ZAKON O RADU REPUBLIKE SRPSKE

Službeni glasnik Republike Srpske broj: 1/

GLAVA I

OSNOVNE ODREDBE

1. Predmet Zakona

Clan 1.

(1) Ovim zakonom ureduju se radni odnosi, prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa i drugi odnosi po osnovu rada u Republici Srpskoj, ako posebnim zakonima nije drugacije odredeno.

(2) Radni odnos je odnos izmedu poslodavca i radnika, a koji se zasniva: zakljucivanjem ugovora o radu, odlukom o prijemu, odlukom o izboru i imenovanju i drugim pravnim osnovom uredenim posebnim zakonom.

(3) Prava iz radnog odnosa nastaju danom kada radnik stupi na rad po jednom od pravnih osnova iz stava 2. ovog clana.

(4) Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa ureduju se i kolektivnim ugovorom, a pravilnikom o radu i ugovorom o radu, samo kada je to ovim zakonom odredeno.

Clan 2.

(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve radnike koji rade na teritoriji Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika), kod domaceg ili stranog pravnog, odnosno fizickog lica, bez obzira na mjesto njegove registracije, odnosno državljanstva (u daljem tekstu: poslodavac), kao i na radnike koji su upuceni na rad u inostranstvo od poslodavca, osim ako zakonom zemlje u koju su upuceni ili medunarodnim sporazumom nije dukcije odredeno.

(2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na zaposlene u republickim organima, organima lokalne samouprave i javnim službama ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

(3) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na zaposlene strane državljane i lica bez državljanstva koji rade na teritoriji Republike, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 3.

(1) Kolektivnim ugovorom zakljucenim izmedu sindikata i poslodavca u skladu sa zakonom, ureduju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, nacin i postupak njihovog ostvarivanja i medusobni odnosi ucesnika kolektivnog ugovora.

(2) Pravilnikom o radu, u skladu sa zakonom, ureduju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, ako:

1) kod poslodavca nije osnovan sindikat ili nijedan sindikat ne ispunjava uslove reprezentativnosti, odnosno nije zakljucen sporazum o sindikalnom udruživanju radi kolektivnog pregovaranja u skladu sa ovim zakonom,

2) nijedan ucesnik kolektivnog ugovora ne pokrene inicijativu za pocetak pregovora radi zakljucivanja kolektivnog ugovora,

3) ucesnici kolektivnog ugovora ne postignu saglasnost za zakljucivanje kolektivnog ugovora u roku od 60 dana od dana pocinjanja pregovora i

4) sindikat, u roku od 15 dana od dana dostavljanja poziva za pocetak pregovora za zakljucivanje kolektivnog ugovora ne prihvati inicijativu poslodavca.

(3) U slucaju iz stava 2. tacka 3) ovog clana ucesnici kolektivnog ugovora dužni su da nastave pregovore u dobroj volji.

(4) Poslodavac koji ne prihvati inicijativu reprezentativnog sindikata za pristupanje pregovorima za zakljucenje kolektivnog ugovora, ne može Pravilnikom o radu da uredi prava i obaveze iz radnog odnosa.

(5) Prije utvrdivanja konacnog teksta Pravilnika o radu, poslodavac je dužan da o Pravilnku zatraži mišljenje sindikata ili savjeta radnika, ako su organizovani, i mišljenje razmotri.

(6) Pravilnik o radu donosi nadležni organi poslodavca odreden statutom, odnosno drugim internim aktom i lice koje samostalno obavlja preduzetnicku djelatnost, ako zapošljava više od 15 radnika.

(7) Odredbe pravilnika o radu prestaju da važe stupanjem na snagu kolektivnog ugovora zakljucenog izmedu poslodavca i sindikata kojim su ista pitanja uredena.

Clan 4.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za oznacavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba pola.

2. Znacenje pojedinih pojmova

Clan 5.

(1) Radnik, u smislu ovog zakona, jeste fizicko lice koje radi kod poslodavca i ima prava i obaveze iz radnog odnosa po nekom od osnova iz clana 1. stav 2. ovog zakona i koje je prijavljeno u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa (u daljem tekstu: Jedinstveni sistem).

(2) Poslodavac, u smislu ovog zakona, jeste domace ili strano pravno, odnosno fizicko lica kod kojeg se radnik nalazi u radnom odnosu po jednom od pravnih osnova iz clana 1. stav 2. ovog zakona.

Clan 6.

(1) Sindikatom, u smislu ovog zakona, jeste samostalna, demokratska i nezavisna organizacija radnika u koju se oni dobrovoljno udružuju radi zastupanja, predstavljanja, unapredivanja i zaštite svojih profesionalnih, radnih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih pojedinacnih i kolektivnih prava i interesa.

(2) Udruženjem poslodavaca, u smislu ovog zakona, smatra se samostalna, demokratska i nezavisna organizacija u koju poslodavci dobrovoljno stupaju radi predstavljanja, unapredivanja i zaštite svojih poslovnih prava i interesa, u skladu sa zakonom.

Clan 7.

(1) Kolektivni ugovor, u smislu ovog zakona, jeste opšti kolektivni ugovor, posebni kolektivni ugovor i kolektivni ugovor kod poslodavca, kojim se bliže ureduju prava po osnovu rada, obim prava i nacin i postupak njihovog ostvarivanja, medusobni odnosi ucesnika u zakljucivanju kolektivnih ugovora i druga pitanja od znacaja za uredivanje odnosa izmedu radnika i poslodavaca koji je obavezujuci za poslodavca i radnike koji su kod njega zaposleni, a u cijem je zakljucivanju poslodavac neposredno ucestvovao, ili je ovlastio drugog poslodavca da to ucini u njegovo ime, ili je naknadno pristupio kolektivnom ugovoru.

(2) Akt o sitematizaciji je akt kojim se utvrduju: unutrašnja organizacija, radna mjesta, opis poslova, te posebni uslovi neophodni za zasnivanje radnog odnosa, kao što su vještine i radno iskustvo, vrsta i stepen strucne spreme, odnosno nivoi obrazovanja i zanimanja potrebnih za obavljanje sistematizovanih radnih mjesta i drugo. (3) Pravilnikom o radu, u smislu ovog zakona, smatra se pravilnik o radu koji je donio poslodavac, u skladu sa clanom 3. ovog zakona. (4) Ugovorom o radu smatra se ugovor na osnovu kojeg se izmedu radnika i poslodavca, u skladu sa ovim zakonom, zasniva radni odnos.

Clan 8.

(1) Radno mjesto, u smislu ovog zakona, jeste mjesto namijenjeno za obavljanje poslova kod poslodavca na kojem radnik obavlja radne zadatke ili ima pristup u toku rada i koji je pod neposrednom ili posrednom kontrolom poslodavca.

(2) Radna sredina, u smislu ovog zakona, jeste prostor u kojem se obavlja rad i koji ukljucuje radna mjesta, radne uslove, radne postupke i odnose u procesu rada.

(3) Radno iskustvo, u smislu ovog zakona, podrazumijeva znanja i vještine stecene za vrijeme obavljanja poslova u odredenom stepenu strucne spreme, odnosno nivou obrazovanja i zanimanja.

(4) Radni staž je vrijeme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca, koji je upisan u radnu knjižicu.

3. Medusobni odnos zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu

Clan 9.

(1) Kolektivni ugovor i pravilnik o radu (u daljem tekstu: opšti akti) i ugovor o radu ne mogu da sadrže odredbe kojima se radniku daju manja prava ili utvrduju nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrdeni zakonom.

(2) Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde druga, ili propišu povoljnija prava i povoljniji uslovi rada od onih utvrdenih ovim zakonom, osim ako to zakonom nije izricito zabranjeno.

Clan 10.

(1) Odredbe opšteg akta koje utvrduju nepovoljnija prava ili nepovoljnije uslove rada od prava i uslova utvrdenih ovim zakonom su nezakonite i umjesto njih se primjenjuju odredbe ovog zakona.

(2) Pojedine odredbe ugovora o radu kojima su utvrdeni nepovoljniji uslovi rada od uslova utvrdenih zakonom i opštim aktom, ništave su.

Clan 11.

(1) Ništavost ugovora o radu, u smislu clana 10. ovog zakona, utvrduje se pred nadležnim sudom po zahtjevu zainteresovane strane.

(2) Pravo da se zahtijeva utvrdivanje ništavosti ne zastarijeva.

(3) Radnik ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog primjene ništavog ugovora o radu.

4. Osnovna prava i obaveze 1) Prava radnika Clan 12.

(1) Radnik ima pravo na:

1) platu, naknadu plate i druga primanja u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu,

2) bezbjednost i zaštitu života i zdravlja na radu,
3) zdravstvenu zaštitu,
4) zaštitu licnog integriteta,
5) posebnu zaštitu u slucaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti i

6) na druga prava i druge oblike zaštite, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.

(2) Žena radnik ima pravo na posebnu zaštitu za vrijeme trudnoce i nakon porodaja.

(3) Radnik ima pravo na posebnu zaštitu radi njege djeteta, u skladu sa ovim zakonom.

(4) Radnik mladi od 18 godina života i radnik invalid imaju pravo na posebnu zaštitu.

Clan 13.

(1) Radnik neposredno, odnosno posredstvom svojih predstavnika, ima pravo na udruživanje, ucešce u pregovorima za zakljucivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih i individualnih radnih sporova, konsultovanje, informisanje i izražavanje svojih stavova prema bitnim pitanjima u oblasti rada.

(2) Radnik, odnosno predstavnik radnika, zbog aktivnosti iz stava 1. ovog clana ne može biti pozvan na odgovornost, niti stavljen u nepovoljniji položaj u pogledu uslova rada i ostvarivanja prava po osnovu rada, ako postupa u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Clan 14.

Ugovorom o radu ili odlukom poslodavca može se utvrditi ucešce radnika u dobiti ostvarenoj u poslovnoj godini, u skladu sa zakonom i opštim aktom.

2) Obaveze radnika

Clan 15.

(1) Radnik je dužan da:

1) savjesno i odgovorno obavlja poslove na kojima radi,

2) poštuje organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca, kao i uslove i pravila poslodavca u vezi sa ispunjavanjem ugovornih i drugih obaveza iz radnog odnosa,

3) obavijesti poslodavca o bitnim okolnostima koje uticu ili bi mogle da uticu na obavljanje poslova utvrdenih ugovorom o radu,

4) obavijesti poslodavca o svakoj vrsti potencijalne opasnosti za život i zdravlje i nastanak materijalne štete,

5) pristupi zdravstvenim pregledima i ocjeni radne sposobnosti na zahtjev poslodavca i

6) u periodu otkaznog roka izvrši obaveze preuzete ugovorom o radu

(2) Radnik je dužan da privremeno obavlja poslove koji ne odgovaraju ni vrsti ni stepenu njegovog strucnog obrazovanja, znanja i radnog iskustva, u slucaju više sile (prirodnih ili drugih nesreca u kojima je ugrožen život i zdravlje ljudi ili imovina), spasavanja ljudskih života i zdravlja, iznenadnog kvara postrojenja, sirovina i materijala koji prouzrokuju potpun ili djelimican zastoj radnog procesa kod poslodavca, ako je osposobljen za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zaštite na radu na poslovima koje je dužan privremeno obavljati, dok te okolnosti traju.

(3) Izuzetno, poslodavac može radnika privremeno rasporediti na druge poslove koji ne odgovaraju vrsti i stepenu njegovog strucnog obrazovanja u slucaju iznenadnog povecanja obima posla, zamjene odsutnog radnika ili obaveze izvršavanja ugovorenog posla, s tim da takav raspored ne može trajati duže od 60 dana, u toku jedne godine.

(4) Radnik za vrijeme obavljanja poslova iz st. 2. i 3. ovog clana ima pravo na platu svog radnog mjesta, odnosno platu radnog mjesta na koje je privremeno rasporeden, ukoliko je ta plata za njega povoljnija.

3) Obaveze poslodavca

Clan 16.

Poslodavac je dužan da:

1) radnika prijavi u Jedinstveni sistem i uruci mu kopiju prijave,

2) radniku prilikom stupanja na rad uruci identifikacionu ispravu radnika,

3) radniku za obavljeni rad isplati platu, u smislu clana 121. stav 3. u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu,

4) radniku obezbijedi uslove rada i organizuje rad radi bezbjednosti i zaštite života i zdravlja na radu, u skladu sa zakonom i drugim propisima,

5) radnika, u roku od 15 dana od dana stupanja na rad, upozna sa obavezama koje proizlaze iz propisa o radu i propisa o bezbjednosti i zaštiti života i zdravlja na radu,

6) radniku obezbjedi obavljanje poslova utvrdenih ugovorom o radu,

7) kolektivno osigura sve radnike za slucaj nesrece na poslu i

8) zatraži mišljenje sindikata u slucajevima utvrdenim zakonom, a kod poslodavca kod koga nije osnovan sindikat od savjeta radnika ili predstavnika koga odrede radnici.

Clan 17.

(1) Poslodavac je dužan da informiše radnike, odnosno njihove predstavnike o pravima, dužnostima i odgovornostima, a posebno iz ovog zakona i kolektivnog ugovora, o uslovima za utvrdivanje plata, platama, uslovima rada, nacinu zaštite prava radnika, opštem stanju i perspektivi poslodavca i djelatnosti, te planovima za buduci razvoj, perspektivi radnog odnosa, uslovima rada i zaštite na radu.

(2) Poslodavac je dužan da radnika obavještava o svim aktivnostima u vezi sa utvrdivanjem prestanka potrebe za radom radnika, te da ga upozna sa mogucnostima za rješavanje njegovog radno-pravnog statusa.

(3) Sindikat ima pravo da zahtijeva od poslodavca i druge informacije znacajne za ostvarivanje prava radnika, osim informacija koje predstavljaju poslovnu tajnu poslodavca.

4) Obaveze poslodavca i radnika

Clan 18.

Poslodavac i radnik dužni su da se pridržavaju prava i obaveza utvrdenih zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.

5. Zabrana diskriminacije Clan 19.

Radnik, kao i lice koje traži zaposlenje, ne može biti stavljen u neravnopravan položaj prilikom ostvarivanja prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etnicke ili nacionalne pripadnosti, boje kože, pola, jezika, religije, politickog ili drugog mišljenja i ubjedenja, socijalnog porijekla, imovnog stanja, clanstva ili neclanstva u sindikatu ili politickoj organizaciji, fizickog i duševnog zdravlja i drugih obilježja koja nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnog odnosa. Clan 20.

(1) Diskriminacija lica iz clana 19. ovog zakona može biti neposredna i posredna.

(2) Neposredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, jeste svako postupanje uzrokovano nekim od osnova iz clana 19. ovog zakona kojim se lice koje traži zaposlenje, kao i radnik, stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica u istoj ili slicnoj situaciji.

(3) Posredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada odredena naizgled neutralna odredba, pravilo ili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica – lice koje traži zaposlenje, kao i radnika, zbog odredene osobine, statusa, opredjeljenja ili ubjedenja iz clana 19. ovog zakona.

Clan 21.

Ne smatra se diskriminacijom u smislu clana 19. ovog zakona pravljenje razlike u odnosu na prirodu posla i uslove pod kojima se obavlja, kao i pružanje posebne zaštite odredenim kategorijama radnika u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Clan 22.

(1) Diskriminacija iz clana 19. ovog zakona nije dozvoljena narocito u odnosu na: 1) uslove za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje odredenog posla, 2) uslove rada i sva prava iz radnog odnosa,

3) obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanj,
4) napredovanje u poslu i
5) otkaz ugovora o radu.

(2) Odredbe opšteg akta i ugovora o radu kojima se utvrduje diskriminacija po nekim od osnova iz clana 19. ovog zakona su nezakonite i ništavne.

Clan 23.
(1) Sva lica su ravnopravna u postupku zapošljavanja po osnovu pola.

(2) Nije dozvoljena diskriminacija zasnovana po osnovu pola u postupku zapošljavanja, trajanja radnog odnosa i otkaza ugovora o radu, osim u slucajevima: 1) ako je normama, pravilima ili praksom moguce opravdati postizanje zakonitog cilja koji je proporcionalan preduzetim nužnim i opravdanim mjerama i

2) uspostavljanja specijalnih mjera radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti polova i eliminacije postojece neravnopravnosti, odnosno zaštite polova po osnovu biološkog odredenja.

Clan 24.

(1) Nije dozvoljeno uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu pola, kao i sistematsko zlostavljanje radnika od poslodavca i drugih zaposlenih.

(2) Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog clana jeste svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz clana 19. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i radnika, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuce ili uvredljivo okruženje.

(3) Seksualno uznemiravanje, u smislu stava 1. ovog clana jeste svako verbalno ili fizicko ponašanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i radnika u sferi polnog života, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuce ili uvredljivo okruženje.

(4) Nasilje na osnovu pola predstavlja bilo koje djelo koje nanosi fizicku, psihicku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica da uživaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova, u radu i/ili u vezi sa radom.

(5) Mobing je specifican oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedno ili više lica sistematski, u dužem periodu, psihicki zlostavlja ili ponižava drugo lice s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, casti, ljudskog dostojanstva i integriteta.

(6) Poslodavac je dužan da preduzme pravovremene i efikasne mjere s ciljem sprecavanja nasilja na osnovu pola, diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi sa radom i mobinga, te ne smije preduzimati nikakve mjere prema radniku zbog cinjenice da se žalio na nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing.

Clan 25.

(1) U slucajevima diskriminacije u smislu odredaba cl. 19, 22, 23. i 24. ovog zakona lice koje traži zaposlenje, kao i radnik, može da pokrene pred nadležnim sudom postupak za ostvarivanje prava i naknadu štete od poslodavca u skladu sa zakonom. (2) U slucaju spora, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da je postupljeno u skladu sa zakonom, ukoliko lice koje traži zaposlenje, odnosno lice koje je zaposleno iznese cinjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio protivno odredbama clana 24. stav 1. ovog zakona.

(3) U slucajevima nasilja na osnovu pola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja i mobinga, nijedna odredba ovog zakona ne može se tumaciti kao ogranicavanje ili umanjivanje prava na vodenje krivicnog ili gradanskog postupka.

GLAVA II

ZASNIVANjE RADNOG ODNOSA

1. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa

Clan 26.

Radni odnos može da se zasnuje sa licem koje ima najmanje 15 godina, odgovarajucu zdravstvenu sposobnost i koje ispunjava druge uslove utvrdene posebnim zakonom, opštim aktom poslodavca, aktom o sistematizaciji ili posebnom odlukom poslodavca.

Clan 27.

(1) Radni odnos sa licem mladim od 18 godina može da se zasnuje samo uz pismenu saglasnost roditelja, usvojioca ili staraoca, ako takav rad ne ugrožava njegovo zdravlje, moral i obrazovanje, odnosno ako takav rad nije zabranjen zakonom. (2) Lice mlade od 18 godina života može da zasnuje radni odnos samo na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove kojim se utvrduje da je sposobno za obavljanje poslova za koje zasniva radni odnos i da takvi poslovi nisu štetni za njegovo zdravlje.

(3) Troškove ljekarskog pregleda za lice iz stava 2. ovog clana koja se nalaze evidenciji nezaposlenih kod Javne ustanove „Zavod za zapošljavanje Republike Srpske“ (u daljem tekstu: Zavod za zapošljavanje), snosi Zavod za zapošljavanje.

Clan 28.

(1) Kandidat je dužan da prilikom zasnivanja radnog odnosa poslodavcu dostavi isprave i druge dokaze o ispunjenosti uslova za rad na poslovima za koje zasniva radni odnos.

(2) Poslodavac ne može od kandidata da zahtijeva podatke o porodicnom, odnosno bracnom statusu i planiranju porodice, odnosno dostavljanje isprava i drugih dokaza koji nisu od neposrednog znacaja za obavljanje poslova za koje se zasniva radni odnos.

