ZAKON O STVARNIM PRAVIMA FBiH

«Službene novine Federacije BiH», broj 66/13 (28.8.2013.)
i
Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima FBiH

«Službene novine Federacije BiH», broj 100/13 (18.12.2013.)

Dio prvi
OPCE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA
Glava I
POJAM
Clan 1.
Vlasništvo i druga stvarna prava

(1) Ovim zakonom ureduju se sticanje, korištenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava vlasništva i drugih stvarnih prava i posjeda.

(2) Stvarna prava su: pravo vlasništva, pravo gradenja, založno pravo, zemljišni dug, pravo stvarne i licne služnosti i pravo stvarnog tereta.

(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasništva, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako za njih nije zakonom drugacije propisano niti što drugo proizilazi iz njihove pravne prirode.

Can 2.
Ogranicenja stvarnih prava

(1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograniciti samo u javnom interesu i pod uvjetima predvidenim zakonom u skladu s principima medunarodnog prava.

(2) Zakonom se, u javnom interesu, a narocito radi zaštite prirodnih bogatstava, okoline, zdravlja ljudi, kulturnohistorijske baštine i sl., može ograniciti ili posebno urediti nacin korištenja i raspolaganja odredenim stvarima.

Clan 3.
Nosioci vlasništva i drugih stvarnih prava

(1) Svaka fizicka i pravna osoba može biti nosilac prava vlasništva i drugih stvarnih prava.

(2) Samo je jedna vrsta prava vlasništva neovisno o nosiocu prava vlasništva.

Clan 4.
Zabrana zloupotrebe prava

Zabranjeno je vršenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata.

Glava II
PREDMET I SADRŽAJ STVARNIH PRAVA
Clan 5.
Stvari

(1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode , koji mogu biti u vlasti fizicke ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ogranicenja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava.

(2) Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i prava koja su zakonom izjednacena sa stvarima.

Clan 6.
Predmet vlasništva i drugih stvarnih prava

(1) Predmet prava vlasništva je individualno odredena nepokretna (nekretnina) ili pokretna (pokretnina) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Nekretnine su cestice zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(3) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove supstance (suštine).

(4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nekretnini ili ih zakon izjednacava sa nekretninama.

(5) Zakonom odredene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednacene sa stvarima i tad se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa vlasništvom nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglašene nepokretnim.

(6) U sumnji da li je nešto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar.

(7) Životinje nisu stvari ali za njih vrijedi sve što i za stvari, ako nije što drugacije zakonom odredeno.

Clan 7.
Opca i javna dobra

(1) Nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizicke ili pravne osobe pojedinacno, nego su na upotrebi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opca dobra).

(2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da služe svima pod jednakim uvjetima, kao što su: javni putevi, ulice, trgovi i sl. Na javna dobra se primjenjuju pravila koja važe za opce dobra, ako zakonom nije šta drugo odredeno.

(3) O opcim i javnim dobrima vodi brigu i njima upravlja i za to odgovara odredeni subjekt javnog prava (Federacija, kanton, grad ili opcina) što se odreduje posebnim zakonom.

(4) Posebnim zakonom se ureduje stjecanje svojstva opceg ili javnog dobra kao i prestanak tog svojstva, te nacin upisa ovih dobara u zemljišne knjige.

(5) Rudna bogatstva, vode, divljac, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet vlasništva i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga ležišta ili staništa na osnovu dozvole ili koncesije nadležnog tijela.

(6) Nisu dio opceg ili javnog dobra vec su samostalne nekretnine one zgrade, gradevine ili naprave koje su izgradene na opcem ili javnom dobru ili ispod njih, a koje su od njega pravno odvojene koncesijom te su vlasništvo nosioca koncesije dok koncesija traje.

Clan 8.
Dobra od opceg interesa

(1) Stvari za koje je posebnim zakonom odredeno da su dobra od opceg interesa uživaju posebnu zaštitu. (2) Stvari od opceg interesa, a koje nisu istovremeno opca dobra, kao što su npr. gradevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, zašticeni dijelovi prirode, biljni i životinjski svijet, stvari od kulturnog, historijskog i ekološkog znacaja, mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (3) Vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na dobrima od opceg interesa dužni su vršiti svoja prava u skladu sa nacinom upotrebe i korištenja, propisanim posebnim zakonima. (4) Posebnim zakonom se propisuje da li vlasnici dobara od opceg interesa imaju pravo na naknadu za ogranicenja koja trpe i pod kojim uvjetima. (5) Ako je vlasnik u pogledu neke svoje stvari podvrgnut ogranicenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu : Federacija) ,kantona ili jedinica lokalne samouprave, prirode, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju težu žrtvu, ili ga inace dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je izvršena eksproprijacija onda on ima pravo na naknadu kao za oduzimanje vlasništva, a što ce se urediti posebnim zakonom.

Clan 9.
Stvar i njezine pripadnosti

Nosilac prava vlasništva ili drugog stvarnog prava na nekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvari, na svemu što je s njom srazmjerno trajno spojeno (prirast), na neodvojenim plodovima kao i na pripacima, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 10.
Dijelovi stvari

(1) Dio stvari koji se ne može od nje fizicki odvojiti bez uništenja ili bez oštecenja same stvari (bitni dio), ne može biti samostalni objekt prava vlasništva ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom drugacije odredeno.

(2) Dio stvari koji se može fizicki odvojiti bez uništenja ili oštecenja same stvari (nebitni dio) može biti i predmet prava druge osobe.

(3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko treca savjesna osoba pribavi pravo vlasništva na cijeloj stvari.

(4) Savjesnom osobom smatra se osoba koja u trenutku sticanja prava vlasništva nije znala niti je mogla znati da na dijelu stvari postoji pravo vlasništva ili drugo stvarno pravo. Smatra se

da je sticalac znao da odredeno pravo postoji ukoliko je to pravo bilo upisano u
odgovarajuci javni registar.

(5) Stvar se može, bez obzira na fizicku djeljivost, pravno dijeliti na dijelove kojima je velicina racunski odredena njihovim srazmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije nešto drugo odredeno.

(6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako zakon ne odreduje drugacije. Clan 11. Pripadak stvari

(1) Pripadak (pertinencija) je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno služi namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omogucava ispunjenje te namjene.

(2) Pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugacije odredeno.

(3) Privremeni prestanak služenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to svojstvo.

(4) Mašine ili slicni uredaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nekretnina kao glavna stvar a nisu u nju ugradene, smatraju se pripatkom ako trajno služe namjeni glavne stvari, pod uvjetom da na tim stvarima ne postoje prava trecih osoba koje su upisane u odgovarajuci javni registar.

Clan 12.
Plodovi

(1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom necijega rada, kao i sve drugo što ona daje s obzirom na svoju namjenu.

(2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodicno i bez uništenja njene suštine (prirodni plodovi) kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi).

(3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugacije odredeno.

(4) Ko je dužan predati plodove stvari ili prava može zahtijevati naknadu troškova, koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi takve troškove imao i dobar domacin. Visina naknade ne može premašiti vrijednost plodova koje je dužan predati.

Clan 13.
Plodovi životinje

(1) Plodovi životinje i sve koristi od nje pripadaju njezinom vlasniku.

(2) Onaj cija je životinja oplodila tudu životinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je nešto drugo odredeno zakonom ili uobicajeno.

Clan 14.
Posebno o nekretninama

(1) Trava, drvece i plodovi sastavni su dijelovi zemljišta, dok se od njega ne odvoje.

(2) Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge gradevine , koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojem nosiocu daje ovlaštenje da na tom tudem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu gradevinu u svome vlasništvu (pravo gradenja).

(3) Strojevi i slicni uredaji koji su tjelesno povezani sa nekretninom ili koji bi se smatrali njenim nebitnim dijelom, ne smatraju se takvim vec samostalnim stvarima ako je u odgovarajucem javnom registru upisano da su objekti prava trece osobe.

(4) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnošcu te nekretnine.

Glava III

PRAVO STRANIH OSOBA

Clan 15.
Sticanje vlasništva stranih osoba

(1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na strane fizicke i pravne osobe, osim ako je zakonom ili medunarodnim ugovorom drugacije odredeno.

(2) Strane osobe sticu pravo vlasništva na nekretnini u Federaciji pod uvjetom reciprociteta, izuzev kada se pravo stice naslijedivanjem ako zakonom ili medunarodnim ugovorom nije drugacije odredeno. Pretpostavlja se da postoji reciprocitet. Listu zemalja s kojima ne postoji reciprocitet objavljuje Federalno ministarstvo pravde, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, svake godine najkasnije do 31. januara.

(3) Strane osobe koje nemaju državljanstvo Bosne i Hercegovine ne smatraju se stranim osobama prema ovom zakonu ako su rodeni u Bosni i Hercegovini ili su njihovi potomci.

Clan 16.
Ogranicenja sticanja vlasništva

(1) Strana osoba ne može biti vlasnik nekretnine na podrucju , koje je radi zaštite interesa i sigurnosti Federacije , zakonom proglašeno podrucjem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasništva.

(2) Ako je strana osoba stekla pravo vlasništva na nekretnini prije nego što je podrucje na kojemu nekretnina leži proglašeno podrucjem iz stava 1. ovog clana, prestaje pravo vlasništva na toj nekretnini, a strana osoba ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji.

Dio drugi
PRAVO VLASNIŠTVA
Glava I
O VLASNIŠTVU
Clan 17.
Sadržaj prava vlasništva

(1) Vlasništvo je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlaštenje da slobodno i po

svojoj volji stvar posjeduje, koristi i da s njome raspolaže, a svakoga od toga prava iskljuci u granicama odredenim zakonom. (2) Svako je dužan da se uzdržava od povrede prava vlasništva druge osobe. Clan 18. Opce ogranicenje

(1) Vlasnik je dužan u vršenju svog prava postupati obzirno prema opcim i tudim interesima.

(2) Vlasnik je dužan trpiti zahvat u svoju stvar ukoliko je zahvat potreban radi otklanjanja štete koja nekome neposredno prijeti, a koja je nesrazmjerno veca od one štete koja za vlasnika proizlazi iz zahvata.

(3) Vlasnik nekretnine je dužan trpiti zahvate u svoju stvar poduzete na tolikoj visini ili dubini koje iskljucuju opravdanje vlasnika da zabrani te zahvate.

Clan 19.
Posebna ogranicenja

Vlasnik stvari ne smije izvršavati svoje pravo vlasništva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na osnovu ovog ili posebnog zakona radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudske sredine i zdravlja ljudi.

Clan 20.
Ogranicenja prava vlasništva na temelju zakona

Pravo vlasništva može u javnom interesu biti oduzeto ili ograniceno uz naknadu, u skladu sa zakonom.

Clan 21.
Ogranicenja prava vlasništva na osnovu pravnog posla

(1) Vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograniciti ili opteretiti.

(2) Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranu otudenja ili opterecenja nekretnine ta zabrana djeluje prema trecima samo ako je upisana u zemljišnu knjigu.

(3) Ogranicenje prava vlasništva na pokretninama radi osiguranja tražbine djelovat ce prema trecoj osobi ako je to ogranicenje upisano u odgovarajuci javni registar ili ako je treca osoba za njega znala.

Clan 22.
Posebno o vlasništvu osoba javnog prava

(1) Pravne osobe javnog prava (opcina, grad, kanton, entitet, država, javno preduzece, ustanove i dr.) koje su nosioci prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i drugi vlasnici.

(2) Nekretninama u vlasništvu osoba javnog prava raspolaže, upravlja i koristi ih tijelo koje je za to nadležno na osnovu zakona.

Clan 23.
Sticanje vlasništva

(1) Pravo vlasništva stice se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog nadležnog organa i nasljedivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom.

(2) Pravnim poslom sticalac prava vlasništva ne može steci to pravo u vecem obimu od onog kojeg je imala osoba od koje je to pravo steceno, osim kad sticanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu.

(3) Pravo vlasništva na osnovu zakona stice se ispunjenjem zakonom predvidenih pretpostavki. Ako nije šta drugo zakonom odredeno, sticanjem vlasništva na osnovu zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je sticalac znao da postoje ili je to morao znati.

(4) Odlukom suda ili drugoga tijela stice se vlasništvo u slucajevima odredenim zakonom, a na nacin i pod pretpostavama odredenim zakonom. Sticanjem prava vlasništva odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to odredeno tom odlukom ili zakonom, te onih koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati.

(5) Nasljednik stice vlasništvo nasljedenih stvari u trenutku smrti ostavioca, ako zakonom nije drugacije odredeno. Sticanjem prava vlasništva nasljedivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to odredeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Sve što je odredeno za nasljedivanje, vrijedi na odgovarajuci nacin i za svako sveopce sljedništvo (univerzalnu sukcesiju).

Clan 24.
Sticanje prava vlasništva na osnovu zakona

Po samom zakonu pravo vlasništva stice se stvaranjem nove stvari, spajanjem, miješanjem, odvajanjem plodova, sticanjem od nevlasnika, okupacijom, dosjelošcu i u drugim slucajevima odredenim zakonom.

Glava II

SUVLASNIŠTVO I ZAJEDNICKO VLASNIŠTVO

1. Suvlasništvo

Clan 25.
Pojam

(1) Suvlasništvo postoji kada dvije ili više osoba imaju pravo vlasništva na istoj stvari svaki prema svom udjelu srazmjerno cjelini (idealni dio).

(2) Ako suvlasnicki dijelovi nisu odredeni pretpostavlja se da su jednaki.

Clan 26.
Idealni dio stvari

(1) Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasnickom dijelu, pa u odnosu na taj dio ima sva ovlaštenja koja pripadaju vlasniku, ako ih, s obzirom na prirodu idealnog dijela, može izvršavati.

(2) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom stvari.

Clan 27.
Korištenje i raspolaganje stvari

(1) Suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom idealnom

dijelu, ne povredujuci prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik može raspolagati svojim dijelom
bez saglasnosti ostalih suvlasnika.

(2) Kad suvlasnik nekretnine prodaje svoj dio, ostali suvlasnici imaju pravo prece kupovine,

osim ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

(3) Suvlasnik koji ima namjeru prodati svoj suvlasnicki dio dužan je putem preporucene pošiljke

po pravilima parnicnog postupka o dostavi ili putem notara obavijestiti druge suvlasnike o
tome navodeci tacne zemljišnoknjižne i katastarske podatke nekretnine, cijenu i ostale uvjete
prodaje.

(4) Ako ponudeni suvlasnici ne obavijeste ponudioca na isti nacin na koji je ucinjena ponuda u

roku od 30 dana od dana prijema ponude o prihvatu ponude, suvlasnik može prodati svoj
dio drugoj osobi, ali ne po nižoj cijeni ili povoljnijim uvjetima.

(5) Ako suvlasnik ne izvrši prodaju svog suvlasnickog dijela u roku od šest mjeseci po isteku

roka za prihvatanje ponude, dužan je u slucaju ponovne prodaje da postupi po odredbama
stava 3. ovog clana.

(6) Ako suvlasnik ne ucini ponudu ostalim suvlasnicima u skladu sa odredbama st. 3. i 5. ovog

clana, odnosno ako nakon ucinjene ponude proda trecoj osobi svoj suvlasnicki dio pod
povoljnijim uvjetima, suvlasnici koji imaju pravo prece kupovine mogu sudskim putem
zahtijevati da se ugovor poništi i da se njima pod istim uvjetima prenese vlasništvo na
predmetnom suvlasnickom dijelu.

(7) Tužba iz stava 6. ovog clana može se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je nosilac

prava prece kupovine saznao za prodaju i uvjete prodaje, a najkasnije u roku od jedne
godine od dana zakljucenja ugovora.

(8) Pravo prece kupovine suvlasnika je iskljuceno ako se radi o nekretnini koja je po kulturi u katastru odnosno zemljišnim knjigama oznacena kao pristupni ili prilazni put.

Clan 28.
Suposjed stvari

(1) Svaki suvlasnik ima pravo na suposjed stvari.

(2) Suvlasnici mogu odluciti da ce medusobno podijeliti posjed stvari i izvršavanje svih ili nekih suvlasnickih ovlaštenja. Ova odluka, kao i njen opoziv ili izmjena, spada u poslove redovnog upravljanja.

Clan 29.
Izvršavanje prava vlasništva na cijeloj stvari

(1) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti, dijele se medu suvlasnicima srazmjerno velicini njihovih suvlasnickih dijelova, ako se drugacije ne sporazumiju.

(2) Suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se polože racuni i da se podijele sve koristi od cijele stvari.

(3) Suvlasnik nekretnine ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasnickoga dijela nekretnine osnuje vlasništvo odredenoga posebnoga dijela (etažno vlasništvo / vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine), ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono može osnovati.

Clan 30.
Pravo na upravljanje

(1) Suvlasnik ima pravo da ucestvuje u odlucivanju o svim pitanjima koja se ticu stvari koja je u suvlasništvu zajedno sa ostalim suvlasnicima.

(2) Ako neki suvlasnik preduzme posao na stvari koja je u suvlasništvu bez saglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjivat ce se pravila o poslovodstvu bez naloga. Clan 31. Poslovi redovnog upravljanja

(1) Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika ciji dijelovi cine više od jedne polovine.

(2) Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluci sud u vanparnicnom postupku. Clan 32. Poslovi vanrednog upravljanja

(1) Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, izdavanje stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje služnosti, vece popravke ili prepravke stvari koje nisu nužne za održavanje, i sl.) potrebna je saglasnost svih suvlasnika.

(2) Ako postoji sumnja, smatra se da posao prelazi okvire redovnog upravljanja.

(3) Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje posla postoje narocito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluci sud.

Clan 33.
Prava suvlasnika na osiguranje

Suvlasnik protiv cije je volje vecina odlucila da se neki posao preduzme, ili je to odlucio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za buducu štetu. Suvlasnik koji je obavezan dati osiguranje svoju obavezu ispunjava davanjem zaloga ili jamstvom.

a) Upravnik
Clan 34.
Prenos prava upravljanja

(1) Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravljanje sa stvari odredenoj osobi kao upravniku, koja ce djelovati kao njihov punomocnik. Za upravnika može biti izabran jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravljanje može biti povjereno i drugoj poslovno sposobnoj fizickoj ili pravnoj osobi.

(2) Za suvlasnika koji posjeduje stvar u suvlasništvu ili neki njen samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika kojom su medusobno podijelili posjed stvari i izvršavanje suvlasnickih ovlaštenja, smatra se da mu je povjereno redovno upravljanje stvari odnosno samostalnog dijela stvari, ako sporazumom izmedu suvlasnika nije drugacije odredeno.

(3) Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju i ovlaštenjima upravnika, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluci sud u vanparnicnom postupku. Clan 35. Pravni položaj upravnika

(1) Upravnik je nalogoprimac suvlasnika, pa se, ukoliko suvlasnici ne odrede drugacije, u odnosu na njegova prava, dužnosti i prestanak njegovih ovlaštenja primjenjuju odgovarajuca pravila o nalogu, s tim što: 1) suvlasnici koji zajedno imaju vecinu suvlasnickih dijelova mogu dati otkaz upravniku, uz otkazni rok od tri mjeseca; 2) suvlasnici koji zajedno imaju vecinu suvlasnickih dijelova, mogu upravnika smijeniti u svako doba ako za to postoji važan razlog. Ako upravnik grubo zanemaruje svoje dužnosti, sud ce ga smijeniti na zahtjev bilo kojeg suvlasnika i odrediti drugog upravnika.

(2) Upravnik je ovlašten dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca.

(3) Kad upravniku prestane ovlaštenje odlukom suvlasnika koji za takvu odluku nisu imali saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su dužni da preduzmu neophodne mjere da se, do donošenja odluke o daljem upravljanju, sa stvari upravlja s pažnjom dobrog domacina, za šta odgovaraju ostalim suvlasnicima.

b) Zaštita suvlasništva
Clan 36.
Zahtjevi suvlasnika

(1) Svaki suvlasnik ima pravo da postavlja drugim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.

(2) Suvlasnik ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, ali predaju cijele stvari u posjed može zahtijevati od trecega prema pravilima o nedjeljivim obavezama.

c) Razvrgnuce suvlasništva
Clan 37.
Potpuno ili djelomicno razvrgnuce

(1) Suvlasnik ima pravo zahtijevati potpuno ili djelomicno razvrgnuce suvlasništva, ako je moguce i dopušteno, a to pravo ne zastarijeva.

(2) Pravni posao kojim se suvlasnik unaprijed trajno odrice prava na razvrgnuce suvlasništva je ništav. Suvlasnici mogu jednoglasno odluciti da se u roku, koji ne može biti duži od 3 (tri) godine, ne može tražiti razvrgavanje suvlasništva.

(3) Suvlasnici sporazumno odreduju nacin diobe u granicama mogucega i dopuštenoga (dobrovoljno razvrgavanje).

Clan 38.
Sudsko razvrgnuce

(1) U slucaju kada suvlasnici ne mogu postici sporazum o nacinu razvrgnuca suvlasništva o tome ce odluciti sud u vanparnicnom postupku, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika (sudsko razvrgnuce).

(2) Ako je dioba stvari nemoguca ili je moguca samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud ce odluciti da se dioba izvrši prodajom stvari na javnoj dražbi ili na drugi prikladan nacin, a dobiveni iznos podijeliti srazmjerno suvlasnickim dijelovima (civilna dioba).

(3) Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud može stvar dosuditi u vlasništvo jednom ili više suvlasnika, uzimajuci u obzir velicinu njihovih suvlasnickih dijelova, njihove potrebe i druge okolnosti, uz obavezu isplate naknade tržišne vrijednosti ostalim suvlasnicima, srazmjerno njihovim dijelovima.

(4) Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari ostali suvlasnici jamce za pravne i fizicke nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnickih dijelova prema pravilima obligacionog prava.

Clan 39.
Razvrgnuce suvlasništva na nekoliko stvari

(1) U postupku razvrgnuca suvlasnicke zajednice, sud može na zahtjev svakoga suvlasnika odluciti da, umjesto dijela u svakoj pojedinoj stvari, svakom od njih pripadne odredena stvar ili skupina stvari, srazmjerno suvlasnickim dijelovima, uzimajuci u obzir njihove potrebe.

(2) Ako stvari koje diobom pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasnickoga dijela, taj suvlasnik dužan je platiti razliku ostalim suvlasnicima, prema pravilima o civilnoj diobi.

Clan 40.
Razvrgnuce uspostavom etažnog vlasništva

Suvlasnici mogu saglasno odluciti da ce umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnicka prava ograniciti tako što ce s odredenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasnicke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), ako je takva dioba moguca.

Clan 41.
Troškovi razvrgnuca

Troškove razvrgnuca snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasnickim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum odreduju drugacije.

Clan 42.
Tuda prava

(1) Razvrgnuce ne može biti na štetu prava trecih osoba.

(2) Sva založna prava, služnosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnuca teretila nepodijeljenu stvar mogu se izvršavati kao i do diobe.

2. Zajednicko vlasništvo

Clan 43.
Neodredenost udjela u vlasništvu

(1) Zajednicko vlasništvo je vlasništvo dvije ili više osoba (zajednicari) na istoj stvari ciji udjeli nisu odredeni, ali su odredivi.

(2) Kad je stvar u zajednickom vlasništvu, nema uticaja cinjenica da je u zemljišnim knjigama ili u drugim javnim registrima ta stvar upisana kao vlasništvo samo nekog od zajednicara, osim prema trecim osobama cije se povjerenje u prometu štiti.

(3) U sumnji da li je stvar u suvlasništvu ili zajednickom vlasništvu, smatra se da postoji suvlasništvo.

Clan 44.
Udio zajednicara

(1) Zajednicar može svoj udio u zajednickom vlasništvu pravnim poslom prenijeti u cijelini ili djelomicno samo na drugog zajednicara.

(2) Udio koji zajednicar ima u zajednickom vlasništvu prelazi na njegove nasljednike.

(3) Zajednicar odgovara za dugove do visine svog udjela u zajednickom vlasništvu.

Clan 45.
Izvršavanje zajednickog vlasništva

(1) Zajednicar je ovlašten da izvršava sva vlasnicka prava na zajednickoj stvari samo zajedno sa svim ostalim zajednicarima, ako nešto drugo nije odredeno ovim ili drugim zakonom ili sporazumom zajednicara.

(2) Plodovi i druge koristi od zajednicke stvari jednako pripadaju svim zajednicarima.

(3) Troškove i terete koji se odnose na zajednicku stvar snose zajednicari solidarno.

(4) Svaki je zajednicar ovlašten da traži da se zajednicko pravo vlasništva na nekretnini upiše u zemljišne knjige.

Clan 46.
Upravljanje zajednickom stvari

(1) Zajednicar ima pravo da ucestvuje u odlucivanju o svemu što se tice stvari koja je u zajednickom vlasništvu (upravljanje sa stvari) zajedno s ostalim zajednicarima.

(2) Zajednicari zajednickom stvari upravljaju zajednicki, donoseci sve odluke sporazumno, ako odlucivanje nije povjereno upravitelju. Clan 47. Raspolaganja zajednickom stvari

(1) Zajednickom stvari zajednicari raspolažu zajednicki. Pojedini zajednicar može raspolagati sa stvari samo na osnovu ovlaštenja , koju su mu za to dali svi ostali zajednicari.

(2) Izuzetno , radi zaštite povjerenja u pravnom prometu, treca osoba može, na osnovu pravnoga posla , koji nije sklopljen sa svim zajednicarima, steci pravo vlasništva i to:

  1. na pokretnoj stvari - ako je stvar pribavila na osnovu naplatnog pravnog posla, i ako je postupala u dobroj vjeri,
  2. na nekretninima - ako vlasništvo nije bilo upisano u zemljišnim knjigama kao zajednicko i ako je postupala u dobroj vjeri.

(3) Odredbe stava 2. ovoga clana na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na sticanje drugih stvarnih prava na zajednickoj stvari.

Clan 48.
Zaštita

(1) Zajednicar ima pravo da postavlja ostalim zajednicarima one zahtjeve koji proizilaze i iz njegova zajednickoga vlasništva.

(2) Zajednicar ima pravo da postavlja protiv svakoga one zahtjeve u vezi sa zajednickom stvari koje može postaviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed može zahtijevati od trece osobe samo prema obaveznopravnim pravilima o nedjeljivim obavezama.

Clan 49.
Pravo na diobu

(1) Zajednicar je ovlašten zahtijevati da se zajednicko vlasništvo podijeli na nacin da se odredi suvlasnicki dio koji mu pripada na ime njegova udjela u zajednickom vlasništvu, ako to nije protivno zakonu. Ovo pravo ne zastarijeva.

(2) Odredivanjem suvlasnickog dijela zajednicari postaju suvlasnici. Ukoliko je više zajednicara, a samo jedan zajednicar zatraži odredivanje suvlasnickog dijela on postaje suvlasnik s ostalim zajednicarima, koji u preostalom dijelu ostaju zajednicki vlasnici.

(3) Velicina suvlasnickoga dijela koji ce diobom pripasti dotadašnjem zajednicaru odreduje se sporazumom svih zajednicara. U nedostatku sporazuma smatrat ce se da su udjeli zajednicara jednaki. Zajednicar koji smatra da je njegov udio veci može zahtijevati da sud utvrdi velicinu njegovog udjela.

(4) Sud odlucuje o velicini suvlasnickoga dijela prema mjerilima koja za odredivanje velicine udjela zakon postavlja za odredeni slucaj zajednickoga vlasništva.

(5) Kad zakon zabranjuje diobu zajednicke stvari, ta se zabrana odnosi iskljucivo na fizicku diobu stvari, ako izricito nije postavljena zabrana i za diobu odredivanjem suvlasnickih dijelova, ili za druge nacine diobe.

Clan 50.
Pravo trecih osoba na diobu

Osobe koje imaju pravo zahtijevati da se zajednicko vlasništvo podijeli odredivanjem suvlasnickog dijela odredenog zajednicara na ime njegovog dijela u zajednickom vlasništvu su:

1) vjerovnici u odnosu na dijelove njihovih dužnika,
2) nasljednici u odnosu na ostaviocev dio,
3) svaka osoba u odnosu na bilo kojega zajednicara ko za to ima pravni interes.
Clan 51.
Shodna primjena pravila o suvlasništvu

Na zajednicko vlasništvo shodno se primjenjuju odredbe o suvlasništu ako ovim ili drugim zakonom nije drugacije odredeno, niti drugo proizlazi iz prirode zajednickog vlasništva.

Glava III

PRAVO VLASNIŠTVA NA NEKRETNINAMA

1. Sticanje prava vlasništva na nekretninama

Clan 52.
Pravni osnovi sticanja

(1) Sticalac prava vlasništva na nekretnini na osnovu zakona, nasljedivanja, pravosnažne odluke suda ili konacne odluke drugog nadležnog organa, ovlašten je zahtijevati upis stecenoga prava vlasništva u zemljišne knjige.

(2) Pravo vlasništva steceno na osnovu nasljedivanja, zakona, odlukom suda ili drugog nadležnog organa ne može se suprotstaviti pravu trece savjesne osobe koja je postupajuci sa povjerenjem u zemljišne knjige podnijela zahtjev za upis svoga prava prije nego je osoba koja je stekla pravo vlasništva na osnovu nasljedivanja, zakona odluke suda ili drugog nadležnog organa zatražila upis svog prava.

a) Sticanje na osnovu pravnog posla
Clan 53.
Sticanje uknjižbom

(1) Pravo vlasništva na nekretninama na osnovu pravnog posla stice se uknjižbom u zemljišnu knjigu ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Pravni posao iz stava 1. ovog clana zakljucuje se u obliku notarski obradene isprave.

(3) Vlasništvo se prenosi na osnovu valjano ocitovane volje zemljišnoknjižnog vlasnika usmjerena na to da njegovo vlasništvo prede na sticaoca (clausula intabulandi). Ova izjava volje može biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prijenos vlasništva ali može biti data i u posebnoj ispravi, u kojem slucaju ta isprava mora biti notarski obradena.

(4) Provedena uknjižba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za uknjižbu.

Clan 54.
Sticanje predbilježbom

(1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje pravila zemljišnoknjižnog prava zahtijevaju za uknjižbu prava vlasništva, može se tražiti predbilježba sticanja prava vlasništva.

