u pisanoj formi. (2) Kolektivni ugovor može se zakljuciti na odredeno vrijeme, koje ne može biti duže od tri godine. (3) Kolektivni ugovor prestaje da važi istekom roka iz stava 2. ovog clan, a primjenjivace se najduže 90 dana nakon isteka roka na koji je zakljucen. (4) Kolektivni ugovor iz stava 2. ovog clana može se produžiti sporazumom strana koje su ga zakljucile najkasnije 30 dana prije isteka važenja tog ugovora.

Sadržaj kolektivnog ugovora
Clan 141.

(1) Kolektivnim ugovorom ureduju se prava i obaveze strana koje su ga zakljucile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima. (2) Kolektivnim ugovorom ureduju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, postupak otkazivanja kolektivnog ugovora i razlozi i rokovi za njegovo otkazivanje, sastav i nacin postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Obaveznost kolektivnog ugovora
Clan 142.

Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zakljucile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.

Proširenje primjene kolektivnog ugovora
Clan 143.

(1) Ako postoji interes Federacije, Federalni ministar može proširiti primjenu opceg i granskog

kolektivnog ugovora i na druge poslodavce koji nisu clanovi udruženja poslodavaca – strane kolektivnog ugovora, za koje se ocijeni da postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Federaciji u cilju obezbjedenja jednakih uvjeta rada. (2) Prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog ugovora, Federalni ministar je obavezan zatražiti mišljenje Ekonomsko–socijalnog vijeca Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Odluka o proširenju važnosti kolektivnog ugovora može se opozvati na nacin utvrden za njezino donošenje. (4) Odluka o proširenju važnosti kolektivnog ugovora objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Izmjene i dopune kolektivnih ugovora
Clan 144.

Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se odredbe ovog zakona koje važe i za njihovo donošenje.

Dostavljanje kolektivnih ugovora
Clan 145.

(1) Zakljuceni kolektivni ugovor, te njegove izmjene i dopune, za teritoriju Federacije ili podrucje dva ili više kantona dostavljaju se federalnom ministarstvu nadležnom za rad, a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se nadležnom organu kantona. (2) Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stava 1. ovog clana pravilnikom ce propisati Federalni ministar, odnosno nadležni kantonalni ministar.

Objavljivanje kolektivnih ugovora
Clan 146.

Kolektivni ugovor, zakljucen za teritoriju Federacije ili podrucje više kantona, objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH", a za podrucje jednog kantona u službenom glasilu kantona.

Otkazivanje kolektivnih ugovora
Clan 147.

(1) Kolektivni ugovor može se otkazati iz razloga, po postupku i u rokovima utvrdenim tim kolektivnim ugovorom. (2) Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlja svim ugovornim stranama.

Primjena kolektivnog ugovora u slucaju promjene poslodavca odnosno djelatnosti
Clan 148.

(1) U slucaju promjene poslodavca iz clana 117. ovog zakona, na radnike se, do zakljucivanja novog kolektivnog ugovora, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca. (2) U slucaju promjene djelatnosti poslodavca, na radnike se primjenjuje kolektivni ugovor novog podrucja djelatnosti i to od dana promjene djelatnosti.

Zaštita prava iz kolektivnog ugovora
Clan 149.

Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji ostvaruju prava iz tog kolektivnog ugovora mogu pred nadležnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz kolektivnog ugovora.

XVII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Mirenje
Clan 150.

(1) U slucaju spora o zakljucivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog slicnog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile nacin mirnog rješavanja spora, provodi se postupak mirenja, u skladu sa zakonom. (2) Mirenje iz stava 1. ovog clana provodi mirovno vijece.

Mirovno vijece
Clan 151.

(1) Mirovno vijece može biti formirano za teritoriju Federacije, odnosno za podrucje kantona. (2) Mirovno vijece za teritoriju Federacije sastoji se od tri clana, i to: predstavnika poslodavca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrduje Federalni ministar. (3) Lista iz stava 2. ovog clana utvrduje se za period od cetiri godine. (4) Mirovno vijece iz stava 2. ovog clana donosi pravila o postupku pred tim vijecem. (5) Administrativne poslove za mirovno vijece formirano za teritoriju Federacije, vrši federalno ministarstvo nadležno za rad. (6) Troškove za clana mirovnog vijeca sa liste koju utvrduje Federalni ministar, snosi federalno ministarstvo nadležno za rad.