(3) Poslodavac ne može da uslovljava zasnivanje radnog odnosa testom trudnoce, osim ako je rijec o poslovima kod kojih postoji znatan rizik za zdravlje žene i djeteta utvrden od nadležnog zdravstvenog organa, odnosno aktom o procjeni rizika.

(4) Poslodavac ne može da uslovljava zasnivanje radnog odnosa prethodnim davanjem izjave o otkazu ugovora o radu od strane kandidata.

Clan 29.

Poslodavac je dužan da prije zakljucivanja ugovora o radu kandidata obavijesti o poslu, uslovima rada, pravima i obavezama iz radnog odnosa i pravilima iz clana 15. tacka 2) ovog zakona.

Clan 30.

Lica sa invaliditetom zasnivaju radni odnos pod uslovima i na nacin utvrden ovim zakonom, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 31.

Strani državljanin ili lice bez državljanstva može da zasnuje radni odnos pod uslovima utvrdenim ovim zakonom i posebnim zakonom.

2. Ugovor o radu

Clan 32.

(1) Ugovor o radu zakljucuju radnik i poslodavac i smatra se zakljucenim kada ga svojerucno potpišu radnik i lice ovlašteno za zatupanje i predstavljanje poslodavca.

(2) Ugovor o radu, u ime poslodavca, može da potpiše i lice koga ovlasti lice ovlašteno za zastupanje i predstavljanje poslodavca u skladu sa clanom 198. ovog zakona.

3. Vrste i trajanje ugovora o radu

Clan 33.

(1) Ugovor o radu, po pravilu, zakljucuje se na neodredeno vrijema, a pod uslovima predvidenim clanom 39. ovog zakona može se zakljuciti i na odredeno vrijeme. (2) Ugovor o radu u kome nije naznaceno vrijeme trajanja ili osnov za zakljucenje ugovora na odredeno vrijeme iz clana 39. st. 1. i 4, smatra se ugovorom o radu na neodredeno vrijeme.

Clan 34.

(1) Ugovor o radu zakljucuje se prije stupanja radnika na rad. (2) Ako poslodavac sa radnikom ne zakljuci ugovor o radu u skladu sa stavom 1. ovog clana smatra se da je radnik zasnovao radni odnos na neodredeno vrijeme danom stupanja na rad.

4. Forma i sadržina ugovora o radu

Clan 35.

(1) Ugovor o radu zakljucuje se u pisanoj formi. (2) Ugovor o radu obavezno sadrži podatke o sljedecem: 1) nazivu i sjedištu poslodavca, 2) imenu, prezimenu, strucnoj spremi i prebivalištu, odnosno boravištu radnika, 3) datumu stupanja radnika na rad,

4) radnom mjestu na kome se radnik zapošljava i mjestu rada, sa podacima o dužini i rasporedu radnog vremena, 5) plati, novcanim naknadama i drugim primanjima radnika po osnovu rada, 6) dužini godišnjeg odmora, 7) trajanju ugovora i razlogu za zakljucivanje iz clana 39. stav 1, ako se zakljucuje ugovor o radu na odredeno vrijeme, 8) rokovima za otkazivanje ugovora o radu zakljucenog na neodredeno vrijeme i 9) poslovima sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu, ako postoje. (3) Ugovor o radu može da sadrži i druge podatke koje poslodavac i radnik smatraju znacajnim za uredivanje odnosa koji nastaju po osnovu rada radnika. (4) Umjesto podataka iz stava 2. t. 5), 6), 8) i 9) ovog clana, u ugovoru o radu mogu se navesti odredbe odgovarajucih zakona, i opšteg akta kojima su ta pitanja uredena, u vrijeme zakljucenja ugovora o radu. (5) Ugovorom o radu mogu da se ugovore i druga prava i obaveze, koja nisu uredena ovim zakonom i opštim aktom. (6) Na prava i obaveze koje nisu utvrdene ugovorom o radu primjenjuju se odgovarajuce odredbe zakona i opšteg akta. (7) Poslodavac je dužan da primjerak ovjerenog ugovora o radu uruci radniku prije stupanja radnika na rad. (8) Ministar nadležan za poslove rada (u daljem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje obrasce ugovora o radu.

5. Stupanje na rad

Clan 36.

(1) Radnik ostvaruje prava i izvršava obaveze iz radnog odnosa danom stupanja na rad. (2) Ako radnik ne stupi na rad danom utvrdenim ugovorom o radu, smatra se da nije zasnovao radni odnos, osim ako je sprijecen da stupi na rad iz opravdanih razloga ili ako se radnik i poslodavac drugacije dogovore.

6. Probni rad

Clan 37.

(1) Ugovorom o radu ili posebnim ugovorom o probnom radu može se ugovoriti probni rad radnika, koji može trajati najviše do tri mjeseca. (2) Izuzetno, ovaj rok može se sporazumno produžiti još do tri mjeseca. (3) Poslodavac je dužan da svakom radniku sa kojim je zakljucio ugovor o probnom radu, za vrijeme trajanja tog rada, obezbijedi strucni nadzor i pracenje njegovog rada radi ocjenjivanja. (4) Lica koja vrše strucni nadzor i ocjenjivanje moraju imati najmanje kvalifikaciju i stepen strucne spreme radnika ciji rad nadziru, kao i radno iskustvo na tim poslovima i kod tog poslodavca. (5) Ocjena probnog rada se vrši se na nacin i po postupku utvrdenim opštim aktom, a konacna ocjena rezultata daje se poslodavcu istekom probnog rada. (6) Ukoliko je radnik zadovoljio na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada sa poslodavcem zakljucuje ugovor o radu. (7) Poslodavac, kao i radnik, imaju pravo da otkažu ugovor o probnom radu i prije isteka roka na koji je ugovor zakljucen, uz otkazni rok od sedam dana. (8) U slucaju da ugovor o probnom radu prije isteka roka otkaže poslodavac, odluku o otkazu je dužan da pismeno obrazloži i uruci radniku.

(9) Ugovor o probnom radu, pored podataka iz clana 35. stav 2. ovog zakona, sadrži podatke o nacinu sprovodenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada, u skladu sa opštim aktom.

Clan 38.

(1) Radnik za vrijeme trajanja probnog rada ima sva prava iz radnog odnosa, u skladu sa poslovima radnog mjesta koje obavlja za vrijeme probnog rada.

(2) Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos danom isteka roka odredenog ugovorom o probnom radu.

7. Radni odnos na odredeno vrijeme

Clan 39.

(1) U cilju zasnivanja radnog odnosa cije je trajanje unaprijed odredeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem tacno odredenog posla ili nastupanjem unaprijed odredenog dogadaja, poslodavac i radnik mogu zakljuciti ugovor o radu na odredeno vrijeme.

(2) Poslodavac i radnik mogu zakljuciti jedan ili više ugovora o radu iz stava 1. ovog clana za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može biti duži od ukupno 24 mjeseca.

(3) Prekid kraci od 30 dana ne smatra se prekidom perioda iz stava 2. ovog clana.

(4) Izuzetno od stava 2. ovog clana, ugovor o radu na odredeno vrijeme može da se zakljuci na period duži od 24 mjeseca:

1) ako je to potrebno zbog zamjene privremeno odsutnog radnika, do njegovog povratka,

2) za rad na projektu cije je trajanje unaprijed odredeno, do završetka projekta, a najduže 60 mjeseci i

3) sa nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju nedostaje do pet godina, najduže do ispunjenja uslova, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

(5) Ako je ugovor o radu na odredeno vrijeme zakljucen suprotno odredbama ovog zakona ili ako radnik ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku vremena za koje je ugovor zakljucen, smatra se da je radni odnos zasnovan na neodredeno vrijeme.

(6) Radni odnos zasnovan na odredeno vrijeme prestaje istekom roka odredenog ugovorom.

8. Radni odnos za obavljanje poslova sa posebnim uslovima rada

Clan 40.

(1) Ugovor o radu može da se zakljuci za poslove za koje su propisani posebni uslovi rada samo ako radnik ispunjava uslove za rad na tim poslovima.

(2) Radnik može da radi na poslovima iz stava 1. ovog clana samo na osnovu prethodno utvrdene zdravstvene sposobnosti za rad na tim poslovima od nadležnog zdravstvenog organa.

9. Radni odnos sa nepunim radnim vremenom

Clan 41.

Radni odnos može da se zasnuje i za rad sa nepunim radnim vremenom, na neodredeno ili odredeno vrijeme ali ne krace od ¼ punog sedmicnog radnog vremena, osim ako posebnim propisom nije drugacije propisano.

Clan 42.

(1) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom ima sva prava iz radnog odnosa srazmjerno vremenu provedenom na radu, osim ako za pojedina prava zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drugacije odredeno.

(2) Poslodavac je dužan da radniku koji radi sa nepunim radnim vremenom obezbijedi iste uslove rada kao i radniku sa punim radnim vremenom koji radi na istim ili slicnim poslovima.

(3) Poslodavac je dužan da blagovremeno obavijesti radnike o dostupnosti poslova sa punim i nepunim radnim vremenom, na nacin i u rokovima utvrdenim opštim aktom.

(4) Poslodavac je dužan da razmotri zahtjev radnika sa nepunim radnim vremenom za prelazak na puno radno vrijeme, kao i radnika sa punim radnim vremenom za prelazak na nepuno radno vrijeme.

(5) Kolektivnim ugovorom ureduje se saradnja i informisanje radnika o poslovima sa punim i nepunim radnim vremenom.

Clan 43.

Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom kod jednog poslodavca može za ostatak radnog vremena da zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca i da na taj nacin ostvari puno radno vrijeme.

10. Radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca

Clan 44.

(1) Radni odnos može da se zasnuje za obavljanje poslova van prostorija poslodavca. (2) Radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca iz stava 1. ovog clana obuhvata rad na daljinu i rad od kuce.

(3) Ugovor o radu koji se zakljucuje u smislu stava 1. ovog clana, pored podataka iz clana
  1. ovog zakona, sadrži i:
1) trajanje radnog vremena,
2) vrstu poslova i nacin organizovanja rada,
3) uslove rada i nacin vršenja nadzora nad radom radnika,
4) visinu plate za obavljeni rad i rokove isplate,
5) korišcenje i upotrebu sredstava za rad radnika i naknadu za njihovu upotrebu,
6) naknadu drugih troškova rada i nacin njihovog utvrdivanja i
7) druga prava i obaveze.

(4) Poslodavac može da ugovori poslove van svojih prostorija koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika i drugih lica i ne ugrožavaju radnu sredinu.

Clan 45.

Rad van prostorija poslodavaca, radnik obavlja sam ili sa clanovima svoje uže porodice, u ime i za racun poslodavca.

11. Radni odnos sa kucnim pomocnim osobljem

Clan 46.

(1) Radni odnos može da se zasnuje za obavljanje poslova kucnog pomocnog osoblja. (2) Ugovorom o radu iz stava 1. ovog clana može se ugovoriti isplata dijela plate i u naturi, pod kojom se podrazumijeva obezbjedivanje stanovanja i ishrane, odnosno samo obezbjedivanje stanovanja ili ishrane.

(3) Vrijednost dijela davanja u naturi mora se obavezno izraziti u novcu.

(4) Najmanji procenat plate koji se obavezno obracunava i isplacuje u novcu utvrduje se ugovorom o radu i ne može biti niži od 50% od plate radnika.

(5) Ako je plata ugovorena dijelom u novcu, a dijelom u naturi, za vrijeme odsustvovanja sa rada uz naknadu plate, poslodavac je dužan da radniku naknadu plate isplacuje u novcu.

Clan 47.

(1) Ugovori iz cl. 44. i 46. ovog zakona registruju se kod nadležnog organa jedinice lokalne samouprave.

(2) Nacin i postupak registracije ugovora o radu za obavljanje poslova van prostorija poslodavca i poslova kucnog pomocnog osoblja propisuje ministar.

12. Rad pripravnika Clan 48.

(1) Poslodavac može da zasnuje radni odnos sa licem koje prvi put zasniva radni odnos, u
svojstvu pripravnika, za zanimanje za koje je to lice steklo odredenu vrstu i stepen strucne spreme,
ako je to kao uslov za rad na odredenim poslovima utvrdeno zakonom ili pravilnikom.
(2) Odredba stava 1. ovog clana odnosi se i na lice koje je radilo krace od vremena
utvrdenog za pripravnicki staž u stepenu strucne spreme koja je uslov za rad na tim poslovima.
(3) Za vrijeme pripravnickog staža, pripravnik ima pravo na platu i sva druga prava iz
radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.
Clan 49.
Ako posebnim propisima nije drugacije utvrdeno, pripravnicki staž traje:
1) šest mjeseci za lica koja imaju završenu srednju školu,

2) 12 mjeseci za lica koja imaju visoko obrazovanje, pod uslovom da se ova lica prvi put zapošljavaju u svojoj strucnoj spremi ili zvanju.

Clan 50.

(1) Pripravnicki rad, ako posebnim propisom nije drugacije odredeno, obavlja se po programu koji pripremi poslodavac. (2) Nakon završenog pripravnickog staža pripravnik polaže ispit na kojem se provjerava njegova osposobljenost za samostalan rad. (3) Sadržaj ispita iz stava 2. ovog clana i nacin njegovog polaganja propisuje se posebnim propisom ili opštim aktom.

GLAVA III

OBAVLjANjE POSLOVA DIREKTORA

Clan 51.

(1) Radni odnos se može zasnovati radi obavljanja poslova direktora, ako posebnim zakonom nije drugacije uredeno.

(2) Ugovor o radu iz stava 1. ovog clana može se zakljuciti na neodredeno vrijeme i na odredeno vrijeme do isteka roka na koji je direktor izabran, odnosno postavljen.

(3) Medusobna prava, obaveze i odgovornosti direktora koji nije zasnovao radni odnos i poslodavca ureduju se posebnim ugovorom.

(4) Lice koje obavlja poslove direktora iz stava 3. ovog clana ima pravo na naknadu za rad koja ima karakter plate i druga prava, obaveze i odgovornosti u skladu sa ugovorom.

(5) Ugovor iz st. 2. i 3. ovog clana sa direktorom zakljucuje u ime poslodavca nadležni organ poslodavca.

(6) Odredbe ovog clana primjenjuju se i na direktore, predsjednike i rukovodioce udruženja, fondacija i organizacija, ako posebnim propisima nije drugacije odredeno.

GLAVA IV

OBRAZOVANjE, STRUCNO OSPOSOBLjAVANjE I USAVRŠAVANjE

Clan 52.

(1) Poslodavac može lice koje traži zaposlenje, uz njegovu saglasnost, kao i radnika u radnom odnosu, uputiti na dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zaštite na radu ako je to neophodno za bezbjedno rukovanje tim sredstvima i za njihovo namjensko korišcenje. (2) O trajanju i nacinu sprovodenja dopunskog osposobljavanja iz stava 1. ovog clana odlucuje poslodavac.

Clan 53.

(1) Poslodavac može radnika uputiti na odredene oblike strucnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu sa zahtjevima i potrebama radnog mjesta radnika, a posebno kada dode do usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji rada. (2) Za vrijeme trajanja strucnog osposobljavanja i usavršavanja u smislu stava 1. ovog clana, radnik ima pravo na naknadu plate u visini pune plate koju bi ostvario da je bio na radu.

Clan 54.

(1) Radnik je dužan da postupi po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje i za strucno obrazovanje i usavršavanje u smislu cl. 52. i 53. ovog zakona. (2) Opštim aktom, posebnim ugovorom ili ugovorom o radu bliže se ureduje dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada, kao i strucno obrazovanje i usavršavanje radnika u smislu cl. 52. i 53. ovog zakona.

Clan 55.

(1) Troškovi obrazovanja, strucnog osposobljavanja i usavršavanja obezbjeduju se iz sredstava poslodavca i drugih izvora, u skladu sa zakonom i opštim aktom.

(2) U slucaju da radnik prekine obrazovanje, strucno osposobljavanje ili usavršavanje, dužan je da poslodavcu naknadi troškove, osim ako je do prekida došlo iz opravdanih razloga.

GLAVA V

RADNO VRIJEME

1. Pojam radnog vremena

Clan 56.

(1) Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obavezan da obavlja poslove, prema uputstvima poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan da se odazove pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se pokaže takva potreba, pri cemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

(3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade ureduje se posebnim propisom, opštim aktom ili ugovorom o radu.

(4) Vrijeme koje radnik provede obavljajuci poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, nezavisno od toga obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

2. Puno radno vrijeme radnika

Clan 57.

(1) Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 casova sedmicno. (2) Opštim aktom može da se utvrdi radno vrijeme krace od 40 casova sedmicno, ali ne krace od 36 casova sedmicno.

(3) Radnik koji radi u skladu sa stavom 2. ovog clana ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao da radi sa punim radnim vremenom.

(4) Radnik može zakljuciti ugovor o radu s punim radnim vremenom samo sa jednim poslodavcem.

3. Nepuno radno vrijeme

Clan 58.

Pod nepunim radnim vremenom u smislu ovog zakona, podrazumijeva se radno vrijeme krace od radnog vremena iz clana 57. stav 1. ovog zakona.

4. Skraceno radno vrijeme

Clan 59.

(1) Radno vrijeme radnika koji rade na radnim mjestima i poslovima na kojima i pored primjene odgovarajucih mjera i sredstava zaštite na radu, postoji povecano štetno dejstvo uslova rada na zdravlje radnika, skracuje se srazmjerno tom štetnom dejstvu, a najviše do deset casova sedmicno (poslovi sa povecanim rizikom). (2) O skracenju radnog vremena u smislu stava 1. ovog clana odlucuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca, zainteresovanog radnika, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu strucne analize sacinjene od ovlašcene naucne ili strucne organizacije. (3) Radno vrijeme iz stava 2. ovog clana i clana 110. stav 1. ovog zakona u pogledu prava radnika, smatra se punim radnim vremenom.

5. Prekovremeni rad

Clan 60.

U slucaju neplaniranog povecanja obima posla, otklanjanja posljedica vremenskih nepogoda, havarija na sredstvima rada, požara, zemljotresa, epidemija i drugih nesreca, radnik je dužan da, na pismeni zahtjev ili nalog poslodavca, radi duže od punog radnog vremena iz clana 57. stav 1. ovog zakona (u daljem tekstu: prekovremeni rad).

Clan 61.

(1) Prekovremeni rad iz clana 60. ovog zakona ne može trajati više od deset casova sedmicno, niti duže od cetiri casa dnevno. (2) Radnik u toku kalendarske godine ne može raditi prekovremeno više od 180 casova. (3) Izuzetno od stava 2. ovog clana, kolektivnim ugovorom se može utvrditi maksimalno trajanje prekovremenog rada do 230 casova godišnje.

Clan 62.

Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno, ili više od deset sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac je dužan da o tome obavijesti nadležnog inspektora rada.

Clan 63.
Za vrijeme prekovremenog rada radnik ima pravo na uvecanje plate.
Clan 64.

(1) Prekovremeni rad je zabranjen: 1) radnicima mladim od 18 godina života, 2) trudnim ženama i majkama sa djetetom do tri godine života i 3) samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mladeg od šest godina života. (2) Izuzetno, radnicima iz stava 1. t. 2) i 3), na njihov pismeni zahtjev, poslodavac može odobriti da rade prekovremeno.

Clan 65.

Nadležni inspektor rada ce zabraniti prekovremeni rad koji je uveden suprotno odredbama cl. 60. do. 62. i clana 64. ovog zakona.

Clan 66.

Prekovremenim radom smatra se i dežurstvo na radnom mjestu, a koje se ureduje posebnim propisom ili opštim aktom.

6. Raspored radnog vremena

Clan 67.