(2) Predbilježbom ce vlasništvo biti steceno pod uvjetom naknadnog opravdanja predbilježbe. Opravdanjem se predbilježba pretvara u uknjižbu, s ucinkom od casa kad je prijedlog za predbilježbu bio podnesen.

(3) Predbilježba izvršena zbog toga što isprave ne sadrže sve elemente za upis prava ili kada je prijenos vlasništva uvjetovan ispunjenjem odredenih pretpostavki, opravdana je naknadnim podnošenjem potpunog zahtjeva za upis prijenosa vlasništva na sticaoca ili ispunjenjem drugih propisanih pretpostavki u odredenom roku.

(4) Ako je predbilježba zahtijevana zbog nedostatka clausule intabulandi predbilježba se smatra opravdanom podnošenjem clausule intabulandi.

Clan 55.
Zaštita povjerenja u zemljišne knjige

(1) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno održava cinjenicno i pravno stanje

nekretnine, pa ko je u dobroj vjeri postupio s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajuci da
ono što je u njih upisano potpuno ili da je razlicito od izvanknjižnog stanja, uživa u pogledu
toga sticanja zaštitu prema odredbama zakona. U pogledu cinjenicnog stanje nekretnine
smatra se da je zemljišna knjiga istinita i potpuna ukoliko je zemljišna knjiga uspostavljena na
osnovu podataka novog premjera.

(2) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otudivaocu.

(3) Nedostatak dobre vjere ne može se predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.

Clan 56.
Djelovanje povjerenja u istinitost i potpunost

(1) Sticalac upisom stice nekretninu kao da je stice od njezina vlasnika, ako istu, postupajuci s povjerenjem u zemljišnu knjigu, stekne u dobroj vjeri od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine iako to nije bila.

(2) Sticalac koji je, postupajuci s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasništva nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tuda prava, tereti ni ogranicenja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis, osim ako zakonom nije drugacije odredeno.

(3) Brisovna se tužba može podici u rokovima u kojima se može ostvarivati osporavanje pravnog osnova upisa, ali se ne može podici ukoliko je savjesna treca osoba pouzdavajuci se u zemljišnu knjigu upisala svoje pravo.

Clan 57.
Višestruko ugovaranje otudenja

(1) U slucaju da je više osoba zakljucilo sa vlasnikom pravne poslove radi sticanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo ce steci ona osoba , koja je kao savjesna prvo podnijela zahtjev za upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i ostale pretpostavke za sticanje vlasništva. Savjesnost mora postojati u trenutku podnošenja zahtjeva za upis.

(2) Ukoliko je jedna od više osoba , koje su s vlasnikom zakljucile pravni posao radi sticanja vlasništva iste nekretnine podnijela zahtjev za upis u zemljišnu knjigu, odnosno ishodila upis u svoju korist , a pri tome bilo nesavjesna, savjesna osoba ima pravo u roku od tri godine od izvršenog upisa podnijeti tužbu kojom traži brisanje neispravnog upisa i uknjižbu prava vlasništva u svoju korist, kao i izvršiti zabilježbu spora u svoju korist. Ovo se pravo ne može vršiti protiv trece savjesne osobe koja je, pouzdavajuci se u zemljišnu knjigu, stekla neko pravo.

b) Sticanje na osnovu zakona
Clan 58.
Sticanje dosjelošcu

(1) Samostalni posjednik stice dosjelošcu pravo vlasništva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnoga posjedovanja.

(2) Samostalni posjednik nekretnine , ciji je posjed savjestan , stice dosjelošcu vlasništvo na nekretnini protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

(3) Vrijeme potrebno za dosjelost pocinje teci onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

(4) U vrijeme posjeda uracunava se i vrijeme, za koje su prethodnici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni posjednici, odnosno kao savjesni samostalni posjednici.

(5) Uracunavanje vremena je moguce i ukoliko su posjednici razlicitog kvaliteta, pri cemu se vrijeme za koje su posjedovali prethodnici sadašnjeg posjednika preracunava u vrijeme potrebno za dosjelost.

(6) Smatra se da je nasljednik savjesni posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u slucaju kad je ostavilac bio nesavjestan posjednik, ako se ne dokaže da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed.

(7) Na prekid odnosno zastoj proteka vremena dosjelosti na odgovarajuci nacin se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potraživanja.

Clan 59.
Gradenje na tudem zemljištu

(1) Zgrada koju neko sagradi na tudem zemljištu pripada vlasniku zemljišta.

(2) Vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljište sa zgradom, a graditelj ce moci od vlasnika tražiti naknadu, po pravilima obligacionoga prava.

(3) Vlasnik zemljišta može zahtijevati da nesavjesan graditelj uspostavi prijašnje stanje ili da otkupi zauzeto zemljište po tržišnoj cijeni; u jednom i drugom slucaju vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu štete po opcim pravilima obaveznog prava.

(4) Ako je vlasnik zemljišta znao za gradenje, a nije se bez odgode usprotivio daljnjoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljištem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prijašnji vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati samo naknadu u visini tržišne vrijednosti zemljišta, koja se odreduje prema stanju zemljišta prije gradenja , a prema cijenama u vrijeme donošenja odluke suda.

(5) Ako graditelj nije bio savjestan, zgrada pripada vlasniku zemljišta i kada se nije bez odgode usprotivio gradnji iako je znao za gradenje, ali tada vlasnik zemljišta nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja.

Clan 60.
Gradnja tudim materijalom

(1) Ako vlasnik zemljišta izgradi na njemu zgradu tudim materijalom , odnosno ako on ili neko drugi ugradi u nekretninu tudu stvar , koja se ne može odvojiti bez nesrazmjerno velikih troškova, vlasništvo nekretnine se proteže i na ugradenu stvar.

(2) Prava na naknadu vlasnika materijala iz stava 1. ovog clana ureduju se po pravilima obligacionog prava.

Clan 61.
Dogradnja, nadzidivanje, preuredenje i ulaganje

(1) Dogradnjom, nadzidivanjem ili preuredenjem zgrada, odnosno prostorija u suvlasnickim, zajednickim ili tudim zgradama, kao i njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih na može se stec i vlasništvo, ako vlasnik (suvlasnici, zajednicari) dogradene, nadzidane odnosno pregradene nekretnine nije drugacije odredio.

(2) Osoba koja je dogradila, nadzidala ili preuredila zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1. ovog

clana, ili je ulagala ili nešto ugradila u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po
pravilima obligacionog prava.
Clan 62.
Prekoracenje mede gradenjem

(1) Ako je gradenjem zgrade prekoracena meda, savjesni graditelj stice pravo vlasništva na zahvacenom zemljištu uz obavezu isplate tržišne vrijednosti zemljišta.

(2) Ako je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahvacenog zemljišta bez odgode usprotivio gradnji, vlasnik zemljišta može zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja i naknadu štete ili ustupiti zemljište graditelju uz isplatu tržišne vrijednosti.

Clan 63.
Gradenje na tudem pravu gradenja

Kad je gradeno na tudem zemljištu opterecenom pravom gradenja, nosiocu tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemljišta iz clana 59. (gradenje na tudem zemljištu) i clana 62. (prekoracenje mede gradenjem) ovog zakona.

Clan 64.
Sijanje i sadenje

Biljke koje puste korijenje u zemljištu vlasništvo su vlasnika tog zemljišta, nezavisno o tome ko je bio vlasnik sjemena ili sadnice.

Clan 65.
Priraštaj zemljišta

(1) Nastane li otok u sredini vodotoka koji nije opce dobro, tada otok pravno prirasta zemljištima koja leže duž tog otoka na obje obale po dužini zemljišta, u širinu do polovice vodotoka, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Ako je otok koji nije opce dobro nastao na jednoj polovici vodotoka, u cjelini prirasta zemljištu na bližoj obali.

(3) Odredbe ovog clana ne primjenjuju se ako otok nastane presušivanjem vode, diobom vode na više rukavaca ili ako zemljišta budu poplavljena.

(4) Otrgne li vodotok komad zemljišta i pripoji ga drugom zemljištu, vlasnik otrgnutog komada zemljišta ima pravo u roku od godine dana vratiti taj komad zemljišta. Ako nakon isteka roka od godine dana otrgnuti komad zemljišta nije vracen, isti postaje sastavni dio zemljišta kojem je pripojen.

(5) Zemlja koju vodotok taloži na neko zemljište priraštaj je toga zemljišta.

(6) O tome ko je stekao pravo vlasništva u slucajevima predvidenim u odredbama

cl.60. do 65. ovog zakona odlucuje sud.

2. Ogranicenje prava vlasništva na nekretninama

Clan 66.
Opce odredbe

(1) Vlasnik nekretnine ima pri izvršavanju svojih ovlasti iz prava vlasništva obavezu postupiti obzirno prema osobi , koja je vlasnik neke druge nekretnine, a koja pri tome u njegovu interesu trpi, propušta ili cini u pogledu svoje nekretnine ono što je odredeno zakonom (susjedska prava).

(2) Svoje pravo vlasnici drugih nekretnina mogu ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predviden drugi put zaštite. Neko trpljenje, propuštanje ili cinjenje , koje je predvideno zakonom, jednako kao i vlasnik ovlašten je zahtijevati i onaj , koji nekretninu posjeduje na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika.

(3) Susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na nacin da se time što manje ogranicava, opterecuje ili na drugi nacin uznemirava onoga , koji treba nešto trpjeti, propustiti ili ciniti.

(4) Trpljenje, propuštanje i cinjenje , koje se može zahtijevati od vlasnika neke nekretnine , može se umjesto od njega zahtijevati od onoga , koji nekretninu posjeduje na osnovu prava izvedenoga iz prava vlasnika.

(5) Ono što je odredeno za susjedska prava vlasnika nekretnina vrijedi na odgovarajuci nacin i za vlasnike ostalih nekretnina, ukljucujuci i suvlasnike , na cijim je suvlasnickim dijelovima uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine, ako nije suprotno zakonu ili naravi nekretnina.

Clan 67.
Zajednicka ograda

(1) Ograde izmedu susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari , koje služe kao medašni znakovi, suvlasništvo su susjeda, osim ako se dokaže da su vlasništvo jednoga susjeda.

(2) Suvlasništvo stvari , koje služe kao zajednicke ograde ili medašni znakovi , nije dijeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu.

(3) Svaki od susjeda može upotrebljavati zajednicku ogradu sa svoje strane do polovine njezine širine, do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl., ali ne smije ciniti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprjecavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.

(4) Troškove održavanja zajednicke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu , koja bi trecima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobicajeno s obzirom na namjenu ograde i ogradene nekretnine, te na mjesne prilike.

Clan 68.
Vlastita ograda

(1) Ograda koja se nalazi iskljucivo na nekretnini jednoga vlasnika , njegovo je vlasništvo.

(2) Svaki je vlasnik dužan s desne strane svog glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor, ako nije drugacije propisano, niti je drugi mjesni obicaj.

(3) Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu i sprijeciti opasnost od nanošenja štete susjedu.

Clan 69.
Meda

(1) Ako su medašni znakovi izmedu dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko ošteceni da bi se moglo dogoditi da se mede nece moci raspoznati, ili ako se mede više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u vanparnicnom postupku (postupku uredenja meda) obnovi ili ispravi medu.

(2) Sud ce na licu mjesta oznaciti medu medašnim znakovima i obnoviti ili ispraviti medu prema sporazumu susjeda cija je meda u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravicnoj ocjeni.

(3) Meda na gradevinskom zemljištu ureduje se u sudskom vanparnicnom postupku u skladu sa

prostorno-planskom dokumentacijom, a ako to nije moguce onda na osnovu geodetskog
premjera.

(4) Od trenutka kad je sud medu oznacio medašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te mede, a ko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(5) I nakon što je sud u postupku uredenja meda obnovio ili ispravio medu, svako može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim oznaci meda.

(6) Susjed , koji je sudjelovao u postupku uredenja meda , ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravosnažnosti odluke donesene u postupku uredenja meda.

Clan 70.
Stablo na medi

(1) Stablo pripada onome iz cijega je zemljišta izraslo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se proteže korijenje i vise grane.

(2) Stablo koje je izraslo na samoj medi u suvlasništvu je susjeda s obje strane mede.

(3) Što je odredeno u pogledu stabla, na odgovarajuci se nacin primjenjuje i na drugo rastinje.

Clan 71.
Granje i korijenje

(1) Vlasnik smije iz svog zemljišta istrgnuti žile i korijenje tudeg drveca i ostalog raslinja kao i odsjeci grane tudeg drveta i dio debla , koji se nalaze u zracnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tudeg drveta, ako posebnim zakonom nije nešto drugo odredeno.

(2) Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzrocile žile, korijenje ili grane tudeg drveca, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednog zemljišta ima pravo tražiti naknadu.

(3) Odredbe iz st. 1. i 2. ovog clana ne primjenjuju se u slucaju medusobnog granicenja šuma i šumskog zemljišta.

Clan 72.
Pristup na tude

(1) Ako na tudu nekretninu dospiju necija životinja, roj pcela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno postojati, onaj cije su to stvari može, u primjerenom roku pristupiti na tude zemljište da bi ih uzeo nazad.

(2) Vlasnik nekretnine može u slucaju iz stava 1. ovoga clana zabraniti pristup na svoju nekretninu jedino ako te stvari bez odgadanja sam preda njihovu posjedniku.

(3) Ako je od životinje, roja pcela i drugih stvari , koje su dospjele na tudu nekretninu ili od njihova uzimanja ili vracanja natrag nastala šteta za vlasnika nekretnine na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u vezi za vlasnika nekretnine nastali troškovi koji su bili nužni, on ima pravo zadržati stvar sve dok mu šteta i troškovi ne budu u potpunosti naknadeni.

Clan 73.
Upotreba tude nekretnine radi izvodenja radova

(1) Vlasnik nekretnine , na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njenu upotrebu ili korištenje , može privremeno upotrijebiti tude zemljište radi izvodenja radova, (postavljanja skele i sl.), ako se to na drugi nacin ne može izvesti. Za upotrebu tudeg zemljišta placa se na zahtjev vlasnika primjerena naknada.

(2) Osoba, koja je upotrijebila tude zemljište za potrebe iz stava 1. ovoga clana, dužna je isto, cim prestane potreba za takvu upotrebu dovesti u stanje , u kojem se nalazila prije toga, i nadoknaditi pocinjenu štetu po opcim propisima o odgovornosti za štetu. Clan 74. Postavljanje vodova i drugih uredaja

Postavljanje vodova i drugih uredaja (elektricnih, kanalizacionih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i dr.) na tudoj nekretnini bez pristanka njenog vlasnika , moguce je u opcem interesu na osnovu posebnih zakonskih propisa, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju služnosti vodova i drugih uredaja odlukom suda, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 75.
Potkopavanje tude nekretnine

(1) Vlasniku nije dozvoljeno da kopa svoje zemljište ili da cini na svojoj nekretnini druge radnje , za koje je razumno ocekivati da bi mogle dovesti u opasnost stabilnost tude nekretnine.

(2) Vlasnik nekretnine , cija je stabilnost u opasnosti , može tražiti prestanak radova iz stava 1. ovog clana, ako nisu preduzete sve mjere , za koje se opravdano može ocekivati da ce otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine.

(3) Ako mjere iz stava 2. ovog clana nije moguce uspješno provesti, njen vlasnik može zahtijevati zabranu radnji , koje ugrožavaju stabilnost nekretnine.

Clan 76.
Imisije

(1) Nekretninom se ne smije služiti ni koristiti na nacin da zbog toga na tudu nekretninu dospiju dim, neugodni mirisi, cad, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nekretnini u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na osnovu odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije).

(2) Vlasnici nekretnina koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su da od vlasnika nekretnine s koje one poticu zahtijevaju da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduce propušta ciniti na svojoj nekretnini ono što je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguce prekomjerne imisije.

(3) Izuzetno, od stava 2. ovog clana, kad prekomjerne posredne imisije poticu od djelatnosti za koju postoji dozvola nadležnog organa, vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zahtijevaju propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni da zahtijevaju naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i preduzimanje prikladnih mjera da se ubuduce sprijece ili smanje prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete.

(4) Vlasnik nekretnine nije dužan da trpi da ga bilo ko bez posebnog pravnog osnova uznemirava time što posebnim uredajima ili na drugi nacin neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, cad, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta.

(5) Vlasnik cijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tude nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio dužan trpjeti, ovlašten je da zahtijeva da se odrede i provedu odgovarajuce mjere radi njihovog sprjecavanja.

Clan 77.
Opasnost od rušenja zgrade

Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se necija zgrada ili neki drugi dio necije nekretnine mogao potpuno ili djelimicno srušiti, od cega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed cija je nekretnina u opasnosti može od onoga ciji je to objekt zahtijevati preduzimanje svih potrebnih mjera za sprjecavanje nastanka štete, kao i da zahtijeva dovoljno osiguranje naknade buduce štete.

Clan 78.
Zabrana mijenjanja prirodnog toka vode

(1) Vlasnik zemljišta ne smije na štetu drugog zemljišta mijenjati smjer ili jacinu prirodnog toka vode preko svog zemljišta ili kroz njega (podzemne vode).

(2) Vlasnik je dužan da zemljište duž obala, vodotoka i jezera koristi tako da ne ometa prirodni tok vode, ne ugrožava stanje ili korištenje korita, obala i vodoprivrednih objekata na obali i pored obale i da ne sprjecava njihovo održavanje.

(3) Vlasnik nizvodnog zemljišta ne smije stvarati ni postavljati prepreke da na njegovo zemljište dotice voda koja prirodno otice sa uzvodnog zemljišta, niti vlasnik uzvodnog zemljišta smije svojevoljno uciniti nešto što bi u vecoj mjeri opteretilo nizvodno zemljište.

Clan 79.
Odvodenje kišnice s krova

Vlasnik nekretnine je dužan preduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva sa njegove zgrade ne pada na tudu nekretninu.

3. Vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine

a) Op cenito
Clan 80.
Pojam etažnog vlasništva

(1) Vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) proizilazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajucim suvlasnickim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, te se može samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti.

(2) Vlasništvo odredenog posebnoga dijela nekretnine ovlašcuje etažnog vlasnika, da taj poseban dio nekretnine iskljucivo koristi i raspolaže s njim, a na zajednickim dijelovima nekretnine ima pravo suvlasništva.

(3) Etažno vlasništvo može se uspostaviti na odgovarajucem suvlasnickom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava gradenja sa zgradom.

(4) Na pravne odnose vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine koji nisu regulirani ovim zakonom odgovarajuce se primjenjuju opca pravila o suvlasništvu.

Clan 81.
Objekt etažnog vlasništva

(1) Etažno vlasništvo može biti uspostavljeno u pogledu dijela suvlasnicke nekretnine koja cini samostalnu upotrebnu cjelinu, koja omogucuje samostalno izvršavanje ovlašcenja etažnog vlasnika kao što je stan, poslovni prostor ili druga samostalna prostorija.

(2) Samostalne prostorije u smislu ovog zakona narocito su samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omedena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila.

(3) Etažno vlasništvo može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kucni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji.

(4) Da bi se etažno vlasništvo moglo protegnuti i na neki sporedni dio, taj dio treba biti jasno razgranicen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s mede nekretnine ili iz njezinih zajednickih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije ciji bi bio sporedni dio.

(5) Etažno vlasništvo ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednicki, ili im se namjena protivi iskljucivoj upotrebi samo u korist odredenoga posebnoga dijela nekretnine. U sumnji se uzima da dio služi kao zajednicki i da mu se namjena protivi iskljucivoj upotrebi u korist odredenoga posebnoga dijela.

(6) Etažni vlasnici imaju pravo da koriste zajednicke dijelove nekretnine. U smislu ovog zakona zajednicki dijelovi nekretnine su temelji, glavni zidovi, tavan, stepenice, hodnici, liftovi, elektricna, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mreža i sl.

(7) Za sporedne dijelove nekretnine shodno se primjenjuju pravila koja važe za pripatke stvari.

Clan 82.
Uspostavljanje etažnog vlasništva

(1) Etažno vlasništvo se uspostavlja odlukom vlasnika nekretnine (izjava o diobi) u skladu sa odrebom clana 86. ovog zakona ili sporazumom suvlasnika nekretnine (ugovor o diobi) u skladu sa odredbom clana 84. ovog zakona. (2) Za valjanost izjave o diobi i ugovora o diobi potrebna je forma notarski obradene isprave.

(3) Etažno vlasništvo se stice upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano sa odredenim suvlasnickim dijelom te nekretnine.

Clan 83.
Uknjižba etažnog vlasništva

(1) Za uknjižbu prava etažnog vlasništva potrebno je sudu dostaviti izjavu o diobi ili ugovor o diobi, te plan posebnih dijelova zgrade koji se žele uknjižiti.

(2) Plan posebnih dijelova zgrade mora sadržavati zemljišnoknjižnu oznaku zemljišta na kome je zgrada podignuta, oznaku zgrade po ulici i kucnom broju, skicu (crtež) iz kojeg se vidi položaj, velicina i oznaka posebnog dijela zgrade na kome se traži uknjižbu, kao i položaj i oznake dijelova zgrade koji služe zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade.

(3) Plan posebnih dijelova zgrade mora biti izraden od strane ovlaštenog projektanta ili

ovlaštenog geodete, stalnog sudskog vještaka arhitektonske ili gradevinske struke i ovjeren

od strane opcinske službe nadležne za gradenje.

(4) Nadležna opcinska služba iz stava 3. ovog clana potvrduje da je odredeni stan, poslovni prostor ili samostalna prostorija u odredenoj zgradi i na odredenoj zemljišnoj cestici samostalna cjelina (uvjerenje o cjelovitosti).

Clan 84.
Pretvaranje suvlasništva u etažno vlasništvo

(1) Suvlasnici nekretnine mogu se sporazumjeti da svoje idealne dijelove pretvore u etažno vlasništvo, tako što ce svaki suvlasnik imati vlasništvo na stanu, poslovnom prostoru ili samostalnoj prostoriji (posebni dio) povezano sa suvlasnickim dijelom u nekretnini. Vlasništvo na posebnom dijelu može biti uspostavljeno samo na odgovarajucem suvlasnickom dijelu, osim ako se suvlasnici u skladu sa odredbom clana 85. stava 2. ne sporazumiju drugacije.

(2) Suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak drugom suvlasniku na uspostavu vlasništva posebnoga dijela koji ima odgovarajuci suvlasnicki dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ogranicila prava koja njemu vec pripadaju na osnovu njegovog ranije uspostavljenog vlasništva posebnoga dijela. U slucaju uskracivanja odobrenja odlucuje sud u vanparnicnom postupku.

(3) U slucaju spora da li je suvlasnicki dio odgovarajuci dio da bi na njemu moglo biti uspostavljeno vlasništvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine, utvrduje sud, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

(4) U slucaja iz stava 3. ovog clana vlasništvo posebnoga dijela ne može se uspostaviti dok ne postane pravosnažna odluka suda o utvrdivanju korisnih površina toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih površina svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, ako ovim zakonom nije nešto drugo odredeno.

Clan 85.
Odgovarajuci suvlasnicki dio

(1) Odgovarajuci suvlasnicki dio je onaj koji odgovara odnosu korisne površine toga samostalnoga dijela prema korisnoj površini svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine.

(2) Svi suvlasnici nekretnine mogu saglasno ograniciti svoja suvlasnicka prava tako što ce s odredenim suvlasnickim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela iako to nije odgovarajuci dio. U tom slucaju ce se smatrati da se radi o odgovarajucem dijelu iz kojega može proizaci i na njemu biti uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnicki dio.

Clan 86.
Uspostavljanje etažnog vlasništva od strane vlasnika nekretnine

(1) Vlasnik nekretnine može izjavom o diobi podijeliti svoje pravo vlasništva na suvlasnicke dijelove i sa svakim tih dijelova povezati pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine.

(2) Da bi se uspostavilo na ovaj nacin etažno vlasništvo, moraju biti ispunjene pretpostavke propisane ovim zakonom u pogledu uspostave prava vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine a posebno one o odgovarajucem suvlasnickom dijelu.

(3) Podijeli li vlasnik zemljišta, odnosno nosilac prava gradenja svoju nekretninu, na kojoj tek treba biti izgradena zgrada na suvlasnicke dijelove, on može ocitovati svoju volju da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo vlasništva na odredenom posebnom dijelu, u kojem ce slucaju vlasništvo posebnog dijela biti uspostavljeno tek ako zgrada bude izgradena, uz pretpostavke iz stava 2. ovoga clana.

(4) Vlasnik nekretnine može u toku gradnje raspolagati posebnim dijelovima zgrade. Sticalac takvog posebnog dijela zgrade se smatra privremenim etažnim vlasnikom.

(5) U korist privremenog etažnog vlasnika ce se radi osiguranja njegovog zahtjeva za upis vlasništva u zemljišnu knjigu u teretnom listu nekretnine na kojoj se gradi upisati predbilježba buduceg vlasništva na odredenom stanu, poslovnoj prostoriji ili samostalnoj prostoriji.

(6) Prije nego je izvršena predbilježba iz stava 5. ovog clana sticalac etažnog vlasništva nije dužan i prodavalac nema pravo zahtjevati od njega bilo kakve isplate na ime kupoprodajne cijene.

(7) U ugovoru o prodaji ce se prodavlac privremenom etažnom vlasniku obavezati da ce dati sve potrebne zemljišnoknjižne izjave i poduzeti sve potrebne radnje pred nadležnim organima kako bi se izvršila uknjižba u njegovu korist.

(8) Ukoliko prodavalac ne izvrši obaveze preuzete u skladu sa odredbom stava 7. ovog clana privremeni etažni vlasnik može podici tužbu i istovremeno tražiti upis zabilježbe spora.

(9) Uknjižbom etažnog vlasništva u korist privremenog etažnog vlasnika, on postaje vlasnik, a po službenoj dužnosti se brišu ostali upisi koje su osiguravali njegovo sticanje.

Clan 87.
Velicina suvlasnickog dijela i korisna površina

(1) Da li je suvlasnicki dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasništva na nekom odredenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajuci, prosuduje se prema tome da li je taj suvlasnicki dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veci od odnosa korisne površine stana, odnosno druge samostalne prostorije u pogledu koje se traži uspostava vlasništva posebnoga dijela prema korisnoj površini svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine.

(2) Korisna površina je ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju.

(3) Korisnu površinu prema projektnoj dokumentaciji odreduje vlasnik nekretnine izjavom o diobi ili suvlasnici nekretnine ugovorom o diobi, a ako medu njima nema saglasnosti korisnu površinu odreduje sud u vanparnicnom postupku.

(4) Korisne površine utvrduje sud svojom odlukom donesenom u vanparnicnom postupku:

1) prilikom izracunavanja korisne površine zanemaruju razlike koje povecavaju ili
smanjuju površinu, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje od
2% korisne površine stana ili druge prostorije,
2) prilikom izracunavanja korisne površine nece se uzeti u obzir podrumske i
tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne
svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase, a što važi i za druge dijelove
nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s
odredbama ovoga zakona,
3) korisna se površina u pravilu izracunava prema glavnom projektu koji je sastavni
dio gradevinske dozvole ili koji je potvrden po nadležnom tijelu, ali ako neki od
suvlasnika ucini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta,
korisna ce se površina izracunati prema stvarnom stanju,
4) u slucajevima utvrdivanja korisne površine iz tacke 1. do 3. ovog stava sud donosi
rješenje na osnovu nalaza ovlaštenog geodete, vještaka arhitektonske ili
gradevinske struke.
Clan 88.
Naknadno sudsko utvrdivanje korisnih površina

(1) Ukoliko se nakon što su utvrdeni i u zemljišnu knjigu upisani odgovarajuci dijelovi izmijenjene prilike i nema sporazuma medu etažnim vlasnicima o novom utvrdivanju korisnih površina i odgovarjucih dijelova na zahtjev svakoga suvlasnika korisnu površinu ce u vanpranicnom postupku utvrditi sud.

(2) Pod promijenjenim prilikama narocito se smatra:

1) ako se utvrdena korisna površina stana, odnosno druge samostalne prostorije
utvrdena prije završetka gradnje, promijenila radnjama za koje je potrebna
gradevinskna dozvola do završetka gradnje za najmanje 3%, s time da u tom
slucaju zahtjev za ponovo utvrdivanje može biti postavljen samo u roku od
godine dana od pravosnažnosti upotrebne dozvole,
2) ako se nakon završene gradnje bitno promijenila utvrdena korisna površina stana,
odnosno druge samostalne prostorije takvim gradevinskim zahvatima obavljenim
na nekretnini za koje je potrebna gradevna dozvola, s time da u tom slucaju
zahtjev za ponovo utvrdivanje može biti postavljen samo u roku od godine dana
od pravosnažnosti upotrebne dozvole.
(3) Utvrdi li se ponovo korisna površina zbog promjene iz stava 2. ovoga clana, suvlasnici su
dužni medusobno preuzeti ili prenijeti one suvlasnicke dijelove koji su potrebni kako bi
svakom suvlasniku pripao barem onoliki dio koji je nakon utvrdenja korisnih površina
nužan za uspostavu njegova prava vlasništva na posebnom dijelu (odgovarajuci
suvlasnicki dio).
(4) U nedostatku sporazuma suvlasnika, sud koji nanovo odredi neku korisnu površinu,
ujedno ce utvrditi mijenja li se i koliki je zbroj svih korisnih površina stanova i ostalih
posebnih dijelova iste nekretnine.
Clan 89.
Naknadno utvrdivanje korisne površine zbog promjene stanja posebnih dijelova

(1) Korisna površina ce se ponovno utvrdivati i ako se prije utvrdena vrijednost promijenila zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih samostalnih prostorija, koji neposredno prostorno granice, ili zbog prenosa sporednih dijelova jednog posebnog dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvrdivanje korisne površine stave vlasnici posebnih dijelova, koji izvode promjene ili prijenos.

(2) U slucaju iz stava 1. ovoga clana utvrdit ce se korisna površina stanova ili drugih prostorija na koje se odnosi promjena ili prijenos tako da bude jednak zbroj njihovih korisnih površina prije i nakon promjene ili prijenosa.