Mirovno vijece za podrucje kantona
Clan 152.

Formiranje mirovnog vijeca za podrucje kantona, njegov sastav, nacin rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijeca, ureduju se propisom kantona.

Dejstvo prijedloga mirovnog vijeca
Clan 153.

(1) Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeca, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. (2) O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavještavaju u roku od tri dana od dana završetka mirenja federalno ministarstvo, odnosno nadležni organ kantona u skladu sa propisom kantona.

Arbitraža
Clan 154.

(1) Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži. (2) Imenovanje arbitara i arbitražnog vijeca i druga pitanja u vezi sa arbitražnim postupkom ureduju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana.

Arbitražna odluka
Clan 155.

(1) Arbitraža temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravicnosti. (2) Arbitražna odluka mora biti obrazložena, osim ako strane u sporu ne odluce drugacije. (3) Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena. (4) Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

XVIII. ŠTRAJK Organiziranje štrajka
Clan 156.

(1) Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih clanova. (2) Štrajk se može organizirati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom. (3) Štrajk ne može zapoceti prije okoncanja postupka mirenja predvidenog ovim zakonom, odnosno prije provodenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele.

Zaštita radnika ucesnika u štrajku
Clan 157.

(1) Radnik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, u smislu clana 156. stav 2. ovog zakona. (2) Radnik ne može biti ni na koji nacin prisiljavan da sudjeluje u štrajku. (3) Ako se radnik ponaša suprotno clanu 156. stav 2. ovog zakona ili ako za vrijeme štrajka namjerno nanese štetu poslodavcu, može mu se dati otkaz, u skladu sa zakonom.

XIX. EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJECE Osnivanje Ekonomsko-socijalnog vijeca
Federacije BiH
Clan 158.

(1) U cilju promicanja i uskladivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa radnika i poslodavaca, te podsticanja zakljucivanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog uskladivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike, može se osnovati ekonomsko-socijalno vijece. (2) Ekonomsko-socijalno vijece može se osnovati za teritoriju Federacije, odnosno za podrucje kantona. (3) Ekonomsko-socijalno vijece temelji se na trostranoj saradnji Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, sindikata i udruženja poslodavaca. (4) Ekonomsko-socijalno vijece iz stava 2. ovog clana osniva se sporazumom socijalnih partnera, a posebnim zakonom ureduje se sastav, nadležnost, ovlaštenja i druga pitanja od znacaja za rad ovog vijeca.

XX. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU Dužnosti inspekcije rada
Clan 159.

(1) Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa, obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada. (2) Pored poslova inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog clana inspektor rada je dužan da: a. daje upute poslodavcima i radnicima o najefikasnijem nacinu primjene zakonskih propisa; b. obavještava nadležne organe uprave o nedostacima koji nisu posebno definirani postojecim zakonskim propisima; c. ostvaruje saradnju sa drugim organima uprave, poslodavcima i udruženjima poslodavaca i radnika.

Nadležnosti federalnog inspektora rada
Clan 160.

(1) Federalni inspektor rada obavlja neposredni inspekcijski nadzor u privrednim društvima, preduzecima i ustanovama od interesa za Federaciju.

Nadležnost kantonalnog inspektora rada
Clan 161.

(1) Kantonalni inspektor rada obavlja poslove neposrednog inspekcijskog nadzora iz clana 159. ovog zakona kod poslodavca, osim poslova nadzora za koje je ovim ili drugim zakonom utvrdeno da ih obavljaju federalni inspektori rada. (2) Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove može, uz saglasnost kantonalnog rukovodioca inspekcije, u slucaju potrebe, prenijeti ovlaštenje kantonalnom inspektoru rada da obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalne inspekcije rada na teritoriji Federacije.

Provodenje inspekcijskog nadzora
Clan 162.

(1) U provodenju nadzora inspektor rada ima ovlaštenja utvrdena zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. (2) Radnik, sindikat, poslodavac i vijece zaposlenika mogu podnijeti zahtjev inspektoru rada za provodenje inspekcijskog nadzora.

XXI. POSEBNE ODREDBE Radna knjižica
Clan 163.

(1) Radnik ima radnu knjižicu. (2) Radna knjižica je javna isprava. (3) Radnu knjižicu izdaje opcinski organ uprave nadležan za poslove rada.