(1) Radna sedmica, po pravilu, traje pet radnih dana. (2) Radni dan, po pravilu, traje osam casova. (3) Raspored radnog vremena u okviru radne sedmice utvrduje poslodavac. (4) Poslodavac je dužan da izvrši raspored radnog vremena radnika najmanje za 30 narednih dana i da to oglasi na nacin koji je pristupacan svim radnicima, kao i da vodi dnevnu evidenciju o prisustvu radnika na radu. (5) U eviedenciji iz stava 4. ovog clana poslodavac je dužan da navede vrijeme pocetka i završetka dnevnog rada radnika. (6) Raspored radnog vremena u odredenim djelatnostima i na odredenim poslovima, odlukom ureduje nadležni republicki organ, odnosno organ jedinice lokalne samouprave. (7) Poslodavac kod koga se rad obavlja u smjenama, nocu ili kada priroda posla i organizacija rada to zahtijeva, radnu sedmicu i raspored radnog vremena može da organizuje na drugi nacin. (8) Bliže uredenje nacina vodenja evidencije o prisustvu radnika na radu, pravilnikom ce propisati ministar.

Clan 68.

(1) Poslodavac je dužan da obavijesti radnike o rasporedu i promjeni rasporeda radnog vremena najmanje pet dana unaprijed. (2) Izuzetno, poslodavac može da obavijesti radnike o rasporedu i promjeni rasporeda radnog vremena u kracem roku od pet dana, ali ne kracem od 24 casa unaprijed u slucaju potrebe posla usljed nastupanja nepredvidenih okolnosti koje za posljedicu imaju nastanak nepredvidenih troškova i kazni za poslodavca. (3) Kod poslodavca kod koga je rad organizovan u smjenama ili to zahtijeva organizacija rada, puno ili nepuno radno vrijeme radnika ne mora biti rasporedeno jednako po radnim sedmicama, vec se utvrduje kao prosjecno sedmicno radno vrijeme na mjesecnom nivou. (4) U slucaju iz stava 3. ovog clana, radnik može da radi najduže 12 casova dnevno, a najduže 48 casova sedmicno, ukljucujuci i prekovremeni rad.

7. Preraspodjela radnog vremena

Clan 69.

(1) Ako priroda i potreba posla zahtijeva, puno radno vrijeme na pojedinim radnim mjestima može se preraspodijeliti, tako da u jednom dijelu godine bude duže, a u drugom dijelu godine srazmjerno krace, s tim da u toku kalendarske godine ne može iznositi više od 40 casova prosjecno sedmicno. (2) Preraspodjelom punog radnog vremena može se u jednom dijelu godine uvesti radno vrijeme najduže do 52 casa sedmicno, a na sezonskim poslovima najduže do 60 casova sedmicno.

(3) Duže radno vrijeme iz jednog dijela godine u smislu stava 1. ovog clana ne smatra se prekovremenim radom.

8. Nocni rad i rad u smjenama

Clan 70.

(1) Nocnim radom smatra se rad izmedu 22.00 casa i 06.00 casova narednog dana. (2) Za radnike mlade od 18 godina, nocnim radom smatra se rad izmedu 19.00 casova i 06.00 casova narednog dana.

Clan 71.

Radniku koji radi nocu najmanje tri casa svakog radnog dana ili trecinu punog radnog vremena u toku jedne sedmice, poslodavac je dužan da obezbijedi obavljanje poslova u toku dana ako bi, po mišljenju nadležnog zdravstvenog organa, takav rad doveo do pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja.

Clan 72.

(1) Radnicima mladim od 18 godina zabranjen je nocni rad. (2) Izuzetno, radnici mladi od 18 godina mogu biti privremeno izuzeti od zabrane nocnog rada u slucaju otklanjanja posljedica više sile, havarija i zaštite interesa Republike, na osnovu saglasnosti nadležnog inspektora rada.

Clan 73.

Trudnicama, pocev od šestog mjeseca trudnoce i majkama sa djetetom do dvije godine života zabranjen je nocni rad.

Clan 74.

(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj se radnici na istim radnim mjestima smjenjuju prema utvrdenom rasporedu, pri cemu izmjena smjena može da bude kontinuirana ili sa prekidima tokom odredenog perioda dana ili sedmica.

(2) Radnik koji radi u smjenama je lice zaposleno kod poslodavca kod koga je rad organizovan u smjenama i koji u toku mjeseca posao obavlja u razlicitim smjenama najmanje trecinu svog radnog vremena.

(3) Ako je kod poslodavca rad organizovan u smjenama, zamjena smjena vrši se u rokovima i na nacin odreden opštim aktom i ugovorom o radu, tako da radnik ne radi neprekidno više od jedne radne sedmice nocu.

(4) Radnik može da radi nocu duže od jedne radne sedmice neprekidno, samo uz njegovu pismenu saglasnost. (5) Radnik za vrijeme nocnog rada ima pravo na uvecanje plate.

GLAVA VI

ODMORI I ODSUSTVA

1. Dnevni odmor u toku radnog vremena

Clan 75.

(1) Radnik koji radi sa punim radnim vremenom ili najmanje šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta, a koji ne može biti u prva dva ili posljednja dva sata radnog vremena radnika. (2) Radnik koji radi duže od cetiri sata, a krace od šest sati dnevno ima pravo na odmor u toku rada u trajanju od najmanje 15 minuta. (3) Radnik koji radi duže od punog radnog vremena, a najmanje deset sati dnevno, pored odmora iz stava 1. ovog clana ima pravo i na dodatni odmor u toku rada u trajanju od najmanje 15 minuta. (4) Vrijeme odmora iz st. 1. do 3. ovog clana uracunava se u radno vrijeme.

Clan 76.

(1) Odmor u toku dnevnog rada organizuje se na nacin kojim se obezbjeduje da se rad ne prekida, ako priroda posla ne dozvoljava prekid rada, kao i ako se radi sa strankama. (2) Odluku o rasporedu korišcenja odmora u toku dnevnog rada donosi poslodavac.

2. Dnevni odmor izmedu dva uzastopna radna dana

Clan 77.

(1) Radnik ima pravo na dnevni odmor izmedu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 casova neprekidno, a radnici zaposleni u poljoprivredi i na sezonskim poslovima, najmanje deset casova neprekidno. (2) Radnik mladi od 18 godina ima pravo na dnevni odmor izmedu dva uzastopna radna dana u trajanju od 12 casova neprekidno.

3. Sedmicni odmor Clan 78.

(1) Radnik ima pravo na sedmicni odmor u trajanju od najmanje 24 casa neprekidno kojem se dodaje najmanje osam casova odmora iz clana 77. stav 1. prema unaprijed odredenom rasporedu. (2) Sedmicni odmor se po pravilu koristi nedjeljom. (3) Poslodavac može da odredi drugi dan za korišcenje sedmicnog odmora ako priroda posla i organizacija rada to zahtijeva. (4) Ako je neophodno da radnik radi na svoj sedmicni dan odmora, poslodavac je dužan da mu obezbijedi odmor iz stava 1. ovog clana u toku naredne radne sedmice.

4. Godišnji odmor Clan 79.

(1) Radnik ima pravo na godišnji odmor u skladu sa ovim zakonom. (2) Radnik koji prvi put zasniva radni odnos ili ima prekid radnog odnosa duži od 30 radnih dana stice pravo na korišcenje godišnjeg odmora poslije šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca. (3) Pod neprekidnim radom smatra se i vrijeme privremene sprijecenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i odsustva sa rada uz naknadu plate. (4) Radnik ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti. Clan 80.

(1) U svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrdenim opštim aktom i ugovorom o radu, najmanje cetiri radne sedmice, odnosno najmanje 20 radnih dana. (2) Godišnji odmor iz stava 1. ovog clana uvecava se po osnovu radnog staža i drugim osnovama u skladu sa kolektivnim ugovorom. (3) Radnik koji radi na poslovima sa posebnim uslovima rada iz clana 59. stav 1. ovog zakona, ima pravo na godišnji odmor najmanje u trajanju od 30 radnih dana, koji se uvecava u skladu sa stavom 2. ovog clana.

Clan 81.

Radnik ima pravo na jedan dan odmora za svaki mjesec dana rada u kalendarskoj godini: 1) ako u kalendarskoj godini u kojoj prvi put zasniva radni odnos nema šest mjeseci neprekidnog rada i 2) ako u kalendarskoj godini nije stekao pravo na godišnji odmor zbog prekida rada u smislu clana 79. stav 2. ovog zakona.

Clan 82.

(1) U godišnji odmor se ne uracunavaju periodi korišcenja odsustvovanja s rada po drugim osnovima, pa se za to vrijeme korišcenje godišnjeg odmora prekida. (2) U slucaju prekida korišcenja godišnjeg odmora u smislu stava 1. ovog clana, radnik, u sporazumu sa poslodavcem, koristi preostali dio godišnjeg odmora.

Clan 83.

(1) Pri utvrdivanju dužine godišnjeg odmora radna sedmica racuna se kao pet radnih dana.

(2) Praznici koji su neradni dani u skladu sa zakonom, odsustvo sa rada uz naknadu plate i privremena sprijecenost za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, ne uracunavaju se u dane godišnjeg odmora. (3) Ako je radnik za vrijeme korišcenja godišnjeg odmora privremeno sprijecen za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, ima pravo da po isteku te sprijecenosti za rad, nastavi sa korišcenjem godišnjeg odmora.

Clan 84.

(1) Radnik, u pravilu, koristi godišnji odmor bez prekida, ali, na zahtjev radnika, a uz saglasnost poslodavca, godišnji odmor može se koristiti u dva ili više dijelova.

(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi najmanje u trajanju od dvije radne sedmice u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne kalendarske godine. (3) Radnik koji nije u cijelosti iskoristio godišnji odmor u tekucoj kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada sa naknadom, ima pravo da preostali dio godišljeg odmora iskoristi najkasnije do 30. juna naredne godine.

Clan 85.

(1) Raspored korišcenja godišnjeg odmora utvrduje poslodavac, uz obavezu da radnike blagovremeno, a najkasnije do 30. juna, pisanim putem obavijesti o istom, s tim što radnik može tražiti korišcenje godišnjeg odmora u smislu clana 84. stav 1.

(2) Prema potrebi, poslodavac može od savjeta radnika ili sindikata zatražiti da daju svoje prijedloge ili mišljenja o rasporedu korišcenja godišnjih odmora. (3) Opštim aktom i ugovorom o radu može se bliže urediti nacin korišcenja godišnjeg odmora.

Clan 86.

(1) Radnici koji rade na poslovima nastave u obrazovnim ustanovama, koriste godišnji odmor za vrijeme školskih raspusta. (2) Dužina i raspored korišcenja godišnjeg odmora radnika iz stava 1. ovog clana ureduje se posebnim zakonom.

Clan 87.

(1) Radnik za vrijeme korišcenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plate u visini pune plate, kao da je za to vrijeme bio na radu. (2) Radnik ostvaruje pravo na regres za korišcenje godišnjeg odmora, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Clan 88.

(1) Radnik kojem prestane radni odnos radi prelaska na rad kod drugog poslodavca, za tu kalendarsku godinu koristi godišnji odmor kod poslodavca kod kojeg je stekao pravo i to prije prestanka radnog odnosa. (2) Radniku kojem prestaje radni odnos zbog ispunjavanja uslova za odlazak u starosnu penziju i radniku kojem prestaje radni odnos na odredeno vrijeme, poslodavac je dužan da obezbijedi korišcenje godišnjeg odmora prije prestanka radnog odnosa, odnosno sticanja uslova za starosnu penziju. (3) Ako radnik iz st. 1. i 2. ovog clana krivicom poslodavca, u cijelosti ili djelimicno, ne iskoristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu štete u visini prosjecne plate radnika ostvarene u prethodna tri mjeseca, srazmjerno dužini neiskorišcenog godišnjeg odmora.

5. Placeno odsustvo Clan 89.

(1) Radnik ima pravo da uz naknadu plate odsustvuje s posla u sljedecim slucajevima: stupanja u brak, rodenja djeteta, dobrovoljnog davanja krvi, teže bolesti ili smrti clana porodice i u drugim slucajevima odredenim opštim aktom i ugovorom o radu.

(2) Placeno odsustvo iz stava 1. ovog clana ne može biti duže od pet radnih dana u toku jedne kalendarske godine, osim u slucaju smrti clana porodice, ukoliko se zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu ne odredi drugacije. (3) Radnik, u slucaju potrebe, može u toku kalendarske godine koristiti placeno odsustvo po više osnova.

(4) Poslodavac može, na zahtjev radnika, odobriti placeno odsustvo duže od pet radnih dana u toku kalendarske godine u opravdanim slucajevima.

(5) Uz zahtjev za korišcenje placenog odsustva po svim osnovima, potrebno je priložiti odgovarajuci dokaz o postojanju slucaja za koji se traži placeno odsustvo. (6) Clanom porodice, u smislu stava 1. ovog clana, smatraju se bracni i vanbracni supružnici, njihova djeca (bracna, vanbracna i usvojena), pastorcad, djeca uzeta pod starateljstvo i druga djeca bez roditelja uzeta na izdržavanje, majka, otac, ocuh, maceha, usvojilac, a djed i baba po majci i po ocu, braca i sestre, ako žive u zajednickom domacinstvu.

Clan 90.

(1) U slucaju da je radnik zbog više sile ili havarije na mašinama ili drugim sredstvima rada, sprijecen da izvršava svoje obaveze iz ugovora o radu, ima pravo na placeno odsustvo za koje vrijeme ostvaruje naknadu plate u visini od 50% plate koju bi ostvario da je radio. (2) Opštim aktima se mogu bliže urediti uslovi i nacin ostvarivanja prava iz stava 1. ovog clana.

Clan 91.

(1) Poslodavac, uz konsultacije sa sindikatom, odnosno savjetom radnika, ako sindikat nije organizovan kod poslodavca, može radnika uputiti na placeno odsustvo (cekanje) u slucaju neplaniranog privremenog smanjenja obima poslova kod poslodavca, kao i razloga ekonomsko- finansijske ili tehnicko-tehnološke prirode. (2) Za vrijeme trajanja odsustva iz stava 1. ovog clana radnici ostvaruju pravo na naknadu plate u visini od najmanje 50% prosjecne plate radnika ostvarene u prethodna tri mjeseca. (3) Nacin upucivanja radnika, dužina trajanja, medusobna prava i obaveze radnika i druga pitanja vezana za bliže uredenje odsustva iz stava 1. ovog clana ureduju se kolektivnim ugovorom.

6. Neplaceno odsustvo Clan 92.

(1) Poslodavac je dužan da radniku, na njegov zahtjev, odobri odsustvo s rada do tri dana u toku kalendarske godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno nacionalno-tradicijskih potreba, bez prava na naknadu plate, ukoliko posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev odobriti neplaceno odsustvo i u drugim slucajevima.

(3) Za vrijeme neplacenog odsustva prava i obaveze radnika po osnovu rada miruju.

7. Mirovanje prava iz radnog odnosa

Clan 93.

(1) Radniku koji je zasnovao radni odnos na neodredeno vrijeme, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju za vrijeme obavljanja javne funkcije. (2) Radni odnos miruje i bracnom supružniku radnika koji je upucen na rad u inostranstvo u okviru medunarodno-tehnicke saradnje ili prosvjetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva, za vrijeme dok takav rad traje. (3) Radniku koji je zasnovao radni odnos na neodredeno vrijeme, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, odnosno izrecene mjere bezbjednosti, vaspitne ili zaštitne mjere u trajanju do šest mjeseci.

Clan 94.

Javnom funkcijom u smislu clana 93. stav 1. Zakona smatra se reizborna funkcija na koju je radnik neposredno izabran od gradana ili na koju je imenovan ili postavljen od nadležnog organa Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, grada ili opštine, ako tu funkciju obavlja profesionalno i za nju ostvaruje platu.

Clan 95.

(1) Radnik kome su prava i obaveze iz radnog odnosa mirovale po osnovu clana 93. zakona, dužan je da se u roku od pet dana od dana prestanka mirovanja vrati na rad kod poslodavca, na svoj raniji ili drugi odgovarajuci posao. (2) Mirovanje prava i obaveza po osnovu vršenja reizborne javne funkcije može trajati najduže dva mandata, nakon cega radnik može da se vrati na rad kod poslodavca na svoj raniji ili drugi odgovarajuci posao. (3) Ako poslodavac zbog ekonomskih razloga, promijenjene organizacije i tehnologije rada i poslovanja, radnika iz stava 1. ovog clana ne može vratiti na raniji ili na drugi odgovarajuci posao, radniku otkazuje ugovor o radu, sa pravom radnika na otpremninu, u skladu sa clanom 194. ovog zakona.

GLAVA VII

ZAŠTITA RADNIKA

1. Opšta zaštita Clan 96.

Poslodavac je dužan da omoguci radniku da se u roku od 15 dana od dana stupanja na rad upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima o zaštiti na radu, ukljucujuci i prava i obaveze koji proizlaze iz opšteg akta.

Clan 97.

(1) Ako radnik pri radu treba da rukuje sredstvima rada cije korišcenje može ugroziti život ili zdravlje ljudi i okolinu, poslodavac je dužan da prije otpocinjanja rada radnika provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje tim sredstvima i njihovim korišcenjem. (2) Prema potrebi, poslodavac može radnika uputiti na dopunu znanja iz odredene oblasti zaštite na radu.

Clan 98.

(1) Poslodavac je odgovoran za posljedice nesrece na radu koje nastupe zbog neispravnosti objekata, mašina, uredaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada, kao i zbog neovlašcenog i nestrucnog rukovanja tim sredstvima, do kojih je došlo zbog propusta poslodavca. (2) Odgovornost u smislu stava 1. ovog clana podrazumijeva, pored prekršajne odgovornosti iz cl. 264. do 266. ovog zakona, i materijalnu odgovornost poslodavca prema radniku koji pretrpi povredu na radu, u skladu sa opštim pravilima o odgovornosti.

Clan 99.

(1) Radnik može da odbije da radi ako mu, zbog neispravnosti na objektima i na sredstvima rada, kao i zbog nepostojanja odgovarajucih mjera zaštite na radu, neposredno prijeti opasnost po život ili zdravlje, ili ako takva opasnost prijeti drugim licima. (2) Radnik je dužan da odmah obavijesti poslodavca, a prema potrebi i nadležnog inspektora rada, o postojanju uslova iz stava 1. ovog clana i o svom odbijanju da radi u tim uslovima.

Clan 100.

(1) Radnik je dužan da se pri radu koristi odgovarajucim sredstvima i opremom za licnu zaštitu na radu i da sredstvima rada rukuje u skladu sa njihovom namjenom i osobinama. (2) Postupanjem suprotno obavezama iz stava 1. ovog clana, posebno ako je zbog neodgovarajuceg rukovanja sredstvima rada ili sredstvima zaštite na radu došlo do nesrece na radu ili do materijalne štete, radnik odgovara za povredu radnih obaveza.

Clan 101.

Zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu bliže se ureduju mjere i sredstva zaštite na radu.

2. Zaštita licnih podataka

Clan 102.

(1) Radnik ima pravo uvida u sve dokumente koji sadrže njegove licne podatke, a koji se cuvaju ili obraduju kod poslodavca, kao i pravo da zahtijeva brisanje podataka koji nisu od neposrednog znacaja za poslove koje obavlja, kao i ispravljanje netacnih podataka.

(2) Licni podaci koji se odnose na radnika ne mogu da budu dostupni trecem licu, osim u slucajevima i pod uslovima utvrdenim zakonom ili ako je to potrebno radi dokazivanja prava i obaveza iz radnog odnosa ili u vezi sa radom.

(3) Licne podatke radnika može da prikuplja, obraduje, koristi i dostavlja trecim licima samo za to ovlašceno lice zaposleno kod poslodavca u skladu sa propisom koji ureduje zaštitu licnih podatka.

3. Posebna zaštita mladih radnika

Clan 103.