(3) Ukoliko se u slucaju iz stava 1 ovog clana ponovo utvrdi korisna površina, suvlasnici cija je korisna površina povecana dužni su suvlasnicima cijim se dijelovima smanjila korisna površina platiti naknadu. Visinu naknade suvlasnici utvduju sporazumom, a u nedostatku sporazuma naknada se placa prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ukljucujuci i svu eventualnu štetu koju su ošteceni suvlasnici pretrpjeli.

Clan 90.
Sticanje vlasništva dvije ili više osoba na posebnom dijelu nekretnine

Ukoliko su dvije ili više osoba stekle, kao suvlasnici ili zajednicki vlasnici, vlasništvo na posebnom dijelu, one sva prava i dužnosti vlasnika izvršavaju solidarno, te se u odnosu prema trecim osobama i ostalim suvlasnicima iste nekretnine smatraju kao jedna osoba.

Clan 91.
Pravo prece kupovine

(1) Suvlasnici jednog stana, poslovne prostorije ili samostalne prostorije imaju pravo prece kupovine.

(2) Suvlasnik koji prodaje svoje etažno vlasništvo iz stava 1. ovog clana dužan je uciniti ponudu drugim suvlasnicima toga posebnog dijela, a suvlasnik zgrade koja se ne može podijeliti na posebne dijelove drugim suvlasnicima.

(3) Ponuda mora biti ucinjena u pisanoj formi i sadržavati zemljišnoknjižne ili katastarske oznake nekretnine i posebnog dijela nekretnine koji se prodaje.

(4) Na vršenje prava prece kupovine suvlasnika stana, poslovne prostorije ili samostalna prostorije primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravu prece kupovine suvlasnika.

(5) Ako etažni vlasnik koji prodaje svoj dio ne ucini ponudu u skladu s odredbama stava 3. ovoga clana, ili ako svoj dio proda pod povoljnijim uvjetima trecoj osobi, drugi suvlasnik, odnosno suvlasnici imaju pravo tražiti od suda da ugovor oglasi nevaljanim i da oni kupe taj dio pod istim uvjetima.

(6) Ukoliko se drugacije ne sporazumiju suvlasnici ostvaruju pravo prece kupovine srazmjerno ucešcu svojih suvlasnickih dijelova na cijeloj nekretnini.

b) Izvršavanje ovlasti
Clan 92.
Uzajamni odnosi etažnih vlasnika

(1) Ugovorom etažnih vlasnika ureduju se obim i nacin korištenja i održavanja posebnih dijelova nekretnine i dijelova nekretnine koji služe zgradi kao cjelini ili nekim njenim posebnim dijelovima.

(2) Prava i obaveze utvrdene ugovorom o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova odnose se i na kasnijeg sticaoca vlasništva posebnog dijela.

(3) Ako etažni vlasnici ne zakljuce ugovor o uzajamnim odnosima sud ce u vanparnicnom postupku, na prijedlog bilo kojeg vlasnika, svojim rješenjem urediti te odnose.

Clan 93.
Ugovor o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova nekretnine

(1) Ugovor o uzajamnim odnosima etažnih vlasnika iz clana 92. ovog zakona zakljucuje se u pismenom obliku uz ovjeru potpisa od strane notara ili drugog ovlaštenog organa.

(2) Ugovor koji je sacinjen suprotno stavu 1. ovog clana ništav je.

(3) Ako je vlasnik prilikom podjele odredio kako ce se upravljati nekretninom, to ce djelovati i prema trecima, ako je zabilježeno u zemljišnoj knjizi.

(4) Ugovor o uzajamnim odnosima etažnih vlasnika može se mijenjati uz pismeni pristanak onih vlasnika cija se prava mijenjaju u formi propisanoj stavom 1. ovog clana.

(5) Sud ce, u vanparnicnom postupku, na prijedlog jednog ili više etažnih vlasnika odrediti da li ce se izvršiti promjena u ugovoru i protiv volje drugih vlasnika, ako nade da su promjene opravdane.

Clan 94.
Dužnost održavanja

(1) Etažni vlasnik, dužan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te njima namijenjene instalacije, narocito elektrovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke tog posebnog dijela, brinuti se i tako ih održavati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta.

(2) Za svu štetu, koju drugi etažni vlasnici pretrpe u vezi s izvršavanjem dužnosti iz stava 1. ovoga clana, ili zbog njena neizvršavanja, odgovoran je onaj etažni vlasnik, cija je to bila dužnost održavanja, a ako je to bila dužnost više etažnih vlasnika – oni odgovaraju za tu štetu solidarno.

(3) Etažni vlasnik je dužan da odobri ulazak u stan odnosno drugu samostalnu prostoriju

predstavniku upravnika zgrade ukoliko je to potrebno radi sprjecavanja štete na drugim
posebnim dijelovima nekretnine odnosno zajednickim prostorijama ili radi hitnog održavanja
zajednickih dijelova nekretnine. Imovinsku štetu koju u vezi s time pretrpi dužni su mu
srazmjerno svojim udjelima u nekretnini nadoknaditi etažni vlasnici koji koriste predmetne
zajednicke prostorije, ako se radilo o održavanju zajednickih prostorija, odnosno etažni
vlasnik odredenog stana ili samostalne prostorije.

(4) Ukoliko se etažni vlasnik tome protivi, po zahtjevu upravnika rješenje o odobrenju ulaska

upravnika u stan odnosno samostalnu prostoriju po skracenom upravnom postupku donosi
organ nadležne jedinice lokalne samouprave nadležan za stambene poslove. U slucaju
nemogucnosti ulaska u posebni dio zgrade uprkos postojanju rješenja nadležnog organa,
onda se ovo rješenje izvršava po službenoj dužnosti ili na zahtjev upravnika zgrade
primjenjujuci nacelo hitnosti postupka.
Clan 95.
Promjene stanja

(1) Etažni vlasnik ovlašten je, ne tražeci za to odobrenje od ostalih etažnih vlasnika, u skladu s gradevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, ukljucujuci i promjenu namjene, ako se pridržava sljedecih pravila:

1) promjena ne smije prouzrociti oštecenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni
povredu onih interesa ostalih etažnih vlasnika koji zaslužuju zaštitu; narocito ne smije
prouzrociti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade
ili drugih stvari,
2) ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajednicke dijelove nekretnine, to je
dopušteno samo ako je takva promjena uobicajena ili služi važnom interesu vlasnika
posebnoga dijela, inace je svaki etažni vlasnik može zabraniti; ali ne može zabraniti
postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i slicnih uredaja, a ni
postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije
moguc ili nije odobren prikljucak na postojecu antenu,
3) radi promjena na svome dijelu nije dopušteno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji
su kao posebni dio u vlasništvu drugoga etažnog vlasnika bez njegova odobrenja, ali
taj etažni vlasnik ce ipak morati trpjeti ono u vezi s tudim prepravkom cime se bitno i
trajno ne povreduje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono što je umjesno kad se
pravedno odvagnu svi interesi,
4) vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu dužan je dati
primjerenu naknadu drugomu vlasniku cija je prava time povrijedio i kad je taj bio
dužan trpjeti tu povredu.

(2) Ako je za promjenu namjene iz stava 1. ovoga clana potrebna dozvola organa vlasti, drugi etažni vlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlašteni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za štetu koju bi prouzrocili svojim uskracivanjem.

(3) Ono što je u stavu 1. ovoga clana odredeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako važi i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripatci, a ove odredbe se primjenjuju i u slucaju prenosa sporednih dijelova, koji služe jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju.

(4) Za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi s promjenama koje je izvršio etažni vlasnik, ako je nisu bili dužni trpjeti, odgovara im taj etažni vlasnik; više etažnih vlasnika odgovaraju za tu štetu solidarno.

Clan 96.
Troškovi etažnog vlasništva

(1) Etažni vlasnik održava taj dio o svome trošku te snosi sve javne obaveze i terete u vezi s vlasništvom tog dijela, ako nije nešto drugo zakonom odredeno.

(2) Kad dužnik obaveze na povremene naknade za komunalne usluge u vezi s upotrebom vlasništva posebnog dijela (naknade zbog trošenja elektricne energije, plina, toplinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, etažni vlasnik na cijem je suvlasnickom dijelu uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela, duguje te naknade dobavljacima, odnosno davaocima usluga.

(3) Ako je dužnik obaveze iz stava 2. ovoga clana osoba koja odredeni posebni dio upotrebljava ili iskorištava na osnovu najma, zakupa ili drugoga ugovora sa etažnim vlasnikom toga posebnoga dijela, za izvršenje te obaveze jamci dobavljacu vlasnik tog posebnog dijela.

Clan 97.
Upravljanje nekretninom na kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo

(1) Cijelom nekretninom na kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo upravljaju etažni vlasnici po opcim pravilima o upravljanju suvlasnickom stvari, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Etažni vlasnici su dužni ucestvovati u upravljanju nekretninom te odrediti osobu koja ce obavljati poslove zajednickog upravnika i osnovati zajednicku rezervu.

(3) Etažni vlasnici donose odluke o preduzimanju poslova redovnog upravljanja i vanrednih poslova u pismenom obliku.

(4) Ako je vlasnik prilikom podjele odredio kako ce se upravljati nekretninom to ce djelovati prema trecima, ako je zabilježeno u zemljišnoj knjizi.

Clan 98.
Poslovi redovnog upravljanja
Poslovi redovnog upravljanja cijelom nekretninom su narocito:
1) redovno održavanje zajednickih dijelova i uredaja nekretnine, ukljucujuci i
gradevinske promjene neophodne za održavanje;
2) stvaranje odgovarajuce zajednicke rezerve za predvidive buduce troškove;
3) uzimanje zajmova radi pokrica troškova održavanja koji nisu pokriveni rezervom, a
potrebni su za obavljanje poslova urednog održavanja koji se ponavljaju u
razmacima dužim od jedne godine;
4) osiguranje nekretnine;
5) imenovanje i opoziv zajednickog upravnika;
6) odredivanje i promjene kucnog reda;
7) iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje zakupa stanova i drugih
samostalnih prostorija nekretnine na kojima nije uspostavljeno vlasništvo posebnog
dijela.
Clan 99.
Poboljšanje zajednickih dijelova i uredaja zgrade

(1) Za donošenje odluke o preduzimanju poboljšanja zajednickih dijelova i uredaja zgrade potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine, osim za one poslove koji se smatraju poslovima redovnog upravljanja.

(2) Izuzetno, od odredbe stava 1. ovog clana, pristanak svih suvlasnika nije potreban ako suvlasnici koji zajedno imaju vecinu suvlasnickih dijelova odluce da se izvrši poboljšanje, i da ce oni sami snositi troškove ili se ti troškovi mogu pokriti iz rezerve, ne ugrožavajuci time mogucnost da se iz rezerve podmire potrebe redovnog održavanja, pod uvjetom da ta poboljšanja nece ici na štetu nadglasanih suvlasnika.

Clan 100.
Ovlaštenja etažnih vlasnika na sudsku zaštitu
Etažni vlasnik nekretnine je ovlašten da zahtijeva od suda da svojom odlukom odredi:
1) rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz clana 95. ovoga zakona o kojem je
vecinom glasova donesena odluka;
2) stvaranje odgovarajuce zajednicke rezerve ili opravdano povecanje, odnosno
smanjenje rezerve koju je odredila vecina, prema pravilu da pri odredivanju rezerve
i velicine doprinosa pojedinih suvlasnika treba, osim o predvidivim troškovima,
voditi racuna i o imovinskom stanju svih suvlasnika;
3) da se etažnom vlasniku, ako bi mu bilo nemoguce da odmah plati dio troškova
nekog posla održavanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima
dužim od jedne godine, a nije pokriven rezervom, dopušta da plati u mjesecnim
ratama u vremenskom periodu ne dužem od deset godina, uz osiguranje
osnivanjem hipoteke na njegovom suvlasnickom dijelu u korist drugih etažnih
vlasnika, sa uobicajenim kamatama na dug osiguran hipotekom;
4) zakljucenje odgovarajuceg osiguranja od požara ili od odgovornosti trecim
osobama;
5) postavljanje zajednickog upravnika, ili smjenjivanje upravnika koji grubo
zanemaruje svoje dužnosti;
6) ukidanje ili izmjenu onih odredaba kucnog reda koje je donijela vecina etažnih
vlasnika, ako one vrijedaju takve interese tog etažnog vlasnika koji zaslužuju zaštitu,
ili bi njihovo izvršavanje bilo nepravedno zahtijevati od njega;
7) otkazivanje ugovora o zakupu jednog mjesta u zajednickoj garaži ili parkiralištu
zbog potreba tog etažnog vlasnika.
Clan 101.
Troškovi održavanja i poboljšanja

(1) Troškove za održavanje i za poboljšanje nekretnine snose svi etažni vlasnici nekretnine srazmjerno svojim suvlasnickim dijelovima, ako nije drugacije odredeno.

(2) Doprinose za zajednicku rezervu radi pokrica troškova održavanja i poboljšanja nekretnine te za otplacivanje zajma za pokrice tih troškova snose svi etažni vlasnici srazmjerno svojim suvlasnickim dijelovima, ako nije drugacije odredeno.

(3) Etažni vlasnici mogu odrediti drugaciji nacin raspodjele troškova i doprinosa zajednicke rezerve, nego što je to odredeno st. 1. i 2. ovog clana, i to:

1) odlukom vecine suvlasnickih dijelova, kad je rijec o troškovima za održavanje
onih uredaja nekretnine koji nisu u podjednakom obimu korisni svim etažnim
vlasnicima, kao što su troškovi za lift, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku
opravdavaju razlicite mogucnosti pojedinih etažnih vlasnika da te uredaje
upotrebljavaju i nemogucnost utvrdivanja stvarnog utroška svakog pojedinog
etažnog vlasnika;
2) saglasnom odlukom svih etažnih vlasnika, u pismenom obliku, u pogledu svih
ostalih troškova za održavanje i poboljšanje nekretnine ili doprinosa zajednickoj
rezervi.

(4) Etažni vlasnik može zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li nacin raspodjele troškova pravilu iz stava 1. odnosno stava 2. ovog clana i da li je valjana odluka iz stava 3. ovog clana. Ako odluka o raspodjeli troškova za održavanje onih uredaja nekretnine, koji nisu u

podjednakom obimu korisni svim etažnim vlasnicima nije valjana, etažni vlasnik može
zahtijevati od suda da, po pravednoj ocjeni, utvrdi nacin za raspodjelu troškova, s obzirom
na razlicitu mogucnost upotrebe tih uredaja.

(5) Na zahtjev etažnog vlasnika, u zemljišnoj knjizi ce se zabilježiti odredbe o nacinu raspodjele troškova iz stava 3. ovog clana, ako su pismeno sacinjene, a potpisi etažnih vlasnika ovjereni od strane nadležnog organa, kao i pravosnažna odluka suda, koji je utvrdio nacin raspodjele troškova po pravednoj ocjeni.

(6) Ako troškovi za nekretninu budu podmireni iz zajednicke rezerve u skladu s njenom namjenom, oni se nece dijeliti na suvlasnike, koji su uplatili svoje doprinose u rezervu.

Clan 102.
Zajednicka rezerva

(1) Zajednicku rezervu cine novcani doprinosi koje su etažni vlasnici uplatili na osnovu odluke donesene vecinom suvlasnickih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog etažnog vlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajuci u obzir imovinsko stanje svih etažnih vlasnika. Ovim se ne dira pravo da se posebnim propisima jedinica lokalne samouprave odredi minimalni iznos mjesecne naknade po jednom kvadratnom metru stana kako bi se osiguralo nesmetano održavanje zgrada.

(2) Zajednicka rezerva kao imovina svih etažnih vlasnika namijenjena je za pokrice troškova održavanja i poboljšanja nekretnine i za otplacivanje zajma za pokrice tih troškova.

(3) Zajednickom rezervom upravljaju etažni vlasnici, odnosno upravnik nekretnine, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg etažnog vlasnika, uloženom na nacin da donosi plodove. Upravnik nekretnine za raspolaganje novcanim sredstvima iz zajednicke rezerve etažnih vlasnika odgovara etažnim vlasnicima svom svojom imovinom.

(4) Dopuštena su samo ona placanja iz rezerve koja su ucinjena radi placanja troškova održavanja i poboljšanja nekretnine ili otplatu zajma uzetog za pokrice tih troškova. Postupak izvršenja je dopušteno provoditi na zajednickoj rezervi samo radi podmirenja tih potraživanja.

(5) Prestankom ovlaštenja za upravljanje upravnik je dužan bez odgadanja položiti racun o rezervi i ostatak predati novom upravniku. Ako sud razriješi upravnika, naložit ce mu da u roku od petnaest dana preda utvrdeni ostatak iznosa zajednicke rezerve novom upravniku.

(6) Etažni vlasnik koji je otudio svoje etažno vlasništvo nema pravo zahtijevati povrat svog doprinosa u zajednicku rezervu. Taj dio doprinosa ostaje u zajednickoj rezervi kao doprinos suvlasnickog dijela koji je otuden.

Clan 103.
Opasnost od štete na nekretnini

(1) Etažni vlasnik je ovlašten i dužan da bez odgadanja prijavi zajednickom upravniku štete za koje je saznao da su nastale na dijelovima ili uredajima nekretnine, i štete na onim posebnim dijelovima te nekretnine, na kojima je uspostavljeno etažno vlasništvo, ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine.

(2) Kad prijeti opasnost od štete, svaki je etažni vlasnik ovlašten da preduzme hitne mjere bez pristanka ostalih etažnih vlasnika.

Clan 104.
Dužnosti upravnika i zakupaca

(1) Upravnik upravlja nekretninom i zajednickom rezervom kao zastupnik svih etažnih vlasnika, pri cemu u odnosu prema trecima ne djeluju ogranicenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom.

(2) U upravljanju nekretninom upravnik je ovlašten da vodi postupke pred sudom ili drugim organima u ime svih etažnih vlasnika nekretnine, što ukljucuje i ovlaštenje da opunomoci strucne zastupnike za vodenje tih postupaka.

(3) Na upravnikov odnos sa etažnim vlasnicima primjenjuju se opca pravila o zastupanju i posebna pravila o upravniku kojeg postavljaju etažni vlasnici, ako drugacije ne proizlazi iz položaja koji upravniku nekretnine daju odredbe ovog zakona.

(4) Upravnik je obavezan cuvati interese svih etažnih vlasnika i u obavljanju poslova redovne uprave slijediti uputstva vecine, a vanredne poslove preduzimati samo na osnovu saglasnosti svih etažnih vlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje. Upravnik je posebno dužan:

1) položiti svakom etažnom vlasniku uredan racun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj
godini i staviti mu na prikladan nacin na uvid isprave na kojima se to zasniva, i to
najkasnije do 30-tog marta svake godine;
2) izraditi pregled predvidenih poslova za održavanje i poboljšanja, kao i predvidivih
troškova i opterecenja u narednoj kalendarskoj godini, i to na prikladan nacin objaviti
najkasnije do isteka tekuce kalendarske godine;
3) prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima dužim od
jedne godine, kao i za vece radove radi poboljšanja.

(5) Etažni vlasnici, u cije ime upravnik upravlja nekretninom, su dužni da o promjeni upravnika ili o promjenama njegovih ovlaštenja obavijeste zakupce na prikladan nacin. Obaveze koje zakupci ispune osobi koja više nije upravnik, ili više nije ovlaštena primiti ispunjenje, smatraju se valjano ispunjenim i oslobadaju dužnike obaveze, ako nisu obaviješteni ili nisu na drugi nacin saznali o promjenama.

c) Prestanak etažnog vlasništva
Clan 105.
Propast predmeta

Etažno vlasništvo prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmetom toga vlasništva trajno prestane biti prikladna za samostalno izvršavanje ovlaštenja koja proizilaze iz etažnog vlasništva.

Clan 106.
Brisanje

(1) Osim u slucaju iz clana 105. ovog zakona, etažno vlasništvo prestaje brisanjem u zemljišnoj knjizi onog upisa kojim je vlasništvo odredenog posebnog dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s odredenim suvlasnickim dijelom te nekretnine.

(2) Za brisanje iz stava 1. ovog clana na osnovu odreknuca nužan je pristanak svih suvlasnika i knjižnih ovlaštenika cija prava opterecuju odgovarajuci suvlasnicki dio.

Clan 107.
Prestanak suvlasništva

(1) Prestankom suvlasništva na nekretnini prestaje i vlasništvo posebnog dijela koji je sa njim bio povezan.

(2) Prestanak etažnog vlasništva ne povlaci za sobom prestanak suvlasništva na nekretnini.

Glava IV

PRAVO VLASNIŠTVA NA POKRETNINAMA

1. Sticanje prava vlasništva

Clan 108.
Opcenito

Sve što je u ovome zakonu odredeno u pogledu sticanja vlasništva na nekretninama važi i za sticanje vlasništva na pokretnim stvarima ukoliko u ovoj glavi nije drugacije odredeno ili to ne proizlazi iz naravi pokretne stvari.

Clan 109.
Sticanje pokretnine pravnim poslom

(1) Na osnovu pravnog posla, pravo vlasništva na pokretnu stvar stice se predajom te stvari u posjed sticaoca.

(2) Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i predajom isprave na osnovu koje sticalac može raspolagati tom stvari, kao i urucenjem nekog dijela stvari ili izdavanjem ili drugim oznacavanjem stvari koje znaci predaju stvari.

(3) Kad se pokretna stvar nalazi u posjedu sticaoca po nekom pravnom osnovu, on stice pravo vlasništva na pokretnoj stvari u trenutku zakljucenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stice pravo vlasništva.

(4) Ako sticalac prava vlasništva na pokretnu stvar ostavi tu stvar i dalje u posjedu prenosioca po nekom drugom osnovu, on stice pravo vlasništva na pokretnoj stvari u trenutku zakljucenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stice pravo vlasništva.

(5) Pravo vlasništva na pokretnoj stvari koju drži treca osoba prelazi na sticaoca u trenutku zakljucenja prvanog posla kojim mu je prenosilac prenio pravo da zahtijeva povracaj te stvari. Treca osoba ima pravo da prema novom vlasniku istakne sve prigovore koje je imao prema ranijem vlasniku.

(6) Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i kada iz konkretnih okolnosti proizlazi da je izvršena predaja stvari.

Clan 110.
Sticanje prava vlasništva u slucaju višestrukog otudenja

(1) Kad je više osoba sklopilo pravne poslove radi sticanja vlasništva iste pokretnine koja je individualno odredena, vlasništvo stice ona osoba koja je stvar prvoj predana u posjed, ako je savjesna i ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje vlasništva.

(2) Ako postoji više savjesnih sticalaca, pravo da zahtijeva predaju stvari u posjed ima sticalac, koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasništva.

(3) Savjesni sticalac može podnijeti tužbu za predaju stvari u posjed protiv dotadašnjeg vlasnika i nesavjesnog posjednika.

Clan 111.
Sticanje od nevlasnika

(1) Ko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed pokretne stvari na osnovu teretnog pravnog posla sklopljenoga radi sticanja prava vlasništva, od osobe koja nije vlasnik, stekao je vlasništvo te stvari.

(2) Sticalac iz stava 1. ovoga clana, stekao je vlasništvo stvari u trenutku sticanja samostalnoga posjeda, ako mu je stvar predana u neposredni posjed ili se vec otprije nalazi kod njega. Ako mu je stvar predana u samostalni posjed samim ocitovanjem volje, on ce pravo vlasništva steci tek kad mu stvar bude predana u neposredni posjed.

(3) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zakljucenja pravnog posla, a ni u trenutku primanja neposrednoga posjeda nije znao, niti je s obzirom na okolnosti mogao znati da stvar ne pripada otudivaocu.

(4) Odredba stava 1. ovoga clana ne primjenjuje se ako je stvar njenom vlasniku ili osobi putem koje je on posjedovao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zaturio, osim u pogledu sticanja gotova novca, vrijednosnih papira na donosioca ili na javnoj dražbi.

(5) Prava trecih koja terete pokretnu stvar prestaju sticanjem vlasništva od osobe kojoj stvar ne pripada. Ne prestaju ona prava trecih za koja je sticalac znao da postoje ili je to mogao znati u casu kad je sticao vlasništvo. Smatra se da je sticalac znao da postoji založno pravo ako je upisano u registar zaloga.

(6) Ne prestaju ona prava trecih osoba za koja je sticalac znao ili mogao znati da postoje u trenutku sklapanje ugovora o prijenosu prava vlasništva. Smatra se da je sticalac znao da postoji založno ili neko drugo pravo ako je o postojanju tog prava mogao saznati uvidom u odgovarajuci javni registar. Navedena presumpcija ne važi ako je prodavac u okviru svog redovnog poslovanja stavio stvar u promet.

Clan 112.
Sticanje odvajanjem

(1) Plodovi i sve što se odvoji od neke stvari pripada i nakon odvajanja njenom vlasniku, ako nije što drugo odredeno.

(2) Posjeduje li neka osoba kao samostalni posjednik tudu stvar od koje su se odvojili plodovi ili nešto drugo, ono je samim odvajanjem postalo vlasnikom odvojenoga, ako je u tom casu bilo savjesni posjednik tude stvari.

Clan 113.
Sticanje na osnovu ogranicenog stvarnog prava

(1) Kome na osnovu njegova ogranicenoga stvarnog prava pripada pravo na vlasništvo plodova ili drugih dijelova neke tude stvari, taj postaje njihovim vlasnikom kad se odvoje od vlasnikove stvari, ali ako ga njegovo pravo samo ovlašcuje da uzme plodove ili dijelove neke stvari u vlasništvo, oni ce postati njegovi tek kad ih za sebe ubere.

(2) Posjeduje li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili nešto drugo, neka druga osoba kao da je nosilac ogranicenoga stvarnog prava na osnovu kojeg bi mu pripadalo vlasništvo plodova ili drugih dijelova te stvari, ona je samim odvajanjem postala vlasnikom odvojenoga, ali ne ako u tom trenutku nije bilo pošten posjednik tude stvari.

(3) Nosilac ogranicenog stvarnog prava na stvari, odnosno savjesni posjednik ne stice vlasništvo plodova i drugoga što se od stvari odvojilo, ako vlasništvo toga stekne za sebe neka druga osoba po zakonskom osnovu.

Clan 114.
Sticanje prava vlasništva spajanjem ili miješanjem stvari

(1) Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomiješane da se ne mogu razdvojiti bez znatne štete ili bez nesrazmjernih troškova, na novoj stvari nastaje suvlasništvo dotadašnjih vlasnika, i to srazmjerno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili miješanja.

(2) Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik može zahtijevati, u roku od jedne godine od dana spajanja ili miješanja stvari, da mu cijela stvar pripadne u vlasništvo ili da cijela stvar pripadne u vlasništvo nesavjesnom vlasniku. Sticalac je dužan drugome nadoknaditi tržišnu vrijednost njegove stvari.

(3) Ako od dvije spojene ili pomiješane stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrjednije stvari stice pravo vlasništva na novoj stvari. Osoba koja je izgubila pravo vlasništva može, u roku od jedne godine od dana spajanja ili miješanja stvari, zahtijevati nadoknadu tržišne vrijednosti svoje stvari.

Clan 115.
Sticanje vlasništva nadene stvari

Nadenu stvar nalaznik može steci u vlasništvo pod pretpostavkama za sticanje stvari putem dosjelosti, s tim da je njegov posjed nadene stvari savjestan ako ne zna niti bi morao znati cija je stvar.

Clan 116.
Dosjelost

(1) Posjednik stice dosjelošcu pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog, zakonitog posjeda, ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja.

(2) Posjednik stice dosjelošcu pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe protekom šest godina savjesnog posjeda.

Clan 117.
Prirastanje glavnoj stvari

Ako su u stvar uloženi tudi trud ili sredstva i time nije nastala nova stvar, nego je ista prirasla postojecoj stvari kao glavnoj, a uspostava prijašnjeg stanja odnosno rastavljanje nije moguce bez nesrazmjerno velikih troškova, tada se vlasništvo glavne stvari proteže na sve ono što je toj glavnoj stvari priraslo ili je u nju uloženo i smatra se njezinom pripadnošcu.

Clan 118.
Prisvojenje

(1) Na pokretnoj stvari koju niko nema u svom vlasništvu, steci ce vlasništvo osoba koja uzme tu stvar u samostalni posjed s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Na pokretnim stvarima koje niko nema u vlasništvu, a koje se mogu nabavljati ili upotrebljavati samo uz posebnu dozvolu koju daje nadležno tijelo, vlasništvo može steci prisvojenjem samo osoba koja ima takvu dozvolu.

(3) Ne može se steci prisvojenjem vlasništvo na stvarima koje po posebnom zakonu mogu biti samo u vlasništvu države, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 119.
Izradena stvar

(1) Osoba koja od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stice pravo vlasništva te stvari.

(2) Pravo vlasništva na novoj stvari pripada vlasniku od cijeg je materijala, na osnovu pravnog posla, tu stvar izradila druga osoba.

(3) Ako je neko od tudeg materijala izradio novu stvar za sebe, on na toj stvari stice vlasništvo ako je savjestan i ako je vrijednost rada veca od vrijednosti materijala.

(4) U slucaju iz stava 3. ovog clana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje suvlasništvo.

2. Izgubljena stvar

Clan 120.
Izgubljena stvar i nalaznik

(1) Stvar koju je vlasnik izgubio, zagubio, ili mu je ukradena, nije samim tim prestala biti njegovim vlasništvom, pa ju je nalaznik dužan bez odgode predati onome ko ju je izgubio, odnosno vlasniku stvari, ako po znakovima na stvari ili iz drugih okolnosti može za njega saznati.

(2) Nalaznik koji nije nadenu stvar predao onom ko ju je izgubio, odnosno njenom vlasniku, dužan ju je bez odgode predati najbližoj policijskoj stanici ili drugom nadležnom tijelu licno ili putem osobe u cijim ju je prostorijama, prijevoznom ili slicnom sredstvu našao. Nalaznik

jedino nije dužan predati nadležnom tijelu stvar cija je vrijednost prema opcem shvacanju
zanemariva.
Clan 121.
Cuvanje izgubljene stvari

(1) Nadležno tijelo dužno je nadenu stvar primiti u polog, te je cuvati za onoga koji ju je izgubio, odnosno za njenog vlasnika, kao i poduzeti sve mjere radi ocuvanja stvari i pronalaska vlasnika ili onoga koji ju je izgubio.