Postupanje sa radnom knjižicom
Clan 164.

(1) Na dan kada pocne da radi, radnik predaje radnu knjižicu poslodavcu, o cemu poslodavac izdaje radniku pisanu potvrdu. (2) Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan vratiti radniku uredno popunjenu radnu knjižicu. (3) Vracanje radne knjižice iz stava 2. ovog clana ne može se uvjetovati potraživanjem koje poslodavac eventualno ima prema radniku.

Povrat dokumenata radnika i izdavanje potvrde
Clan 165.

(1) Pored radne knjižice iz clana 164. stav 2. ovog zakona, poslodavac je dužan radniku vratiti i druge dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

(2) U potvrdi iz stava 1. ovoga clana ne mogu se unositi podaci koji bi radniku otežavali zakljucivanje novog ugovora o radu.

Privremeni i povremeni poslovi
Clan 166.

(1) Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zakljuciti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima: a. da su privremeni i povremeni poslovi utvrdeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu, b. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zakljucuje ugovor o radu na odredeno ili neodredeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine. (2) Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Forma i sadržaj ugovora o privremenim i povremenim poslovima
Clan 167.

(1) Za obavljanje poslova iz clana 166. ovog zakona zakljucuje se ugovor u pisanoj formi. (2) Ugovor iz stava 1. ovog clana sadrži: vrstu, nacin, rok izvršenja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

Prava radnika izabranog na profesionalnu funkciju u sindikatu
Clan 168.

(1) Radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najduže cetiri godine od dana izbora odnosno imenovanja. (2) Radnik koji nakon završenog mandata iz stava 1. ovog clana želi da se vrati kod istog poslodavca, dužan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, a poslodavac je dužan primiti radnika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti radnika. (3) Radnika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stava 2. ovog clana, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na dužnost ili na druge odgovarajuce poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehnickih ili organizacijskih razloga u smislu clana 96. ovog zakona. (4) Ako poslodavac ne može vratiti radnika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stava 3. ovog clana, dužan mu je isplatiti otpremninu utvrdenu u clanu 111. ovog zakona, s tim da se prosjecna placa dovede na nivo place koju bi radnik ostvario da je radio.

Prava radnika – kandidata za neku od javnih dužnosti
Clan 169.

(1) Radnik koji je kandidat za neku od javnih dužnosti u organe Bosne i Hercegovine, Federacije,

kantona, grada i opcine ima za vrijeme predizborne kampanje pravo na neplaceno odsustvo u trajanju do dvadeset radnih dana. (2) O korištenju odsustva iz stava 1. ovog clana, radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje tri dana ranije. (3) Na zahtjev radnika, umjesto odsustva iz stava 1. ovog clana, radnik može pod istim uvjetima koristiti godišnji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvog dana glasanja. (4) Ako je za sticanje ili ostvarivanje odredenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa sa istim poslodavcem, neplaceno odsustvo iz stava 1. ovog clana izjednacava se sa vremenom provedenim na radu.

XXII. KAZNENE ODREDBE
Clan 170.

(1) Pojedinacnom novcanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit ce se za prekršaj poslodavac - pravno lice, za svakog radnika sa kojim ne zakljuci ugovor o radu i ne izvrši prijavu na obavezno osiguranje, a u ponovljenom prekršaju novcanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000, 00 KM (clan 4.). (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se poslodavac - fizicko lice novcanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novcanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1.ovog clana kaznit ce se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice novcanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM a u ponovljenom prekršaju novcanom kaznom od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se i lice koje je zateceno na radu bez zakljucenog ugovora o radu, novcanom kaznom od 100,00 KM do 300,00 KM.

Clan 171.