(1) Radnik mladi od 18 godina ne može biti rasporeden da radi na radnim mjestima za koja je utvrdeno da su radna mjesta sa povecanim rizikom, ili na narocito teškim fizickim poslovima, na radovima koji se obavljaju pod zemljom ili pod vodom, kao ni na drugim poslovima koji bi mogli da predstavljaju povecan rizik po njegov život, zdravlje i psihofizicki razvoj. (2) Poslove iz stava 1. ovog clana pravilnikom utvrduje ministar.

Clan 104.

(1) Puno radno vrijeme radnika mladeg od 18 godina ne može da se utvrdi u trajanju dužem od 35 casova sedmicno, niti dužem od osam casova dnevno.

(2) Poslodavac je dužan da radnike mlade od 18 godina najmanje jednom u toku kalendarske godine, o svom trošku, uputi kod nadležne medicinske ustanove na ocjenu radne sposobnosti.

4. Posebna zaštita žene i materinstva

Clan 105.

Poslodavac ne može odbiti da primi u radni odnos ženu zbog toga što je trudna, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoce ili zbog toga što žena koristi porodiljsko odsustvo.

Clan 106.

(1) Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, žena za vrijeme trudnoce i dok doji dijete može biti privremeno rasporedena na druge poslove ako je to u interesu ocuvanja njenog zdravlja ili zdravlja djeteta. (2) Ako poslodavac nije u mogucnosti da ženi obezbijedi raspored na drugi posao u smislu stava 1. ovog clana, žena ima pravo na odsustvo s rada, uz naknadu plate, u skladu sa opštim aktom. (3) Naknada iz stava 2. ovog clana ne može biti manja od naknade koju bi žena ostvarivala da je ostala da radi na svom radnom mjestu. (4) Ženu za vrijeme trudnoce i majku djeteta do tri godine života, poslodavac može rasporediti na rad u drugo mjesto rada samo uz njen pristanak.

Clan 107.

(1) Za vrijeme trudnoce, porodaja i njege djeteta, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od godinu dana neprekidno, a za blizance i svako trece i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. (2) Na osnovu zahtjeva žene i preporuke ovlašcenog doktora medicine, žena može poceti sa korišcenjem porodiljskog odsustva 28 dana prije dana porodaja. (3) Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da odsustvo iz stava 1. ovog clana, nakon isteka 60 dana od dana rodenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi zaposleni otac djeteta. (4) Žena – majka stice pravo na penziju za jednu godinu manje staža osiguranja za svako rodeno dijete u odnosu na uslove za sticanje prava na penziju uredene Zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju.

Clan 108.

(1) Žena može, na sopstveni zahtjev, uz saglasnost poslodavca, poceti da radi i prije isteka porodiljskog odsustva iz clana 107. stav 1. ovog zakona, ali ne prije nego što protekne 60 dana od dana porodaja. (2) Ako žena pocne da radi prije isteka vremena porodiljskog odsustva iz clana 107. stav 1. ovog zakona, ima pravo da za vrijeme radnog dana, pored dnevnog odmora, koristi još i 60 minuta odsustva s rada radi dojenja djeteta. (3) Ako žena rodi mrtvo dijete, ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo onoliko vremena koliko je prema ocjeni ovlašcenog doktora medicine potrebno da se žena oporavi od porodaja i psihickog stanja izazvanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od dana porodaja, odnosno od dana gubitka djeteta.

Clan 109.

(1) Ako majka djeteta umre, ili napusti dijete, ili iz drugih razloga nije u stanju da se brine o djetetu i da ga njeguje (izdržavanje kazne zatvora, teža bolest, doškolovanje, specijalizacija i edukacija, priprema za zapošljavanje i dr.), pravo na odsustvo u trajanju iz clana 107. stav 1. ovog zakona ima zaposleni otac ili usvojilac djeteta, kao i drugo lice kome je nadležni organ starateljstva povjerio dijete na njegu i staranje od dana usvojenja ili dana pocetka starateljstva bez obzira na uzrast djeteta. (2) Pravo iz stava 1. ovog clana otac djeteta ima i kada majka nije u radnom odnosu.

Clan 110.

(1) Nakon isteka porodiljskog odsustva, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom punog radnog vremena za vrijeme dok dijete ne navrši tri godine života, ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašcenog doktora medicine, potrebna pojacana njega. (2) Ako su roditelji djeteta umrli, ili su dijete napustili, ili su nepoznati, ili se iz drugih opravdanih razloga ne mogu brinuti o djetetu, pravo na rad sa polovinom radnog vremena u trajanju iz stava 1. ovog clana ima zaposleni usvojilac djeteta ili lice kome je nadležni organ starateljstva povjerio dijete na staranje i njegu.

Clan 111.

(1) Jedan od roditelja djeteta sa psihofizickim smetnjama u razvoju, koje nije smješteno u odgovarajucu zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, ima pravo da radi s polovinom punog radnog vremena iz clana 57. stav 1. ovog zakona, sa pravom na naknadu plate za drugu polovinu punog radnog vremena. (2) O trajanju, odnosno pocetku i prestanku korišcenja ovog prava odlucuje ovlašcena zdravstvena ustanova, vodeci racuna o potrebama djeteta za pojacanom roditeljskom njegom i staranjem. (3) Naknadu plate roditelju djeteta iz stava 1. ovog clana obezbjeduje Javni fond za djeciju zaštitu Republike Srpske. (4) Roditelju djeteta iz stava 1. ovog clana ne može se, bez njegove saglasnosti, odrediti da radi prekovremeno ili nocu, niti mu se, bez njegovog pristanka, može promijeniti mjesto rada.

Clan 112.

(1) Za vrijeme korišcenja porodiljskog odsustva, žena ima pravo na naknadu plate u visini prosjecne plate koju je ostvarila u toku posljednjih 12 mjeseci prije pocinjanja porodiljskog odsustva. (2) Naknada se mjesecno uskladuje sa rastom prosjecnih plata u Republici. (3) Ako žena nije ostvarila platu za svih posljednjih 12 mjeseci, naknada plate iznosi u visini plate koju bi ostvarila da je bila na radu.

(4) Odredbe st. 1. i 2. ovog clana shodno se primjenjuju i na druga lica koja, u skladu sa ovim zakonom, imaju pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s posla zbog njege i staranja o djetetu. (5) Naknada plate iz stava 1. ovog clana ostvaruje se na teret Javnog fonda za djeciju zaštitu Republike Srpske.

Clan 113.

Odredbe clana 111. ovog zakona shodno ce se primijeniti i prilikom utvrdivanja visine i nacina ostvarivanja naknade plate za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz clana

  1. ovog zakona od strane majke djeteta ili drugih lica koja, u smislu ovog zakona, imaju pravo na skraceno radno vrijeme radi njege i staranja o djetetu, za onaj dio punog radnog vremena u kojem korisnik prava nije radio.
Clan 114.

Ako je za sticanje odredenih prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, periodi porodiljskog odsustva, rada s polovinom punog radnog vremena radi pojacane brige i njege djeteta, privremene sprijecenosti za rad trudnice ili majke koja doji dijete, ili rada s polovinom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrace se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.

5. Posebna zaštita bolesnih radnika i invalida

Clan 115.

(1) Radniku koji je povrijeden na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li je radnik sa poslodavcem zakljucio ugovor o radu na neodredeno ili na odredeno vrijeme. (2) Ako je radnik iz stava 1. ovog clana zakljucio ugovor o radu na odredeno vrijeme, period zdravstvene sprijecenosti za rad ne uracunava se u vrijeme trajanja ugovora o radu.

Clan 116.

(1) Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijecenja, odnosno oporavka, ovlašteni doktor medicine, odnosno nadležni organ u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vratiti na poslove na kojima je prethodno radio.

(2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, poslodavac mu je dužan ponuditi ugovor o radu za obavljanje drugih odgovarajucih poslova, koji moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

(3) Ako poslodavac nije u mogucnosti radniku ponuditi ugovor o radu za obavljanje drugih odgovarajucih poslova ili ako radnik odbije ponudeni ugovora o radu, poslodavac mu može otkazati ugovor o radu na nacin i pod uslovima propisanim ovim zakonom.

(4) U sporu izmedu poslodavca i radnika, ovlašcena zdravstvena ustanova medicine rada je nadležna da ocijeni da li su ponudeni poslovi iz stava 2. ovog clana odgovarajuci.

(5) Radnik iz stava 1. ovog clana ima pravo na dodatno strucno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnologiji ili nacinu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uslova rada na koje bi imao pravo.

(6) Radniku koji je povrijeden na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazi ugovora o radu u smislu stava 3. ovog clana.

6. Pravo na zaposlenje na drugim poslovima

Clan 117.

(1) Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti koju je utvrdio nadležni organ u skladu s posebnim propisom, poslodavac je dužan, uzimajuci u obzir nalaz i mišljenje tog organa, ponuditi radniku zakljucenje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, a koji moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

(2) Radi osiguranja poslova iz stava 1. ovoga clana, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno preduzeti druge mjere da radniku obezbijedi odgovarajuce poslove.

(3) Ako je poslodavac preduzeo sve mjere iz stava 2. ovog clana, a ne može radniku obezbijediti odgovarajuce poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za zakljucenje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem nadležnog organa, poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz mišljenje sindikata, odnosno savjeta radnika.

(4) Radniku kojem je smanjena radna sposobnost ili je neposredna opasnost od nastanka invalidnosti uzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešcu, poslodavc ne može otkazi ugovora o radu u smislu stava 3. ovog clana.

7. Otpremnina u slucaju otkaza ugovora o radu radniku sa preostalom radnom sposobnosti

Clan 118.

(1) Izuzetno od clana 116. stav 6. i clana 117. stav 4. ovog zakona, poslodavac, uz pismenu saglasnost radnika koji je pretrpio povredu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojem nakon završenog lijecenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može obezbjediti odgovarajuce poslove iz clana 117. ovog zakona, može otkazati ugovor o radu uz pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu otpremnine utvdene clanom 194. ovog Zakonom, bez obzira na vrijeme koje je proveo na radu kod poslodavca.

(2) Pismena saglasnost radnika u smislu stava 1. ovog clana, ne može biti smetnja u ostvarivanju prava utvrdenih drugim propisima.

8. Privremena sprijecenost za rad

Clan 119.

(1) Radnik je dužan da najkasnije u roku tri dana od dana nastupanja privremene sprijecenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju o tome dostavi poslodavcu potvrdu nadležnog doktora medicine.

(2) U slucaju teže bolesti, umjesto radnika, potvrdu poslodavcu dostavljaju clanovi uže porodice ili druga lica sa kojima živi u porodicnom domacinstvu.

(3) Ako radnik živi sam, potvrdu je dužan da dostavi u roku od tri dana nakon prestanka razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu.

(4) Doktor medicine je dužan da izda potvrdu iz stava 1. ovog clana.

(5) Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada u smislu stava 1. ovog clana, može da podnese zahtjev nadležnom organu radi utvrdivanja zdravstvene sposobnosti radnika, u skladu sa zakonom.

(6) Nacin izdavanja i sadržaj potvrde o nastupanju privremene sprijecenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove zdravlja i socijalne zaštite.

GLAVA VIII

PLATE, NAKNADE I DRUGA PRIMANjA

1. Plate Clan 120.

(1) Radnik ostvaruje pravo na platu u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. (2) Radnicima se garantuje jednaka plata za isti rad ili rad iste vrijednosti koji ostvaruju kod poslodavca.

(3) Pod radom iste vrijednosti podrazumijeva se rad za koji se zahtijeva isti stepen strucne spreme, odnosno obrazovanja, znanja i sposobnosti, u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz jednaku odgovornost.

(4) Odluka poslodavca ili sporazum sa radnikom koji nisu u skladu sa stavom 2. ovog clana
  • ništavni su. (5) U slucaju povrede prava iz stava 2. ovog clana, radnik ima pravo da pokrene postupak za naknadu štete.

(6) Poslodavac ne može radniku isplatiti manju platu od one koja je utvrdena u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.

Clan 121.

(1) Plata iz clana 120. stav 1. ovog zakona sastoji se od dijela plate za obavljeni rad i vremena provedenog na radu, uvecanja plate propisanih ovim zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.

(2) Zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, može se odrediti drugaciji nacin odredivanja plate, koji ne može biti nepovoljniji za radnika od nacina obracuna plate iz stava 1. ovog clana.

(3) Pod platom u smislu stava 1., odnosno stava 2. ovog clana smatra se bruto plata koja sadrži poreze i doprinose koji se placaju na platu u skladu sa posebnim propisom.

2. Plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu

Clan 122.

Plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plate i dijela plate za radni ucinak.

Clan 123.

(1) Osnovna plata odreduje se na osnovu uslova potrebnih za rad na poslovima za koje je radnik zakljucio ugovor o radu utvrdenih opštim aktom i vremena provedenog na radu.

(2) Elementi za odredivanje plate iz stava 1. ovog clana su koeficijenti složenosti posla i cijena rada, ukoliko zakonom i kolektivnim ugovorom nije drukcije uredeno.

(3) Ukoliko cijena rada za podrucje, oblast ili granu nije utvrdena aktima iz stava 2. ovog clana, cijenu rada odlukom utvrduje Vlada Republike Srpske na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, a na osnovu zahtjeva zainteresovane strane.

(4) Ako Ekonomsko-socijalni savjet ne dostavi prijedlog odluke iz stava 3. ovog clana u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva zainteresovane strane odluku o cijeni rada donosi Vlada Republike Srpske u narednom roku od 15 dana.

(5) Radni ucinak odreduje se na osnovu kvaliteta i obima obavljenog posla, kao i doprinosa radnika poslovnom rezultatu poslodavca koji se utvrduje opštim aktima, ugovorom o radu ili drugim aktima poslodavca.

(6) Ugovorom o radu može da se utvrdi osnovna plata u vecem iznosu od osnovne plate utvrdene na osnovu elemenata iz opšteg akta.

Clan 124.

(1) Plata iz clana 123. ovog zakona uvecava se 0,3% za svaku godinu radnog staža, ukoliko drugim zakonom, kolektivnim aktom ili ugovorom o radu nije drugacije odredeno.

(2) Pored uvecanja iz stava 1. ovog clana, plata radnika se u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu uvecava po osnovu otežanih uslova rada, prekovremenog rada, rada nocu, rada praznikom i drugim danima u koje se po zakonu ne radi.

(3) Opštim aktom i ugovorom o radu mogu se utvrditi i drugi slucajevi u kojima radnik ima pravo na uvecanje plate.

Clan 125.

Pripravnik ima pravo na platu najmanje u visini 80% osnovne plate za poslove za koje je zakljucio ugovor o radu, kao i na naknadu troškova i druga primanja, u skladu sa ovim zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.

Clan 126.

(1) Plata se isplacuje u rokovima utvrdenim opštim aktom i ugovorom o radu, najmanje jedanput mjesecno, a najkasnije do kraja tekuceg mjeseca za prethodni mjesec.

(2) Plate se isplacuje samo u novcu, na tekuci racun radnika, osim ako zakonom nije drugacije odredeno.

(3) Poslodavac je dužan da radniku uruci pismeni obracun plate, prilikom svake isplate.
(4) Obracun plate ima snagu izvršne isprave.

3. Najniža plata Clan 127.

(1) Najnižu platu u Republici utvrduje Vlada Republike Srpske na prijedlog Ekonomsko- socijalnog savjeta u posljednjem kvartalu tekuce za narednu godinu. (2) Ukoliko Ekonomsko-socijalni savjet ne utvrdi prijedlog, odluku o najnižoj plati iz stava

  1. ovog clana donosi Vlada Republike Srpske, imajuci u vidu kretanje plata, rast proizvodnje i životnog standarda u Republici.
Clan 128.

(1) Najniža plata se isplacuje za puno radno vrijeme i prosjecno ostvarene rezultate radnika u skladu sa aktima poslodavca.

(2) Najniža plata se isplacuje radniku samo kada je iznos plate radnika, obracunate u skladu sa ovim zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu, ispod iznosa najniže plate iz stava 1. ovog clana.

4. Naknada plate

Clan 129.

Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s rada u slucajevima predvidenim ovim zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.

Clan 130.

(1) Zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu bliže se ureduju ostali slucajevi i uslovi za ostvarivanje prava na naknadu plate, visina naknada, nacin isplate i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava radnika na naknadu plate. (2) Aktima iz stava 1. ovog clana ne može se odrediti manji iznos naknade plate od 50% prosjecne plate koju je radnik ostvario u odgovarajucem prethodnom periodu, a cija dužina se utvrduje Zakonom ili opštim aktom.

Clan 131.

(1) Naknada plate za vrijeme korišcenja godišnjeg odmora, praznika po zakonu, privremene sprijecenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, kao i za vrijeme prekida rada zbog propusta poslodaca da preduzme odgovarajuce mjere zaštite na radu, iznosi u visini od 100% prosjecne plate koju je radnik ostvario u odgovarajucem prethodnom periodu, ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu. (2) Propisima o zdravstvenom osiguranju bliže se ureduju uslovi za ostvarivanje prava na naknadu plate za vrijeme privremene sprijecenosti za rad zbog bolesti i povreda, trajanje prava na naknadu, kao i visina i nacin ostvarivanja prava na naknadu plate. (3) Naknadu plate za vrijeme odmora i odsustvovanja s rada propisanih ovim zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu, isplacuje poslodavac, ako ovim ili drugim zakonom nije drugacije odredeno.

5. Druga primanja po osnovu rada

Clan 132.

(1) Poslodavac radniku isplacuje:

1) dnevnicu za službeno putovanje u Republici Srpskoj, u Federaciji BiH i u inostranstvu; 2) naknadu troškova prevoza kod dolaska na posao i povratka s posla, ukoliko prevoz nije organizovan od strane poslodavca;

3) naknadu za povecane troškove boravka za vrijeme rada na terenu;

4) troškove jednog toplog obroka za vrijeme jednog radnog dana, kao i u slucaju obavljanja prekovremenog rada dužeg od tri casa dnevno, u koliko kod poslodavca nije organizovana ishrana radnika;

5) otpremninu prilikom odlaska radnika u penziju;

6) naknadu troškova za korišcenje sopstvenog automobila kod obavljanja službenog posla, po nalogu poslodavca; i

7) druga primanja utvrdena opštim aktom i ugovorom o radu

(2) Visina i nacin ostvarivanja primanja iz stava 1. ovog clana ureduju se kolektivnim ugovorom.

Clan 133.

Radniku ili njegovoj porodici, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, pripada pomoc u slucaju:

1) smrti radnika;
2) smrti clana porodice;
3) teške invalidnosti i dugotrajne bolesti radnika;
4) drugim slucajevima.
Clan 134.

(1) Ukoliko se kolektivnim ugovorom ne utvrdi uvecanje plate iz clana 124. stav 2., visina primanja iz clana 132.stav 1. i visina pomoci iz clana 133. ovog zakona, uvecanje plate, visinu pomoci i visinu primanja, odlukom utvrduje Vlada Republike Srpske na prijedlog Ekonomsko- socijalnog savjeta Republike Srpske, a na osnovu zahtjeva jedne od ucesnica tog kolektivnog ugovora.

(2) Ako Ekonomsko-socijalni savjet ne dostavi prijedlog odluke iz stava 1. ovog clana u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva jedne od ucesnica ugovora, odluku iz stava 1. ovog clana donosi Vlada Republike Srpske u narednom roku od 15 dana.

(3) Odluka Vlade Republike Srpske iz stava 1. ovog clana primjenjuje se do zakljucivanja kolektivnog ugovora kojim ce ova pitanja biti regulisana.

Clan 135.

Radniku se može isplatiti jubilarna nagrada za ostvareni staž kod poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

6. Zaštita plate i naknada

Clan 136.

(1) Poslodavac ne može, bez pristanka radnika ili bez pravosnažne odluke nadležnog suda, svoje ili tude potraživanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate. (2) Prinudno izvršenje na plati ili naknadi plate radnika provodi se u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku. (3) Pojedinacne isplate plata, naknada i drugih primanja nisu javne.