(2) Nadležno tijelo ce povjeriti na cuvanje pouzdanom cuvaru stvari koje ne može samo cuvati.

(3) Ako je nadena stvar pokvarljiva ili su za njezino cuvanje ili održavanje potrebni troškovi nesrazmjerni njezinoj vrijednosti, stvar ce se prodati na javnoj dražbi i za nju dobiveni novac položiti u sud.

Clan 122.
Povrat stvari

(1) Ako se onaj koji je stvar izgubio ili je njezin vlasnik javi u roku od godine dana od objave i dokaže da je stvar izgubio iz posjeda, odnosno da je njezin vlasnik, predat ce mu se stvar ili iznos dobiven njezinom prodajom, cim se od njega naplate svi nužni troškovi u vezi s nadenom stvari, kao i nagrada nalazniku (nalaznina).

(2) U sumnji kojem od više osoba treba predati nadenu stvar, ako okolnosti ne upucuju na neku drugu osobu, prednost ima ona koja ju je izgubila iz neposrednog posjeda.

(3) O predaji stvari osobi koja je dokazala da ju je izgubila iz posjeda, odnosno da je njen vlasnik, nadležno tijelo dužno je odmah pisano obavijestiti nalaznika, te mu izruciti nalazninu.

Clan 123.
Nalaznina

(1) Nalazniku izgubljene stvari pripada pravo na nalazninu u visini od 10% od vrijednosti stvari, a i na naknadu za nužne troškove koje je imao u vezi s nadenom stvari.

(2) Nalaznik izgubljene stvari je onaj koji je stvar prvi uzeo. Više osoba koje su zajedno našli stvar imaju pravo na nalazninu na jednake dijelove.

(3) Osoba koja je dužna platiti nalazninu može zahtijevati da se iznos nalaznine pravicno smanji kad bi nalaznina predstavljala nesrazmjerno veliku korist s obzirom na prilike nalaznika i osobe koja je dužna platiti nalazninu, kao i okolnosti pod kojima je stvar izgubljena i nadena.

(4) Ako se vrijednost nadene stvari ne može procijeniti ili ona postoji samo za njezina vlasnika, odnosno osoba koja ju je izgubila, tada nalaznik može zahtijevati da se odredi pravicni iznos nalaznine.

Clan 124.
Predaja stvari nalazniku

(1) Ako se osoba koja je izgubila stvar ili vlasnik stvari ne jave u roku od godine dana od objave oglasa o nalazu stvari, ili ne dokažu svoje pravo na stvar ili odbiju primiti stvar, tada se

nadena stvar, odnosno novac dobiven njezinom prodajom predaje u neposredni posjed
nalazniku.

(2) Ukoliko se naknadno javi osoba koja je stvar izgubila ili njezin vlasnik, nalaznik mu mora vratiti stvar zajedno s dobivenim koristima, odnosno vratiti za nju dobiveni novac zajedno s kamatama po odbitku nužnih troškova, a onaj kome je stvar vracena dužan je platiti nalazninu.

Clan 125.
Nalaz blaga

(1) Blagom se u smislu ovoga zakona smatraju novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene tako dugo da se više ne može utvrditi ko im je vlasnik.

(2) Nalaznik je dužan uzeti nadeno blago na primjeren nacin u posjed, a ako se ustanovi da zaista nema vlasnika, postaje vlasništvo jedinice lokalne samouprave na cijoj teritorije je pronadeno.

(3) Nalaznik je dužan bez odgode obavijestiti o nadenom blagu nadležno državno tijelo, a do predaje poduzeti nužne mjere za zaštitu blaga.

(4) Nalaznik i vlasnik nekretnine u kojoj je nadeno blago imaju pravo na primjerenu nagradu, koja ne može biti manja od nagrade kakva bi bila za nadenu tudu stvar ni veca od vrijednosti nadenoga blaga, a imaju pravo i na naknadu nužnih troškova.

(5) Jedna polovina nagrade iz stava 3 ovog clana pripada nalazniku, a druga vlasniku nekretnine, ali onaj koji je pokušao zatajiti nalaz blaga, nema pravo na nagradu.

(6) Jedinica lokalne samouprave se može osloboditi svoje obaveze davanja nalaznine, odnosno nagrade i naknade troškova za blago tako da se odrekne stvari, te da nalazniku i vlasniku nekretnine preda blago u samostalni suposjed, u kojem ce se slucaju na odgovarajuci nacin primjenjivati odredbe ovoga zakona o predaji stvari nalazniku i o sticanju vlasništva na nadenoj stvari.

(7) Odredbe o pravu vlasnika nekretnine na nagradu na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na nosioca prava gradenja, ako je blago nadeno u zgradi koja je izgradena na pravu gradenja ili njime odvojena od zemljišta.

Glava V

ZAŠTITA I PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA

1. Zaštita prava vlasništva

Clan 126.
Vlasnicke tužbe

(1) Vlasnik ima pravo da zahtjeva povrat stvari od osobe koja je u njenom posjedu, a od osobe koja ga protupravno uznemirava da prestane sa uznemiravanjem.

(2) Pravo na povrat stvari i na prestanak uznemiravanja ne zastarijevaju.

Clan 127.
Vlasnicka tužba na povrat stvari

(1) Da bi ostvario pravo na povrat stvari vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se stvar nalazi u tuženikovom posjedu.

(2) Vlasnik mora stvar ciji povrat traži opisati po njenim osobinama ili znacima koji je razlikuju od istovrsnih stvari.

(3) Osoba koja je stvar posjedovala pa je posjed napustila pošto joj je dostavljena tužba, treba je o svome trošku predati vlasniku, odnosno treba joj nadoknaditi punu vrijednost stvari.

Clan 128.
Prigovori posjednika

(1) Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašcuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

(2) Ako povrat stvari traži osoba koja je vlasništvo i posredan posjed stekla prijenosom zahtjeva na povrat stvari tuženik može prema toj osobi istaci sve prigovore prava na posjed koje je imao prema ranijem vlasniku.

(3) Ako je tuženik nesamostalni posjednik, on se od zahtjeva da preda posjed stvari može braniti imenovanjem posrednog samostalnog posjednika ciju višu vlast priznaje i iz cijeg posjeda izvodi svoj posjed.

Clan 129.
Savjestan posjednik

(1) Osoba ciji je posjed savjestan (savjestan posjednik) dužna je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu obrani.

(2) Savjestan posjednik ne odgovara za pogoršanje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog posjeda, niti je dužan dati naknadu za upotrebu i korist koju je imao od stvari.

(3) Savjestan posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova za održavanje stvari, kao i na naknadu korisnih troškova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari povecana.

(4) Savjestan posjednik ima pravo na naknadu troškova koje je ucinio radi svog zadovoljstva ili uljepšanja stvari samo ukoliko je njena vrijednost povecana (korisni troškovi). Ako se ono što je ucinjeno radi zadovoljstva ili uljepšavanja stvari može odvojiti od stvari bez njenog oštecenja, savjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadrži za sebe.

(5) Savjestan posjednik ima pravo zadržavanja stvari dok mu se ne nadoknadi iznos nužnih i korisnih troškova koje je imao u vezi sa njenim održavanjem.

(6) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je posjednik imao od stvari, odbice se od troškova koje posjednik osnovano traži.

(7) Troškovi i vrijednost plodova obracunavaju se prema cijenama u vrijeme donošenja presude.

(8) Potraživanja naknade nužnih i korisnih troškova zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku.

Clan 130.
Nesavjestan posjednik

(1) Nesavjestan posjednik dužan je da stvar vrati vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda.

(2) Nesavjestan posjednik dužan je nadoknaditi vlasniku vrijednost ubranih plodova koje je potrošio, otudio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere.

(3) Nesavjestan posjednik dužan je nadoknaditi štetu nastalu pogoršanjem ili propašcu stvari, osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika.

(4) Nesavjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega.

(5) Nesavjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu korisnih troškova samo ako su korisni za vlasnika.

(6) Nesavjestan posjednik nema pravo na naknadu troškova koje je ucinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari osim ako je njena vrijednost povecana za vlasnika. Ako se ono što je ucinjeno radi zadovoljstva ili uljepšanja stvari može odvojiti od stvari bez njenog oštecenja, nesavjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadrži za sebe.

(7) Savjestan posjednik postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tužba dostavljena, ali vlasnik može dokazivati da je savjestan posjednik postao nesavjestan i prije dostavljanja tužbe.

(8) Potraživanje vlasnika, odnosno nesavjesnog posjednika zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku.

Clan 131.
Tužba iz pretpostavljenog vlasništva

(1) Savjesni posjednik individualno odredene stvari, koji je tu stvar stekao na osnovu podobnom za sticanje prava vlasništva i na zakonit nacin (pretpostavljeni vlasnik) ima pravo da zahtijeva povrat stvari i od savjesnog posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu.

(2) Kada se dvije osobe smatraju pretpostavljenim vlasnicima iste stvari, jaci pravni osnov ima osoba koja može dokazati nesumnjivog prethodnika, a ako obje osobe to mogu, ili ne može ni jedna, jaci pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretno u odnosu na osobu koja je stvar stekla besteretno. Ako su pravni osnovi ovih osoba iste jacine, prvenstvo prava ima osoba kod koje se stvar nalazi, odnosno osoba kojoj je stvar prvoj predana.

(3) Pretpostavljeni vlasnik treba da dokaže cinjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegovo vlasništvo, kao i da je stvar koju zahtijeva u posjedu tuženog.

(4) Pretpostavka vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila savjesni posjednik.

(5) Na odnose pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i nesavjesnog posjednika na odgovarajuci nacin primjenjuju se odredbe cl. 127. do 129. ovog zakona.

Clan 132.
Tužba na prestanak uznemiravanja

(1) Ako trece osoba protupravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi nacin, a ne oduzimanjem stvari, on ima pravo da tužbom zahtijeva da to uznemiravanje prestane.

(2) Kada je uznemiravanjem iz stava 1. ovog clana prouzrokavana šteta, vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik ima pravo da zahtijeva naknadu štete po opcim pravilima o naknadi štete.

(3) Vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo, a pretpostavljeni vlasnik cinjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegovo vlasništvo kao i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlaštenja u pogledu stvari. Ukoliko tuženi tvrdi da ima pravo preduzimati radnje kojima se uznemirava vlasnik, dužan je to dokazati.

Clan 133.
Zaštita suvlasnika odnosno zajednicara

Suvlasnik odnosno zajednicar ima pravo na tužbu za zaštitu prava vlasništva na cijelu stvar, a suvlasnik ima pravo i na tužbu za zaštitu svog prava vlasništva na dijelu stvari.

2. Prestanak prava vlasništva

Clan 134.
Propast stvari

Pravo vlasništva prestaje propašcu stvari. Na ostatku propale stvari vlasnik zadržava pravo vlasništva.

Clan 135.
Priraštaj na tudoj stvari

Pravo vlasništva prestaje i kad stvar priraste drugoj stvari tako da postane njezinim dijelom koji nije od nje pravno odvojen niti se može fakticki odvojiti bez nesrazmjernih troškova.

Clan 136.
Tude sticanje

Pravo vlasništva prestaje kad druga osoba stekne pravo vlasništva na tu stvar.

Clan 137.
Odricanje od prava vlasništva

(1) Pravo vlasništva pokretnina prestaje napuštanjem posjeda stvari. Stvar se smatra napuštenom kad njen vlasnik na nesumnjiv nacin i slobodno izrazi volju da ne želi više da je ima u vlasništvu.

(2) Vlasnik nekretnine se može odreci svog prava vlasništva izjavom o odricanju datom u formi propisanoj za zemljišnoknjižni upis.

(3) Odricanjem pravo vlasništva na nekretnini prestaje brisanjem u zemljišnoj knjizi, ako zakon ne odreduje drugacije.

(4) Odricanje nije punovažno ukoliko je nekretnina opterecena, izuzev ako je u pitanju opterecenje stvarnom služnošcu.

(5) Brisanjem prava vlasništva dosadašnjeg vlasnika u zemljišnoj knjizi nekretnina postaje vlasništvo opcine na cijoj teritoriji se nalazi, ako zakonom nije drugacije uredeno.

Clan 138.
Prestanak na osnovu zakona

(1) Pravo vlasništva prestaje na nacin odreden zakonom.

(2) Kad pravo vlasništva nekretnine na osnovu posebnog zakona prestane bez brisanja u zemljišnoj knjizi, takav prestanak prava vlasništva ne može ici na štetu onih koji za njega nisu znali niti su to morali znati, pri cemu se nikome ne može prigovoriti što nije istraživao vanknjižno stanje.

Dio treci
OGRANICENA STVARNA PRAVA
Glava I.

ZALOŽNO PRAVO

1. Pojam založnog prava

Clan 139.
Opcenito

(1) Založno pravo je ograniceno stvarno pravo na odredenoj stvari ili pravu (zalogu) koje daje ovlaštenje svom nosiocu (založnom vjerovniku) da odredenu tražbinu, ukoliko mu ne bude ispunjena nakon dospijeca, namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.

(2) Založnim pravom može biti opterecena pojedinacno odredena pokretna ili nepokretna stvar podobna za unovcenje, kao i idealni dio takve stvari.

(3) Založnim pravom može biti optereceno pojedinacno odredeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(4) Založnim pravom može biti optereceno više nekretnina upisanih u razlicite zemljišnoknjižne uloške kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednicka, simultana hipoteka).

(5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) može biti samostalnim zalogom.

(6) Sa zalogom su ujedno opterecene i sve njegove pripadnosti, ako nije nešto drugo odredeno.

Clan 140.
Neodvojivost, neprenosivost, podzalog

(1) Založno pravo ne može se odvojiti od zaloga koji opterecuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne zalog, stekao ga je opterecenog založnim pravom, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Otudenje i naslijedivanje založnog prava moguce je samo zajedno s tražbinom koju osigurava.

(3) Založno pravo ne može se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije nešto drugo odredeno.

(4) Založno pravo se može opteretiti podzalogom. Za podzalog vrijedi na odgovarajuci nacin ono što i za zalog, ako nešto drugo zakonom nije odredeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga.

Clan 141.
Tražbina i založno pravo

(1) Tražbina osigurana založnim pravom mora biti novcana ili odrediva u novcu.

(2) Tražbina mora biti odredena. Tražbina je dovoljno odredena ukoliko su odredeni vjerovnik i dužnik, pravni osnov i visina, ili barem najviši iznos do kojega se osigurava zalogom.

(3) Založnim se pravom može osigurati postojeca tražbina i tražbina koja bi tek nastala nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uvjeta, ako ta tražbina ispunjava pretpostavke iz stava 1. ovoga clana.

(4) Založno pravo pored glavne tražbine osigurava i namirenje sporednih tražbina, kamata, troškova za ocuvanje stvari i troškova naplate tražbine.

(5) Založno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga odredene tražbine kao cjeline, ukljucivši sve njezine pripadnosti, pa se opterecenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem tražbine, ako nije nešto drugo odredeno zakonom ili sporazumom stranaka.

(6) Ako se zalog podijeli, založno pravo nastavlja teretiti ono na što se zalog podijelio ili se od njega odvojilo. Ako se otudi dio nekretnine koji je manji od jedne petine tražbine, vjerovnik se ne može protiviti otudenju i oslobadanju tog dijela nekretnine od založnog prava, ukoliko založni dužnik daje odgovarajuce osiguranje za taj dio ili ostatak nekretnine pruža dovoljno osiguranje.

(7) Ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomješta (pravo na naknadu, na iznos osiguranja i dr.), založno pravo traje i dalje na tom pravu.

(8) Ako je založno pravo osnovano tako da osigurava namirenje odredene tražbine iz vrijednosti više nekretnina kao jednoga zaloga (zajednicka, simultana hipoteka), založni vjerovnik može slobodno birati odakle ce namirivati svoju tražbinu, ako nije nešto drugo odredeno.

(9) Ako se smanji potraživanje sud ce na prijedlog založnog dužnika dopustiti da se založno pravo ogranici na jedan ili više predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potraživanja.

Clan 142.
Prednost pri namirenju

(1) Tražbina osigurana založnim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim tražbinama koje nisu osigurane založnim pravima na tom zalogu, ako nije nešto drugo zakonom odredeno.

(2) Ako je zalog opterecen s više založnih prava, prednost pri namirivanju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu.

(3) Mjesto u prvenstvenom redu odreduje se prema trenutku nastanka založnog prava, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je moguce valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu odreduju se pravilima zemljišnoknjižnoga prava.

Clan 143.
Založno pravo kao hipoteka

Hipoteku kao založno pravo moguce je osnovati jedino na nekretninama, ukoliko zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 144.
Registarsko založno pravo

(1) Na pokretnim stvarima i pravima može se osnovati založno pravo upisom u registar zaloga pod pretpostavkama i na nacin odreden posebnim zakonom (registarsko založno pravo).

(2) Na založno pravo osnovano na pokretnim stvarima i pravima primjenjuju se na odgovarajuci nacin i odredbe ovoga Zakona koje ureduju založno pravo na nekretninama, ako nisu suprotne posebnim zakonskim odredbama, ni naravi tog prava.

2. Osnivanje založnog prava

Clan 145.
Oblici osnivanja založnog prava

(1) Založno pravo osniva se na odredenoj stvari ili pravu kao zalogu na osnovu pravnog posla (dobrovoljno založno pravo), sudske odluke (sudsko založno pravo) ili zakona (zakonsko založno pravo).

(2) Založno pravo je osnovano kad su ispunjeni zakonom propisani uvjeti.

a) Dobrovoljno založno pravo
Clan 146.
Nacin osnivanja

(1) Dobrovoljno založno pravo osniva se na osnovu pravnog posla, kome je cilj uspostava založnog prava na odredenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja odredene tražbine.

(2) Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava može dati u zalog bez saglasnosti ostalih.

(3) Kad je stvar ili pravo koje se zalaže u zajednickom vlasništvu svi zajednicari moraju dati saglasnost za davanje stvari ili prava u zalog.

Clan 147.
Ugovor o davanju u zalog

(1) Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, dužnik ili neko treci (zalogodavac) obavezuje se da ce radi osnivanja založnog prava, predati vjerovniku odredenu pokretnu stvar u zalog, ili ce mu dopustiti da svoje založno pravo upiše u javni registar kao teret odredene stvari, ili ce mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Druga strana se pri tome obavezuje da ce cuvati pokretni zalog i cim njegova tražbina prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili ce uciniti što je potrebno da bi se izbrisalo založno pravo iz javnog registra, ili ce mu natrag prenijeti pravo.

(2) Ništave su sve odredbe ugovora suprotne naravi zaloga i one tražbine koja bi trebala biti osigurana založnim pravom.

(3) Ništave su odredbe ugovora da ce zalog preci u vjerovnikovo vlasništvo ako dug ne bi bio placen u odredeno vrijeme, da dužnik ne može zalog nikad iskupiti ili da ne može nikom drugom dopustiti da osnuje založno pravo na istom zalogu, ili da vjerovnik ne bi niti nakon dospijeca tražbine smio zahtijevati prodaju zaloga.

(4) Ništave su i odredbe da vjerovnik može po svojoj volji ili po unaprijed odredenoj cijeni otuditi zalog ili ga zadržati za sebe, osim ako zalog ima propisanu cijenu ili ako je odredena na osnovu procjene vještaka.

(5) Ugovor o davanju u zalog nekretnine (ugovor o hipoteci) mora biti u formi notarski obradene isprave.

Clan 148.
Nacin sticanja založnog prava na pokretnim stvarima

Založno pravo stice se predajom pokretne stvari založnom vjerovniku na nacin propisan u clanu 109. ovoga zakona, i to vidljivim obilježavanjem ako je založni dužnik zadržao neposredni posjed.

Clan 149.
Nacin sticanja založnog prava na nekretninama

(1) Dobrovoljno založno pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu koje je izjednaceno s nekretninom vjerovnik stice uknjižbom toga prava u zemljišnu knjigu, ako zakonom nije šta drugacije odredeno.

(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba založnog prava na nekretnini, ono ce se osnovati predbilježbom ako su ispunjene pretpostavke pod kojim ta pravila dopuštaju predbilježbu.

(3) Odredbe ovog zakona o osnivanju dobrovoljnog ugovornog založnog prava na nekretninama upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajuci nacin se primjenjuju i na promjene i prestanak založnog prava na nekretninama do kojih dolazi na osnovu pravnih poslova.

Clan 150.
Nacin sticanja založnog prava na pravima

(1) Dobrovoljno založno pravo na vrijednosnim papirima koji glase na donosioca vjerovnik stice jednako kao i na pokretnim stvarima, na papirima po naredbi založnim indosamentom, na papirima koji glase na ime, kao i na tražbinama putem ustupanja radi osiguranja i obavještavanjem dužnika o tom ustupanju.

(2) Dobrovoljno založno pravo na ostalim pravima stice se na nacin koji je predviden za prijenos tih prava, ako zakonom nije što drugacije odredeno.

b) Osnivanje sudskog i zakonskog založnog prava
Clan 151.
Osnivanje prisilnog sudskoga založnog prava

(1) Prisilno sudsko založno pravo osniva se na osnovu odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja tražbine.

(2) Ko na nekretnini stekne založno pravo na osnovu odluke suda, ishoditi ce upis stecenog prava u zemljišnu knjigu.

Clan 152.
Osnivanje zakonskog založnog prava

(1) Zakonsko založno pravo osniva se prema odredbama predvidenim posebnim zakonom.

(2) Zakonsko založno pravo na nekretnini upisati ce se u zemljišnu knjigu na zahtjev založnoga vjerovnika.

c) Osnivanje podzaložnog prava
Clan 153.
Dobrovoljno podzaložno pravo i nadhipoteka

(1) Založni vjerovnik može založenu pokretnu stvar koju posjeduje dalje založiti u granicama svog prava, a na pravnoj osnovi i na nacin odreden za osnivanje dobrovoljnog založnog prava (podzaložno pravo).

(2) Vjerovnik tražbine osigurane založnim pravom na nekretnini može, u granicama svog prava na namirenje iz te nekretnine, osnovati na postojecem založnom pravu (hipoteci) novo založno pravo u korist trece osobe (nadhipoteka), uz pismeno obavještavanje založnog dužnika.

(3) U slucaju da je založni dužnik obaviješten da je zalog dalje založen podzaložnom vjerovniku odnosno sticaocu nadhipoteke, može podmiriti dug svom vjerovniku samo ako na to pristane imalac podzaložnog prava odnosno nadhipoteke, ili uz polaganje duga u sud. U protivnom zalog ostaje založen za podzaložnog odnosno nadhipotekarnog vjerovnika.

(4) U slucaju postojanja protivljenja založnog dužnika ili zalogodavca za davanje zaloga u podzalog, založni ce vjerovnik odgovarati i za slucajnu propast, i oštecenja zaloga do kojih inace ne bi došlo.

Clan 154.
Sudsko i zakonsko podzaložno pravo

(1) Na osnovu sudske odluke, a na nacin kako se osniva sudsko založno pravo, osniva se prisilno sudsko podzaložno pravo koje osigurava tražbinu založnog vjerovnika.

(2) Zakonsko podzaložno pravo osniva se ispunjenjem uvjeta propisanim za osnivanje zakonskog založnog prava u skladu sa posebnim zakonom. Zakonsko podzaložno pravo na nekretnini upisat ce se u zemljišnu knjigu na zahtjev založnog vjerovnika.

d) Zaštita povjerenja vjerovnika
Clan 155.
Zaštita povjerenja

(1) Vjerovnik koji ima pravni osnov za sticanje dobrovoljnog založnog prava i koji je dobio u zalog tudu pokretnu stvar bez pristanka vlasnika, stekao je založno pravo ako su ispunjeni uvjeti za sticanje prava vlasništva na toj stvari.

(2) Pravilo iz stava 1. ovog clana primjenjuje se i u slucaju dobijanja u zalog vrijednosnog papira na donosioca.

3. Prava i obaveze vjerovnika

Clan 156.
Prenos tražbine

Ukoliko se tražbina , osigurana založnim pravom , prenese po bilo kojem pravnom osnovu na drugu osobu, s time se ujedno prenosi i to založno pravo, osim ako nije bilo drugacije odredeno.

Clan 157.
Zaštita prava na zalogu

Založni vjerovnik je ovlašten svakome postavljati sve zahtjeve potrebne radi zaštite svog prava na zalogu.

Clan 158.
Pravo na posjed

(1) Založni vjerovnik ima na osnovu svog dobrovoljnog založnog prava na pokretnoj stvari pravo posjedovati tu stvar.

(2) Založni vjerovnik ima pravo na neposredni posjed zaloga ukoliko nije nešto drugo odredeno.

(3) Ako je stvar u trenutku sticanja založnog prava bila založena nekom drugom, založnom vjerovniku pripada posredni posjed te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao založno pravo na njoj.

(4) Založni vjerovnik cija je tražbina osigurana sudskim, zakonskim ili registarskim založnim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na posjed stvari.

Clan 159.
Cuvanje i povrat zaloga

(1) Založni vjerovnik obavezan je zalog koji posjeduje cuvati pažnjom dobrog domacina odnosno dobrog privrednika, a u suprotnom odgovara za štetu.

(2) Založni vjerovnik je ovlašten upotrebljavati zalog koji posjeduje i dati ga drugom na upotrebu samo ako mu je to dopustio založni dužnik, ili je to nužno da bi ispunjavao svoju dužnost cuvanja zaloga.

(3) Kad prestane tražbina koja je osigurana zalogom, založni vjerovnik je dužan zalog bez odgadanja vratiti onome od koga ga je primio u posjed.

(4) Ako je založnom dužniku nužno da zalog ima u svom neposrednom posjedu može i prije nego što prestane tražbina, zahtijevati vracanje zaloga, kada u zamjenu da neki drugi zalog koji po vrijednosti odgovara prvobitnoj založenoj stvari.

Clan 160.
Uzimanje iz vjerovnikova posjeda

Založni dužnik može zahtijevati putem suda da se zalog oduzme iz neposrednog posjeda založnog vjerovnika te se preda nekoj trecoj osobi da ga cuva za racun vjerovnika kao posrednog posjednika, ako založni vjerovnik ne cuva zalog pažnjom dobrog domacina odnosno dobrog privrednika, ako ga neovlašteno upotrebljava ili ga je neovlašteno dao drugom na upotrebu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga iako se obavezao da to nece ciniti.

Clan 161.
Plodovi zaloga

(1) Plodovi i druge koristi od založene stvari pripadaju založnom dužniku.

(2) Založni vjerovnik koji neposredno posjeduje založenu stvar ovlašten je plodove i druge koristi od te stvari ubrati za sebe.

(3) Plodovi koje je za sebe ubrao založni vjerovnik postaju time njegovo vlasništvo, a njihova se vrijednost prebija s njegovom tražbinom, i to u prvom redu s troškovima na ciju naknadu vjerovnik ima pravo, zatim s kamatama koje mu duguje dužnik, te konacno s glavnicom.

Clan 162.
Nužna prodaja zaloga

Ako se založna pokretna stvar koju je založni vjerovnik dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti, pa postoji opasnost da zalog postane nedovoljan za osiguranje tražbine založnoga vjerovnika, založni dužnik ima pravo zahtijevati od suda da se zalog odmah proda na javnoj prodaji odnosno po tržišnoj cijeni te dovoljan dio cijene položi kod suda radi osiguranja vjerovnikove tražbine.

Clan 163.
Skriveni nedostaci

Ukoliko bi zalog imao neki stvarni ili pravni nedostatak za koji vjerovnik u trenutku sticanja založnog prava nije znao niti trebao znati, a zbog kojeg zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje tražbine, založni je vjerovnik ovlašten zahtijevati otklanjanje nedostatka od zalogodavca ili davanje drugog odgovarajuceg zaloga.

Clan 164.
Založno pravo bez posjeda

(1) Vjerovnik tražbine osigurane založnim pravom na nekretnini (hipotekarni vjerovnik) nema pravo na posjed založene nekretnine, niti ima pravo ubirati i prisvajati njezine plodove i druge koristi od nje, ili bilo kako upotrebljavati tu nekretninu.

(2) Odredba ugovora ili drugog pravnoga posla suprotna stavu 1. ovoga clana je ništava.

(3) Pravni položaj vjerovnika cija je tražbina osigurana založnim pravom na nekretnini, na odgovarajuci se nacin primjenjuje i na vjerovnika cija je tražbina osigurana sudskim ili zakonskim založnim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registarsko založno pravo.

Clan 165.
Održavanje vrijednosti zaloga

Ako hipotekarni dužnik cini nešto što bi ugrozilo vrijednost nekretnine opterecene hipotekom, hipotekarni vjerovnik ima pravo zahtijevati da hipotekarni dužnik propusti to ciniti. U slucaju da hipotekarni dužnik ne odustaje od takvog cinjenja, hipotekarni vjerovnik bi mogao i prije dospijeca zahtijevati prisilnu naplatu hipotekom osigurane tražbine.

Clan 166.
Civilni plodovi nekretnine kao zalog

(1) Kad je založnom vjerovniku založeno samo pravo na plodove koje nekretnina daje na osnovu kakvog pravnoga odnosa, on ih ima pravo ubrati.

(2) Vrijednost ubranih plodova prebija se s tražbinom založnog vjerovnika. Pri tome se u prvom redu prebijaju svi troškovi na ciju naknadu ima pravo, zatim kamate koje mu duguje dužnik, te konacno glavnica.

Clan 167.
Ovlasti u pogledu zaloga prava

(1) Založni vjerovnik koji ima u zalogu necije pravo izjednaceno s pokretnom stvari, ima u pogledu toga prava ovlasti i dužnosti poput onih koje bi imao da mu je založena pokretna stvar, ako nije nešto drugacije zakonom odredeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava.

(2) Založni vjerovnik koji ima u zalogu necije pravo izjednaceno s nekretninom, ima u pogledu tog prava ovlasti i dužnosti poput onih koje bi imao da mu je založena nekretnina, ako nije nešto drugacije zakonom odredeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava.