(1) Novcanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novcanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit ce se za prekršaj poslodavac - pravno lice, ako:

  1. onemoguci organiziranje sindikata ili radnika stavi u nepovoljniji položaj zbog clanstva ili neclanstva u sindikatu (clan 14. stav 1. i clan 15. stav 2.),
  2. ne omoguci pristup kod poslodavca sindikalnim predstavnicima, odnosno ne osigura uvjete za djelovanje sindikata, u skladu sa kolektivnim ugovorom (clan 18.),
  3. zakljuci ugovor o radu, odnosno zaposli na bilo koju vrstu poslova maloljetnika suprotno clanu
  4. ovog zakona,
  5. ne zakljuci ugovor o radu u pisanoj formi odnosno ako zakljuci ugovor o radu koji ne sadrži podatke propisane ovim zakonom (clan 24. i clan 26. stav 2.),
  6. uputi radnika na rad u inozemstvo suprotno clanu 25.,
  7. zakljuci ugovor koji je opasan ili štetan po zdravlje radnika ili drugih lica ili koji ugrožavaju radnu okolinu (clan 26. stav 3.),
  8. regulira radnopravni status direktora pravnog lica suprotno clanu 27. ovog zakona,
  9. ne dostavi radniku fotokopiju prijave na obavezno osiguranje u skladu sa clanom 28. ovog zakona,
  10. od radnika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom (clan 29.),
  11. prikuplja, obraduje, koristi ili dostavlja trecim licima licne podatke o radniku (clan 30.),
  12. zakljuci ugovor o radu s pripravnikom ili utvrdi pripravniku placu, suprotno clanu 32. ovog

zakona,

  1. ugovor o strucnom osposobljavanju ne zakljuci u pisanoj formi ili ne dostavi u odredenom roku kopiju ugovora nadležnoj službi za zapošljavanje (clan 34.),

  2. zakljuci ugovor o radu u kojem je puno ili nepuno radno vrijeme ugovoreno suprotno clanu

  3. ovog zakona,

  4. od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu nije moguce zaštititi od štetnih uticaja, radi duže od skracenog radnog vremena (clan 37.),

  5. od radnika zahtijeva da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad) suprotno clanu 38. st. 1. i 3. ovog zakona,

  6. ne obavijesti nadležanu inspekciju rada o prekovremenom radu o kojem ga je dužan obavijestiti (clan 38. stav 2.),

  7. naredi prekovremeni rad maloljetnom radniku (clan 38. stav 3.),

  8. trudnici, majci odnosno usvojiocu djeteta do tri godine života kao i samohranom roditelju, samohranom usvojiocu i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na cuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, bez njihovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (clan 38. stav 4.),

  9. ne postupi po zabrani inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad (clan 38. stav 5.),

  10. izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno clanu 39. st. 1., 2. i 3. ovog zakona,

  11. maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojiocu djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojiocu i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na cuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, bez njihovog pisanog pristanka, naredi rad u preraspodjeli radnog vremena (clan 39. stav 5.),

  12. ne osigura izmjenu smjena tokom rada u smjenama koje ukljucuju nocni rad (clan 40. stav 2.),

  13. nocnim radnicima ne osigura periodicne ljekarske preglede najmanje jednom u dvije godine (clan 41. stav 3),

  14. trudnici pocev od šestog mjeseca trudnoce, majci i usvojitelju kao i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na cuvanje i odgoj i to do navršene dvije godine života djeteta, naredi nocni rad (clan 41. stav 5.),

  15. maloljetnom radniku naredi da radi nocu suprotno clanu 42. ovog zakona,

  16. ne vodi evidencije o radnicima koji su kod njega zaposleni ili evidencije vodi suprotno propisanom nacinu i sadržaju ili inspektoru rada na njegov zahtjev ne predoci podatke iz evidencije (clan 43.),

  17. radniku ne omoguci korištenje odmora u toku radnog dana (clan 44.),

  18. radniku ne omoguci korištenje dnevnog i sedmicnog odmora (cl. 45. i 46.),

  19. uskrati radniku pravo na korištenje odmora u toku radnog dana, dnevnog i sedmicnog odmora (clan 46. stav 3),

  20. radniku ne omoguci korištenje godišnjeg odmora u najkracem trajanju odredenom ovim zakonom (clan 47. i clan 48. stav 2.),

  21. radniku uskrati pravo na godišnji odmor, odnosno isplati naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora osim u slucaju iz clana 52. stav. 4. ovog zakona (clan 51.),

  22. uskrati pravo radniku na naknadu place za vrijeme korištenja godišnjeg odmora odnosno naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora (clan 52. st. 3. i 4.),

  23. radniku ne omoguci korištenje placenog odsustva (clan 53.),

  24. ne omoguci radniku da se prilikom stupanja na rad upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošcu i zdravljem na radu ili radnika ne upozna sa organizacijom rada (clan 55. stav 1.),