GLAVA IX

ODGOVORNOST ZA POVREDU OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU I

MATERIJALNA ODGOVORNOST

1. Povreda obaveza iz ugovora o radu od strane radnika

Clan 137.

(1) Radnik je dužan da se na radu pridržava obaveza propisanih zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, i da svoje radne obaveze izvršava na nacin kojim nece onemogucavati ili ometati druge radnike u izvršavanju njihovih radnih obaveza. (2) Za povredu radnih obaveza radnik je odgovoran poslodavcu, a ako je povredom radnih obaveza pricinjena materijalna šteta poslodavcu ili trecim licima, ili je ucinjeno krivicno djelo ili prekršaj, radnik je odgovoran materijalno, odnosno krivicno i prekršajno.

Clan 138.

(1) Težom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponašanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna šteta interesima poslodavca, kao i ponašanje radnika iz koga se osnovano može zakljuciti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguc. (2) Ako radnik ucini propust u radu ili u vezi sa radom koji se ne smatra težom povredom radnih obaveza u smislu stava 1. ovog clana, poslodavac ce ga pismeno upozoriti na takvo ponašanje ili izreci mjeru iz clana 140. stav 1. tacka 1) ili 2) ovog zakona, pa ukoliko radnik, i pored tog upozorenja, ponovi isti ili drugi propust, u roku od jedne godine, takvo ponovljeno ponašanje smatrace se težom povredom radnih obaveza zbog koje poslodavac može otkazati ugovor o radu.

Clan 139.

Lakšom povredom radnih obaveza smatraju se propusti u radu i u vezi sa radom koji nemaju znacajnije štetne posljedice po poslodvaca i koji se ne smatraju težim povredama radnih obaveza, a utvrduju se opštim aktom.

2. Mjere za povredu radnih obaveza i radne discipline

Clan 140.

(1) Za povredu radnih obaveza i radne discipline radniku se može izreci jedna od sljedecih mjera: 1) pismeno upozorenje, 2) novcana kazna,

3) prestanak radnog odnosa. (2) Mjera iz stava 1. tacka 3) ovog clana ne može se izreci za lakše povrede radne obaveze.

Clan 141.

Poslodavac može radniku za povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline u smislu clana 179. st. 2. i 3. ovog zakona da, ako smatra da postoje olakšavajuce okolnosti ili da povreda radne obaveze, odnosno nepoštovanje radne discipline, nije takve prirode da radniku treba da prestane radni odnos, umjesto otkaza ugovora o radu, izreci jednu od sljedecih mjera:

a) novcanu kaznu u visini do 20% osnovne plate radnika za mjesec u kome je novcana kazna izrecena, u trajanju do tri mjeseca, koja se izvršava obustavom od plate, na osnovu odluke poslodavca o izrecenoj mjeri;

b) pismeno upozorenje sa najavom otkaza ugovora o radu u kojem se navodi da ce poslodavac radniku otkazati ugovor o radu bez ponovnog upozorenja, ako u narednom roku od šest mjeseci ucini povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline.

3. Naknada materijalne štete

Clan 142.

(1) Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje pricini materijalnu štetu poslodavcu, dužan je da tu štetu naknadi. (2) Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki od njih odgovara za dio štete koju je prouzrokovao, a ako se ne može utvrditi dio štete koju je prouzrokovao svaki pojedini radnik, smatra se da su svi podjednako odgovorni i štetu naknaduju u jednakim dijelovima. (3) Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivicnim djelom, za štetu odgovaraju solidarno.

Clan 143.

(1) Ako se ne može utvrditi tacan iznos naknade štete, ili ako bi utvrdivanje njene visine prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu može se predvidjeti da se visina naknade štete utvrduje u paušalnom iznosu, kao i da se uredi nacin i postupak paušalnog utvrdivanja naknade štete, odredi organ koji tu naknadu utvrduje i druga pitanja u vezi sa utvrdivanjem naknade štete u paušalnom iznosu. (2) Ukoliko je prouzrokovana šteta znatno veca od utvrdenog paušalnog iznosa naknade štete, poslodavac može zahtjevati naknadu u visini punog iznosa prouzrokovane štete.

Clan 144.

(1) Za štetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom pricini trecem licu, radnik i poslodavac odgovaraju solidarno. (2) Poslodavac koji je, u skladu sa stavom 1. ovog clana, nadoknadio štetu trecem licu, ima pravo da zahtijeva da mu radnik nadoknadi isplaceni iznos.

Clan 145.

Opštim aktom mogu se predvidjeti uslovi i slucajevi u kojima se radnik može osloboditi od obaveze da naknadi pricinjenu štetu.

Clan 146.

Radnik ima pravo na naknadu štete od poslodavca koju pretrpi na radu ili u vezi sa radom, osim ako je šteta nastala njegovom krivicom ili krajnjom nepažnjom.

Clan 147.

Ako se izmedu poslodavca i radnika ne postigne saglasnost o visini i nacinu naknade štete, oštecena strana svoje pravo na naknadu štete ostvaruje putem nadležnog suda, u skladu sa zakonom.

Clan 148.

Na pitanja naknade štete pricinjene na radu ili u vezi sa radom koja nisu posebno uredena ovim zakonom, primjenjuju se propisi o obligacionim odnosima.

4. Udaljenje radnika sa rada

Clan 149.

(1) Ako je radnik zatecen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivicno djelo, težu povredu radne obaveze ili radnji koje ugrožavaju imovinu vece vrijednosti, poslodavac ga može udaljiti s rada i prije otkazivanja ugovora o radu. (2) Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca, u kojem roku je poslodavac dužan da odluci o odgovornosti radnika. (3) Ako je protiv radnika pokrenut krivicni postupak, udaljenje radnika traje do okoncanja krivicnog postupka, ako poslodavac drugacije ne odluci.

Clan 150.

Radnik kome je odreden pritvor udaljuje se sa rada od prvog dana pritvora, dok pritvor traje.

Clan 151.

Po isteku udaljenje iz clana 149. stav 2. ovog zakona poslodavac je dužan da radnika vrati na rad ili da mu otkaže ugovor o radu ako za to postoje opravdani razlozi iz clana 179. ovog zakona.

Clan 152.

(1) Za vrijeme privremenog udaljenja radnika sa rada u smislu cl. 149. i 150. ovog zakona, radniku pripada naknada plate u visini 50% osnovne plate koju bi ostvario da je na radu.

(2) Naknada plate za vrijeme privremenog udaljenja sa rada u smislu clana 149. stav 3. i clana 150 ovog zakona isplacuje poslodavac, uz pravo na regresni zahtjev od organa koji je pokrenuo krivicni postupak, odnosno odredio pritvor.

Clan 153.

Radniku koji je bio privremeno udaljen sa rada, u smislu clana 149. i 150. ovog zakona, pripada razlika izmedu iznosa naknade plate primljene po osnovu clana 152. stav 1. ovog zakona i punog iznosa plate, i to:

1) ako krivicni postupak protiv njega bude obustavljen pravnosnažnom odlukom, ili ako pravnosnažnom odlukom bude osloboden optužbe, ili je optužba protiv njega odbijena, ali ne zbog nenadležnosti, na teret organa koji je pokrenuo krivicni postupak, odnosno odredio pritvor;

2) ako radniku ne prestane radni odnos u smislu clana 179. stav 2. ovog zakona, na teret poslodavca.

GLAVA X PRAVA RADNIKA KOD PROMJENE POSLODAVCA

Clan 154.

U slucaju statusne promjene kod poslodavca, odnosno promjene poslodavca ili vlasništva nad poslodavcem, u skladu sa zakonom, poslodavac sljedbenik preuzima od poslodavca prethodnika opšte akte i sve ugovore o radu koji važe na dan promjene poslodavca.

Clan 155.

Poslodavac prethodnik dužan je da poslodavca sljedbenika potpuno i istinito obavijesti o pravima i obavezama iz opšteg akta i ugovora o radu koji se prenose.

Clan 156.

(1) Poslodavac prethodnik dužan je da o prenošenju ugovora o radu na poslodavca sljedbenika pismenim putem obavijesti radnike ciji se ugovori o radu prenose.

(2) Ako radnik odbije prenos ugovora o radu ili se ne izjasni u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja obavještenja iz stava 1. ovog clana, poslodavac prethodnik može radniku da otkaže ugovor o radu.

Clan 157.

Poslodavac sljedbenik dužan je da primjenjuje opšti akt poslodavca prethodnika najmanje godinu dana od dana promjene poslodavca, osim ako prije isteka tog roka istekne vrijeme na koje je donešen opšti akt.

Clan 158.

(1) Poslodavac prethodnik i poslodavac sljedbenik dužni su da najmanje 15 dana prije promjene poslodavca, obavijeste reprezentativni sindikat kod poslodavca o:

1) datumu ili predloženom datumu promjene poslodavca,
2) razlozima za promjenu poslodavca,

3) pravnim, ekonomskim i socijalnim posljedicama promjene poslodavca na položaj radnika i mjerama za njihovo ublažavanje.

(2) Poslodavac prethodnik i poslodavac sljedbenik dužni su da, najmanje 15 dana prije promjene poslodavca, u saradnji sa reprezentativnim sindikatom, preduzmu mjere u cilju ublažavanja socijalno-ekonomskih posljedica na položaj radnika.

(3) Ako kod poslodavca ne postoji reprezentativni sindikat, radnici imaju pravo da budu neposredno obavješteni o okolnostima iz stava 1. ovog clana.

Clan 159.

Odredbe cl. 154. do 158. ovog zakona primenjuju se i u slucaju promjene vlasništva nad kapitalom privrednog društva ili drugog pravnog lica.

GLAVA XI

VIŠAK RADNIKA

Clan 160.

(1) Poslodavac je dužan da donese program rješavanja viška radnika (u daljem tekstu: program), ako utvrdi da ce zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih razloga u okviru perioda od 90 dana doci do prestanka potrebe za radom radnika koji su u radnom odnosu na neodredeno vrijeme, i to za najmanje:

1) 10 radnika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu više od 30, a manje od 100 zaposlenih na neodredeno vrijeme;

2) 10% radnika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu više od 100 zaposlenih na neodredeno vrijeme;

3) 30 radnika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu preko 300 zaposlenih na neodredeno vrijeme.

(2) Program je dužan da donese i poslodavac koji utvrdi da ce doci do prestanka potrebe za radom najmanje 30 radnika u okviru perioda od 90 dana, iz razloga navedenih u stavu 1. ovog clana, bez obzira na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca.

Clan 161.
(1) Program obavezno sadrži:
1) razloge prestanka potrebe za radom radnika;
2) ukupan broj radnika kod poslodavca;

3) broj, kvalifikacionu strukturu, godine starosti i staž osiguranja radnika koji su višak i poslove koje obavljaju;

4) kriterijume za utvrdivanje viška radnika;

5) mjere za zapošljavanje: premještaj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, nepuno radno vrijeme ali ne krace od polovine punog radnog vremena i druge mjere,

6) sredstva za rešavanje socijalno-ekonomskog položaja viška zaposlenih;
7) rok u kome ce biti otkazan ugovor o radu.
Clan 162.

Program donosi nadležni organ poslodavca nakon razmatranja i davanja odgovora na mišljenja iz clana 163. ovog zakona, ukoliko su ista blagovremeno dostavljena.

Clan 163.

Poslodavac je dužan da prijedlog programa dostavi sindikatu ili savjetu radnika i Zavodu najkasnije osam dana od dana utvrdivanja prijedloga programa, radi davanja mišljenja.

Clan 164.

(1) Sindikat ili savjet radnika dužan je da dostavi mišljenje na prijedlog programa u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijedloga programa.

(2) Zavod je dužan da, u roku iz stava 1. ovog clana, dostavi poslodavcu prijedlog

mogucnosti obezbjedenja prekvalifikacije, dokvalifikacije, samozapošljavanja, zapošljavanja kod drugih poslodavaca, kao i druge mjere za novo zapošljavanje viška radnika.

Clan 165.

Poslodavac je dužan da razmotri mišljenje sindikata i Zavoda, i da ih obavjesti o svom stavu u roku od osam dana od dana dostavljanja mišljenja.

Clan 166.

Kriterijum za utvrdivanje viška radnika iz clana 161. stav 1. tacka 4) ne može da bude odsustvovanje radnika sa rada zbog privremene sprijecenosti za rad, trudnoce, porodiljskog odsustva, njege djeteta i posebne njege djeteta.

GLAVA XII

ZABRANA KONKURENCIJE POSLODAVCU

Clan 167.

Radnik koji je zasnovao radni odnos s punim radnim vremenom ne može, bez saglasnosti poslodavca, da za svoj ili tudi racun ugovara ili obavlja poslove iz djelatnosti koje obavlja poslodavac.

Clan 168.

(1) Ako radnik na radu ostvari izum, inovaciju, tehnicko unapredenje ili drugi pronalazak iz djelatnosti koju obavlja poslodavac, dužan je da o tome obavijesti poslodavca i da mu, po pravu prvenstva, ponudi otkup pronalaska, ako ugovorom o radu nije drugacije odredeno. (2) Ako se poslodavac u roku od 60 dana ne odazove na ponudu za otkup pronalaska, ili izjavi da nema interesa za pronalazak, radnik slobodno raspolaže pronalaskom, s tim što je dužan da u tom roku i za vrijeme pregovora s poslodavcem pronalazak cuva kao tajnu.

Clan 169.

(1) Poslodavac se može sporazumjeti s radnikom da se radnik za odredeno vrijeme nakon prestanka radnog odnosa, a najduže do jedne godine, ne može zaposliti kod drugog poslodavca na teritoriji Republike ili na užem podrucju, odnosno da ne može, za svoj ili tudi racun, na istoj teritoriji, odnosno podrucju obavljati ili ugovarati poslove kojima se konkuriše poslodavcu. (2) Radnik se ne može obavezati prema poslodavcu u smislu stava 1. ovog clana ako je do prestanka radnog odnosa radnika došlo zbog povrede ugovora o radu od strane poslodavca. (3) Za vrijeme trajanja obaveza iz stava 1. ovog clana, radnik ima pravo na naknadu, koja ne može biti manja od 50% prosjecne plate koju je radnik ostvario u toku posljednjih šest mjeseci rada kod poslodavca. Ako se poslodavac i radnik drugacije ne sporazumiju, ova naknada isplacuje se radniku u jednokratnom iznosu.

GLAVA XIII

IZMJENA UGOVORA O RADU

1. Izmjena sadržaja ugovora o radu Clan 170.

(1) Poslodavac može radniku da ponudi izmjenu sadržaja ugovora o radu (u daljem tekstu: aneks ugovora):

1) radi rasporeda na drugo radno mjesto ili premještaja u drugo mjesto rada kod istog poslodavca, u skladu sa clanom 172. ovog zakona;

2) radi upucivanja na rad na odgovarajuci posao kod drugog poslodavca, u skladu sa clanom
  1. ovog zakona;

3) ako je radniku koji je višak obezbjedio ostvarivanje prava iz clana 162. stav 1. tacka 5) ovog zakona;

4) ako je došlo do promjena u plati, novcanim naknadama i drugim primanjima radnika po osnovu rada, 5) u drugim slucajevima utvrdenim opštim aktom i ugovorom o radu.

(2) Odgovarajucim poslom u smislu stava 1. tacka 2) ovog clana smatra se posao za cije se obavljanje zahtjeva ista vrsta i stepen strucne spreme koji su utvrdeni ugovorom o radu.

Clan 171.

(1) Uz ponudu za zakljucivanje aneksa ugovora poslodavac je dužan da radniku u pisanom obliku dostavi i razloge za ponudu, rok u kome radnik treba da se izjasni o ponudi i pravne posljedice koje mogu da nastanu odbijanjem ponude.

(2) Radnik je dužan da se izjasni o ponudi za zakljucivanje aneksa ugovora u roku koji odredi poslodavac, a koji ne može biti kraci od osam radnih dana.

(3) Smatra se da je radnik odbio ponudu za zakljucivanje aneksa ugovora ako se ne izjasni u roku iz stava 2. ovog clana.

(4) Ako radnik prihvati ponudu za zakljucivanje aneksa ugovora, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava zakonitost tog ugovora u roku od 6 mjeseci.

2. Raspored na drugo radno mjesto ili premještaj u drugo mjesto rada

Clan 172.

(1) Radnik može da bude rasporeden na drugo radno mjesto kod poslodavca koje odgovara njegovoj strucnoj spremi i iskustvu stecenim radom. (2) Radnik može da bude premješten u drugo mesto rada, ako su ispunjeni svi sljedeci uslovi: 1) ako je djelatnost poslodavca takve prirode da se rad obavlja u mjestima van sjedišta poslodavca, odnosno njegovog organizacionog dijela;

2) ako je udaljenost od mesta u kome radnik radi do mjesta u koje se premiješta na rad manja od 50 km i ako je organizovan redovan prevoz koji omogucava blagovremeni dolazak na rad i povratak sa rada i obezbjedena naknada troškova prevoza u visini cijene prevozne karte u javnom saobracaju;

3) ako radno mjesto u drugom mjestu rada odgovara njegovoj strucnoj spremi i iskustvu stecenim radom.

(2) Radnik može da bude premješten u drugo mjesto rada van slucajeva iz stava 1. ovog clana samo uz svoj pristanak.

3. Upucivanje radnika na rad kod drugog poslodavca Clan 173.

(1) Radnik može da bude privremeno upucen na rad kod drugog poslodavca na odgovarajuci posao ako je privremeno prestala potreba za njegovim radom, ako je dat u zakup poslovni prostor ili zakljucen ugovor o poslovnoj saradnji, dok traju razlozi za njegovo upucivanje, a najduže do godinu dana.

(2) Radnik može, uz svoju saglasnost, u slucajevima iz stava 1. ovog clana i u drugim slucajevima utvrdenim opštim aktom ili ugovorom o radu, da bude privremeno upucen na rad kod drugog poslodavca i duže od godinu dana, dok traju razlozi za njegovo upucivanje.

(3) Radnik može da bude privremeno upucen u smislu stava 1. ovog clana u drugo mjesto rada ako su ispunjeni uslovi iz clana 172. stav 2. tacka 2) ovog zakona.

(4) Radnik sa poslodavcem kod koga je upucen na rad zakljucuje ugovor o radu na odredeno vrijeme.

(5) Ugovorom o radu iz stava 4. ovog clana radniku se ne mogu utvrditi manja prava od prava koja je imao kod poslodavca koji ga je uputio na rad.

(6) Po isteku roka na koji je upucen na rad kod drugog poslodavca radnik ima pravo da se vrati na rad kod poslodavca koji ga je uputio.

4. Upucivanje radnika na rad u drugu zemlju

Clan 174.

(1) Poslodavac može radnika uputiti na rad u drugu zemlju u kojoj poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti, pod uslovom da poslovi koje radnik treba da obalja odgovaraju njegovim strucnim i radnim sposobnostima i da se sa radnikom sporazumije o sljedecem: 1) trajanju rada u drugoj zemlji, 2) uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u drugoj zemlji, ako je to potrebno, 3) valuti u kojoj ce se radniku isplacivati plata i druga primanja po osnovu rada u drugoj zemlji, kao i rokovima i nacinu isplate, 4) uslovima odlaska i povratka radnika sa rada u drugoj zemlji. (2) Poslodavac je dužan da radnika, prije odlaska na rad u drugu zemlju, upozna o propisima koji ce se primjenjivati kod ostvarivanja njegovih prava i obaveza za vrijeme rada u drugoj zemlji. (3) Drugom zemljom, u smislu stava 1. ovog clana, ne smatra se Federacija Bosne i Hercegovine ili Brcko distrikt Bosne i Hercegovine.

GLAVA XIV

PRESTANAK RADNOG ODNOSA

1. Razlozi za prestanak radnog odnosa

Clan 175.