(3) Kad založena tražbina dospije za ispunjenje, založni vjerovnik je dužan uciniti što je potrebno da je dužnik ispuni i primiti ispunjenje.

4. Namirenje založnog vjerovnika

Clan 168.
Pravo na namirenje založnog vjerovnika

(1) Založni vjerovnik je ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje tražbine iz vrijednosti zaloga, ukoliko se zalogom osigurana tražbina ne ispuni o dospijecu.

(2) Pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje založni vjerovnik putem suda, na zakonom propisan nacin.

(3) Založni dužnik ima pravo od vlasnika založene stvari, a i od svakoga trecega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije nešto drugacije zakonom odredeno.

(4) Založni vjerovnik može, bio njegov dužnik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoce li zahtijevati namirenje svoje tražbine ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dužnika, ili istodobno i zaloga i dužnikove imovine.

(5) Ako založni vjerovnik zahtijeva namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju tražbinu, dužnik mu ostaje dužan razliku koju ce namiriti iz ostale imovine dužnika. Proda li se zalog za veci iznos od vjerovnikove tražbine, ostvareni višak pripada dužniku.

(6) Ako se na založenoj stvari provodi postupak prisilnog namirenja druge tražbine, založni vjerovnik ima ovlaštenje otkupa tražbine zbog koje se provodi taj postupak do pocetka javne prodaje, u skladu sa zakonom o izvršnom postupku.

(7) Ako založena stvar ili pravo daje plodove ili druge koristi iz cije bi se vrijednosti mogla namiriti tražbina, založni vjerovnik ovlašten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravnika koji ce biti ovlašten da ubire te plodove, odnosno koristi i unovcava ih, te da dobivene iznose polaže u sud radi namirenja.

Clan 169.
Namirenje vansudskim putem

(1) Založni vjerovnik ovlašten je svoje pravo na namirenje osigurane tražbine ostvarivati vansudskim putem, ako je predmet založnog prava pokretna stvar ili pravo, a založni dužnik je u pisanom obliku dao izricito dopuštenje za takvo namirenje.

(2) Ako je pokretna stvar ili pravo dato u zalog za osiguranje tražbine iz trgovackoga posla, založni vjerovnik je ovlašten vansudskim putem , nakon dospjelosti tražbine , ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, ako založni dužnik nije takvo namirivanje izricito iskljucio u trenutku osnivanja zaloga. Tu ovlast ce ostvarivati putem javne prodaje u roku od osam dana od upozorenja ucinjenog dužniku odnosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije prikladniji drugi nacin.

5. Zaštita založnog prava

Clan 170.
Tužba založnog vjerovnika

Založni vjerovnik ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo založno pravo, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na založenoj stvari, da propušta ciniti na zalogu ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati i da od njega i svakog treceg zahtijeva predaju stvari odnosno prestanak uznemiravanja. To pravo ne zastarijeva.

Clan 171.
Tužba pretpostavljenog založnog vjerovnika

Pravo na zaštitu svojega pretpostavljenoga založnoga prava ima i osoba koja u postupku pred sudom ili drugim nadležnim organom dokaže pravnu osnovu i istinit nacin svoga sticanja posjeda zaloga (pretpostavljeni založni vjerovnik).

Clan 172.
Zaštita od povrede upisom u zemljišnu knjigu

Založni vjerovnik ima pravo štititi se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ukoliko bi neko povrijedio založno pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu.

6. Prestanak založnog prava

Clan 173.
Prestanak osigurane tražbine

Založno pravo prestaje prestankom osigurane tražbine i sporednih tražbine kamata i troškova, ako nije nešto drugacije zakonom odredeno.

Clan 174.
Propast zaloga

Založno pravo prestaje ukoliko je zalog propao, a nije nadomješten s drugom stvari ili pravom. Osigurana tražbina ostaje.

Clan 175.
Gubitak posjeda založene stvari

(1) Trajnim gubitkom posjeda založene pokretne stvari prestaje založno pravo.

(2) Privremenim gubitkom posjeda založene pokretne stvari ne prestaje založno pravo ukoliko se založni vjerovnik nije odrekao svoga založnoga prava i bezuvjetno vratio posjed zaloga dužniku.

Clan 176.
Odricanje

(1) Založno pravo prestaje valjanim odricanjem od strane založnoga vjerovnika.

(2) Pojedini od više vjerovnika nedjeljive tražbine osigurane založnim pravom ne može se valjano odreci založnoga prava bez pristanka ostalih vjerovnika.

(3) Založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi ili drugom javnom registru prestaje na osnovu izjave o odricanju u formi propisanoj za osnivanje brisanjem u zemljišnoj knjizi ili drugom javnom registru.

Clan 177.
Istek roka i ispunjenja raskidnog uvjeta

(1) Ako je založno pravo ograniceno rokom ili raskidnim uvjetom prestalo zbog isteka roka ili ispunjenja uvjeta, založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi prestat ce tek s brisanjem toga prava.

(2) Izuzetno založno pravo na nekretnini nece prestati istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta, ako založni vjerovnik nije znao niti je iz zemljišne knjige morao znati za to ogranicenje kad je sticao tražbinu osiguranu založnim pravom.

Clan 178.
Prestanak pravnog svojstva založnog vjerovnika

Založno pravo prestaje u slucaju da pravna osoba izgubi svojstvo koje je založni vjerovnik, a nema sveopcega pravnoga sljednika.

Clan 179.
Konsolidacija i sjedinjenje

(1) Kada je ista osoba postala nosilac prava vlasništva i nosilac založnog prava na istoj stvari prestaje založno pravo.

(2) Kada dode do sjedinjenja potraživanja i duga u jednoj osobi prestaje založno pravo.

Clan 180.
Prestanak hipoteke

Ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, prestat ce tek brisanjem, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 181.
Raspolaganje neizbrisanom hipotekom

(1) Vlasnik hipotekom opterecene nekretnine može, na osnovu priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak tražbine osigurane tom hipotekom, prenijeti hipoteku na novu tražbinu koja nije veca od upisane hipoteke koja nije brisana.

(2) Vlasnik se ne može odreci prava raspolaganja hipotekom iz stava 1. ovoga clana pri osnivanju hipoteke. Iako se vlasnik nekome obavezao ishoditi brisanje odredene hipoteke, i to je u zemljišnoj knjizi zabilježeno kod te hipoteke, on ipak ne može njome raspolagati.

(3) Ako se nakon prestanka hipotekom osigurane tražbine koja nije brisana u zemljišnoj knjizi proda nekretnina u izvršnom postupku radi namirenja novcane tražbine drugih vjerovnika ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, nece se uzimati u obzir iako nije izbrisana.

(4) Ako hipotekom osigurana tražbina još postoji prema trecoj osobi, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje te tražbine, vlasniku ce samo u tom slucaju pripasti pravo na dio prodajne cijene.

Clan 182.
Zabilježba zadržavanja prvenstvenog reda

(1) Vlasnik može u slucaju brisanja hipoteke istodobno ishoditi u zemljišnoj knjizi zabilježbu s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadržan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilježbe. Ukoliko bi se vlasništvo promijenilo, to zadržavanje bi djelovalo i u korist novoga vlasnika, ali se u slucaju prisilne javne dražbe te nekretnine to zadržavanje ne bi uzelo u obzir, ako ne bi bilo iskorišteno prije zabilježbe rješenja kojim je dopuštena pljenidba na toj nekretnini radi naplate necije novcane tražbine.

(2) Vlasnik nekretnine može zahtijevati upis hipoteke za novu tražbinu u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina opterecena, ali s ogranicenjem da ce nova hipoteka imati pravni ucinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjiži u roku od godine dana od odobrenja upisa nove hipoteke.

(3) Ako ne bude zatraženo brisanje stare hipoteke ili ono ne bude dopušteno u roku iz stava 2. ovoga clana, prestat ce nova hipoteka cim protekne rok te ce se ona, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose, brisati po službenoj dužnosti. Hipotekarni dužnik te vjerovnik u ciju korist je upisana nova hipoteka ovlašteni su tražiti brisanje stare hipoteke.

(4) Hipoteka koja je upisana na mjestu starije opterecene hipoteke u prvenstvenom redu imat ce pravni ucinak jedino uz daljnji uvjet, da se taj teret izbriše ili s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku koja je upisana na njezinu mjestu. Ako starija hipoteka tereti više nekretnina zajednicki (simultano), nova dobiva pravni ucinak jedino uz daljnji uvjet da se starija hipoteka izbriše na svim nekretninama koje tereti.

(5) Odredbe ovoga clana primjenjivat ce se na odgovarajuci nacin i u slucaju kad bi nova tražbina trebala stupiti na mjesto dviju ili više hipotekarnih tražbina koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge.

Clan 183.
Amortizacija

Prestanak založnog prava na nekretninama nastaje ukinucem na osnovu odluke zemljišnoknjižnog suda brisanjem iz zemljišne knjige.

Clan 184.
Postupak amortizacije i brisanje hipoteke

(1) Vlasnik hipotekom opterecene nekretnine, a isto tako i svaki zajednicki vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljišnoknjižni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine: 1) ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjižbe hipotekarne tražbine, a u slucaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju - od posljednjega od tih upisa; 2) ako nije moguce pronaci ni one koji su prema upisima ovlašteni, ni njihove pravne sljednike, i 3) ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi nacin ostvarivalo.

(2) Ako zemljišnoknjižni sud nade da postoji vjerojatnost da prijedlogu treba udovoljiti i da podnosilac ima pravni interes za to, pozvat ce oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj tražbini ili glede nje.

(3) U oglasu ce se tocno oznaciti uknjižba hipoteke sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od godinu dana za prijavu, uz navod posljednjega kalendarskog dana za podnošenje prijave.

(4) Oglas ce se objaviti u službenom glasilu i na oglasnoj ploci suda, a po potrebi i na drugi prikladan nacin.

(5) Protekne li oglasni rok bezuspješno, zemljišnoknjižni sud ce dopustiti amortizaciju hipotekarne tražbine te ce odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose.

(6) Bude li u oglasnom roku podnesena prijava glede prava cija se amortizacija zahtijeva, sud ce obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju, te ga uputiti na parnicu o postojanju hipotekarne tražbine, i obustaviti postupak amortizacije.

Clan 185.
Prestanak sudskoga i zakonskoga založnog prava

(1) Prisilno založno pravo prestaje pravosnažnošcu rješenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo zasnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje – pravosnažnošcu rješenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga.

(2) Zakonsko založno pravo prestaje kao i dobrovoljno, a i prestankom okolnosti zbog kojih je na osnovu zakona osnovano, ako nije nešto drugacije zakonom odredeno.

Glava II

ZEMLJIŠNI DUG

Clan 186.
Pojam

(1) Zemljišni dug je ograniceno stvarno pravo kojim se opterecuje nekretnina na nacin, da se onome u ciju korist je nekretnina opterecena isplati odredeni novcani iznos iz vrijednosti nekretnine, a svagdašnji vlasnik nekretnine je to dužan trpjeti.

(2) Zemljišni dug se može osnovati u korist vlasnika opterecene nekretnine (vlasnicki zemljišni dug) ili u korist trece osobe (nevlasnicki zemljišni dug).

Clan 187.
Neakcesornost zemljišnog duga

Zemljišni dug ne ovisi od postojanja ili valjanosti potraživanja.

Clan 188.
Primjena odredaba o hipoteci

Na zemljišni dug se na odgovarajuci nacin primjenjuju odredbe ovog zakona o hipoteci, ukoliko to nije u suprotnosti sa neakcesornom prirodom zemljišnog duga i ukoliko ovim zakonom nije nešto drugo odredeno.

Clan 189.
Predmet zemljišnog duga

(1) Zemljišnim dugom može se opteretiti nekretnina, suvlasnicki dio u nekretnini ukljucujuci i etažno vlasništvo, pravo gradenja, kao i suvlasnicki udio u pravu gradenja i vlasništvo na posebnom dijelu zasnovano na pravu gradenja.

(2) Ukoliko je sa vlasništvom na nekretnini povezano pravo na periodicna davanja, zemljišni dug se proteže i na ta davanja.

(3) Ukoliko je nekretenina opterecena zemljišnim dugom osigurana, zemljišni se dug kod nastupanja osiguranog slucaja proteže na osiguranu sumu. Zahtjev prema osiguravaocu prestaje ako osigurani predmet bude ponovo uspostavljen ili zamijenjen.

Clan 190.
Osnivanje zemljišnog duga

(1) Zemljišni dug se osniva na osnovu izjave volje koju je vlasnik nekretnine koja se opterecuje dao u formi notarski obradene isprave, a nastaje upisom u zemljišnu knjigu.

(2) U zemljišnu knjigu se upisuje visina, dospjelost i kamata zemljišnog duga.

Clan 191.
Pismo zemljišnog duga

(1) Zemljišni dug se može osnovati bez izdavanja pisma zemljišnog duga (knjižni zemljišni dug) ili uz izdavanje pisma zemljišnog duga (zemljišni dug uz pismo).

(2) Pismo zemljišnog duga izdaje sud nadležan za vodenje zemljišne knjige nakon što je izvršena uknjižba zemljišnog duga.

(3) Pismo zemljišnog duga je vrijednosni papir po naredbi, koji mora sadržavati naziv suda koji ga izdaje, vrijeme izdavanja i pecat suda, a osim toga i ime osnivaca, tocnu zemljišnoknjižnu oznaku opterecene nekretnine, te sve ostale podatke koji se odnose na zemljišni dug.

(4) U slucaju da se sadržina pisma i zemljišne knjige ne podudaraju važi ono što je upisano u pismu.

(5) Ukoliko je pismo zemljišnog duga nestalo, zatureno ili uništeno provodi se amortizacioni postupak. Clan 192. Prijenos zemljišnog duga

(1) Ako drugacije nije odredeno, zemljišni dug se može prenositi. Ogranicenja prijenosa moraju biti upisana u zemljišnu knjigu.

(2) Za prijenos je potrebna izjava o ustupanju zemljišnog duga od strane imaoca zemljišnog duga koja mora biti notarski ovjerena, kao i upis u zemljišnu knjigu. Ukoliko se radi o zemljišnom dugu uz pismo upis u zemljišnu knjigu zamjenjuje predaja pisma zemljišnog duga.

(3) Prijenos i zalaganje zemljišnog duga mogu se vršiti nezavisno o prijenosu ili zalaganju potraživanja.

(4) Dospjele kamate se ustupaju po opcim pravilima za ustupanje potraživanja.

Clan 193.
Prigovori vlasnika opterecene nekretnine

(1) Ukoliko je zemljišni dug osnovan u svrhu osiguranja potraživanja (osiguravajuci zemljišni dug) ili je prvobitni vlasnicki zemljišni dug prenesen u svrhu osiguranja potraživanja vlasnik opterecene nekretnine nije dužan platiti veci iznos od iznosa osiguranog potraživanja. On može prvobitnom imaocu zemljišnog duga isticati i druge prigovore iz osiguranog potraživanja.

(2) Ukoliko je zemljišni dug ustupljen trecoj osobi tada vlasnik opterecene nepokretnosti može istaci prigovor iz stava 1. ovog clana samo ako je treci znao ili mogao znati da je zemljišni dug osnovan za osiguranje potraživanja.

Clan 194.
Placanje zemljišnog duga

(1) Vlasnik nekretnine po dospijecu zemljišnog duga mora platiti odreden novcani iznos zakonitom imaocu zemljišnog pisma.

(2) Vlasnik nekretnine koji je isplatio potraživanje osigurano zemljišnim dugom može zahtijevati da mu imalac zemljišnog duga prenese zemljišni dug, cime zemljišni dug postaje vlasnicki zemljišni dug ili da povjerilac da izjavu za brisanje zemljišnog duga u zemljišnoj knjizi.

(3) Vjerovnici sa slabijim rangom prvenstva mogu ugovoriti sa vlasnikom nekretnine da ce u slucaju isplate potraživanja osiguranog zemljišnim dugom od strane vlasnika na njih preci zahtjev za prijenos zemljišnog duga. Ovaj sporazum se može upisati u zemljišne knjige.

(4) Ukoliko je vlasnik djelimicno isplatio povjerioca na njega prelazi samo odgovarajuci dio zemljišnog duga, a koji ima rang iza zemljišnog duga koji pripada imaocu zemljišnog duga. Vlasnik u tom slucaju nema pravo na predaju pisma, ali može zahtjevati da se djelimicna otplata upiše na pismu i u zemljišnoj knjizi.

(5) Davalac osiguravajuceg zemljišnog duga ne može se unaprijed odreci prava na povrat zemljišnog duga.

Clan 195.
Prinudno namirenje

Ukoliko je titular zemljišnog duga ujedno i vlasnik opterecene nekretnine on ne može pokrenuti izvršni postupak niti zahtijevati naplatu zemljišnog duga.

Clan 196.
Ugovor o svrsi osiguranja

(1) Ukoliko je zemljišni dug osnovan za osiguranje potraživanja dužnik ili vlasnik opterecene nepokretnosti (davalac osiguranja) i imalac zemljišnog duga (primalac osiguranja) mogu ugovorom o svrsi osiguranja urediti uvjete i pretpostavke pod kojima je imalac zemljišnog duga ovlašten tražiti ostvarenje svog prava.

(2) Ugovor o svrsi osiguranja zakljucuje se u pisanoj formi. Njegova sadržina se ne upisuje u zemljišnu knjigu.

Clan 197.
Prestanak zemljišnog duga

(1) Zemljišni dug prestaje brisanjem iz zemljišne knjige po zahtjevu vlasnika kome je prethodno predato pismo zemljišnog duga ili u skladu sa odredbom clana 194. stav 2. ovog zakona.

(2) Zemljišni dug ne prestaja kada se u jednoj licnosti ujedini svojstvo vlasnika i imaoca zemljišnog duga.

Glava III

SLUŽNOSTI

1. Opcenito

Clan 198.
Pojam

(1) Služnost je ograniceno stvarno pravo na necijoj stvari , koje ovlašcuje svoga nosioca da se na odredeni nacin služi tom stvari (poslužna stvar) , a njen vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga u pogledu nje nešto propuštati.

(2) Služnost ima sadržaj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonom izmijenjen.

Clan 199.
Osnivanje služnosti

(1) Služnost se osniva pravnim poslom, odlukom suda ili drugog organa odnosno zakonom.

(2) Ako se služnost osniva pravnim poslom, nacin na koji je nosilac prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, odreduje vlasnik svojom voljom ili sporazumom sa sticaocem.

(3) Ako se služnost osniva na osnovu odluke suda ili drugoga nadležnog tijela vlasti, nacin na koji je nosilac prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, odreduje se tom odlukom.

(4) Na osnovu pravnog posla služnost se stice upisom u zemljišne knjige.

(5) Služnost koja se osniva odlukom suda ili drugog organa, odnosno zakonom upisat ce se u zemljišne knjige.

a) Osnivanje na osnovu pravnoga posla
Clan 200.
Pravni osnov

(1) Na osnovu valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj sticanje služnosti osnivaju se prava služnosti izvodenjem iz vlasništva poslužne stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je poslužna stvar, a na nacin odreden zakonom.

(2) Sadržaj služnosti odreduje vlasnik poslužne stvari, odnosno nosilac prava koje je poslužna stvar svojom voljom, ili u sporazumu sa sticaocem pravnim poslom iz stava 1. ovoga clana.

(3) Pravnim poslom iz stava 1. ovoga clana može se pravo služnosti ograniciti i opteretiti na svaki nacin koji je moguc, a nije nedopušten niti suprotan pravnoj naravi toga prava.

(4) Pravni posao kojemu je cilj osnutak služnosti, osim što mora zadovoljavati opce pretpostavke za valjanost, treba biti i u pisanom obliku ako je poslužna stvar nekretnina.

(5) Kad je nekretnina u vlasništvu nekolicine suvlasnika ili zajednickih vlasnika, samo svi oni saglasno mogu odrediti da se ona optereti služnošcu.

Clan 201.
Nacin osnivanja služnosti na nekretninama

(1) Pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogucuje da se služnost osnuje drukcije.

(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba prava služnosti, predbilježbom ce se osnovati to pravo pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene barem pretpostavke pod kojima pravila zemljišnoknjižnoga prava dopuštaju predbilježbu.

(3) Odredbe ovoga zakona o osnivanju prava služnosti na nekretninama upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na promjene i prestanak služnosti na temelju pravnih poslova.

Clan 202.
Zaštita povjerenja

Na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige u pogledu prava služnosti, na odgovarajuci se nacin primjenjuju odredbe cl. 55. do 57. ovoga zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava.

Clan 203.
Nacin osnivanja služnosti na pokretninama

(1) Pravo licne služnosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari sticaocu u nesamostalni posjed na osnovu valjano ocitovane volje vlasnika usmjerene na to da se sticaocu izvede pravo služnosti, ako zakonom nije drukcije odredeno.

(2) Kad je vlasnik sklopio više pravnih poslova radi osnutka prava licne služnosti na istoj stvari kao poslužnoj, a te služnosti ne bi mogle istodobno postojati na istoj stvari, osnovana je ona od njih za koju je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje te služnosti.

(3) U slucaju iz stava 2. ovoga clana odnose otudivaoca s osobama s kojima je sklopio pravne poslove, ali one nisu stekle licnu služnost, ureduju obveznopravna pravila.

b) Osnivanje služnosti odlukom suda ili drugog organa vlasti
Clan 204.
Osnivanje odlukom

(1) Služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama odredenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnoga prolaza, odnosno nužnoga osnivanja služnosti vodova ili drugih uredaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slucajevima odredenim zakonom.

(2) Stvarnu služnost može, pod pretpostavkama odredenim zakonom, osnovati nadležni organ vlasti u postupku izvlaštenja, komasacije, kao i u ostalim slucajevima odredenim zakonom.

(3) Pravo služnosti osniva se u trenutku pravosnažnosti sudske odluke iz stava 1. ovog clana odnosno konacnosti odluke drugog organa vlasti iz stava 2. ovoga clana, ako što drugo nije odredeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi.

(4) Onaj u ciju je korist na nekretnini osnovano pravo služnosti odlukom suda ili drugoga tijela ovlašten je ishoditi upis stecenoga prava u zemljišnoj knjizi.

Clan 205.
Odluka o nužnom prolazu

(1) Nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat ce svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veca od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u ciju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.

(2) Nužni prolaz ne može sud osnovati preko nekretnina ako bi takvo osnivanje bilo protivno javnom interesu, kroz zgrade, kroz ogradena kucna dvorišta, kroz ogradena uzgajališta divljaci, a kroz ogradene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji narocito opravdan razlog.

(3) Sud ce svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se on osniva u korist odredene nekretnine kao služnost prava staze, progona stoke, kolnika, ili svega zajedno, vodeci racuna o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslužno zemljište bude što manje optereceno, no nikad ne može osnovati nužni prolaz u korist odredene osobe, niti opcega dobra.

(4) Sud ce svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obavezu vlasnika nekretnine u ciju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novcanu naknadu za sve što ce on trpjeti i biti oštecen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u opcem interesu provodi izvlaštenje, te ce osnutak nužnoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako su se stranke u pogledu naknade nisu drukcije sporazumjele.

Clan 206.
Odluka o nužnim vodovima i uredajima

(1) Služnost vodova ili drugih uredaja (elektricnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tudoj nekretnini kao poslužnoj osnovat ce svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine. Zahtjev ce se smatrati opravdan ako do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljacem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim uredajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno uredaja za gospodarenje tom nekretninom veca od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u ciju se korist osniva služnost vodova ili drugih uredaja da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.

(2) Na nužno osnivanje služnosti vodova ili drugih uredaja iz stava 1. ovoga clana, na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila o nužnim prolazima.

Clan 207.
Odluka u diobnom i ostavinskom postupku

(1) Sud koji provodi diobu suvlasništva ili zajednickoga vlasništva može odluciti da se osnuje pravo stvarne služnosti, ako su stranke s tim saglasne, a kod geometrijske diobe nekretnine i bez njihove saglasnosti.

(2) Sud koji provodi ostavinski postupak svojom ce odlukom odluciti da se osnuje pravo služnosti ako je ostavilac svojim valjanim zapisom ili nalogom bio odredio da se osnuje to pravo.

(3) Pravo služnosti cije je osnivanje odredeno odlukom suda u postupcima iz st. 1 i 2. ovog clana, osniva se na nacin koji je ovim zakonom predviden za sticanje prava služnosti na osnovu pravnoga posla.

Clan 208.
Zaštita povjerenja

Pravo služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano odlukom suda ili drugog organa vlasti, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajuci s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još nije bilo upisano pravo služnosti koje je osnovano odlukom suda ili drugog organa vlasti.

c) Osnivanje na osnovu zakona
Clan 209.
Opcenito

(1) Neposredno na osnovu zakona pravo služnosti osnovat ce se kad se ispune sve zakonom predvidene pretpostavke za dosjelost služnosti na nacin kako je propisano posebnim zakonom.

(2) Ko stekne pravo služnosti nekretnine na osnovu zakona, ovlašten je ishoditi upis stecenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

Clan 210.
Dosjelost služnosti

(1) Stvarna služnost osniva se na osnovu zakona dosjelošcu, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajuci njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

(2) Ne može se dosjelošcu osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

(3) Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj ko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošcu, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slucaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj.

Clan 211.
Zaštita povjerenja

Pravo stvarnih služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na osnovu zakona, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se, niti kad je utvrdeno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajuci s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još nije bilo upisano to pravo služnosti koje je osnovano na osnovu zakona.

d) Sticanje necijih prava služnosti
Clan 212.
Sticanje s povlasnom stvari

Ko stekne vlasništvo povlasne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao je ujedno i svako pravo stvarne služnosti koja je njezina pripadnost, osim ako zakonom nije drukcije odredeno.

Clan 213.
Sticanje s poslužnom stvari

Ko stekne vlasništvo poslužne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao ju je opterecenu svakim pravom služnosti koje je njezin teret, osim ako zakonom nije drukcije odredeno.

Clan 214.
Svrha

(1) Svaka služnost mora imati razumnu svrhu.

(2) Ako je svrha služnosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, služnost je stvarna, inace je licna. Clan 215. Neodvojivost

(1) Služnost se ne može razdvojiti od poslužne stvari, niti prenijeti na drugoga ovlaštenika.

(2) Služnost se prenosi samo zajedno s poslužnom stvari, a stvarna služnost i sa povlasnom stvari.

Clan 216.
Uticaj diobe

(1) Služnost je nedjeljiva i ne može se podijeliti povecanjem, smanjenjem ili komadanjem poslužne stvari, ukljucujuci i promjene oblika, površine ili izgradenosti katastarske cestice koja je poslužna stvar, osim ako nije nešto drugo odredeno zakonom.

(2) Ako se služnost izvršavala samo na pojedinom dijelu poslužne stvari, a ona bude podijeljena, može se zahtijevati ukidanja služnosti na ostalim dijelovima.

(3) Ako se podijeli nekretnina koja je povlasna stvar u ciju korist postoji stvarna služnost, ta služnost ostaje i dalje u korist svih dijelova, ali se može izvršavati samo tako da se time ne poveca ukupno opterecenje vlasnika poslužne nekretnine. No, ako je svrha služnosti bila da služi samo potrebama pojedinoga dijela koji se odvojio, može se zahtijevati da ona bude ukinuta u pogledu ostalih.

Clan 217.
Ovlaštenik služnosti

Nekretnina može biti opterecena pravom služnosti, bilo u korist vlasnika povlasne nekretnine ili nosioca prava gradenja na njoj, bilo u korist odredene osobe.

Clan 218.
Izvršavanje ovlasti

(1) Ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati u skladu sa naravi i svrsi služnosti te tako obzirno da što manje opterecuje poslužnu stvar.

(2) Vlasnik poslužne stvari ne smije ciniti ništa što bi onemogucilo ili bitno otežalo izvršavanje služnosti; ali nije dužan išta sam ciniti, ako nije drugacije odredeno.

Clan 219.
Preinaka nacina izvršavanja

(1) Nosilac prava služnosti može po svojoj volji preinaciti dotadašnji nacin izvršavanja svojih ovlasti i mjesta na kojem ih izvršava na poslužnoj stvari, ako bitno ne mijenja dotadašnji nacin na koji ih je izvršavao.

(2) Ako bi se bitno promijenio dotadašnji nacin izvršavanja ovlasti, preinaka je dopuštena samo u sporazumu s vlasnikom poslužne stvari; ako bi se time ometao dotadašnji nacin izvršavanja ostalih stvarnih prava na istoj stvari - promjena je dopuštena samo u sporazumu s ovlaštenicima tih prava.

(3) Na preinaku iz stava 2. ovog clana odgovarajuce se primjenjuju pravila o osnivanju služnosti na osnovu pravnog posla.

Clan 220.
Naknada

Na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine, nadležni organ utvrduje naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku poslužne nekretnine.

Clan 221.
Premještanje

(1) Ako se služnost stalno izvršava samo na jednom dijelu poslužne stvari, a izvršavanje služnosti na tom dijelu je vlasniku narocito teško, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se služnost premjesti na neko drugo, ovlašteniku podjednako prikladno mjesto. To vlasnikovo pravo se ne može pravnim poslom iskljuciti niti ograniciti.

(2) Troškove premještanja služnosti snosi vlasnik poslužne stvari.

Clan 222.
Izvršavanja više služnosti na istoj poslužnoj stvari

(1) Jedna nekretnina može biti opterecena s više služnosti, ali novija služnost ne može ograniciti izvršavanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu.

(2) Ako služnosti odnosno drugi stvarni tereti koji daju pravo na koristi imaju isti prvenstveni red, a izvršavanje jednog ometa izvršavanje drugog, svaki ovlaštenik može zahtijevati da sud na pravedan nacin uredi izvršavanje služnosti.

(3) Niko ne može imati služnost na necijem pravu služnosti.

Clan 223.
Troškovi održavanja

(1) Troškove održavanja i popravka poslužne stvari snosi ovlaštenik, ako nije drugacije odredeno.

(2) Ako se poslužnom stvari služi i njezin vlasnik, on je dužan razmjerno snositi troškove održavanja i popravka, ali se te dužnosti može osloboditi ustupivši poslužnu stvar ovlašteniku, cak i protiv njegove volje.