  25. uskrati pravo radniku na naknadu place u slucaju iz clana 55 stava 4. ovog zakona,

  26. rasporedi maloljetnika da radi na poslovima suprotno clanu 57. stav 1. ovog zakona,

  27. ne osigura ljekarski pregleda maloljetnika najmanje jedanput u dvije godine (clan 58.),

  28. zaposli ženu na poslovima pod zemljom (u rudnicima) suprotno clanu 59. ovog zakona,

  29. odbije zaposliti ženu zbog trudnoce ili za vrijeme trudnoce, korištenja porodajnog odsustva te za vrijeme korištenja prava iz cl. 63., 64. i 65. otkaže ženi ili radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava ugovor o radu (clan 60. stav 1.),

  30. zatraži bilo kakve podatke o trudnoci osim ako radnica zahtijeva odredeno pravo predvideno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica (clan 60. stav 3.),

  31. za vrijeme trudnoce odnosno dojenja djeteta rasporedi ženu na druge poslove ili drugo mjesto rada suprotno zakonu, odnosno uskrati joj odsustvo sa rada uz naknadu place (clan 61.),

  32. ne omoguci ženi, radniku - ocu djeteta ili usvojiocu odnosno licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na cuvanje i odgoj, da koristi porodajno odsustvo (clan 62.),

  33. ženi, ocu djeteta ili usvojiocu odnosno licu kojem je dijete na osnovu rješenja nadležnog organa povjereno na cuvanje i odgoj, ne omoguci da radi polovinu punog radnog vremena (cl. 63. i 64.),

  34. onemoguci ženi da odsustvuje sa posla radi dojenja djeteta (clan 65.),

  35. jednom od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ili usvojiocu odnosno licu kojem je dijete povjereno na cuvanje i odgoj, onemoguci da koristi prava iz clana 69. ovog zakona,

  36. otkaže ugovor o radu ili utvrdi prestanak ugovora o radu na odredeno vrijeme radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti za vrijeme privremene sprijecenosti za rad zbog lijecenja ili oporavka (clan 71.),

  37. ne vrati radnika na poslove na kojima je prije radio ili druge odgovarajuce poslove (clan 72. stav 2.),

  38. ne ponudi radniku druge poslove u skladu sa clanom 73. ovog zakona,

  39. otkaže ugovor o radu radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost suprotno clanu 74. ovog zakona,

  40. uskrati radniku uvecanu otpremninu iz clana 74. stav 3.,

  41. uskrati radniku pravo na povecanu placu u slucajevima iz clana 76. ovog zakona,

  42. isplati placu manju od utvrdene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (clan 78. stav 4.),

  43. ne uruci radniku obracun place koju je bio dužan isplatiti (clan 80. stav 1.),

  44. ne isplati radniku naknadu place za vrijeme odsustvovanja sa rada u slucajevima i pod uvjetima iz clana 81. ovog zakona,

  45. svoje potraživanje prema radniku naplati suprotno clanu 82. ovog zakona,

  46. radniku ne naknadi štetu u skladu sa clanom 93. ovog zakona,

  47. zakljuci ugovor o radu sa drugim radnikom suprotno clanu 96. stav 3. ovog zakona,

  48. ne omoguci radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret (clan 101.),

  49. ne uruci otkaz radniku u pisanoj formi i ne obrazloži ga (clan 104.),

  50. ne ispuni obaveze prema radniku iz clana 106. stav 1. ovog zakona,

  51. u hitnim slucajevima rasporedi radnika na drugo radno mjesto u trajanju dužem od 60 dana u toku jedne kalendarske godine (clan 108. stav 1.),

  52. obracuna radniku placu i druge naknade suprotno clanu 108. stav 2. ovog zakona,

  53. ne konsultira se sa vijecem zaposlenika i sindikatom u skladu sa clanom 109. ovog zakona,

  54. postupi suprotno odredbama clana 110. ovog zakona,

  55. uskrati radniku otpremninu u skladu sa clanom 111. ovog zakona,

  56. ne donese i objavi pravilnik o radu u skladu sa clanom 118. ovog zakona,

  57. stavi u nepovoljniji položaj radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku (clan 157. stav 1.),

  58. odbije radniku vratiti radnu knjižicu (clan 164. stav 2. i clan 176. stav 2.),

  59. postupi suprotno odredbama cl. 166. i 167. ovog zakona,

  60. u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ne uskladi pravilnik o radu (clan 177.),

  61. u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, ne ponudi radniku zakljucivanje ugovora o radu uskladenog sa ovim zakonom (clan 178.). (2) Ako je prekršaj iz stava 1. ovog clana ucinjen prema maloljetnom radniku najniži i najviši iznos novcane kazne uvecava se dvostruko. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se poslodavac - fizicko lice novcanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice, novcanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.