Radni odnos prestaje: 1) istekom roka na koji je zasnovan, 2) kad radnik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, 3) sporazumom izmedu radnika i poslodavca, 4) otkazom ugovora o radu od strane radnika ili poslodavca, 5) odlukom nadležnog suda 6) na zahtjev roditelja ili staratelja radnika mladeg od 18 godina života; 7) smrcu radnika i 8) u drugim slucajevima utvrdenim zakonom.

Clan 176.

Radniku prestaje radni odnos nezavisno od njegove volje i volje poslodvca: 1) ako je na nacin propisan zakonom utvrdeno da je kod radnika došlo do gubitka radne sposobnosti, danom dostavljanja formalnog obavještenja o gubitku radne sposobnosti poslodavcu, od strane nadležnog organa; 2) ako je radnik osuden na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbijednosti, vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju dužem od šest mjeseci, sa danom pocetka izvršenja kazne, odnosno mjere; 3) u slucaju prestanka rada poslodavca, u skladu sa zakonom.

2. Sporazumni prestanak radnog odnosa

Clana 177.

(1) Radni odnos može da prestane na osnovu pisanog sporazuma poslodavca i radnika. (2) Sporazumom iz stava 1. ovog clana mogu se ugovoriti prava i obaveze radnika i poslodavca do prestanka i nakon prestanka radnog odnosa. (3) Sporazum iz stava 1. ovog clana proizvodi pravno dejstvo od dana ovjere potpisa radnika na sporazumu od strane nadležnog organa lokalne samouprave.

3. Otkaz ugovora o radu od strane radnika

Clan 178.

(1) Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu, bez obaveze navodenja razloga.

(2) Otkaz ugovora o radu radnik dostavlja poslodavcu u pisanom obliku, najmanje 15 dana prije dana koji je radnik naveo kao dan prestanka radnog odnosa (3) U slucaju da radnik otkazuje ugovor o radu zbog povrede obaveza od strane poslodavca koje proizilaze iz ovog zakona, drugih propisa, opštih akata i ugovora o radu, otkaz se poslodavcu može dostaviti najmanje jedan dan prije dana koji je radnik naveo kao dan prestanka radnog odnosa . (4) Otkaz ugovora o radu po osnovu iz stava 3. ovog clana radnik može dati najdalje u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu obaveza iz ovog zakona, drugih propisa, opštih akata i ugovora o radu.

2. Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca

2.1 Razlozi za otkaz ugovora o radu

Clan 179.

(1) Poslodavac može radniku da otkaže ugovor o radu, ako za to postoji opravdan razlog i to:

1) ako ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi;

2) ako je pravnosnažno osuden za krivicno delo na radu ili u vezi sa radom;

3) ako usljed tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promjena prestane potreba za obavljanjem odredenog posla ili dode do smanjenja obima posla, a poslodava ne može radniku obezbijediti drugi posao;

4) ako odbije zakljucenje aneksa ugovora u smislu clana 170. stav 1. t. 1)-4) ovog zakona.

5) ako se ne vrati na rad kod poslodavca u roku od 5 dana od dana isteka roka mirovanja radnog odnosa iz clana 94. ovog zakona, odnosno neplacenog odsustva iz clana 93. ovog zakona.

(2) Poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku koji svojom krivicom ucini težu povredu radne obaveze, i to:

1) odbije da izvršava svoje radne obaveze odredene ugovorom o radu; 2) izvrši kradu, namjerno uništenje, oštecenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca, kao i nanošenje štete trecim licima koju je poslodavac dužan naknaditi; 3) zloupotrebi položaj, sa materijalnim ili drugim štetnim posljedicama po poslodavca; 4) oda poslovne ili službene tajne; 5) namjerno onemogucava ili ometa druge radnike da izvršavaju svoje radne obaveze, cime se remeti proces rada kod poslodavca; 6) nasilnicki se ponaša prema poslodavcu, drugim radnicima i trecim licima za vrijeme rada; 7) neopravdano izostane s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini; 8) ako je dao netacne podatke koji su bili odlucujuci za zasnivanje radnog odnosa; 9) izvrši nasilje na osnovu pola, diskriminaciju, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje drugih radnika ili mobing i 10) ako ucini drugu težu povredu radne obaveze utvrdenu kolektivnim ugovorom.

(3) Poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku koji ne poštuje radnu disciplinu, i to:

1) ako neopravdano odbije da obavlja poslove i izvršava naloge poslodavca u skladu sa zakonom;

2) ako ne dostavi potvrdu o privremenoj sprijecenosti za rad u smislu clana 120. ovog zakona;

3) ako zloupotrijebi pravo na odsustvo zbog privremene sprecenosti za rad;

4) zbog dolaska na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, odnosno upotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena, koje ima ili može da ima uticaj na obavljanje posla;

5) ako njegovo ponašanje predstavlja radnju izvršenja krivicnog dela ucinjenog na radu i u vezi sa radom, nezavisno od toga da li je protiv radnika pokrenut krivicni postupak za krivicno djelo;

6) ako radnik koji radi na poslovima sa povecanim rizikom, na kojima je kao poseban uslov za rad utvrdena posebna zdravstvena sposobnost, odbije da bude podvrgnut ocjeni zdravstvene sposobnosti;

7) ako ne poštuje radnu disciplinu propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponašanje takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca.

(4) Poslodavac može radnika da uputi na odgovarajuce preglede u ovlašcenu zdravstvenu ustanovu koju odredi poslodavac, o svom trošku, radi utvrdivanja okolnosti iz stava 3. t. 3) i 4) ovog clana ili da utvrdi postojanje navedenih okolnosti na drugi nacin u skladu sa zakonom.

(5) Odbijanje radnika da se odazove na poziv poslodavca da izvrši analizu smatra se nepoštovanjem radne discipline u smislu stava 3. ovog clana.

2.2. Postupak u slucaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca

Clan 180.

(1) Poslodavac je dužan da prije otkaza ugovora o radu u slucaju iz clana 179. st. 2. i 3. ovog zakona, radnika pisanim putem obavijesti o postojanju razloga za otkaz ugovora o radu i da mu ostavi rok od najmanje osam dana od dana dostavljanja obavještenja da se izjasni na navode iz obavještenja.

(2) U obavještenju iz stava 1. ovog clana poslodavac je dužan da navede osnov za davanje otkaza, cinjenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora na obavještenje.

(3) Neizjašnjavanje uredno obavještenog radnika o okolnostima koje mu se stavljaju na teret u roku iz stava 1. ovog clana nije smetnja za dalje vodenje postupka.

Clan 181.

Poslodavac može radniku iz clana 179. stav 1. tacka 1) ovog zakona da otkaže ugovor o radu, ako mu je prethodno dao pismeno upozorenje u vezi sa nedostacima u njegovom radu, uputstvima i primjerenim rokom za poboljšanje rada, ako radnik ne poboljša rad u ostavljenom roku, a poslodavac ne može da mu obezbijedi drugi odgovarajuci posao.

Clan 182.

(1) Radnik uz izjašnjenje može da priloži mišljenje sindikata ciji je clan, u roku iz clana 180. stav 1. ovog zakona.

(2) Poslodavac je dužan da razmotri priloženo mišljenje sindikata.
Clan 183.

(1) Opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu clana 179. ovog zakona, ne može da se smatra:

1) privremena sprecenost za rad usljed bolesti, nesrece na radu ili profesionalnog oboljenja,

2) korišcenje porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi njege djeteta i odsustva sa rada radi posebne njege djeteta,

3) clanstvo ili neclanstvo u politickoj organizaciji, sindikatu, pol, jezik, nacionalna ili etnicka pripadnost, socijalno porijeklo, vjeroispovijest, politicko ili drugo uvjerenje ili neko drugo licno svojstvo radnika,

4) djelovanje u svojstvu predstavnika radnika, u skladu sa ovim zakonom i

5) obracanje radnika sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.

(2) Poslodavac ne može radniku da otkaže ugovor o radu u smislu clana 179. stav 1. t. 1), 3) i 4). za vrijeme trudnoce, porodiljskog odsustva, roditeljskog odsustva i skracenog rada radi njege djeteta.

Clan 184.

(1) Otkaz ugovora o radu iz clana 179. stav 1. tacka 1) i st. 2. i 3. ovog zakona poslodavac može dati radniku u roku od tri mjeseca od dana saznanja za cinjenice koje su osnov za davanje otkaza, odnosno u roku od šest mjeseci od dana nastupanja cinjenica koje su osnov za davanje otkaza.

(2) Otkaz ugovora o radu iz clana 179. stav 1. tacka 2) ovog zakona poslodavac može dati radniku najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja pravosnažne odluke suda.

Clan 185.

(1) Ugovor o radu otkazuje se rješenjem u pisanom obliku koje mora biti obrazloženo i sadržavati odredbe o pravnom lijeku.

(2) Rješenje o otkazu ugovora o radu mora da se dostavi radniku licno, u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta radnika.

(3) Ako poslodavac radniku nije mogao da dostavi rješenje o otkazu ugovora o radu u smislu stava 2. ovog clana, dužan je da o tome sacini pismenu zabilješku i rješenje o otkazu istakne na oglasnoj tabli poslodavca. Po isteku osam dana od dana isticanja odluke na oglasnoj tabli smatra se da je dostavljanje izvršeno.

(4) Radniku prestaje radni odnos danom dostavljanja rješenja o otkazu, osim ako ovim zakonom ili samim rješenjem, nije odreden drugi rok.

Clan 186.

(1) Poslodavac je dužan da radniku, u slucaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplacene plate, naknade plate i druga primanja koja je radnik ostvario do dana prestanka radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.

(2) U slucaju otkaza ugovora o radu radniku kod koga je radno vrijeme prerasporedeno u smislu clana 70. ovog zakona, poslodavac je dužan radniku isplatiti naknadu i obezbijediti druga prava po osnovu prekovremenog rada.

(3) Isplatu obaveza iz stava 1. ovog clana, poslodavac je dužan da izvrši do dana prestanka radnog odnosa.

Clan 187.

U slucaju spora pred nadležnim organom, poslodavac je dužan da dokaže postojanje razloga za otkaz ugovora o radu.

Clan 188.

U toku trajanja sudskog spora o otkazu ugovora o radu, nadležni sud može, na zahtjev radnika, ako ocijeni da se ocito radi o nezakonitom otkazu ugovora o radu, ili ako se radi o otkazu ugovora o radu predstavniku radnika suprotno clanu 191. ovog zakona, odluciti da se radnik privremeno vrati na posao, do okoncanja spora, osim u slucajevima otkaza ugovora o radu u skladu sa clanom 179. stav 1. tacka 2), stav 2. t. 2), 3), 4), 5), 6) i 9).

Clan 189.

Ako nadležni sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu, koji je poslodavac dao radniku nezakonit ili bez pravnog osnova, naložice poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora o radu ili na druge poslove koji odgovaraju strucnim i radnim sposobnostima radnika, kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema opštem aktu i ugovoru o radu.

Clan 190.

(1) Ako otkaže ugovor o radu radniku u slucaju iz clana 179. stav 1. tacka 3) ovog zakona, poslodavac ne može na istim poslovima u istom mjestu da zaposli drugo lice u roku od godinu dana od dana prestanka radnog odnosa. (2) Ako prije isteka roka iz stava 1. ovog clana nastane potreba za obavljanjem istih poslova u istom mjestu, poslodavac je dužan da prije zakljucivanja uovora o radu ponudi zaposlenje radniku kome je prestao radni odnos.

3. Otkaz ugovora o radu izabranom predstavniku radnika

Clan 191.

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu izabranom predstavniku radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata za vrijeme obavljanja njegove funkcije, i šest mjeseci nakon njenog prestanka, samo uz prethodnu saglasnost sindikata, odnosno savjeta radnika. (2) Ako se sindikat, odnosno savjet radnika, u roku od 8 dana ne izjasni o davanju saglasnosti, smatra se da je saglasn sa odlukom poslodavca.

(3) Ako sindikat ili savjet radnika uskrati saglasnost na otkaz ugovora o radu to mora pismeno obrazložiti, a poslodavac može u roku od 15 dana od dana prijema izjašnjenja sindikata odnosno savjeta radnika zatražiti donošenje arbitražne odluke, u skladu sa zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova.

(4) Zaštitu iz stava 1. ovog clana imaju predsjednik reprezetnativnog sindikata i predsjednik savjeta radnika.

4. Otkazni rok Clan 192.

(1) Kod prestanka radnog odnosa, radnik ima pravo na otkazni rok, osim ako mu prestaje radni odnos u slucajevima iz clana 179. stav 1. t. 2) i 5) i st. 2. i 3. ovog Zakona. (2) Otkazni rok ne može biti kraci od 15 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje radnik, osim u slucaju iz clana 171. stav 3. niti kraci od 30 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac. (3) Otkazni rok pocinje teci od dana urucenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu. (4) Opštim aktom i ugovorom o radu bliže se ureduju slucajevi i uslovi za otkazni rok, trajanje otkaznog roka i druga pitanja u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme otkaznog roka. (5) Ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac, aktima iz stava 4. ovog clana odreduje se duži otkazni rok za radnike sa dužim radnim stažom.

Clan 193.

(1) Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je dužan da mu isplati naknadu plate i prizna sva prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka. (2) Poslodavac je dužan da radniku omoguci da za vrijeme otkaznog roka koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja.

5. Otpremnina

Clan 194.

(1) Radniku koji je zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme, a kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, poslodavac je dužan da isplati otpremninu, osim ako mu radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu u slucajevima iz clana 179. stav 1. t. 2) i 5), i st. 2. i 3. istog clana ovog Zakona. (2) Visina otpremnine iz stava 1. ovog clana utvrduje se opštim aktom i ugovorom o radu i zavisi od dužine rada radnika kod poslodavca, a iznosi najmanje u visini jedne trecine neto prosjecne mjesecne plate radnika isplacene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

(3) Otpremnina iz stava 2 ovog clana ne može biti veca od šest prosjecnih mjesecnih plata isplacenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. (4) Izuzetno od stava 2. ovog clana, poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se radniku obezbjedi neki drugi vid naknade umjesto otpremnine. (5) Pravo na otpremninu ili novcanu naknadu radnika u drugim slucajevima prestanka radnog odnosa utvrduje se opštim aktom i ugovorom o radu.

(6) O nacinu i rokovima isplate otpremnine poslodavac i radnik mogu zakljuciti poseban sporazum.

6. Pravne posljedice nezakonitog otkaza ugovora o radu

Clan 195.

(1) Ako nadležni sud u toku postupka utvrdi da je radniku prestao radni odnos bez pravnog osnova, a radnik ne zahtijeva da se vrati na rad, sud ce, na zahtjev radnika, obavezati poslodavca da radniku isplati naknadu štete u iznosu od najviše 12 plata radnika, u zavisnosti od vremena provedenog u radnom odnosu kod poslodavca, godina života radnika i broja izdržavanih clanova porodice, a što se detaljnije ureduje kolektivnim ugovorom.

(2) Ako sud u toku postupka utvrdi da je postojao osnov za prestanak radnog odnosa, ali da je poslodavac postupio suprotno odredbama zakona kojima je propisan postupak za prestanak radnog odnosa, sud ce odbiti zahtev radnika za vracanje na rad, a na ime naknade štete radniku ce dosuditi iznos do šest plata radnika.

(3) Odlukom suda iz stava 1. i 2. ovog clana utvrduje se datum prestanka radnog odnosa.

7. Prestanak radnog odnosa na zahtjev roditelja ili staratelja radnika

Clan 196.

(1) Radni odnos radnika mladeg od 18 godina života prestaje na zahtjev roditelja ili staratelja, sa danom koji naveden u zahtjevu. (2) U koliko u zahtjevu nije naveden dan prestanka radnog odnosa, radni odnos prestaje danom podnošenja zahtjeva.

8. Prestanak radnog odnosa smrcu radnika

Clan 197.

Radni odnos prestaje smrcu radnika, danom smrti ili danom saznanja za njegovu smrt.

GLAVA XV

ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Clan 198.

(1) O pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu, odlucuje poslovodni organ poslodavca (direktor) ili drugo lice odredeno statutom ili aktom o osnivanju. (2) Ovlašceno lice iz stava 1. ovog clana može, putem pismene punomoci, ovlastiti drugo poslovno sposobno lice da odlucuje o svim ili pojedinim pravima i obavezama iz radnog odnosa.

Clan 199.

Radniku se u pisanom obliku dostavlja rješenje o ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti, sa obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku.

Clan 200.

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, može podnijeti pisani zahtjev poslodavcu da mu obezbjedi ostvarivanje tog prava. (2) Zahtjev iz stava 1. ovog clana može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana ucinjene povrede. (3) Podnošenje zahtjeva za zaštitu prava u smislu stava 1. ovog clana ne odlaže izvršenje rješenja ili radnje protiv kojih je radnik podnio zahtjev za zaštitu prava, osim ako se radi o odbijanju radnika da radi na poslovima pri cijem obavljanju postoji neposredna opasnost po život ili teže narušavanje zdravlja radnika ili trecih lica. (4) Poslodavac je dužan da odluci o zahtjevu radnika u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva, a ako u tom roku ne odluci, smatrace se da je zahtjev prihvacen.

Clan 201.

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, može da podnese prijedlog za mirno rješavanje radnog spora nadležnom organu ili tužbu nadležnom sudu za zaštitu tog prava. (2) Pravo na podnošenje prijedloga i tužbe nije uslovljeno prethodnim obracanjem radnika poslodavcu za zaštitu prava. (3) Prijedlog za mirno rješavanje radnog spora radnik može da podnese u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu prava, a najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana ucinjene povrede. (4) Tužbu za zaštitu prava radnik može da podnese najkasnije u roku od šest mjeseci od dana saznanja za povredu prava ili dana ucinjene povrede. (5) Tužbu iz stava 4. ovog clana, radnik može da podnese ukoliko prethodno predmet spora nije riješen u postupku mirnog rješavanja spora kod nadležnog organa. (6) Pokretanjem postupka iz st. 3. i 4. ovog clana prekidaju se rokovi zastare.

Clan 202.

(1) Nezavisno od postupka za zaštitu prava koji je pokrenuo kod poslodavca ili drugih nadležnih organa radnik se može obratiti inspektoru rada radi zaštite prava u roku od mjesec dana od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana ucinjene povrede.

Clan 203.

Ako se istovremeno najmanje deset radnika ili najmanje 10% od ukupnog broja zaposlenih radnika, obratilo poslodavcu za zaštitu prava iz radnog odnosa, poslodavac je dužan da zatraži i razmotri mišljenje sindikata ili savjeta radnika ako kod poslodavca nije uspostavljen sindikat.

GLAVA XVI

RAD VAN RADNOG ODNOSA

1. Privremeni i povremeni poslovi

Clan 204.

(1) Za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 90 radnih dana u kalendarskoj godini i da ne predstavljaju poslove za koje se zakljucuje ugovor o radu, poslodavac može da zakljuci ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa:

1) nezaposlenim licem;
2) radnikom koji radi nepuno radno vrijeme - do punog radnog

vremena;

3) clanom omladinske ili studentske zadruge, u skladu sa posebnim propisima;
4) korisnikom starosne penzije.
(2) Ugovor iz stava 1. ovog clana zakljucuje se u pisanom obliku.

2. Ugovor o djelu Clan 205.

(1) Poslodavac može sa odredenim licem da zakljuci ugovor o djelu, radi obavljanja poslova koji su van djelatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku odredene stvari, samostalno izvršenje odredenog fizickog ili intelektualnog posla.

(2) Ugovorom iz stava 1. ovog clana izmedu izvršioca posla i poslodavca uspostavlja se gradansko-pravni odnos u smislu propisa o obligacionim odnosima i zakljucuje se u pisanom obliku.