(3) Ovlaštenik koji ima na poslužnoj stvari neku napravu kojom izvršava služnost dužan je tu svoju napravu održavati o svom trošku, ako nije drugacije odredeno.

Clan 224.
Prividne služnosti

Prividne služnosti su ovlaštenja i dužnosti koje daje neka služnost do opoziva. Prividne služnosti ce se prosudivati uz odgovarajucu primjenu pravila o služnostima.

Clan 225.
Zakonske služnosti

Ako je posebnim zakonom propisano da pod odredenim pretpostavkama neke služnosti terete stvari (zakonske služnosti), na njih se ne primjenjuju pravila o služnostima, ako zakonom nije drugacije odredeno.

2. Stvarne služnosti a) Opce odredbe

Clan 226.
Pojam

(1) Stvarna služnost je ograniceno stvarno pravo vlasnika odredene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na odredeni nacin služi necijom nekretninom (poslužna nekretnina), ciji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati odredene radnje u pogledu svoje nekretnine koje bi inace imao pravo ciniti.

(2) Stvarna služnost vrši se na nacin kojim se najmanje opterecuje poslužna nekretnina.

(3) Jedna nekretnina može biti opterecena sa više služnosti. Ukoliko je nekretnina opterecena sa više služnosti njihov prvenstveni red se utvrduje po vremenu podnošenja zahtjeva za upis u zemljišne knjige.

C lan 227.
Povlasna i poslužna nekretnina

(1) Stvarna služnost može postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u opcoj ili u javnoj upotrebi, ako se tome ne protivi njihova namjena.

(2) Stvarna služnost osnovana u korist neke nekretnine kao povlasne ne može se razdvojiti od te nekretnine, te je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nekretninom.

(3) Kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajednickih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine.

(4) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajednickih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na nacin na koji ga ovlaštava ta služnost, odnosno svaki mora propuštati radnje u pogledu poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tudem pravu stvarne služnosti.

(5) Što je odredeno za vlasnika povlasne nekretnine, na odgovarajuci nacin važi i za nosioca prava gradenja, ako nije nešto drugacije odredeno, niti proizlazi iz naravi toga prava.

Clan 228.
Sadržaj ovlasti

Vlasnik povlasne i vlasnik poslužne nekretnine mogu osnivati stvarne služnosti bilo kojega sadržaja koji je moguc, a nije zabranjen, bilo da time nastane stanje koje traje i nije potrebno ovlaštenikovo cinjenje za izvršavanje ovlasti koje ta služnost daje, bilo da se služnost izvršava ponavljanjem ljudskih radnji, uzastopce ili na odredeno vrijeme ili u odredeno doba godine, osim ako je nešto drugacije zakonom odredeno.

Clan 229.
Nepravilna služnost

(1) Služnost koja je po svojoj naravi stvarna može se osnovati na poslužnoj nekretnini i u korist odredene osobe (nepravilna služnost).

(2) Na nepravilnu služnost na odgovarajuci nacin primjenjivati ce se pravila o licnim služnostima.

(3) Ko tvrdi da je stvarna služnost osnovana u korist odredene osobe, treba to i dokazati.

Clan 230.
Osnivanje stvarne služnosti

(1) Stvarna služnost zasniva se pravnim poslom, odlukom suda ili drugog nadležnog organa i dosjelošcu.

(2) Stvarna služnost osnovana pravnim poslom stice se upisom u zemljišne knjige.

(3) Osoba koja stvarnu služnost na nekretnini stekne na osnovu pravosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa ovlaštena je da traži upis svog prava služnosti u zemljišne knjige.

(4) Pravo služnosti steceno u skladu sa stavom 3. ovog clana ne može se suprotstaviti pravu savjesne osobe koja je, postupajuci sa povjerenjem u zemljišne knjige, upisala svoje pravo prije nego što je bio zatražen upis prava služnosti stecenog na osnovu sudske odluke ili odluke drugog nadležnog organa.

b) Pojedine služnosti
Clan 231.
Zemljišna i kucna služnost

(1) Služnost može biti osnovana da služi poljoprivrednom zemljištu, šumi i šumskom zemljištu ili drugom zemljištu; u takvom slucaju je zemljišna, inace je kucna služnost.

(2) Da bi služile poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu ili drugom zemljištu, mogu se osnovati zemljišne služnosti, kao što su narocito: 1) služnosti puta, ili kao pravo staze, pravo progoniti stoku, ili kao pravo kolnika na poslužnoj nekretnini; 2) služnosti vode, ili kao pravo crpsti vodu, ili pojiti stoku, odvracati vodu na tudu nekretninu ili navoditi s tude nekretnine; 3) služnosti paše; 4) šumske služnosti, ili sjeci drva, ili kupiti suho granje, žir, ili slicne služnosti.

(3) Da bi služile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati kucne služnosti koje vlasniku te nekretnine daju ovlaštenje da nešto poduzima na susjedovoj nekretnini kao poslužnoj, što je taj dužan trpjeti, kao što su to narocito: 1) imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovu vazdušnom prostoru, ili na susjedovu zemljištu ili ispod njegove površine ili imati svoje naprave na tudoj nekretnini; 2) pravo nasloniti teret svoje zgrade na tudu; 3) gredu ili dimnjak umetnuti u tudi zid; 4) imati prozor u tudem zidu radi svjetla, ili i radi vidika; 5) provoditi dim kroz susjedov dimnjak; 6) navoditi kapnicu sa svojega krova na tudu nekretninu; 7) odvoditi ili prolijevati tekucine na susjedovo zemljište; ili slicne služnosti.

(4) Da bi služile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati služnosti koje vlasniku nekretnine daju ovlaštenje na to da vlasnik poslužne nekretnine nešto propušta, što bi inace slobodno cinio, kao što su narocito: 1) svoju kucu ne povisivati ili je ne snižavati; 2) ne oduzimati povlaštenoj zgradi svjetlo i vazduh, ili vidik; 3) ne odvracati kišnicu s krova svoje kuce od susjedova zemljišta kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi nacin; ili nešto drugacije.

Clan 232.
Služnosti puta

(1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze preko tude nekretnine ovlašten je time hodati tom stazom; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima i biciklom; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom. Na isti nacin imalac služnosti je ovlašten k sebi puštati druge osobe.

(2) Pravo hodati stazom preko tude nekretnine ukljucuje i služenje invalidskim kolicima i kolicima za djecu. Pravo hodati stazom ne obuhvaca ovlast jahati niti voziti se biciklom, a ni

gurati bicikl po poslužnoj nekretnini; pravo progoniti stoku ne obuhvaca ovlast vuci teške
terete preko poslužnoga zemljišta; pravo voziti se po poslužnoj nekretnini ne obuhvaca
pravo tuda goniti nevezanu stoku.

(3) Prostor za izvršavanje na poslužnoj nekretnini prava ici stazom, progoniti stoku i prava kolnika treba biti toliki koliko je nužno da bi ih se izvršavalo, s obzirom na mjesne prilike. Ako bi putevi i staze postali neupotrebljivi zbog poplave, odrona, klizišta ili kojeg drugog slucaja, mora se do uspostave prijašnjega stanja odrediti novi prostor, ako nadležni organi vlasti ne poduzmu odmah potrebne mjere.

Clan 233.
Nužni prolaz

(1) Nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom uz uvjet da je korist od otvaranja nužnog prolaza za vlasnika povlasne nekretnine veca od štete koju otvaranjem nužnog prolaza trpi vlasnik poslužne nekretnine.

(2) Na nužni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako u pogledu nužnoga prolaza nije nešto posebno propisano.

Clan 234.
Služnost crpljenja, dovodenja i odvodenja vode

(1) Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlašten crpiti vodu na poslužnoj nekretnini, ima i pravo na slobodan pristup k njoj.

(2) Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlašten navracati vodu s tude nekretnine na svoje zemljište ili je sa svojega odvracati na tude zemljište, ovlašten je takoder postaviti za to potrebne cijevi, žljebove, brane, spremnike za vodu i druge naprave o svom trošku, a u mjeri koja se utvrduje prema potrebama povlasnoga zemljišta. Clan 235. Služnost paše

(1) Ako u casu sticanja prava služnosti paše nisu odredeni vrsta i broj stoke niti vrijeme i mjera izvršavanja prava paše, mjerodavno je kako se mirno izvršavao posjed toga prava služnosti kroz dvadeset godina.

(2) Nacin vršenja paše, kao i vrijeme paše odreduje se opcenito po ustaljenom mjesnom obicaju, ali radi paše ne smije nikad biti ometano ili otežano obradivanje zemljišta uredeno posebnim propisima.

(3) Pravo paše ne proteže se ni na kakvu drugu korist, pa ovlaštenik ne smije niti kositi travu, ne smije ugroziti ispaše, niti iskljuciti stoku vlasnika poslužne nekretnine od paše na njegovoj nekretnini, a kad prijeti opasnost da bi stoka mogla nanijeti štetu, ona treba biti cuvana na prikladan nacin.

Clan 236.
Ostale zemljišne služnosti

Odredbe o pravu paše na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na služnost sjece drva i ostale zemljišne služnosti.

Clan 237.
Pravo prozora

(1) Pravo prozora u zidu poslužne nekretnine daje vlasniku povlasne nekretnine samo pravo na svjetlo i vazduh; a na vidik samo ako mu je ta ovlast posebno dana.

(2) Osoba koja nema pravo na vidik dužna je na zahtjev vlasnika zida staviti rešetku na svoj prozor.

(3) Osoba koja ima pravo prozora, dužna je cuvati otvor, ukoliko to zanemari, odgovara za štetu koja otuda nastaje.

Clan 238.
Pravo imati dio zgrade i naprave na poslužnoj nekretnini

(1) Vlasnik povlasne nekretnine kojemu njegovo pravo služnosti daje ovlast da na susjednoj nekretnini, na njezinoj površini, ispod nje ili u njezinu vazdušnom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu napravu ili uredaj koji služi njegovoj zgradi, dužan je to uzdržavati o svome trošku, a vlasniku poslužne nekretnine placati naknadu za iskorištavanje njegove nekretnine u visini zakupnine, ako nije drugacije odredeno ugovorom ili zakonom.

(2) Odredba stava 1. ovoga clana na odgovarajuci se nacin primjenjuje kad vlasniku povlasne nekretnine njegovo pravo služnosti daje ovlast da na susjednoj nekretnini, na njezinoj površini, ispod nje ili u njezinu vazdušnom prostoru ima vodove i druge uredaje (elektricne, plinovodne, toplovodne, telekomunikacijske, kanalizacijske, vodovodne, i dr.).

(3) Vlasnik poslužne nekretnine koji je dužan trpjeti teret susjedne zgrade, umetak tude grede u svoj zid, prolaz tudega dima kroz dimnjak, tudu antenu na svom krovu, tudu reklamu ili natpis na procelju svoje zgrade ili nešto slicno, dužan je srazmjerno pridonositi za održavanje svojega, za to odredenog zida, stupa, stijene, dimnjaka, krova, procelja i sl., ali nije dužan podupirati niti popravljati tudu stvar.

Clan 239.
Pravo provodenja tekucina

Vlasnik povlasne nekretnine za provodenje tekucina kroz poslužnu nekretninu dužan je izgraditi potrebne jarke i kanale i iste držati dobro pokrivene i ciste i time olakšati opterecenje poslužnoga zemljišta.

Clan 240.
Pravo kapnice

(1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo odvodenja kišnice sa svojega krova na poslužnu nekretninu (pravo kapnice) može pustiti da kišnica otjece na tudu nekretninu slobodno ili kroz žlijeb.

(2) Ovlaštenik prava kapnice smije uzdici svoj krov, ali mora poduzeti mjere da time služnost ne postane teža za vlasnika poslužne nekretnine.

(3) Ovlaštenik prava kapnice dužan je održavati žljebove namijenjene otjecanju vode kao i svoj krov u takvom stanju da mlaz kišnice ne šteti opterecenoj nekretnini, a snijeg i led na vrijeme ukloniti.

3. Licne služnosti

a) Opcenito
Clan 241.
Služnosti licne naravi

(1) Licna služnost je ograniceno stvarno pravo koje daje ovlast odredenoj osobi da se na odredeni nacin služi tudom stvari (poslužna stvar), a svakodobni vlasnik te stvari to mora trpjeti.

(2) Licne služnosti su: pravo plodouživanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja.

Clan 242.
Poslužna stvar

(1) Licne služnosti mogu postojati na cijeloj poslužnoj stvari, ili na idealnom dijelu ako je to moguce s obzirom na sadržaj služnosti i prirodu predmeta.

(2) Licna služnost na suvlasnickom dijelu nekretnine proteže se na posebni dio (stan, poslovnu prostoriju), kao što se služnost na posebnom dijelu nekretnine proteže na s njime povezan suvlasnicki dio.

Clan 243.
Ograniceno trajanje

Licne služnosti se osnivaju na odredeno vrijeme i prestaju istekom vremena za koje su osnovane, a najkasnije smrcu ovlaštene osobe, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 244.
Neotudivost i nenasljedivost

(1) Licne služnosti se ne mogu prenositi na drugu osobu.

(2) Licne služnosti se ne mogu naslijediti, osim služnosti izricito osnovanih i za nasljednike ovlaštene osobe.

(3) Licna služnost izricito osnovana i za nasljednike ovlaštene osobe gasi se smrcu posljednjeg nasljednika.

b) Pravo plodouživanja
C^ lan 245.^
Pojam

(1) Pravo plodouživanja je licna služnost koja plodouživaocu daje ovlast da se služi poslužnom stvari u skladu sa njenom namjenom, ne mijenjajuci njenu supstancu.

(2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj pokretnoj nepotrošnoj ili nepokretnoj stvari, ili na više pokretnih stvari zajedno. Na potrošnim stvarima moguce je samo nepravo plodouživanje.

(3) Na pravo plodouživanja osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi shodno se primjenjuje odredba stava 2. ovog clana.

(4) Predmet prava plodouživanja su i pripatci opterecene stvari ili prava.

(5) Ako više osoba ima pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine, svaka osoba je samostalni nosilac svog dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvom odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio tog prava pripada zajednicki. U sumnji se smatra da svakoj osobi pripada jednak dio prava plodouživanja.

(6) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajednickih vlasnika, svaki od njih mora da trpi da se nosilac prava plodouživanja služi nekretninom na nacin proizašao iz njegova prava.

Clan 246.
Ovlasti

(1) Plodouživalac je ovlašten da se služi poslužnom stvari u skladu s njenom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik i da je upotrebljava. Plodouživaocu pripada cisti prihod od ciste vrijednosti te stvari, u granicama ocuvanja supstance, što ukljucuje i cuvanje osnovne namjene poslužne stvari.

(2) Plodouživalac može pravnim poslom prenijeti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja.

(3) Vlasnik poslužne stvari smije izvršavati svoje pravo vlasništva ako time ne vrijeda ovlaštenja plodouživaoca.

Clan 247.
Cisti prihod od ciste vrijednosti

(1) Plodouživaocu pripada sav prihod koji daje poslužna stvar.

(2) Prihod poslužne stvari cine plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja supstance. Blago nadeno u poslužnoj stvari nije prihod plodouživaoca.

(3) Plodouživalac stice plodove poslužne stvari njihovim odvajanjem. Plodouživalac stice i sve ostalo što se odvojilo od stvari ne umanjujuci njezinu supstancu u momentu odvajanja, osim ako zakonom nije drugacije odredeno.

(4) Odredba iz stava 3. ovog clana odnosi se i na najamnine, zakupnine, kamate, dividende i druge prihode koje stvar daje na osnovu nekog pravnoga odnosa (civilne plodove), ostvarene u vremenu dok je plodouživanje postojalo, bez obzira na to kad je prihod dospio.

(5) Plodouživalac snosi sve troškove upotrebe i iskorištavanja poslužne stvari, bez obzira na iznos ostvarenog prihoda.

(6) Plodouživalac je dužan kao dobar domacin održavati poslužnu stvar u stanju u kojem je stvar primio, snositi troškove redovnog održavanja i obnavljanja stvari, javne obaveze (porezne i sl.), realne terete koji opterecuju stvar, i kamate na potraživanja osigurana hipotekom na poslužnoj stvari, u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda poslužne stvari odbiju troškovi upotrebe i iskorištavanja.

Clan 248.
Vanredni popravci i obnova stvari

(1) Ako je zbog dotrajalosti ili više sile neophodno obaviti vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživalac je dužan bez odgadanja obavijestiti vlasnika, odnosno osobu koja za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja dužan uciniti o svom trošku.

(2) Ako je stvar uništena uslijed više sile rizik propasti stvari snosi vlasnik a plodova plodouživalac.

(3) Ako vlasnik poslužne stvari obavi vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživalac je dužan nadoknaditi kamate na vrijednost onoga što je vlasnik utrošio, u obimu u kojem se time poboljšalo njegovo plodouživanje.

(4) Ako vlasnik ne može ili nece da obavi nužne popravke ili obnavljanja, plodouživalac je ovlašten da ih sam izvrši, a po prestanku plodouživanja može tražiti da mu vlasnik isplati naknadu kao poštenom posjedniku, ili primjerenu naknadu za plodouživanje koje je izgubio zbog propuštenih radova.

(5) Plodouživalac je dužan o svom trošku izvršiti one vanredne popravke i vanredne obnove stvari koje je sam skrivila ili ih je prouzrokovala osoba za koju on odgovara.

Clan 249.
Poboljšanja

(1) Plodouživalac nije dužan da dozvoli vlasniku da obavlja poboljšanja na poslužnoj stvari koja nisu nužna, osim ako se vlasnik obaveže na davanje pune odštete zbog smanjene upotrebe ili prihoda koje plodouživalac gubi zbog obavljanja radova.

(2) Vlasnik stvari koji je izvršio poboljšanja na poslužnoj stvari ima pravo da traži od plodouživaoca koji je tražio odštetu po odredbi iz stava 1. ovog clana da se od te odštete odbije korist koju plodouživalac ima od poboljšanja.

(3) Ako je plodouživalac bez sporazuma sa vlasnikom ucinio poboljšanja na poslužnoj stvari, ovlašten je da odvoji i prisvoji ono što je dodao, ako je to moguce bez oštecenja stvari. Naknadu za poboljšanja može zahtijevati samo ako bi na to bio ovlašten kao poslovoda bez naloga.

Clan 250.
Popis i procjena

(1) Vlasnik i plodouživalac mogu saciniti popis svih poslužnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene.

(2) Ukoliko vlasnik i plodouživalac ne sastave popis iz stava 1. ovog clana, pretpostavlja se da je plodouživalac primio u upotrebljivom stanju poslužnu stvar srednje kakvoce, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodouživanje.

Clan 251.
Dužnost davanja osiguranja

(1) Ukoliko je pri izvršavanju ovlaštenja plodouživaoca ugrožena supstanca poslužne stvari, vlasnik ima pravo da od plodouživaoca zahtijeva davanje primjerenog osiguranja.

(2) Ako plodouživalac odbije dati dogovoreno osiguranje ili osiguranje koje je odredio sud, vlasnik može zahtijevati da sud ukine plodouživanje.

(3) Sud nece ukinuti plodouživanje nego ce postaviti upravnika poslužne stvari kad je to bolje a obzirom na okolnosti slucaja, ako to zahtijeva plodouživalac koji se obavezao da ce sve troškove te uprave snositi kao troškove za upotrebu i iskorištavanje poslužne stvari.

(4) Nakon postavljanja upravnika, sud ce, bez odlaganja, saciniti popis i procjenu poslužne stvari.

Clan 252.
Povrat stvari

(1) Nakon prestanka prava plodouživanja, plodouživalac je dužan predati u posjed poslužne stvari njenom vlasniku, u stanju u kojem je stvar primio.

(2) Plodouživalac odgovara vlasniku stvari za smanjenje njene vrijednosti, bez obzira cime je ono prouzrokovano, osim za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovne upotrebe stvari koje se nije moglo izbjeci ni otkloniti potpunim ispunjenjem dužnosti iz clana 247. stava 6. ovog zakona.

(3) Plodouživalac ne odgovara za smanjenje vrijednosti poslužne stvari koje se moglo izbjeci ili otkloniti jedino vanrednim popravkama ili vanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio dužan o svom trošku izvršiti te vanredne popravke ili vanredno obnavljanje stvari.

(4) Nakon prestanka plodouživanja neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku. Vlasnik je dužan da nadoknadi plodouživaocu ili njegovom nasljedniku troškove koje je plodouživalac imao da bi dobio te plodove, prema pravilima koja odreduju pravni položaj poštenog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku.

(5) Pravilo iz stava 4. ovog clana shodno se primjenjuje i za civilne plodove (najamnine, zakupnine, kamate, dividende i sl.) dospjele nakon prestanka plodouživanja.

(6) Dužnosti i odgovornosti plodouživaoca terete njegovog nasljednika, odnosno drugog sljedbenika. Clan 253. Nepravo plodouživanje

(1) Nepravo plodouživanje osniva se na stvari koja je potrošna ili na pravu koje ne daje plodove.

(2) U slucaju iz stava 1. ovog clana poslužna stvar je novcana vrijednost stvari koja ce se vlasniku vratiti nakon isteka plodouživanja.

(3) Za vrijeme trajanja nepravog plodouživanja osnovanog na gotovom novcu plodouživalac može raspolagati gotovim novcem po svojoj volji. Ako je to plodouživanje osnovano na vec uloženoj glavnici, plodouživalac može zahtijevati samo kamate.

(4) Na nepravo plodouživanje shodno se primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako zakonom nije drugacije odredeno niti to zahtijeva priroda takvog plodouživanja.

c) Pravo upotrebe
Clan 254.
Opce odredbe

(1) Pravo upotrebe je licna služnost koja ovlašcuje odredena osoba da se u granicama svojih licnih potreba i potreba clanova svojeg porodicnog domacinstva služi necijom stvari (poslužna stvar) prema njenoj namjeni, cuvajuci njenu supstancu.

(2) Pravo upotrebe može postojati na poslužnoj nepotrošnoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari, ili na više pokretnih stvari. Na potrošnim stvarima nije moguca ni neprava upotreba.

(3) Na pravo upotrebe osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi, shodno se primjenjuje odredba iz stava 2. ovog clana.

(4) Predmet prava upotrebe su i pripatci stvari ili prava koja su njime opterecena.

(5) Pravo upotrebe ne može imati više osoba, osim ako su u takvom odnosu da im ono pripada zajednicki.

(6) Na pravo upotrebe na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako drugacije nije odredeno zakonom niti to zahtijeva priroda prava upotrebe.

Clan 255.
Ovlasti

(1) Nosilac prava upotrebe ima pravo da stvar posjeduje kao nesamostalni posjednik, da je upotrebljava i uzima njen prihod, ne mijenjajuci njenu supstancu.

(2) Nosilac prava upotrebe ne može pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja iz stava 1. ovog clana.

Clan 256.
Obim upotrebe

(1) Nosilac prava upotrebe je ovlašten da se služi poslužnom stvari u okviru svojih potreba koje odgovaraju njegovom uzrastu, zvanju, zanimanju i velicini porodicnog domacinstva.

(2) Potrebe nosioca prava upotrebe odreduju se prema stanju kad je osnovana služnost upotrebe.

(3) Pod potrebom nosioca prava upotrebe podrazumijavaju se i potrebe njegovog porodicnog domacinstva, kao i promjene u njegovom porodicnom domacinstvu koje su bile prirodno ocekivane i predvidive (bracni drug i maloljetna djeca, kao i osobe koje je po zakonu dužan izdržavati) i promjene koje su nužno potrebne za vodenje porodicnog domacinstva.

(4) Vlasnik poslužne stvari može izvršavati svoje pravo vlasništva ukljucujuci prisvajanja koristi ako time ne vrijeda tude pravo upotrebe.

Clan 257.
Sticanje plodova i drugih koristi

Nosilac prava upotrebe stice plodove poslužne stvari i sve ostale koristi od stvari kad ih na osnovu ovlaštenja koje mu daje njegovo pravo upotrebe ubere za svoje potrebe.

Clan 258.
Troškovi i tereti

(1) Vlasnik je dužan snositi sve redovne i vanredne troškove i terete poslužne stvari, i dužan je održavati stvar u dobrom stanju o svom trošku.

(2) Ako troškovi i tereti prelaze korist koja preostaje vlasniku, nosilac prava upotrebe dužan je da vlasniku nadoknadi razliku.

d) Pravo stanovanja
Clan 259.
Pojam i sadržaj

(1) Pravo stanovanja je licna služnost koja svoga nosioca ovlašcuje da se služi necijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim za stanovanje (poslužna stvar) u skladu s tom namjenom, a cuvajuci supstancu poslužne stvari.

(2) Pravo stanovanja prosuduje se po pravilima o pravu upotrebe, ako nije što drugo odredeno.

(3) Ako pravo stanovanja svoga nosioca ovlašcuje da se služi svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje tako da ih, cuvajuci njihovu supstancu, u cjelosti uživa, tada je to plodouživanje stambene zgrade, pa se prosuduje po pravilima o pravu plodouživanja.

(4) U svakom slucaju vlasnik zadržava pravo raspolaganja onim dijelovima nekretnine koji nisu namijenjeni za stanovanje a i stambenim dijelovima koji nisu predmet prava stanovanja, ali ne na nacin da time sprjecava ostvarivanje prava stanovanja.

(5) Ostvarivanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku onemoguciti ili otežati potrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine.

4. Zaštita i prestanak prava služnosti a) Zaštita

Clan 260.
Zahtjev za poštovanje prava služnosti

(1) Ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta ciniti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati.

(2) Ovlaštenik prava služnosti pravo iz stava 1. ovog clana može zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim cinima nijece njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogucuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava.

(3) Prava iz st. 1. i 2. ovog clana prestaje protekom roka od dvadeset godina od kad je ovlaštenik prestao vršiti to pravo.

Clan 261.
Tužba ovlaštenika služnosti

Da bi ovlaštenik prava služnosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadležnim tijelom, ostvariti svoje pravo na zaštitu, mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov cin onemogucavanja ili uznemiravanja izvršavanja toga prava.

Clan 262.
Tužba pretpostavljenog ovlaštenika služnosti

(1) Pravo na zaštitu svog pretpostavljenog prava služnosti ima, poput onoga koji je dokazao svoje pravo služnosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni osnov i istiniti nacin svog sticanja posjeda te služnosti (pretpostavljeni ovlaštenik služnosti).

(2) Na pravo pretpostavljenog ovlaštenika na zaštitu na odgovarajuci nacin se primjenjuju pravila o tužbi pretpostavljenog vlasnika.

Clan 263.
Zaštita od povrede upisom u zemljišnoj knjizi

Ako neko povrijedi pravo korisnika stvarne služnosti nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu, ovlaštenik se ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnoga prava.

Clan 264.
Preinaka sadržaja

Na preinaku sadržaja služnosti na odgovarajuci se nacin primjenjuje ono što je odredeno za osnivanje služnosti na osnovu pravnoga posla.

b) Prestanak prava služnosti
Clan 265.
Propast stvari

(1) Propašcu povlasne ili poslužne stvari prestaje i pravo služnosti, ali cim se stvar vrati u prijašnje stanje, oživljava i ona.

(2) Sve što važi za propast stvari važi i za slucaj da stvar bude stavljena izvan prometa.

(3) Ako je umjesto propale poslužne stvari nastalo pravo koje je nadomješta (pravo na naknadu, na osiguraninu i sl.), tada propašcu stvari nije prestalo pravo plodouživanja nego ono i dalje postoji na tom nadomjestku kao poslužnoj stvari.

Clan 266.
Sjedinjenje

(1) Ako se vlasništvo povlasne i poslužne nekretnine nadu u imovini iste osobe, tada tim sjedinjenjem samim po sebi prestaje stvarna služnost.

(2) Ako se vlasništvo povlasne i poslužne nekretnine razdvoji prije brisanja služnosti u zemljišnoj knjizi, služnost oživljava.

Clan 267.
Odreknuce ovlaštenika

(1) Pravo služnosti prestaje valjanim odreknucem njezina ovlaštenika, bez obzira na to na kojem je pravnom osnovu osnovana.

(2) Pojedini suvlasnik ili zajednicki vlasnik povlasne nekretnine ne može se odreci prava stvarne služnosti bez pristanka ostalih.

(3) Vlasnik povlasne nekretnine koja je opterecena pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreci bez pristanka ovlaštenika tih prava.

(4) Na osnovu odreknuca prestaje služnost bez pristanka vlasnika poslužne stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te služnosti.

(5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona ce prestati tek kad bude izbrisana.

Clan 268.
Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta

(1) Služnost prestaje istekom vremena na koje je bila osnovana ili na koje je bilo osnovano pravo vlasništva iz kojega je izvedena, a isto je i kad se ispuni raskidni uvjet pod kojim je bila osnovana ona ili pravo vlasništva iz kojega je izvedena.

(2) Ako je služnost osnovana za vrijeme dok treca osoba navrši odredene godine, prestat ce tek u to vrijeme, premda je treci umro prije tih godina, ako iz svrhe orocavanja ne proizlazi što drugo.

(3) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona ce prestati tek brisanjem.

Clan 269.
Neizvršavanje

(1) Pravo služnosti prestaje zastarom ako se nije izvršavalo kroz dvadeset godina.

(2) Pravo služnosti koje se po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati ne prestaje zastarom dok tri puta ne nastupi prilika, u kojoj treba izvršiti njen sadržaj, a ovlaštenik to ne ucini.

(3) Pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovom izvršavanju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine.

(4) Zastara ne nastupa, niti pravo služnosti prestaje neizvršavanjem, dok na poslužnoj stvari postoji naprava namijenjena upravo izvršavanju toga prava.

(5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona ce prestati tek brisanjem.

Clan 270.
Ukinuce

(1) Izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije nešto posebno odredeno, odluku o ukinucu donijet ce sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni osnov na kojem je ta služnost bila osnovana.

(2) Sud ce na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji, ili jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta cini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

(3) Sud ce na zahtjev vlasnika poslužne stvari, kojemu plodouživalac nije dao osiguranje koje se obavezao dati ili koje je sud odredio, odlukom ukinuti plodouživanje i obavezati vlasnika na placanje pravedne naknade.