Clan 172.

Novcanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit ce se poslodavac koji ne isplati placu u roku utvrdenom u clanu 79. stav 1. ovog zakona sa svim pripradajucim doprinosima.

XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Clan 173.

Postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika, zapoceti prije stupanja na snagu ovog zakona, završit ce se prema odredbama Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03).

Clan 174.

(1) Federalna odnosno kantonalna komisija za implementaciju clana 143. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br: 43/99, 32/00 i 29/03) nastavice sa radom do okoncanja zapocetih postupaka za ostvarivanje prava po ovom clanu. (2) Pravosnažna rješenja federalne odnosno kantonalne komisije iz stava 1. ovog clana imaju snagu izvršnog naslova.

Clan 175.

(1) Odredbe cl. 150. – 155. ovog zakona prestace da važe donošenjem posebnog propisa o mirnom rješavanju radnih sporova. (2) Odredbe cl. 122. – 136. ovog zakona prestace da važe donošenjem posebnog propisa o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca.

Clan 176.

(1) Odredbe cl. 163. - 165. ovog zakona prestaju da važe 30.06.2016. godine. (2) Poslodavac je dužan radniku vratiti radnu knjižicu, najkasnije u roku od dva mjeseca od prestanka važenja odredaba Zakona iz stava 1. ovog clana. (3) Radne knjižice koje su prestale važiti u skladu sa stavom 1. ovog clana i dalje zadržavaju svojstvo javne isprave.

Clan 177.

Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog zakona, u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Clan 178.

(1) Poslodavci su dužni u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona ponuditi radniku zakljucivanje ugovora o radu, ukoliko isti nije u skladu sa odredbama ovog zakona, a za poslodavce iz clana 177. ovog zakona rok za uskladivanje ugovora o radu je tri mjeseca od dana uskladivanja pravilnika o radu. (2) Radnik, kojem poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz stava 1. ovog clana, ostaje u radnom odnosu na neodredeno odnosno odredeno vrijeme. (3) Ugovor iz stava 1. ovog clana ne može biti nepovoljniji u pogledu uvjeta pod kojima je radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili uredeni radni odnosi radnika i poslodavca do dana zakljucivanja ugovora iz stava 1. ovog clana, ako odredbama ovog zakona ta pitanja nisu drugacije uredena. (4) Ako radnik ne prihvati ponudu poslodavca da zakljuci ugovor o radu u skladu sa stavom 1. ovog clana, prestaje mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dostave ugovora o radu na zakljucivanje. (5) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije u skladu sa stavom 3. ovog clana, može pred nadležnim sudom da ospori valjanost ponude poslodavca u roku od 30 dana od dana prihvatanja ponude.

Clan 179.

Sindikati odnosno udruženja poslodavaca koji djeluju u skladu sa postojecim propisima dužni su zahtjev za utvrdivanje reprezentativnosti iz clanova 129. i 130. podnijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 180.

(1) Propisi, koji su predvideni za provodenje ovog zakona, donijet ce se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do donošenja propisa iz stava 1.ovog clana, primjenjivat ce se propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 181.

Nadležni organi kantona donijet ce odnosno uskladiti propise sa ovim zakonom, u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.

Clan 182.

(1) Važeci kolektivni ugovori moraju se uskladiti sa ovim zakonom u roku od 120 dana od dana

njegovog stupanja na snagu. (2) Ukoliko kolektivni ugovori ne budu uskladeni u roku iz stava 1. ovog clana, prestaje njihova primjena. (3) Izuzetno, ako u roku iz stava 1. ovog clana kolektivni ugovori ne budu uskladeni, Vlada Federacije, nakon konsultacija sa Ekonomsko socijalnim vijecem Federacije, svojom odlukom može produžiti primjenu kolektivnog ugovora za još 90 dana.

Clan 183.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03).

Clan 184.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".