3. Ugovor o strucnom osposobljavanju i usavršavanju

Clan 206.

(1) Poslodavac može da zakljuci ugovor o strucnom osposobljavanju sa licem radi obavljanja pripravnickog staža, odnosno polaganja strucnog ispita, kad je to zakonom, odnosno drugim propisom predvideno kao poseban uslov za samostalan rad u struci.

(2) Rad po ugovoru iz stava 1. ovog clana racuna se u radno iskustvo kao uslov za rad na odredenim poslovima.

(3) Poslodavac može da zakljuci ugovor o strucnom usavršavanju sa licem koje želi da se strucno usavrši i stekne posebna znanja i sposobnosti za rad u svojoj struci, odnosno da obavi specijalizaciju, za vrijeme utvrdeno programom usavršavanja, odnosno specijalizacije.

(4) Poslodavac može licima iz stava 1. ovog clana da obezbjedi novcanu naknadu i druga prava, u skladu sa zakonom, opštim aktom ili ugovorom o strucnom osposobljavanju i usavršavanju.

(5) Novcana naknada iz stava 3. ovog clana ne smatra se platom u smislu ovog zakona.

(6) Ugovori iz stava 1. i 2. ovog clana zakljucuju se u pisanom obliku.

4. Ugovor o dopunskom radu

Clan 207.

(1) Radnik koji je zakljucio ugovor o radu s punim radnim vremenom može, bez saglasnosti poslodavca, zakljuciti ugovor o radu sa drugim poslodavcem za rad do polovine punog radnog vremena pod uslovom da se radno vrijeme radnika kod tih poslodavaca vremenski ne podudara i da se ne radi o obavljanju poslova iz clana 167. ovog zakona. (2) Ugovorom o dopunskom radu utvrduje se pravo na novcanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu rada. (3) Ugovor iz stava 1. ovog clana zakljucuje se u pisanom obliku.

GLAVA XVII

ORGANIZACIJE RADNIKA I POSLODAVACA

1. Savjet radnika

Clan 208.

(1) Kod poslodavca koji zapošljava najmanje 15 radnika, radnici mogu uspostaviti savjet radnika, u skladu sa zakonom. (2) Savjet radnika daje mišljenje i ucestvuje u odlucivanju o ekonomskim i socijalnim pravima i interesima radnika na nacin i pod uslovima utvrdenim zakonom i opštim aktom.

2. Osnivanje sindikata i udruženja poslodavaca

Clan 209.

(1) Radnici imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju sindikat i da se u njega uclanjuju, u skladu sa statutom i pravilima sindikata. (2) Poslodavci imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju odgovarajuca udruženja poslodavaca i da se u njih uclanjuju, u skladu sa statutom i pravilima tih udruženja. (3) Sindikat i udruženja poslodavaca osnivaju se bez ikakve prethodne saglasnosti bilo kog organa vlasti.

Clan 210.

Radnici, odnosno poslodavci, slobodno odlucuju o svom istupanju iz sindikata, odnosno iz udruženja poslodavaca.

Clan 211.

(1) Poslodavcima i udruženjima poslodavaca, kada djeluju u svoje ime ili putem drugog lica, clana ili predstavnika, zabranjeno je da se miješaju u organizovanje i rad sindikata, ili da, uz davanje materijalne ili druge podrške sindikatu, kontrolišu njegov rad. (2) Sindikatu, kada djeluje u sopstveno ime ili putem drugog lica, clana ili predstavnika, zabranjeno je da se miješa u organizovanje, rad i upravljanje udruženjem poslodavaca.

Clan 212.

(1) Zakonita djelatnost sindikata i udruženja poslodavaca ne može se trajno niti privremeno zabraniti. (2) Sindikalne organizacije i udurženja poslodavaca upisuju se u registar sindikalnih organizacija, koji propisuje i vodi ministarstvo nadležno za poslove rada (u daljem tekstu: ministarstvo).

3. Uslovi za rad sindikata

Clan 213.

Poslodavac je dužan da sindikatu omoguci djelovanje u skladu sa njegovom ulogom i zadacima, statutom, programom i medunarodnim konvencijama o radu i to:

1) da pokrece inicijative, podnosi zahtjeve i prijedloge i da zauzima stavove od znacaja za materijalni, ekonomski i socijalni položaj radnika;

2) da se mišljenja i prijedlozi sindikata razmotre prije donošenja odluke od znacaja za materijalni, ekonomski i socijalni položaj radnika i da se u odnosu na njih opredijeli.

Clan 214.

Poslodavac je dužan da sindikatu obezbijedi tehnicko-prostorne uslove za njegovo djelovanje, u skladu sa prostornim i finansijskim mogucnostima, kao i da mu omoguci pristup podacima i informacijama neophodnim za obavljanje sindikalnih aktivnsoti.

Clan 215.

(1) Predstavnicima sindikata mora se omoguciti odsustvovanje sa posla radi prisustvovanja sindikalnim sastancima, konferencijama, sjednicama i kongresima i radi osposobljavanja na kursevima i seminarima.

(2) Predstavnicima sindikata obezbjeduje se pristup svim radnim mjestima kod poslodavca kad je to potrebno za obavljanje njihove funkcije, osim radnim mjestima pod posebnim režimom zaštite u skladu sa posebnim propisom.

(3) U slucaju potrebe ubiranja sredstava solidarnosti, predstavnici radnika koje sindikat za to ovlasti, imaju pravo da ovu aktivnost obavljaju u odgovarajucim prostorijama ili pogonima poslodavca.

(4) Predstavnicima sindikta dozvoljeno je da isticu obavještenja sindikata u prostorijama poslodavca na mjestima koja su pristupacna radnicima.

(5) Predstavnicima sindikata dozvoljava se da koriste najmanje dva sata mjesecno u toku radnog vremena za sastanke u preduzecu i dva sata sedmicno za ostale sindikalne aktivnosti.

(6) Poslodavac je dužan da predstavnicima sindikata dozvoli da radnicima dostavljaju informacije, biltene, publikacije, letke i druga dokumenta sindikata.

(7) Dozvoljen je slobodan pristup vanjskim sindikalnim predstavnicima u organizaciju sindikata organizovanu kod poslodavca, s tim da te aktivnosti i posjete budu ranije najavljene poslodavcu.

(8) Aktivnosti sindikata vrše se tako da ne idu na štetu redovnog funkcionisanja poslodavca i radne discipline.

Clan 216.

Poslodavac je na pisani zahtjev sindikata dužan obezbijediti obracun i uplatu sindikalne clanarine obustavom iznosa clanarine iz plata radnika - clanova sindikata, prilikom svake isplate plate na osnovu pisane izjave, odnosno dostavljene potpisane sindikalne pristupnice radnika.

4. Reprezentativnost sindikata

Clan 217.

(1) Sindikat se smatra reprezentativnim:

1) ako je osnovan i djeluje na nacelima sindikalnog organizovanja i djelovanja;
2) ako je nezavisan od organa vlasti i poslodavaca;
3) ako se finansira pretežno iz clanarine i drugih sopstvenih izvora;
4) ako ima potreban broj clanova na osnovu pristupnica u skladu sa cl. 219. i 220. ovog
zakona;
5) ako je upisan u registar u skladu sa zakonom i drugim propisima.

(2) Prilikom utvrdivanja reprezentativnosti na osnovu broja clanova, ukoliko je radnik clan više sindikata, u obzir se uzima samo posljednja potpisana pristupnica sindikatu.

(3) U slucaju da na odgovarajucem nivou organizovanja djeluje samo jedan sindikat, smatra se da je isti reprezentativan, bez obzira na broj clanova koje okuplja.

Clan 218.

Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se svaki sindikat koji ispunjava uslove iz clana 217. stava 1. ovog zakona i u koji je uclanjeno ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca.

Clan 219.

(1) Reprezentativnim sindikatom u podrucju, oblasti ili grani smatra se svaki sindikat koji ispunjava uslove iz clana 217. ovog zakona i u koji je uclanjeno ne manje od 10% od ukupno zaposlenih u podrucju, oblasti ili grani.

(2) Reprezentativnim sindikatom na nivou Republike smatra se sindikat koji ispunjava uslove iz clana 217. stav 1. t. 1), 2), 3), i 4), ovog zakona i u koji je uclanjeno ne manje od 5% od ukupno zaposlenih u Republici u najmanje tri podrucja, oblasti i grane, prema podacima Republickog zavoda za statistiku.

5. Reprezentativnost udruženja poslodavaca

Clan 220.

(1)Udruženje poslodavaca smatra se reprezentativnim:

1) ako je upisano u registar u skladu sa zakonom;

2) ako ima potreban broj zaposlenih kod poslodavaca – clanova udruženja poslodavaca u skladu sa clanom 221. ovog zakona.

(2) U slucaju da na odgovarajucem nivou organizovanja djeluje samo jedno udruženje poslodavaca, smatrace se da je isto reprezentativno, bez obzira na broj zaposlenih kod poslodavaca

  • clanova udruženja.
Clan 221.

Reprezentativno udruženje poslodavaca u smislu ovog zakona smatra se udruženje poslodavaca koje ispunjava uslove iz clana 220. stav 1. ovog zakona i u koje je uclanjeno ne manje od 10% poslodavaca od ukupnog broja poslodavaca u podrucju, oblasti ili grani, na nivou Republike pod uslovom da ti poslodavci zapošljavaju ne manje od 10% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u podrucju, oblasti ili grani na nivou Republike.

6. Utvrdivanje reprezentativnosti sindikata i poslodavaca.

Clan 222.

(1) Reprezentativnost sindikata kod poslodavaca utvrduje poslodavac u prisustvu predstavnika zainteresovanih sindikata, u skladu sa ovim zakonom. (2) Sindikat može da podnese zahtjev za utvrdivanje reprezentativnosti Odboru za utvrdivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca (u daljem tekstu: Odbor): 1) ako mu nije utvrdena reprezentativnost u smislu stava 1. ovog clana u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva;

2) ako smatra da reprezentativnost sindikata nije utvrdena u skladu sa ovim zakonom.
(3) Reprezentativnost iz stava 2. ovog clana na prijedlog Odbora utvrduje ministar.
Clan 223.

Reprezentativnost sindikata za teritoriju Republike, odnosno u podrucju, oblasti ili grani i reprezentativnost udruženja poslodavaca na nivou Republike, odnosno podrucju, oblasti ili grani utvrduje ministar na prijedlog Odbora, u skladu sa ovim zakonom.

Clan 224.

(1) Odbor cine po tri predstavnika Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada), reprezentativnog sindikata i reprezentativnog udruženja poslodavaca koji imaju najveci broj clanova, koji se imenuju na cetiri godine.

(2) Predstavnike Vlade imenuje Vlada na prijedlog ministra, a predstavnike sindikata i udruženja poslodavaca imenuju reprezentativni sindikati i udruženje poslodavaca oragnizovanih na nivou Republike.

(3) Administrativno – strucne poslove za Odbor obavlja ministarstvo.

(4) Clanstvo u Odboru po pravilu ce odražavati ravnopravnu zastupljenost polova.

Clan 225.

(1) Zahtjev za utvrdivanje reprezentativnosti u smislu clana 222. stav 1. ovog zakona sindikat podnosi poslodavcu.

(2) Uz zahtjev se podnosi dokaz o ispunjavanju uslova reprezentativnosti iz clana 217. stav
  1. t. 4) i 5).
Clan 226.

(1) Zahtjev za utvrdivanje reprezentativnosti u smislu cl. 217. i 220. ovog zakona sindikat, odnosno udruženje poslodavaca, podnosi Odboru.

(2) Uz zahtjev se podnosi dokaz o ispunjavanju uslova reprezentativnosti iz cl. 217., 218.,
  1. i 221., te izjava lica ovlašcenog za zastupanje sindikata, odnosno poslodavca, o broju clanova.

(3) Ukupan broj zaposlenih i poslodavaca na teritoriji Republike, odnosno u podrucju, oblasti ili grani utvrduje se na osnovu podataka Zavoda za statistiku, odnosno drugog organa koji vodi odgovarajucu evidenciju.

(4) Ukupan broj zaposlenih kod poslodavca utvrduje se na osnovu potvrde poslodavca.
(5) Poslodavac je dužan da na zahtjev sindikata izda potvrdu o broju zaposlenih.

7. Postupak po zahtjevu za utvrdivanje reprezentativnosti

Clan 227.

(1) U postupku utvrdivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca ucestvuju i predstavnici sindikata osnovanih kod poslodavca.

(2) O zahtjevu iz clana 222. ovog zakona poslodavac odlucuje rješenjem na osnovu podnijetih dokaza o ispunjavanju uslova reprezentativnosti, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Clan 228.

(1) Odbor utvrduje da li su zahtjev i dokazi podnijeti u skladu sa clanom 225. ovog zakona. (2) Podnosilac zahtjeva dužan je da na zahtev Odbora dostavi i pristupnice sindikatu, odnosno sporazume i druge dokaze o pristupanju poslodavaca udruženju poslodavaca. (3) Podnosilac zahtjeva dužan je da u roku od 15 dana otkloni nedostatke, ako uz zahtjev nisu podneti dokazi iz clana 225. ovog zakona. (4) Zahtjev se smatra urednim i blagovremenim ako podnosilac zahtjeva otkloni nedostatke u roku utvrdenom u stavu 3. ovog clana. (5) Odbor može raditi i usvajati prijedlog ako je na sednici prisutno najmanje dve trecine ukupnog broja clanova Odbora. (6) Odbor usvaja prijedlog vecinom glasova od ukupnog broja clanova Odbora. (7) Ako Odbor ne dostavi odgovarajuci prijedlog u odgovarajucem roku, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, ministar može da odluci o zahtjevu i bez prijedloga Odbora.

Clan 229.

Ministar na prijedlog Odbora donosi zakljucak o odbacivanju zahtjeva:

1) ako je sindikat kod poslodavca podnio zahtjev prije podnošenja zahtjeva za utvrdivanje reprezentativnosti poslodavcu, odnosno prije isteka roka iz clana 222. stav 2. ovog zakona;

2) ako podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u roku utvrdenom u clanu 228. stav 3. ovog zakona.

Clan 230.

(1) Ministar donosi rješenje o utvrdivanju reprezentativnosti sindikata, odnosno udruženja poslodavaca, na prijedlog Odbora, ako su ispunjeni uslovi utvrdeni ovim zakonom. (2) Rješenje iz stava 1. ovog clana donosi se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana otklanjanja nedostataka u smislu clana 228. stav 3. ovog zakona. (3) Ministar donosi rješenje o odbijanju zahtjeva, na prijedlog Odbora, ako sindikat, odnosno udruženje poslodavaca, ne ispunjava uslove reprezentativnosti utvrdene ovim zakonom. (4) Protiv rješenja iz st. 1. i 3. ovog clana može se pokrenuti upravni spor.

Clan 231.

(1) Ministar može da zahtijeva od Odbora preispitivanje prijedloga o utvrdivanju reprezentativnosti, u roku od osam dana od dana dostavljanja prijedloga, ako ocijeni da nisu utvrdene sve cinjenice bitne za utvrdivanje reprezentativnosti. (2) Odbor je dužan da se izjasni o zahtjevu iz stava 1. ovog clana i dostavi konacan prijedlog ministru u roku od tri dana od dana dostavljanja zahtjeva za preispitivanje prijedloga Odbora. (3) Ministar je dužan da postupi po prijedlogu iz stava 2. ovog clana i donese rješenje u smislu clana 230. ovog zakona.

Clan 232.

Postupak za utvrdivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca sprovodi se u skladu sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku.

8. Preispitivanje utvrdene reprezentativnosti

Clan 233.

(1) Sindikat, poslodavci i udruženje poslodavaca, mogu podnijeti nakon godinu dana zahtjev za preispitivanje utvrdene reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promijenjene cinjenice na osnovu kojih je utvrdena reprezentativnost.

(2) Preispitivanje reprezentativnosti sindikata kod poslodavca, utvrdene rješenjem poslodavca, odnosno ministra, pokrece se na zahtjev poslodavca ili na zahtjev drugog sindikata kod tog poslodavca. Zahtjev za preispitivanje može podnijeti i granski sindikat (sindikat višeg nivoa) u koji je uclanjen sindikat kod poslodavca.

(3) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata na nivou Republike, grane ili djelatnosti, može da podnese sindikat osnovan na istom nivou sindikata cija reprezentativnost se preispituje.

(4) Zahtjev za preispitivanjereprezentativnosti udruženja poslodavaca na nivou Republike, podrucja, oblasti ili grane može da podnese udruženje poslodavaca osnovano na nivou udruženja poslodavaca cija reprezentativnost se preispituje.

Clan 234.

(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata osnovanog na nivou poslodavca, podnosi se poslodavcu kod kojeg je osnovan sindikat.

(2) U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o registraciji, razlozi zbog kojih se zahtijeva preispitivanje reprezentativnosti i dokazi koji na to ukazuju.

(3) Poslodavac je dužan da u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva isti dostavi sindikatu cija reprezentativnost se preispituje radi dokazivanja postojece reprezentativnosti u skladu sa ovim zakonom.

(4) Sindikat je dužan da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 3. ovog clana dostavi poslodavcu dokaze o ispunjavanju uslova reprezentativnosti.

(5) O osnovanosti zahtjeva iz stav 1 ovog clana, u roku od 30 dana od dana podnošenja odlucuje poslodavac.

Clan 235.

(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata, odnosno udruženja poslodavaca na nivou Republike, podrucja, oblasti ili grane podnosi se Odboru i sadrži nivo osnivanja, broj akta o registraciji i dokaze koji na to ukazuju.

(2) Odbor je dužan u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva isti dostaviti sindikatu, odnosno udruženju poslodavaca cija reprezentativnost se preispituje radi dokazivanja postojece reprezentativnosti u skladu sa ovim zakonom.

(3) Sindikat, odnosno udruženje poslodavaca dužni su da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva od strane Odbora dostave dokaze o ispunjavanju uslova reprezentativnosti.

(4) O osnovanosti zahtjeva iz stava 1. ovog clana, na prijedlog Odbora odlucuje ministar.
Clan 236.

Rješenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti sindikata na nivou Republike, podrucja, oblasti ili grane, kao i rješenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti udruženja poslodavaca objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Clan 237.

Reprezentativni sindikat i reprezentativno udruženje poslodavaca, u skladu sa ovim zakonom imaju:

1) pravo na kolektivno pregovaranje i zakljucivanje kolektivnog ugovora na odgovarajucem
nivou;
2) pravo na ucešce u rješavanju kolektivnih radnih sporova;
3) pravo na ucešce u radu tripartitnih i multipartitnih tijela na odgovarajucem nivou i
4) druga prava u skladu sa zakonom.

GLAVA XVIII

KOLEKTIVNI UGOVORI

1. Sadržina i oblik kolektivnog ugovora

Clan 238.

(1) Kolektivnim ugovorom, u skladu sa zakonom i drugim propisom, ureduju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, postupak izmjena i dopuna kolektivnog ugovora, medusobni odnosi ucesnika kolektivnih ugovora i druga pitanja od znacaja za uredivanje odnosa izmedu radnika i poslodavaca. (2) Kolektivni ugovor zakljucuje se u pisanom obliku.

2. Vrste kolektivnih ugovora Clan 239.

(1) Kolektivni ugovor se zakljucuje kao opšti, posebni i kolektivni ugovor kod poslodavca. (2) Opšti kolektivni ugovor i posebni kolektivni ugovor za odredeno podrucje, oblast ili granu, u skladu sa posebnim propisom o klasifikaciji djelatnosti, zakljucuju se za teritoriju Republike.

3. Ucesnici u zakljucivanju kolektivnih ugovora

Clan 240.