(4) Sud koji vodi postupak radi ukidanja plodouživanja jer plodouživalac nije dao nužno osiguranje, može, umjesto da ukine plodouživanje, odlukom postaviti upravnika poslužnoj stvari, ako utvrdi da je to bolje s obzirom na okolnosti slucaja, te ako to zahtijeva plodouživalac koji se obavezao da ce sve troškove te uprave snositi kao troškove za upotrebu i iskorištavanje poslužne stvari.

(5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona ce prestati tek brisanjem.

Clan 271.
Zaštita tudega povjerenja

Služnost koja nije upisana u zemljišnoj knjizi prestaje kad poslužnu stvar stekne osoba koja nije znala niti je morala znati za tu služnost.

Clan 272.
Prestanak licne služnosti

(1) Pravo licne služnosti prestaje smrcu ovlaštenika ili prestankom pravne osobe koja je bila ovlaštenik toga prava, ako nije drugacije odredeno.

(2) Ako je pravo licne služnosti izricito osnovano i za ovlaštenikove nasljednike, nasljedivanjem ce ono preci na one koji nasljeduju zbog smrti prvoga ovlaštenika; smrcu nasljednika koji je naslijedio pravo licne služnosti ona se gasi, ako nije drugacije odredeno.

(3) Ako je licna služnost osnovana u korist jedne porodice, prestaje kad ta porodica izumre; u sumnji se smatra da je osnovana za nasljednika, a ko tvrdi da je osnovana za porodicu, treba to i dokazati.

Clan 273.
Rasterec enje zakonom ili odlukom organa vlasti

(1) Služnosti prestaju ispunjenjem pretpostavki, koje je za to odredio posebni zakon.

(2) Nadležno tijelo ukinut ce služnost u slucajevima i pod pretpostavkama odredenim posebnim zakonom.

(3) Ako ukidanje ili prestanak služnosti ima znacenje izvlaštenja, osoba cija je služnost prestala ima pravo na punu naknadu.

(4) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona ce prestati tek brisanjem, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 274.
Prestanak stvarne služnosti

(1) Stvarna služnost prestaje:

1) ako se vlasnik poslužne nekretnine protivi njenom vršenju, a vlasnik povlasne
nekretnine tri uzastopne godine nije vršio svoje pravo,
2) ako ista osoba postane vlasnik poslužne i povlasne nekretnine,
3) ako propadne povlasna ili poslužna nekretnina,
4) nevršenjem u periodu od 10 godina.

(2) Vlasnik poslužne nekretnine ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne služnosti kada ona postane nepotrebna za korištenje povlasne nekretnine, kao i kada prestane razlog zbog kojeg je bila zasnovana.

Clan 275.
Podijeljene povlasne nekretnine

(1) Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarna služnost ostaje u korist svih njenih dijelova. Vlasnik poslužne nekretnine ima pravo zahtijevati da stvarna služnost vlasnika dijela podijeljene povlasne nekretnine prestane, ako ne služi za potrebe tog dijela.

(2) Ako je podijeljena poslužna nekretnina, stvarna služnost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena.

Glava IV

REALNI TERETI

1. Opcenito

Clan 276.
Pojam i sadržaj

Realni teret daje svom korisniku ograniceno stvarno pravo na nekretnini koju opterecuje ovlašcujuci ga da mu se na teret njene vrijednosti periodicno daju stvari ili cine radnje koje su sadržaj tog realnog tereta.

Clan 277.
Osnivanje realnog tereta

(1) Realni teret se osniva na odredenoj nekretnini na osnovu pravnog posla i odlukom suda ili nadležnog organa.

(2) Realni teret je osnovan kada su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti.

Clan 278.
Osnivanje pravnim poslom

(1) Na osnovu pravnog posla, realni teret se osniva njegovim izvodenjem iz vlasništva nekretnine koja se njime opterecuje, a na nacin odreden zakonom.

(2) Pravni posao o osnivanju stvarnog tereta mora biti u obliku notarski obradene isprave i mora sadržavati odredbe o osnivanju tereta na odredenoj nekretnini, njegovom sadržaju i korisniku tereta.

(3) Suvlasnici ili zajednicki vlasnici na nekretnini mogu samo saglasno odrediti da se optereti realnim teretom.

Clan 279.
Upis tereta u zemljišne knjige

(1) Realni teret osnovan pravnim poslom stice se upisom u zemljišnu knjigu kao teret na njime opterecenoj nekretnini.

(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke odredene zakonom za upis u zemljišnu knjigu, realni teret se stice predbilježbom, pod uvjetom da se predbilježba naknadno opravda.

(3) Osoba koja realni teret stekne na osnovu pravosnažne odluke suda ovlaštena je tražiti upis toga prava u zemljišne knjige.

(4) Realni teret ne može se suprotstaviti pravu savjesne osobe, koja je, postupajuci sa povjerenjem u zemljišne knjige upisala svoje pravo prije nego što je zatražen upis realnog tereta.

Clan 280.
Osnivanje odlukom suda

(1) Realni teret se može osnivati odlukom suda u postupku diobe, ostavinskom postupku, i u drugim slucajevima odredenim zakonom.

(2) Na osnivanje realnog tereta shodno se primjenjuju pravila o osnivanju služnosti.

Clan 281.
Opterecena nekretnina

(1) Realnim teretom može biti opterecena jedna ili više nekretnina koje su sposobne biti predmetom založnoga prava.

(2) S opterecenom nekretninom optereceni su i svi njeni pripatci.

(3) Sve što važi za nekretninu, važi i za suvlasnicki dio nekretnine.

Clan 282.
Sadržaj realnog tereta

(1) Sadržaj realnog tereta može biti moguca, dopuštena i odredena, ili odrediva radnja periodicnog davanja stvari ili novca, ili drugih radnji koje imaju novcanu vrijednost. Radnja koja cini sadržaj realnog tereta ne mora biti u vezi sa ekonomskom namjenom opterecene nekretnine, niti služiti ostvarivanju ekonomske namjene korisnikove nekretnine.

(2) Radnja jednokratnog davanja ili cinjenja koje ima novcanu vrijednost može biti sporedni sadržaj realnog tereta. U tom slucaju shodno se primjenjuje odredba stava 1. ovog clana, ako nije drugacije odredeno.

Clan 283.
Promjena sadržaja

(1) Promjena sadržaja realnog tereta dopuštena je samo u sporazumu sa vlasnikom opterecene nekretnine, a ako bi se time ometao dotadašnji nacin izvršavanja ostalih stvarnih prava na opterecenoj nekretnini, tada i u sporazumu sa nosiocima tih prava.

(2) Na promjenu sadržaja realnog tereta shodno se primjenjuju odredbe o osnivanju realnih tereta na osnovu pravnog posla. Clan 284. Osnovna obaveza

(1) Realni teret obavezuje vlasnika opterecene nekretnine da korisniku tereta ispunjava sadržaj tereta, za što odgovara vrijednošcu te nekretnine.

(2) Obaveza iz realnog tereta prenosiva je samo zajedno s opterecenom nekretninom.

(3) S prelaskom vlasništva opterecene nekretnine na drugu osobu ujedno prelazi i obaveza iz realnog tereta.

(4) Osnovna obaveza iz realnog tereta ne zastarijeva.

Clan 285.
Pojedinacne obaveze davanja ili cinjenja

(1) Kada na osnovu vlasnikove obaveze iz clana 284. ovog zakona dospije za ispunjenje neko davanje ili cinjenje, tada nastaje pojedinacna obaveza vlasnika opterecene nekretnine da to davanje, odnosno cinjenje ispuni korisniku tereta kao povjeriocu.

(2) Korisnik tereta ovlašten je da traži ispunjenje pojedinacne obaveze iz stava 1. ovog clana, ili njenu novcanu protuvrijednost.

(3) Pojedinacne obaveze davanja i cinjenja zastarijevaju u roku od tri godine od dospijeca svake pojedine obaveze.

Clan 286.
Licna odgovornost za pojedinacne obaveze

(1) Za ispunjenje pojedinacne obaveze davanja ili cinjenja odgovara svom svojom imovinom osoba koja je vlasnik opterecene nekretnine u vrijeme dospijeca obaveze. Odgovornost te osobe za dospjele obaveze ne prestaje sa prestankom njenog prava vlasništva na opterecenoj nekretnini.

(2) Ako je opterecena nekretnina u posjedu trece osobe, ona odgovara cjelokupnom svojom imovinom za pojedinacna davanja ili cinjenja dospjela do prestanka posjeda nekretnine.

(3) Plodouživalac nekretnine opterecene stvarnim teretom odgovara vlastitom imovinom umjesto vlasnika te nekretnine za pojedinacna davanja i cinjenja na koja obavezuje stvarni teret.

Clan 287.
Stvarnopravna odgovornost za pojedinacne obaveze

(1) Za sve dospjele pojedinacne obaveze, davanja i cinjenja koja proizlaze iz realnog tereta odgovara vlasnik vrijednošcu opterecene nekretnine, a nakon diobe te nekretnine vrijednošcu svojih dijelova solidarno odgovaraju svi vlasnici dijelova na koje je razdijeljena.

(2) Stvarnopravna odgovornost za pojedinacnu obavezu davanja i cinjenja solidarna je s licnom odgovornošcu za istu obavezu. Clan 288. Neodvojivost

(1) Realni teret se ne može odvojiti od nekretnine koju opterecuje. Sticanjem vlasništva na opterecenoj nekretnini stice se nekretnina opterecena realnim teretom, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist neke osobe ne može se prenositi sa ovlaštenika na drugu osobu, ako nije drugacije odredeno, a pravo iz realnog tereta osnovanog u korist vlasnika neke nekretnine prenosi se samo zajedno sa vlasništvom te nekretnine.

2. Teret u korist vlasnika nekretnine

Clan 289.
Teret i povlasna nekretnina

(1) Realni teret u korist neke nekretnine (povlasna nekretnina) daje vlasniku te nekretnine ograniceno stvarno pravo na opterecenoj nekretnini koje ga ovlašcuje da mu se periodicno daju stvari ili izvršavaju radnje koje su sadržaj tog stvarnog tereta.

(2) Realni teret koji je osnovan u korist neke nekretnine kao povlasne ne može se razdvojiti od vlasništva te nekretnine te je prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. Clan 290. Uticaj diobe

(1) U slucaju podjele povlasne nekretnine, realni teret postoji i dalje u korist pojedinih dijelova srazmjerno velicini svakog dijela ako su davanja i radnje djeljivi. Ako davanja i radnje nisu djeljivi shodno se primjenjuju pravila o nedjeljivim obavezama.

(2) Diobom se ne smije otežati opterecenje vlasnika opterecene nekretnine.

(3) Ukoliko se diobom oteža opterecenje vlasnika opterecene nekretnine vlasnik te opterecene nekretnine ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje davanja i radnji , koje su zbog diobe postale za njega teže.

Clan 291.
Prijenos dospjele obaveze

Dospjele pojedinacne obaveze davanja ili radnji , na koje je vlasnik nekretnine obavezan stvarnim teretom u korist neke nekretnine , mogu se prenijeti na drugu osobu, ako nije drugacije odredeno.

3. Tereti u korist osobe

Clan 292.
Tereti licne naravi

(1) Realni teret u korist osobe daje ovlašteniku ograniceno stvarno pravo na opterecenoj nekretnini koje ovlašcuje da mu se periodicno daju stvari ili izvršavaju radnje koje su sadržaj tog realnog tereta.

(2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist neke osobe ne može se prenositi sa ovlaštenika na drugu osobu, ako nije drugacije odredeno.

Clan 293.
Prenosivost pojedinih tražbina

Dospjela pojedinacna davanja ili radnje na koje je vlasnik nekretnine obavezan realnim teretom mogu se prenijeti na drugu osobu, ako nije drugacije odredeno ni suprotno prirodi radnje koja se traži.

Clan 294.
Vrste realnih tereta

Nekretnina može biti opterecena realnim teretom, u korist svakodobnog vlasnika odredene nekretnine (povlasna nekretnina) ili nosioca prava gradenja.

Clan 295.
Zaštita korisnika tereta

(1) Korisnik realnog tereta ima pravo tužbom zahtijevati da se prema vlasniku opterecene nekretnine utvrdi postojanje realnog tereta.

(2) Ako treca osoba ometa ili sprecava korisnika u izvršavanju realnog tereta on ima pravo tužbom zahtijevati da to ometanje ili sprecavanje prestane.

Clan 296.
Prestanak realnog tereta

(1) Realni teret prestaje njegovim brisanjem u zemljišnoj knjizi.

(2) Brisanje realnog tereta se može zahtijevati zbog:

1) propasti opterecene ili povlasne nekretnine;
2) stavljanje izvan prometa opterecene i povlasne nekretnine;
3) odricanja korisnika tereta;
4) isteka vremena na koje je bio osnovan ili ispunjenjem raskidnog uvjeta pod kojim je
bio osnovan;
5) donošenja odluke suda o amortizaciji tereta;
6) smrti osobe u ciju je korist bio osnovan, ako stvarni teret nije izricito osnovan i za
njene nasljednike.
Clan 297.
Ukidanje realnog tereta

Vlasnik opterecene nekretnine može zahtijevati da se realni teret ukine ako on izgubi svoju svrhu. Odluku o ukidanju realnog tereta donosi sud na zahtjev vlasnika opterecene nekretnine, bez obzira na pravni osnov o njegovom osnivanju.

Glava V

PRAVO GRAÐENJA

1. Opcenito

Clan 298.
Pojam

(1) Pravo gradenja je ograniceno stvarno pravo na necijem zemljištu koje daje ovlast svom nosiocu da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti.

(2) Pravo gradenja je u pravnom pogledu izjednaceno s nekretninom.

(3) Zgrada koja je izgradena, ili koja bude izgradena, na zemljištu koje je optereceno pravom gradenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište.

Clan 299.
Sadržaj prava gradenja

(1) Ko je nosilac prava gradenja taj je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog njegovog prava, a u pogledu zemljišta koje je optereceno pravom gradenja ima ovlasti i dužnosti plodouživaoca. Svaka odredba suprotna tome je ništava.

(2) Nosilac prava gradenja dužan je vlasniku zemljišta placati mjesecnu naknadu za zemljište u iznosu prosjecne zakupnine za takvo zemljište, ako nije drugacije odredeno.

Clan 300.
Promjena sadržaja

(1) Promjena sadržaja prava gradenja dopuštena je samo u sporazumu s vlasnikom opterecene nekretnine, a ako bi se time ometao dotadašnji nacin izvršavanja ostalih stvarnih prava na opterecenoj nekretnini - tada i u sporazumu s ovlaštenicima tih prava.

(2) Na preinaku sadržaja primjenjuje se na odgovarajuci nacin ono što je odredeno za osnivanje prava gradenja na osnovu pravnoga posla.

Clan 301.
Neodvojivost

Pravo gradenja ne može se odvojiti od zemljišta koje opterecuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne vlasništvo opterecenog zemljišta, stekao je zemljište optereceno pravom^ gradenja, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 302.
Nosilac prava gradenja

(1) Nosilac prava gradenja je osoba u ciju je korist to pravo osnovano ili je na nju prešlo.

(2) Vlasnik zemljišta može biti nosilac prava gradenja na svome zemljištu.

Clan 303.
Prometnost

(1) Pravo gradenja je otudivo i nasljedivo kao i druge nekretnine, ako nije drugacije odredeno.

(2) Pravo gradenja može se opteretiti služnostima, stvarnim teretima i založnim pravom, zemljišnim dugom i na svaki drugi nacin koji je u skladu sa zakonom i koji nije suprotan pravnoj naravi toga prava.

(3) Zgrada i pravo gradenja cine neraskidivo pravno jedinstvo, pa se zajedno prenose, nasljeduju i opterecuju.

Clan 304.
Ogranicenje prava gradenja

Pravo gradenja može se ograniciti pravnim poslom na svaki moguci nacin koji nije suprotan zakonu, ili njegovoj prirodi, ili pravima trecih osoba.

2. Sticanje prava gradenja

Clan 305.
Osnivanje prava gradenja

(1) Pravo gradenja osniva se na osnovu pravnog posla ili odluke suda.

(2) Pravni posao iz stava 1 ovog clana zakljucuje se u obliku notarski obradene isprave.

Clan 306.
Upis prava gradenja

(1) Pravo gradenja stice se dvostrukim upisom u zemljišnu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterecuje , te njegovim upisom kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku.

(2) Upis prava gradenja u zemljišnu knjigu moguc je samo na osnovu izjave volje vlasnika da time optereti svoje zemljište.

(3) Ako bi pravo gradenja štetilo vec upisanim ogranicenim stvarnim pravima na zemljištu koje bi se opteretilo pravom gradenja, ono se može upisati samo s pristankom ovlaštenika tih prava.

(4) Kada se na osnovu prava gradenja sagradi zgrada ili postojeca zgrada odvoji od zemljišta pravom gradenja, upisat ce se da je na pravu gradenja.

(5) Kad zakonom nije drugacije odredeno u pogledu nacina osnivanja prava gradenja, njegove promjene i prestanka, te u pogledu zaštite povjerenja u zemljišne knjige, na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasništva.

Clan 307.
Osnivanje odlukom suda

(1) Pravo gradenja može svojom odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku, a i u drugim slucajevima odredenim zakonom.

(2) Na osnivanje prava gradenja odlukom suda na odgovarajuci nacin se primjenjuju pravila o osnivanju služnosti odlukom suda.

Clan 308.
Prijenos prava gradenja

Na prijenos prava gradenja na odgovorajuci nacin se primjenjuju odredbe o sticanju prava vlasništva na nekretninama na osnovu pravnog posla, odluke nadležnog tijela i nasljedivanja, ako nije nešto drugacije odredeno niti proizlazi iz pravne naravi prava gradenja.

3. Zaštita prava gradenja

Clan 309.
Obim

Pravo gradenja kao pravo na necijem zemljištu uživa zaštitu odgovarajucom primjenom pravila o stvarnim služnostima, a kao nekretnina u pravnom pogledu odgovarajucom primjenom pravila o zaštiti prava vlasništva.

4. Prestanak prava gradenja

Clan 310.
Nacin prestanka

(1) Pravo gradenja prestaje:

1) propašcu opterecenog zemljišta,
2) sporazumom,
3) ovlaštenikovim odreknucem,
4) istekom ugovorenog roka i
5) ispunjenjem ugovorenog raskidnoga uvjeta, rasterecenjem i ukidanjem.

(2) Pravo gradenja upisano u zemljišnoj knjizi prestaje kad, zbog razloga iz stava 1. ovog clana, bude izbrisano kao teret na zemljištu opterec enom tim pravom i kao posebno zemljišnoknjižno tijelo.

Clan 311.
Ukinuce

(1) Ne bude li na pravu gradenja izgradena zgrada u roku od deset godina od osnutka toga prava, vlasnik opterecene nekretnine može zahtijevati da se ono ukine. Ako nije nešto posebno odredeno, odluku o ukidanju donijet ce sud na zahtjev vlasnika opterecene nekretnine, bez obzira na pravni osnov na kojem je pravo gradenja bilo osnovano.

(2) Pravo gradenja na kojem je bila izgradena zgrada, ali je srušena do te mjere da se ne može upotrebljavati za svrhu kojoj je bila namijenjena, prestat ce ukidanjem kao da zgrada i nije bila izgradena, ako nije u roku od šest godina ponovno sagradeno barem u mjeri koliko je najnužnije da služi svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni.

(3) Rok iz stava 2. ovog clana pocinje teci prvoga dana one godine koja slijedi nakon godine kad je zgrada srušena, ali ne tece dok postoje okolnosti pod kojima bi zastao teci i rok dosjelosti.

(4) Pravo gradenja prestat ce na osnovu odluke o ukidanju tek brisanjem u zemljišnoj knjizi.

Clan 312.
Posljedice prestanka

(1) S prestankom prava gradenja postaje pripadnost zemljišta ono što je pravom gradenja bilo od zemljišta pravno odvojeno.

(2) Na odnos vlasnika zemljišta i osobe kojoj je prestalo pravo gradenja na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati pravila po kojima se prosuduju odnosi nakon prestanka prava plodouživanja, ako nije nešto posebno odredeno.

(3) Vlasnik je dužan osobi kojoj je prestalo pravo gradenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njena nekretnina u prometu vrijednija s tom zgradom nego bez nje. Clan 313. Tuda prava

(1) Tuda stvarna prava koja su bila teret prava gradenja prestaju s prestankom toga prava, ako nije drugacije odredeno.

(2) Založno pravo koje je teretilo pravo gradenja nakon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnik dužan osobi cije je pravo gradenja prestalo.

(3) Služnosti, stvarni tereti i založna prava u korist i na teret prava gradenja sa zgradom, ostaju kao služnosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemljišta sa zgradom, a s dotadašnjim prvenstvenim redom.

Clan 314.
Pravo nadzidivanja

(1) Pravo nadzidivanja je pravo izgradnje jednog ili više posebnih dijelova nekretnine na postojecoj zgradi.

(2) Na pravo nadzidivanja odgovarajuce se primjenjuju pravila o pravu gradenja, ako nije što drugo odredeno zakonom i ako se ne protivi njegovoj prirodi.

(3) Pravo nadzidivanja se ne može otuditi ni opteretiti bez saglasnosti vlasnika zgrade i nosioca drugih stvarnih prava na nekretnini.

(4) Nadzidivanjem u skladu sa pravom nadzidivanja i odobrenjima nadležnih organa se stice pravo vlasništva na nadzidanom dijelu i pravo suvlasništva na cijeloj nekretnini, a pravo nadzidivanja prestaje.

(5) Založno pravo na pravu nadzidivanja prelazi na nadzidani dio nekretnine i na pravo suvlasništva na nekretnini.

Dio cetvrti

POSJED

1. Opce odredbe

Clan 315.
Pojam posjeda

(1) Posjednik stvari je osoba koja ima fakticku vlast na stvari.

(2) Ko svoju fakticku vlast vrši licno ili putem pomocnika u posjedovanju neposredni je posjednik.

(3) Posredni posjed stvari ima osoba koja fakticku vlast na stvari vrši preko druge osobe, koja po nekom pravnom osnovu ima stvar u neposrednom posjedu. Ako je posjednik, prije nego je stvar prepustio neposrednom posjedniku, po nekom pravnom osnovu dobio tu stvar u neposredan posjed od trece osobe, i ta se osoba smatra posrednim posjednikom.

(4) Posjed stvari ima i osoba koja fakticku vlast vrši u pogledu dijela neke stvari, koji inace ne bi mogao biti samostalni objekt stvarnih prava kao što je soba ili druga prostorija u stanu i slicno.

(5) S posjedom stvari izjednaceno je fakticko izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava); na posjed toga prava se na odgovarajuci nacin primjenjuju odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno prirodi prava niti odredbama zakona.

(6) Više osoba mogu imati posjed iste stvari ili prava stvarne služnosti (suposjed).

Clan 316.
Samostalni i nesamostalni posjed

(1) Samostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar kao da je njen vlasnik odnosno pravo stvarne služnosti kao da je njegov nosilac.

(2) Nesamostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar ili pravo stvarne služnosti priznajuci vlast neposrednog posjednika.

Clan 317.
Pretpostavljeno vlasništvo na pokretnoj stvari

Svako može u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajuci se u to da je posjednik pokretne stvari njen vlasnik, osim ako je znao ili je morao znati da nije.

Clan 318.
Pomocnik u posjedu

Osoba koja na osnovu radnog ili slicnog odnosa ili u necijem domacinstvu vrši fakticku vlast ili pravo stvarne služnosti na stvari za drugu osobu i dužna je postupati po uputstvima te osobe nije posjednik nego je pomocnik u posjedu.

2. Sticanje posjeda

Clan 319.
Nacin sticanja

Posjed je stecen kad sticalac uspostavi svoju fakticku vlast u pogledu stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim cinom (izvorno sticanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno sticanje posjeda).

Clan 320.
Prijenos posjeda

(1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim sticalac ima vlast na stvari, a predaja je izvršena cim se sticalac s voljom prenosioca nade u položaju izvršavati vlast u pogledu stvari.

(2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvršena kad on primi stvar ili kad je primi osoba koja ga zastupa, a predajom prevozniku samo ako prevoznik radi za racun sticaoca.

(3) Kad su za robu predanu prevozniku ili skladištaru izdati vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takvog papira znaci predaju te robe. Pri tome u slucaju kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga u dobroj vjeri primila robu – posjed robe je stekla ova druga osoba.

Clan 321.
Predaja posjeda ocitovanjem volje

(1) Samim ocitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu taj stice neposredni posjed samo ako je vec u položaju da izvršava svoju vlast u pogledu stvari.

(2) Samim ocitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu može posjed preci na njega tako da dotadašnji posjednik zadrži stvar, a sticaocu se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj trecoj osobi, a sticalac dobije pravo da mu ona preda tu svar.

(3) Predaja posjeda ucinjena samim ocitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu djelovace prema trecima samo ako su o tome obaviješteni, ili im je to inace poznato.

Clan 322.
Sticanje posjeda stvarne služnosti

(1) Posjed prava stvarne služnosti stice se izvorno ukoliko posjednik jedne nekretnine kao povlasne pocne izvršavati radnje koje predstavljaju sadržinu odredene stvarne služnosti na drugoj nekretnini.

(2) Ukoliko posjednik neke nekretnine u sporazumu sa posjednikom druge nekretnine poc ne izvršavati radnje koje predstavljaju sadržinu odredene stvarne služnosti smatra se da je posjed prava stvarne služnosti predat sticaocu.

(3) Posjed prava stvarnih služnosti uspostavljen u korist odredene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te nekretnine na sticaoca.

(4) Onaj ko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stice samim time i posjed prava stvarne služnosti koja postoji u njezinu korist.

Clan 323.
Nasljedivanje posjeda

(1) Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca bez obzira kad je stekao fakticku vlast na stvari.

(2) Kada je ostaviocev posjed na jednoj ili više stvari odnosno prava stvarnih služnosti njegovom smrcu prešao na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici tih stvari odnosno prava stvarne služnosti, pa ce tako i izvršavati posjed, osim ako na osnovu ostavioceve volje izražene u testamentu ili odlukom suda u ostavinskom postupku nije drugacije odredeno.

(3) Prelaskom ostavioceva posjeda na njegova nasljednika ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava.

3. Svojstva posjeda

Clan 324.
Zakonit posjed

Posjed je zakonit ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu toga posjedovanja (pravo na posjed).

Clan 325.
Istinit posjed

(1) Posjed je istinit odnosno miran ako nije pribavljen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja.

(2) Posjed koji je stecen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja postaje miran kada osobi od koje je tako pribavljen prestane pravo na posjedovnu zaštitu.

Clan 326.
Savjestan posjed

(1) Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da nema pravo na posjed. Savjesnost prestaje saznanjem posjednika da mu ne pripada pravo na posjed.

(2) Savjesnost posjeda se pretpostavlja.

(3) Savjesnost i istinitost posjeda pravne osobe prosuduje se prema savjesnosti i postupanju one fizicke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati radnje sticanja ili izvršavanja posjeda.

(4) Savjesnost i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskog zastupnika prosuduje se prema savjesnosti i postupanju njihovog zakonskog zastupnika.

(5) Ako je u sporu o pravu na posjed pravosnažno odluceno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nesavjestan od casa kad mu je tužba dostavljena; to na odgovarajuci nacin važi i kad je o pravu na posjed konacno odlucilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku.

4. Zaštita posjeda

Clan 327.
Pravo na zaštitu posjeda

(1) Posjednik ima pravo na zaštitu od samovlasnog smetanja posjeda.

(2) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u sudskom postupku ili putem samopomoci.

(3) Posjednik ima pravo zahtijevati sudsku zaštitu zbog smetanja posjeda u roku od 30 (trideset) dana od saznanja za smetanje i pocinioca, a najkasnije od jedne godine od dana nastalog smetanja (parnica zbog smetanja posjeda).

(4) Posjedovnom tužbom posjednik traži da se utvrdi cin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u casu smetanja posjeda, te zabrani takvo ili slicno smetanje ubuduce.

(5) Sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri cemu nemaju uticaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika.

(6) Posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima takoder pravo na zaštitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje je na takav nacin došao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz stava 3. ovog clana.

Clan 328.
Trajnost posjeda

(1) Posjed traje dok traje posjednikova fakticka vlast u pogledu stvari. Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno i nezavisno od volje posjednika.

(2) Smatra se da posjed nakon što je stecen traje neprekidno dalje, a ko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.

Clan 329.
Samovlast

(1) Samovlast je zabranjena. Bez obzira na to kakav je posjed, niko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jace pravo na posjed.

(2) Ko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

(3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda.

(4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je cin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na osnovu zakona koji to dopušta. Samovlasno je i kad je cin oduzimanja ili smetanja posjeda ucinjen u nekom javnom ili opcem interesu, ako nije dopušten zakonom ili na osnovu zakona.

Clan 330.
Samopomoc

(1) Posjednik ima pravo na samopomoc protiv onoga ko ga samovlasno ometa u posjedu, pod uvjetom da je opasnost neposredna, da je samopomoc nužna jer bi sudska pomoc stigla prekasno i da je nacin njenog vršenja primjeren konkretnoj opasnosti (dopuštena samopomoc).

(2) Dopuštena samopomoc se smije vršiti u rokovima u kojima se prema ovom zakonu može podici tužba za zaštitu posjeda.

(3) Dopuštenom samopomoci smije se umjesto posjednika poslužiti pomocnik u posjedu.

(4) Posjednik koji ostvari svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoci, a nisu bile ispunjene pretpostavke iz stava 1. ovog clana, odgovara za štetu koju je pri tome prouzrokovao.

Clan 331.
Sudska zaštita posjeda

(1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajuci da se utvrdi cin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u casu smetanja, te zabrani takvo ili slicno smetanje ubuduce.

(2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni osnov posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili slicnom interesu.

(3) Pravo na poduzimanje posjedovnih cina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

Clan 332.
Zaštita posrednog posjeda

(1) Posredni posjednik je ovlašten tražiti zaštitu posjeda prema trecim osobama i zahtijevati predaju posjeda neposrednom posjedniku.

(2) Ukoliko neposredni posjednik ne može ili ne želi ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari.