(1) Opšti kolektivni ugovor zakljucuju: Vlada Republike Srpske , reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat, osnovani za teritoriju Republike. (2) Posebni kolektivni ugovor za odredeno podrucje, oblast ili granu zakljucuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani za podrucje, oblast ili granu na teritoriji Republike. (3) Posebne kolektivne ugovore za republicku upravu, društvene djelatnosti i javne službe zakljucuju Vlada Republike Srpske i reprezentativni sindikati grana i djelatnosti.

(4) Kolektivni ugovor kod poslodavca zakljucuju poslodavac i reprezentativni sindikati kod poslodavca.

Clan 241.

Ako nijedan od sindikata, odnosno nijedno od udruženja poslodavaca, ne ispunjava uslove reprezentativnosti u smislu ovog zakona, sindikati odnosno udruženja poslodvaca mogu zakljuciti

pisani sporazum o udruživanju radi ispunjavanja uslova reprezentativnosti utvrdenih ovim zakonom i ucestvovanja u zakljucivanju kolektivnog ugovora.

4. Pregovaranje i zakljucivanje kolektivnih ugovora.

Clan 242.

(1) Ako u zakljucivanju kolektivnog ugovora ucestvuje više reprezentativnih sindikata ili reprezentativnih udruženja poslodavca, odnosno sindikati ili udruženja poslodavaca koji su zakljucili sporazum o udruživanju iz clana 241. ovog zakona obrazuje se odbor za pregovore. (2) Clanove odbora iz stava 1. ovog clana odreduju sindikati odnosno udruženja poslodavaca, srazmjerno broju clanova. (3) Kolektivni ugovor u cijim zakljucivanju ucestvuje odbor u smislu stava 1. ovog clana, zakljucuju lica koja ovlasti taj odbor.

Clan 243.

U postupku pregovaranja radi zakljucivanja kolektivnog ugovora kod poslodavca reprezentativni sindikat je dužan da saraduje sa sindikatom u koji je uclanjeno najmanje 10% zaposlenih kod poslodavca, radi izražavanja interesa zaposlenih koji su uclanjeni u taj sindikat.

Clan 244.

Predstavnici sindikata i poslodavaca, odnosno udruženja poslodavaca, koji ucestvuju u pregovaranju za zakljucivanje kolektivnog ugovora i zakljucuju kolektivni ugovor moraju da imaju ovlašcenje svojih organa.

5. Primjena kolektivnih ugovora

Clan 245.

(1) Opšti i posebni kolektivni ugovori neposredno se primjenjuju i obavezuju sve poslodavce koji su u vrijeme zakljucivanja kolektivnog ugovora clanovi udruženja poslodavaca ucesnika kolektivnog ugovora. (2) Kolektivni ugovor iz stava 1. ovog clana obavezuje i poslodavce koji su naknadno postali clanovi udruženja poslodvaca, ucesnika kolektivnog ugovora. (3) Kolektivni ugovor obavezuje poslodavce iz st. 1. i 2. ovog clana šest mjeseci nakon istupanja iz udruženja poslodvaca ucesnika kolektivnog ugovora.

Clan 246.

(1) Ministar može da odluci da se kolektivni ugovor ili pojedine njegove odredbe primenjuju i na poslodavce koji nisu clanovi udruženja poslodavaca ucesnika kolektivnog ugovora.

(2) Odluku iz stava 1. ovog clana ministar može donijeti ako postoji opravdani interes, a narocito:

a) radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Republici, u cilju obezbjedivanja jednakih uslova rada koji predstavljaju minimum prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada;

b) da bi se ublažile razlike u platama u odredenom podrucju, oblasti ili grani koje bitno uticu na socijalni i ekonomski položaj zaposlenih što ima za posljedicu nelojalnu konkurenciju, pod uslovom da kolektivni ugovor cije se dejstvo proširuje obavezuje poslodavce koji zapošljavaju najmanje 30% zaposlenih u odredenom podrucju, oblasti ili grani.

(3) Odluku iz stava 2. ovog clana ministar donosi na zahtev jednog od ucesnika u zakljucivanju kolektivnog ugovora cije se dejstvo proširuje, a po pribavljenom mišljenju Ekonomsko–socijalnog savjeta.

(4) Ukoliko Ekonkomsko-socijalni savjet ne dostavi mišljenje u roku od 15 dana, ministar samostalno donosi odluku o proširenju primjene kolektivnih ugovora.

Clan 247.

(1) Ministar može, na zahtjev poslodavca ili udruženja poslodavaca, da odluci da se kolektivni ugovor iz clana 246. ovog zakona, u djelu koji se odnosi na plate i naknade plate ne primenjuje na pojedine poslodavce ili udruženja poslodavaca. (2) Poslodavac, odnosno udruženje poslodavaca, mogu da podnesu zahtjev za izuzimanje od primjene kolektivnog ugovora sa proširenim dejstvom, ako zbog finansijsko-poslovnih rezultata nisu u mogucnosti da primjene kolektivni ugovor.

(3) Uz zahtjev iz stava 2. ovog clana poslodavac ili udruženje poslodavaca dužni su da dostave dokaze o razlozima za izuzimanje od primene kolektivnog ugovora sa proširenim dejstvom.

Clan 248.

Odluku o izuzimanju od primene kolektivnog ugovora ministar donosi po pribavljenom mišljenju Ekonomsko-socijalnog savjeta.

Clan 249.

(1) Ministar može staviti van snage odluku o proširenju dejstva kolektivnog ugovora i odluku o izuzimanju od primjene kolektivnog ugovora, ako prestanu da postoje razlozi iz clana

  1. stav 2. i clana 247. stav 2. ovog zakona.

(2) Odluka iz stava 1. ovog clana donosi se po postupku za donošenje odluke o proširenom dejstvu kolektivnog ugovora, odnosno odluke o izuzimanju od primjene kolektivnog ugovora.

(3) Odluka iz cl. 246 i 247. ovog zakona prestaje da važi prestankom važenja kolektivnog ugovora, odnosno pojedinih njegovih odredaba, cije je dejstvo prošireno, odnosno izuzeto.

Clan 250.

Odluke iz cl. 246. i 247. ovog zakona objavljuju se u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Clan 251.

Kolektivni ugovor kod poslodavca obavezuje sve radnika kod poslodavavca bez obzira da li su clanovi sindikata koji je zakljucio kolektivni ugovor.

6. Važenje i otkaz kolektivnih ugovora

Clan 252.

(1) Kolektivni ugovori se zakljucuju na period od tri godine. (2) Po isteku roka iz stava 1. ovog clana kolektivni ugovori prestaju da važe, ako se ucesnice kolektivnog ugovora drugacije ne dogovore najkasnije 60 dana prije isteka važenja kolektivnog ugovora.

Clan 253.

(1) Važenje kolektivnog ugovora iz clana 252. clana ovog zakona može prestati sporazumom svih ucesnika ili otkazom na nacin utvrden tim ugovorom. (2) U slucaju otkaza kolektivni ugovor se primjenjuje najduže 60 dana od dana podnošenja otkaza s tim što su ucesnici dužni da postupak pregovaranja zapocnu najkasnije u roku od 15 dana od dana otkazivanja kolektivnog ugovora.

7. Rješavanje sporova

Clan 254.

Sporna pitanja u primjeni kolektivnih ugovora rješavaju se u skladu sa propisom o mirnom rješavanju radnih sporova.

8. Registracija i javno objavljivanje kolektivnih ugovora

Clan 255.

(1) Kolektivni ugovori, kao i njihove izmjene i dopune, registruju se kod ministarstva. (2) Sadržinu i postupak registracije kolektivnih ugovora pravilnikom propisuje ministar.

Clan 256.

(1) Nakon registracije kod ministarstva, opšti i posebni kolektivni ugovori objavljuju se u "Službenom glasniku Republike Srpske". (2) Nacin objavljivanja kolektivnih ugovora kod poslodavca utrduje se tim kolektivnim ugovorima.

GLAVA XIX

POSEBNE ODREDBE

1. Ekonomsko-socijalni savjet

Clan 257.

(1) Radi podsticanja kolektivnog pregovaranja i uskladivanja interesa radnika i poslodavaca sa ciljevima i mjerama ekonomske i socijalne politike u Republici, osniva se Ekonomsko-socijalni savjet. (2) Sastav, djelokrug, nacin rada, finansiranje i druga pitanja od znacaja za rad Ekonomsko- socijalnog savjeta ureduju se zakonom.

2. Ostvarivanje prava na štrajk

Clan 258.

Radnik ostvaruje pravo na štrajk u skladu sa odredbama Zakona o štrajku.

3. Radna knjižica

Clan 259.

(1) Radnik mora posjedovati radnu knjižicu koju predaje poslodavcu prilikom stupanja na rad. (2) Radna knjižica je javna isprava kojom se dokazuje vrijeme provedeno na radu kod poslodavca.

Clan 260.

(1) Obrazac radne knjižice propisuje ministarstvo. (2) Radnu knjižicu izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave.

Clan 261.

(1) Za vrijeme radnog odnosa radnika, radna knjižica se nalazi na cuvanju kod poslodavca, o cemu poslodavac radniku izdaje potvrdu. (2) Na zahtjev radnika, poslodavac je dužan da radniku, uz potvrdu vrati radnu knjižicu.

Clan 262.

(1) Prilikom prestanka radnog odnosa radnika, poslodavac je dužan da u radnu knjižicu upiše vrijeme koje je radnik proveo u radnom odnosu i da to ovjeri svojim potpisom i pecatom, i da mu preda radnu knjižicu, uz potvrdu. (2) Poslodavac ne može zadržati radnu knjižicu radnika ni u slucaju ako prema radniku ima bilo kakvo potraživanje, niti može u radnu knjižicu upisivati bilo kakve druge podatke osim vremena koje je radnik proveo u radnom odnosu kod njega.

GLAVA XX

NADZOR

Clan 263.

(1) Nadzor nad poštovanjem ovog zakona, drugih propisa o radnim odnosima, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu, kojima se ureduju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih vrši Republicka uprava za inspekcijske poslove, posredstvom nadležnih republickih inspektora i inspektora u jedinicama lokalne samouprave. (2) Inspekcijski nadzor nad poštovanjem ovog zakona i propisa donesenih za njegovo sprovodenje vrši inspekcija rada a u dijelu koji se tice prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih u republickim organima uprave i jedinicama lokalne samouprave vrši upravna inspekcija.

(3) U vršenju inspekcijskog nadzora iz st. 1. i 2. ovog clana nadležni inspektor, osim opštih ovlašcenja propisanih zakonom kojim se ureduje odgovarajuca oblast inspekcija, ovlašcen je i da preduzima mjere iz propisa kojima se ureduje radni odnos.

GLAVA XXI

KAZNENE ODREDBE

Clan 264.

(1) Novacnom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 12.000 KM kaznice se za prekršaj poslodavac: 1) ako ne obezbijedi ravnopravnost radnika na radu, kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje (clan 19. ovog zakona), 2) ako onemogucava ili ometa organizovanje sindikata (clan 209. ovog zakona), 3) ako ne donese i ne objavi pravilnik o radu u smislu clana 3. stav 4. ovog zakona, 4) ako radniku odredi manji obim prava, suprotno clanu 9. stav 1. ovog zakona, 5) ako kod zakljucivanja i primjene ugovora o radu postupi suprotno cl. 32. do 36, 6) ako pripravniku ne obezbijedi uslove propisane u clanu 48. stav 3. ovog zakona, 7) ako pripravniku ne obezbijedi polaganje odgovarajuce ispita u smislu clana 50. ovog zakona, 8) ako zakljuci ugovor suprotno clanu 51. ovog zakona, 9) ako radniku odredi duže puno radno vrijeme od radnog vremena propisanog clanom 57. stav 1. ovog zakona, 10) ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu u smislu clana 67. stav 4. ovog zakona ,

11) ako radniku odredi da radi prekovremeno duže od vremena propisanog u clanu 61. ovog zakona, 12) ako odredi da radi prekovremeno radnik iz clana 64. ovog zakona, 13) ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno clanu 69. ovog zakona, 14) ako ženi odredi da radi nocu suprotno clanu 73. ovog zakona, 15) ako radniku ne omoguci da koristi dnevni odmor (cl. 76. i 77. ovog zakona), 16) ako radniku ne omoguci da koristi sedmicni odmor (clan 78. ovog zakona); 17) ako radniku ne omoguci da koristi godišnji odmor (clan 79. ovog zakona); 18) ako radniku ne omoguci korišcenje placenog odsustva u slucajevima iz clana 89. ovog zakona; 19) ako radniku ne omoguci da koristi neplaceno odsustvo u slucajevima iz clana 92. ovog zakona; 20) ako radniku ne omoguci da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima o zaštiti na radu, u smislu cl. 96. ovog zakona;

21) ako, prije otpocinjanja rada radnika, ne provjeri njegovu osposobljenost za rukovanje i korišcenje sredstava rada i sredstava zaštite na radu (clan 97. ovog zakona); 22) ako naredi, dopusti ili omoguci da radnik mladi od 18 godina obavlja poslove na kojima mu je zabranjen rad u smislu clana 103. ovog zakona; 23) ako radnika mladeg od 18 godina ne uputi na ocjenu radne sposobnosti iz clana 104. stav 2. ovog zakona; 24) ako prema trudnoj zaposlenoj ženi ili porodilji postupi suprotno clanu 105. ovog zakona; 25) ako zaposlenoj ženi ne omoguci raspored ili naknadu plate u smislu clana 106. i 112. ovog zakona; 26) ako drugim ovlašcenim licima ne omoguci ostvarivanje prava u vezi sa zaštitom djeteta (cl. 109. i 110. ovog zakona); 27) ako radniku ne omoguci korišcenje skracenog radnog vremena u smislu clan 110. stav

  1. i clan 111. stav 1. ovog zakona ; 28) ako bolesnom ili radniku invalidu ne omoguci korišcenje prava propisanih cl. 116, 117. i 118. ovog zakona; 29) ako radniku uskrati ili smanji platu ili naknadu plate koja mu pripada po zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu, ili ih ne isplati u propisanim rokovima (cl. 120. i 126. ovog zakona); 30) ako onemogucava ili ometa uspostavljanje i rad savjeta radnika (clan 208. ovog zakona); (2) Poslodavac koji ponovi prekršaj iz st. 1. ovog clana kaznice se novcanom kaznom najmanje u iznosu od 5.000 konvertibilnih maraka.

(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog clana kaznice se odgovorno lice kod poslodavca novcanom kaznom u iznosu od 200 do 1.200 konvertibilnih maraka. (4) Ako je prekršaj iz stava 1. ovog clana ucinjen prema radniku mladem od 18 godina, ženi u vezi sa trudnocom, porodajem i materinstvom, ili prema radniku invalidu, novcana kazna za pravno lice ne može biti manja od 3.000 konvertibilnih maraka, a za odgovorno lice od 500 konvertibilnih maraka.

Clan 265.

(1) Novacnom kaznom u iznosu od 3.000 do 12.000 konvertibilnih maraka kaznice se za prekršaj poslodavac: 1) ako zadrži radnika na radu nakon prestanka ugovora o radu u smislu clana 175. tacka b) ovog zakona; 2) ako u postupku utvrdivanja odgovornosti od radnika ne zatraži izjašnjenje, u smislu clana

  1. stav 1. ovog zakona; 3) ako otkaže ugovor o radu izabranom predstavniku radnika suprotno clanu 191. ovog zakona; 4) ako radniku za vrijeme otkaznog roka ne omoguci da radi ili mu ne isplati naknadu plate, ili da radniku onemoguci da koristi jedan slobodan dan sedmicno radi traženja novog zaposlenja (clan 192. ovog zakona); 5) ako otkaže ugovor o radu radnicima suprotno cl.160. i 161. ovog zakona; 6) ako ne ponudi zaposlenje radniku po pravu prvenstva u smislu clana 190. stav 2. ovog zakona; 7) ako radniku ne obezbjedi pravo na otpremninu u smislu clana 194. ovog zakona;

8) ako radniku ne omoguci vracanje na rad nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa ili mu ne prizna pravo na otpremninu u smislu clana 95. ovog zakona; 9) ako odbije da radniku vrati radnu knjižicu i da u radnu knjižicu upiše radni staž (clan 262. stav 1. ovog zakona); 10) ako ne donese i ne objavi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji nacin i u roku propisanom u clanu 270. stav 1. ovog zakona; (2) Poslodavac koji ponovi prekršaj iz stava 1. ovog clana kaznice se novcanom kaznom najmanje u iznosu od 5.000 konvertibilnih maraka.

(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog clana kaznice se odgovorno lice kod poslodavca novcanom kaznom u iznosu od 300 do 1.200 konvertibilnih maraka.

Clan 266.

(1) Novcanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 konvertibilnih maraka kaznice se za prekršaj poslodavac: 1) ako radniku mladem od 18. godina odredi da radi nocu, suprotno clanu 72. ovog zakona; 2) ako njegovom krivicom dode do nesrece na poslu u smislu cl. 97. i 98. ovog zakona; 3) ako sa radnikom primljenim na rad ne zakljuci ugovor o radu ili ako radnika primljenog na rad ne prijavi na osiguranje u smislu clana 16. ovog zakona;

4) ako ne omoguci zaposlenoj ženi da koristi prava u vezi sa trudnocom, porodajem i materinstvom, u smislu cl. 106., 107., 108. i 112. ovog zakona; 5) ako ne izvrši odluku suda o privremenom vracanju radnika na posao u smislu clana 188. ovog zakona; 6) ako ne izvrši pravosnažnu odluku suda u smislu clana 189. ovog zakona. (2) Novcanom kaznom u iznosu od 2.000 do 7.000 konvertibilnih maraka kaznice se poslodavac fizicko lice za za prekršaj iz stava 1. tacka 3) ovog clana. (3) Poslodavac koji ponovi prekršaj iz stava 1. ovog clana kaznice se novcanom kaznom najmanje u iznosu od 8.000 konvertibilnih maraka.

(4) Poslodavac koji ponovi prekršaj iz stava 2. ovog clana kaznice se novcanom kaznom najmanje u iznosu od 4.000 konvertibilnih maraka.

(5) Za prekršaj iz stava 1. ovog clana kaznice se odgovorno lice kod poslodavca novcanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 konvertibilnih maraka.

Clana 267.

Novcanom kaznom u iznosu od 50 KM kaznice se za prekršaj lice zateceno na radu kod poslodavca koje odbije da na zahtjev inspektora rada pruži podatke o svom identitetu.

GLAVA XXII

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Clan 268.

(1) Ministar ce u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propise iz clana 35, 47, 67, 119. i 255. ovog zakona.

(2) Do donošenja akata iz stava 1. ovog clana primjenjivace se akti koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Clan 269.

(1) Ucesnici u zakljucivanju kolektivnih ugovora iz cl. 240. i 241. ovog zakona ce, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, pristupiti pregovaranju radi zakljucivanja kolektivnih ugovora u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Odredbe Opšteg i posebnih kolektivnih ugovora koje su na snazi na dan stupanja na snagu ovog zakona i koje nisu u suprotnosti sa ovim zakonom ostaju na snazi do zakljucivanja koleketivnih ugovora u skladu sa ovim zakonom, a najduže tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 270.

(1) Poslodavac koji ima u radnom odnosu više od 15 radnika zaposlenih na neodredeno vrijeme dužan je da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donese i na odgovarajuci nacin objavi pravilnik kojim se bliže ureduje unutrašnja organizacija i sistematizacija poslova i radnih zadataka. (2) Do donošenja pravilnika iz stava 1. ovog clana, neposredno ce se primjenjivati odredbe ovog zakona, kao i kolektivnih ugovora i opštih akata poslodavca koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 271.

Postupci za ostvarivanje i zaštitu prava radnika koji su zapoceti prije stupanja na snagu ovog zakona, okoncace se prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 272.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, 66/03 i 20/07).

Clan 273.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Broj: 02/1-021-1715/15 Po ovlaštenju

Datum: 29. decembar 2015. godine Predsjednika Narodne skupštine

dr Nenad Stevandic