(3) Posredni posjednik može postaviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednog posjeda od smetanja koje je pocinio neposredni posjednik, samo ako za odlucivanje o tom zahtjevu ne bi bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu. Clan 333. Zaštita suposjeda

(1) Svaki suposjednik je ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja trece osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno iskljucili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ogranicili dotadašnji nacin izvršavanja fakticne vlasti.

(2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je pocinio njegov suposjednik ako bi za odlucivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

Clan 334.
Zaštita nasljednickog posjeda

(1) Svaki zajednicki posjednik je ovlašten štititi nasljednicki posjed koji je s ostavioca prešao na nasljednike od samovlasnog smetanja trece osobe, a od smetanja drugih sunasljednika prema pravilima koja važe za zaštitu suposjeda.

(2) Kad objektom posjeda upravlja na osnovu svojega ovlaštenja izvršilac oporuke ili staralac zaostavštine, tada je on ovlašten tražiti zaštitu posjeda koji je s ostavioca prešao na nasljednika.

(3) Odredbom stava 2. ovoga clana ne dira se u pravo svakoga pojedinoga nasljednika ili sunasljednika na zaštitu, no s time da može zahtijevati povrat oduzetoga jedino prema izvršiocu oporuke, odnosno staraocu zaostavštine.

Clan 335. Zaštita prava na posjed Pravo na posjed može se utvrdivati i štiti pred sudom, nezavisno o trajanju i ishodu postupka za zaštitu posjeda.

5. Prestanak

Clan 336.
Prestanak posjeda stvari

(1) Posjed prestaje kada prestane posjednikova fakticka vlast na stvari.

(2) Posjed stvari prestaje propašcu stvari, kad posjednik izgubi stvar, a nema izgleda da ce se opet naci, kao i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar.

(3) Posjed je prestao ako je posjed na stvari stekla osoba kojoj posjednik nije predao stvar u neposredni posjed i koja nije njen pomocnik u posjedu kao i u slucaju da joj je posjed oduzet a ona u zakonskim rokovima nije ostvarila zaštitu svoga posjeda.

(4) Posjed nije prestao ukoliko je posjed bio oduzet a posjednik ga ponovo uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu služeci se svojim pravom na zaštitu posjeda.

(5) Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je posjednik privremeno sprijecen da vrši fakticku vlast na stvari nezavisno od svoje volje.

(6) Neprekidnost posjeda se pretpostavlja.

Clan 337.
Prestanak posjeda prava

(1) Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvršavao sadržaj toga prava ili se posjednik odrekao svog posjeda prava.

(2) Posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi.

(3) Posjed prava prestaje kad posjednik poslužne nekretnine prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda.

(4) Posjed prava stvarne služnosti prestaje dotadašnjem posjedniku i zajedno s prestankom njegovog posjeda nekretnine u ciju ga je korist izvršavao.

Dio peti
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Glava I
PRIJELAZNE ODREDBE

1. Pretvorba društvenog vlasništva

Clan 338.
Pretvorba prava korištenja, ili upravljanja ili raspolaganja

(1) Ako posebni zakonom nije odredeno drugacije pravo upravljanja ili korištenja ili raspolaganja kao osnovna prava na stvarima u društvenom odnosno državnom vlasništvu koje do stupanja na snagu ovog zakona nije postalo vlasništvo druge osobe, danom stupanja na snagu ovog zakona pretvaraju se u pravo vlasništva njihovog dosadašnjeg nosioca odnosno njegovog pravnog sljednika, ako te stvari mogu biti predmet prava vlasništva.

(2) Za upise prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja na stvarima u društvenom odnosno državnom vlasništvu, koji su provedeni u zemljišnim knjigama do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatra se da su upisi prava vlasništva, ako društveno vlasništvo nije pretvoreno u vlasništvo druge osobe, koja je ovlaštenao ishoditi uknjižbu svoga prava.

(3) Pravo upravljanja ili korištenja ili raspolaganja na stvari u društvenom odnosno državnom vlasništvu postalo je pretvorbom vlasništvo pravnog sljednika dotadašnjega nosioca prava upravljanja odnosno korištenja ili raspolaganja na toj stvari, ako je stvar podobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako je po nekom pravnom osnovu postalo vlasništvo druge osobe a posebnim zakonom nije odredeno drugacije.

(4) Odredbe ovog zakona o pretvorbi prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja stvarima u društvenom odnosno državnom vlasništvu primjenjuju se i na pravne sljedbenike nosioca tih prava.

Clan 339.
Pretvorba prava korištenja neizgradenog gradevinskog zemljišta

Prava korištenja neizgradenog gradevinskog zemljišta u društvenom, sada u državnom vlasništvu, koje nije prestalo do donošenja ovoga zakona pretvara se njegovim stupanjem na snagu u pravo vlasništva dotadašnjeg nosioca tog prava ili njegovog pravnog sljednika, a upis toga prava smatra se kao upis prava vlasništva, ako posebnim zakonom nije drugacije uredeno.

Clan 340.
Uvjetna pretvorba

Pravo vlasništva i druga prava koja se steknu po odredbama ovoga zakona koje se odnose na pretvorbu prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja stvarima u društvenom vlasništvu i prava korištenja na neizgradenom gradevinskom zemljištu, stecena su pod uvjetom da nisu u sukobu s pravima na stvarima koje su bile u društvenom vlasništvu, a pripadaju drugim osobama na osnovu propisa o restituciji.

Clan 341.
Presumpcije

(1) Osoba, koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nosilac prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja nekretninom, odnosno prava korištenja na neizgradenom gradevinskom

zemljištu, smatra se vlasnikom nekretnine, ukoliko se ne dokaže suprotno a društveno
vlasništvo nije pretvoreno u vlasništvo druge osobe.

(2) Osoba koja se ne može osloniti na presumpciju iz stava 1. ovoga clana, ili koja dokazuje suprotno od nje, dokazat ce svoje pravo vlasništva ako dokaže da je ona odnosno njen pravni predhodnik bio stekao pravo upravljanja, ili korištenja ili raspolaganja, odnosno pravo korištenja prava korištenja gradevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, na valjanom pravnom osnovu i uz ispunjenje svih ostalih pretpostavka koje su se za sticanje toga prava zahtijevale u trenutku sticanja.

(3) Smatra se da su državno vlasništvo sve stvari iz društvenoga vlasništva u pogledu kojih nije utvrdeno u cijem su vlasništvu niti djeluje presumpcija vlasništva iz stava 1. ovoga clana, a nosioca prava vlasništva odredit ce se posebnim zakonom.

Clan 342.
Upis neuknjiženih prava na nekretninama

(1) Upis prava vlasništva nekretnine koje je nastalo pretvorbom društvenog vlasništva ili potjece od nekadašnjega prava upravljanja, ili korištenja ili raspolaganja stvari u društvenom vlasništvu provest ce se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ako ovim zakonom nije nešto drugo propisano.

(2) Osobe koje u zemljišnim knjigama nisu upisane kao nosioci prava vlasništva stecenog pretvorbom društvenog vlasništva ili prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja, a ne raspolažu ispravom valjanom za zemljišnoknjižni upis prava vlasništva, odnosno drugih stvarnih prava na nekretninama, upisat ce pravo vlasništva tih nekretnina, odnosno drugih stvarnih prava u zemljišnu knjigu na temelju odluke suda, nakon što dokažu da su bili izvanknjižni nosioci takvog prava na nekretnini u društvenom vlasništvu.

(3) Državno/entitetsko vlasništvo na nekretninama na kojima su imala pravo upravljanja ili korištenja ili raspolaganja društvenopravne osobe uknjižit ce se na temelju odluke nadležnog organa.

(4) Odredbe o sticanju prava uknjižbom shodno se primjenjuju i na sticanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava upisom u knjigu položenih ugovora.

Clan 343.
Upis vlasništva u koje se pretvorilo pravo korištenja
na gradevinskom zemljištu

(1) Upis prava vlasništva nekretnine koje potice od nekadašnjih prava korištenja neizgradenog gradevinskog zemljišta u društvenom, sada državnom vlasništvu provest ce se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ako ovim zakonom nije nešto drugo propisano.

(2) Zemljišnoknjižni sud ce na zahtjev osobe , koja za to ima pravni interes dopustiti brisanje društvenog , sada državnog vlasništva i prava korištenja, te ce upisati pravo vlasništva u korist osobe , koja je kao nosilac prava korištenja bila upisana u zemljišnoj knjizi.

(3) Zemljišnoknjižni sud dopustit ce brisanje društvenog vlasništva , te ce upisati pravo vlasništva u korist osobe , koja u zemljišnim knjigama nije upisana kao nosilac prava korištenja neizgradenog gradevinskog zemljišta, na osnovu rješenja o oduzimanju zemljišta iz posjeda prijašnjega vlasnika ili korisnika i davanju zemljišta na korištenje radi gradenja ili ugovora o medusobnim pravima i obavezama, sklopljenim u skladu s uvjetima utvrdenim u rješenju o davanju na korištenje gradevinskoga zemljišta.

(4) Zemljišnoknjižni sud dopustit ce upis prava vlasništva u korist osobe, koja u zemljišnim knjigama nije upisana kao nosilac prava korištenja neizgradenog gradevinskog zemljišta, a ne može predociti isprave navedene u stavu 3. ovoga clana, ako ona pravosnažnom presudom dokaže da je stekla to pravo.

(5) Ako je pravo korištenja preneseno na više osoba uzastopce, upis ce se provesti u korist zadnjeg nosioca tog prava na neizgradenom gradevinskom zemljištu, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih sticanja od knjižnoga prednika do sebe.

(6) Ko tvrdi da je pravo korištenja na neizgradenom gradevinskom zemljištu u meduvremenu izvanknjižno prestalo, treba to dokazati pred sudom da bi se na osnovu sudske odluke izbrisalo to pravo odnosno pravo vlasništva u koje se ono pretvorilo.

Clan 344.
Brisanje starih hipoteka

Brišu se hipoteke upisane u zemljišne knjige prije prijenosa opterecene nekretnine u društveno vlasništvo.

2. Uspostava pravnog jedinstva nekretnine

Clan 345.
Jedinstvenost nekretnine

(1) Ovim zakonom uspostavlja se pravno jedinstvo zemljišta i zgrade ako posebnim zakonom vec nije uspostavljeno.

(2) Vlasnik zgrade stice pravo vlasništva na zemljištu u društvenom odnosno državnom vlasništvu , koje pripada zgradi.

Clan 346.
Pravno sjedinjenje zemljišta i upisane zgrade

(1) Ako do stupanja na snagu ovog zakona nije uspostavljeno pravno jedinstvo zemljišta i zgrade po odredbama posebnog zakona, vlasnik zgrade stice pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade i na onu površinu , koja je, po regulacionom planu ili planu parcelacije , namijenjena da služi za redovnu upotrebu zgrade.

(2) Ako regulacionim planom ili planom parcelacije nije utvrdena površina zemljišta , koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu površinu utvrduje nadležni organ uprave za imovinskopravne poslove, uz prethodno mišljenje opcinskog organa uprave nadležnog za poslove urbanizma.

(3) Na zemljištu iz stava 1. ovog clana nece se uspostaviti pravno jedinstvo zemljišta i zgrade prije okoncanja postupka revizije po Zakonu o gradevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine. („Službene novine Federacije BiH“ br.25/03). Clan 347. Pravno sjedinjenje zemljišta i neupisane zgrade

(1) Ako na zemljištu u društvenom vlasništvu postoji zgrada koja nije upisana u zemljišnoj knjizi, iako je upisano zemljište na kojem je izgradena, vlasnik zgrade stice pravo vlasništva na zemljištu po odredbama iz clana 346. ovog zakona.

(1) Ako je do stupanja na snagu ovoga zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgradena

zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga zakona u necijem vlasništvu, a na tom je
zemljištu upisano pravo privremenog korištenja gradevinskoga zemljišta u društvenom
vlasništvu, prvenstvenog prava korištenja u svrhu izgradnje ili prava korištenja gradevinskoga
zemljišta u društvenom vlasništvu u svrhu izgradnje u korist vlasnika te zgrade, nadležni
zemljišnoknjižni sud ce na zahtjev vlasnika zgrade odrediti upis iz stava 1. ovoga clana na
temelju obavijesti organa nadležnog za vodenje poslova katastra da je na odnosnoj
gradevinskoj cestici izgradena zgrada u skladu sa propisima.

(3) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgradena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u necijem vlasništvu, pri cemu u korist vlasnika te zgrade nije bilo upisano pravo privremenog korištenja gradevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, prvenstvenog prava korištenja u svrhu izgradnje ili prava korištenja gradevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu u svrhu izgradnje, nadležni zemljišnoknjižni sud ce na njegov zahtjev odrediti upis iz stava 1. ovoga clana na temelju konacnog rješenja nadležnog organa o dodjeli prava korištenja u svrhu izgradnje, s rješenjem o oduzimanju gradevinskoga zemljišta iz posjeda prijašnjega vlasnika ili korisnika i o davanju toga zemljišta na korištenje, te obavijesti organa nadležnog za vodenje poslova katastra da je na odnosnoj gradevinskoj cestici izgradena zgrada u skladu sa propisima.

(4) Danom stupanja na snagu ovog zakona nositelj privremenog prava korištenja i prvenstvenog prava korištenja u svrhu izgradnje ili njegov pravni sljednik postaje vlasnik cijele parcele na koju se odnosilo to pravo, a nositelj prava korištenja u svrhu izgradnje postaje vlasnik zemljišta u skladu sa clanom 346. ovog zakona.

Clan 348.
Pravno sjedinjenje nekretnine i pretvorba prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja

Ako na dan stupanja na snagu ovog zakona pravo upravljanja ili pravo korištenja ili pravo raspolaganja zgradom u društvenom vlasništvu pripada osobi razlicitoj od one kojoj je pripadalo pravo upravljanja ili pravo korištenja ili pravo raspolaganja zemljištem, pravo vlasništva nekretnine iz clana 347. ovog zakona stice vlasnik zgrade legalizacijom zgrade.

Clan 349.
Uspostava jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade

(1) Vlasništvo na posebnom dijelu zgrade (etažno vlasništvo), kao i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom odnosno državnom vlasništvu, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona nije pretvoreno u pravo vlasništva, od stupanja na snagu ovoga zakona postaje vlasništvo posebnog dijela nekretnine po odredbama ovoga zakona.

(2) Vlasništvo posebnog dijela nekretnine se neodvojivo povezuje s odredenim suvlasnickim dijelom cijele nekretnine, koju cine zgrada i zemljište iz clana 346. ovog zakona, odnosno zgrada i zemljište, na koje su , do stupanja na snagu ovoga zakona , imali zajednicko vlasništvo vlasnici posebnih dijelova zgrade.

(3) Vlasništvo odredenog posebnog dijela nekretnine upisuje se u zemljišnoj knjizi uz odgovarajucu primjenu odredaba predvidenih ovim zakonom za uspostavu vlasništva na posebnom dijelu nekretnine , s tim da se vec provedeni upisi prava vlasništva na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu smatraju upisima prava vlasništva posebnog dijela nekretnine.

(4) Ukoliko se knjiga položenih ugovora ne vodi kod zemljišnoknjižnog ureda, služba koja vodi tu knjigu dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona dostaviti izvornike položenih ugovora zemljišnoknjižnom uredu mjesno nadležnog suda.

(5) Na položene isprave za sticanje prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine na odgovarajucu nacin se primjenjuju odredbe iz clana 85. ovog zakona.

(6) Troškove upisa prava vlasništva na posebnim dijelovima zgrade snose etažni vlasnici razmjerno vrijednosti (korisna površina) stana ili druge samostalne prostorije u odnosu na cijelu zgradu.

(7) Ovlašcuje se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine da na prijedlog federalnog ministra pravde donese provedbeni propis kojim ce odrediti pretpostavke pod kojima ce organi vlasti snositi troškove iz stava 5. ovog clana.

Clan 350.
Posebni dijelovi nastali prenamjenom, nadzidivanjem, prigradnjom ili dogradnjom

(1) Ko je do dana stupanja na snagu ovoga zakona na osnovu valjanoga odobrenja nadležnog organa, o svome trošku proveo prenamjenu zajednickih prostorija u zgradi u društvenom vlasništvu u stan ili drugu samostalnu prostoriju, stekao je time pravo vlasništva prenamijenjenih prostorija kao posebnoga dijela nekretnine, zajedno s odgovarajucim suvlasnickim dijelom cijele nekretnine.

(2) Odredba stava 1. ovoga clana primjenjuje se na odgovarajuci nacin i na nadzidivanje, dogradnje i pregradnje nekretnine izvršene o svome trošku do dana stupanja na snagu ovog zakona na osnovu valjanog odobrenja nadležnog organa.

(3) Ako je do dana stupanja na snagu ovoga zakona provedena prenamjena, nadzidivanje, pregradnja ili dogradnja prema st. 1. i 2. ovoga clana, nadležni ce sud na zahtjev zainteresovane osobe odrediti upis u zemljišnoj knjizi prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine iz clana 346. ovog zakona na osnovu sudske odluke odnosno na osnovu sporazuma svih suvlasnika nekretnine , kojom oni priznaju sticanje vlasništva posebnog dijela nekretnine i sporazumno odreduju velicinu odgovarajucega suvlasnickoga dijela.

Clan 351.
Pripatci posebnog dijela nastali prenamjenom, nadzidivanjem,
prigradnjom ili dogradnjom

(1) Ko je do stupanja na snagu ovoga zakona pribavio valjano odobrenje nadležnog organa i o svome trošku provede u skladu s odobrenjem prenamjenu zajednickih prostorija u društvenom vlasništvu u dio koji bi služio samo njegovom posebnom dijelu nekretnine, njegovo pravo vlasništva posebnoga dijela obuhvaca i taj dio, osim ako po odredbama ovoga zakona ne može biti pripadak samo toga posebnoga dijela.

(2) Odredba stava 1. ovoga zakona na odgovarajuci nacin se primjenjuje na nadzidivanje, dogradnje i prigradnje nekretnine uradene o svome trošku do stupanja na snagu ovoga zakona na osnovu valjanog odobrenja nadležnog organa.

3. Izvršavanje ovlasti u pogledu cijele nekretnine u prijelaznom razdoblju

Clan 352.
Opcenito

(1) Odredbe ove glave ureduju medusobne odnose etažnih vlasnika , dok oni svoje odnose ne urede u skladu s odredbama ovog zakona o etažnom vlasništvu, ukoliko ovi odnosi nisu uredeni drugim propisma.

(2) U slucaju sukoba ovog zakona sa drugim postojecim propisima primjenjuju se odredbe ovog zakona.

(3) Etažni vlasnici dužni su svoje odnose urediti u skladu sa ovim zakonom u roku od pet

godina od njegovog stupanja na snagu.
Clan 353.
Ugovor o medusobnim odnosima etažnih vlasnika
(1) Medusobni odnosi etažnih vlasnika u pogledu upravljanja i korištenja nekretnine utvrduju
se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (ugovor o medusobnim
odnosima etažnih vlasnika).

(2) Ugovor iz stava 1. ovoga clana sadrži podatke narocito o:

1) velicini suvlasnickih dijelova nekretnine koji mogu, dok se ne steknu uvjeti da budu
izracunati prema odredbama ovog zakona, biti izracunati i u skladu sa važecim
kantonalnim propisima koji regulišu upravljanje i održavanje zgrada i koji služe kao
osnova za odredivanje prava glasa i raspodjelu troškova,
2) uvjetima i nacinu upravljanja nekretninom,
3) detaljnim podacima o osobi koja ce upravljati nekretninom,
4) obimu poslova koje ce obavljati ta osoba, odgovornosti za obavljanje poslova i sl.,
5) uvjetima i nacinu prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajednicke rezerve,
6) imenu etažnog vlasnika ovlaštenog za predstavljanje i zastupanje etažnih vlasnika
prema upravniku, odnosno trecim osobama i granice njegovih ovlasti,
7) uvjetima i nacinu korištenja zajednickih prostorija, ukljucujuci i stan namijenjen za
kucepazioca zgrade, te uredaja i zemljišta , koje pripadaju odredenoj nekretnini.

(3) Odluke koje proizlaze iz ugovora o medusobnim odnosima etažnih vlasnika obavezuju sve etažne vlasnike ako su ugovor sklopili vlasnici ciji suvlasnicki dijelovi cine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine.

(4) Odredbe ugovora o medusobnim odnosima etažnik vlasnika imaju ucinak i prema etažnom vlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja tog ugovora.

(5) Etažni vlasnici su dužni Ugovor o medusobnim odnosima zakljuciti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clan 354.
Ugovor o zajednickim dijelovima

Ako se u jednoj nekretnini nalaze zajednicki dijelovi i uredaji , koji koriste i drugim nekretninama (krov, oluci, fasada, konstruktivni zidovi, kotlovnica i sl.), odnosno kucepaziocev stan koji pripada i drugim nekretninama, etažni vlasnici tih nekretnina dužni su sklopiti ugovor o

upravljanju i korištenju tih zajednickih dijelova i uredaja, odnosno kucepaziocevog stana u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 355. Upravnik (1) Etažni vlasnici su dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravniku u skladu sa ugovorom koji sa njim sklapaju u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a ako su vec zakljucili ugovor sa upravnikom, dužni su ga u ovom roku prilagoditi odredbama ovog zakona.

(2) Dužnosti i ovlasti upravnika u pogledu upravljanja nekretninom odredene su odredbama ovog zakona o vlasništvu posebnog dijela nekretnine.

Clan 356.
Hitni i nužni popravci

(1) Ako suvlasnici ne sklope ugovor s upravnikom iz clana 355. ovoga zakona, jedinica lokalne samouprave odredit ce fizicku ili pravnu osobu za obavljanje hitnih popravki na toj nekretnini.

(2) Hitnim popravcima smatraju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprecavaju štetne posljedice za život i zdravlje ljudi kao i veca oštecenja nekretnine.

(3) Kad zbog oštecenja zajednickih dijelova i uredaja nekretnine postoji opasnost za život i zdravlje ljudi nadležni organ naredit ce upravniku nekretnine odnosno suvlasnicima, ako nemaju upravnika, izvršenje nužnih popravaka.

(4) Potraživanje naplate troškova popravka iz stava 3. ovoga clana tražilac izvršenja ce ostvariti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku.

Clan 357.
Prinudna uprava

(1) Ako etažni vlasnici nisu osigurali upravljanje nekretninom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona jedinica loklane samouprave ce na njihov trošak odrediti prinudnog upravnika.

(2) Prinudni upravnik ima sve ovlasti upravnika nekretninom propisane ovim zakonom.

4. Stvarne služnosti na gradevinskom zemljištu

Clan 358.
Ustanovljavanje stvarnih služnosti na gradevinskom zemljištu

(1) Stvarne služnosti na gradevinskom zemljištu i na gradevinama koje su podignute na tom zemljištu ustanovljava sud u vanparnicnom postupku u skladu sa regulacionim planom ili planom parcelacije.

(2) Do donošenja planova iz stava 1. ovog clana, stvarne služnosti ustanovljava sud u vanparnicnom postupku po prethodno pribavljenom mišljenju organa nadležnog za poslove urbanizma i prostornog uredenja.

Glava II
ZAVRŠNE ODREDBE

1. Opce odredbe Clan 359. Primjena zakona

(1) Na sticanje, promjenu, pravne ucinke i prestanak stvarnih prava od dana stupanja na snagu ovoga zakona primjenjuju se odredbe ovoga zakona, ako posebnim zakonom nije drukcije odredeno.

(2) Na sticanje, promjenu, pravne ucinke i prestanak stvarnih prava do dana stupanja na snagu ovoga zakona primjenjuju se propisi koji su važili u trenutku sticanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih ucinaka.

(3) Ukoliko su rokovi za sticanje i prestanak stvarnih prava poceli teci prije nego što je stupio na snagu ovaj zakon, oni ce teci i nakon njegova stupanja na snagu po odredbama dosadašnjeg zakona.

(4) U rok za sticanje dosjelošcu nekretnina, koje su na dan stupanja na snagu ovog zakona bile u društvenom, odnosno državnom vlasništvu, kao i za sticanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošcu, ne racuna se vrijeme posjedovanja dok su na snazi bili propisi, koji su izricito iskljucivali dosjelost.

Clan 360.
Tok rokova za brisovne tužbe

Rokovi od tri godine za podnošenje brisovne tužbe prema ovom zakonu teku od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clan 361.
Obaveza uknjižbe stvarnih prava

(1) Izvanknjižni nosioci stvarnih prava dužni su u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrenuti postupak za upis stvarnih prava glede nekretnina i svih promjena na njima u zemljišnu knjigu.

(2) Nadležno pravobranilaštvo dužno je u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona pokrenuti postupke za upis stvarnih prava na nekretninama ciji je nosilac Federacija, kantoni odnosno jedinice lokalne samouprave, kao i upis javnih i opcih dobara.

Clan 362.
Stecena prava

(1) Stupanje na snagu ovoga zakona nema uticaja na postojece odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, te osobe koje su na valjanom pravnom osnovu i na valjani nacin stekle prava u pogledu tih stvari.

(2) Prava na nekretninama, upisana u zemljišne knjige, zadržavaju svoj prvenstveni red i nakon pretvorbe društvenog vlasništva i uspostave jedinstva nekretnina.

2. Nekretnine u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave

Clan 363.
Raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije,
kantona i jedinica lokalne samouprave

(1) Nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave mogu raspolagati nadležna tijela tih jedinica samo na osnovu javnog konkursa i uz naknadu utvrdenu po tržišnoj cijeni, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno. Ova se odredba izricito odnosi i na raspolaganje zasnivanjem prava gradenja kojim se opterecuju navedene nekretnine.

(2) Propis o postupku javnog konkursa iz stava 1. ovog clana donijet ce federalni ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ovim propisom federalni ministar pravde narocito urediti uvjete konkursa, nacin raspisivanja, rok trajanja konkursa, obavezne elemente koje on treba da sadrži, kao i nacin formiranja tržišne cijene kao pocetne cijene, a na osnovu mišljenja sudskog vještaka odgovarajuce struke.

(3) Prodaja odnosno opterecenje pravom gradenja nekretnina u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave se izuzetno može izvršiti neposrednom pogodbom za potrebe izgradnje: 1) vojnih objekata i objekata za potrebe državnih organa i radi obavljanja njihovi nadležnosti, 2) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovih organizacija i specijalizovanih agencija, kao i organizacija i specijalizovanih agencija Ujedinjenih Nacija, 3) objekata komunalne infrastrukture, 4) objekata vjerskih zajednica, i 5) radi oblikovanja gradevinske cestice.

(4) Dopuštena je i neposredna zamjena nekretnine u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave za nekretninu približno iste vrijednosti u vlasništvu druge osobe.

(5) Odredbe stava 1. ovog clana ne odnose se na pravne poslove koje medusobno sklapaju država, entiteti i jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da je na te pravne poslove saglasnost dao nadležni pravobranilac obiju ugovornih strana i da je osigurano da takvim pravnim poslom nije narušen interes pojedine ugovorne strane kao ni opci interes njenih gradana.

(6) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga clana ništavi su.

Clan 364.
Promet i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije,
kantona i jedinica lokalne samouprave

(1) Promet i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave u prijelaznom periodu vrši se na nacin i pod uvjetima odredenim ovim zakonom, Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 20/05), Zakonom o zemljišnim knjigama («Službene novine Federacije BiH», br. 19/03 i 54/04), Sporazumom o

pitanjima sukcesije (“Službeni glasnik BiH /dodatak – Medunarodni Ugovori/ br. 10/2001 i
41/2001), Odlukom o sprovodenju Aneksa «G» sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji
BiH («Službeni glasnik BiH», broj: 2/04), Odlukom o obavezi zaštite državne imovine,
finansijskih potraživanja i dugovanja pravnih osoba iz BiH u drugim državama bivše SFRJ
(«Službeni glasnik BiH», broj: 2/04), medudržavnim ugovorima o rješavanju imovinsko-
pravnih odnosa izmedu država nastalih raspadom bivše SFRJ, te drugim propisima.

(2) Postupak za prodaju nekretnina u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave putem javnog konkursa/nadmetanja se vodi u skladu sa propisima iz stava 1. ovog clana, te posebnim propisima koji ureduju postupanje organa nadležnih za promet i raspolaganje nekretninama u državnom vlasništvu.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog clana se shodno primjenjuju i na nekretnine koje se nalaze u imovini pravnih osoba u mješovitom vlasništvu.

Clan 365.
Poljoprivredno i drugo zemljište, zgrade, stanovi i poslovni prostori

(1) Poljoprivredna i druga zemljišta, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u društvenoj/državnoj svojini ne mogu biti predmet prijenosa, otudivanja, zamjenjivanja kao i drugog oblika raspolaganja ako su pribavljena u društveno/državno vlasništvo na osnovu:

1) Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji («Službeni list DFJ», broj: 64/45, «Službeni list FNRJ», br. 16/46, 24/46, 99/46, 101/47, 105/48, 4/51, 19/51 i («Službeni list SRBiH», broj: 41/67);

2) Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u NR BiH («Službeni list NRBiH», br. 2/46, 18/46, 20/47, 29/47, 14/51 i («Službeni list SRBiH», broj: 41/67);

3) Zakona o poljoprivrednom zemljišnom fondu društvene svojine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama «Službeni list FNRJ», broj: 23/53 i «Službeni list SFRJ», broj: 10/65);

4) Zakona o postupanju sa imovinom koju su sopstvenici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagaca («Službeni list DFJ», broj: 36/45 i 52/45 i «Službeni list FNRJ», br. 64/46, 104/46, 88/47, 99/48 i 77/49);

5) Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeca («Službeni list FNRJ», br. 98/46, 99/46, 35/48, 68/48 i 27/53);

6) Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i gradevinskog zemljišta («Službeni list FNRJ», br. 52/58, 3/59, 24/61 i 1/63);

7) Osnovnog zakona o eksproprijaciji («Službeni list FNRJ», broj: 28/47), ako raniji vlasnici nisu na ime naknade dobili druge nekretnine;

8) Osnovnog zakona o postupanju sa eksproprisanim i konfiskovanim šumskim posjedima («Službeni list FNRJ», br. 61/46, 88/47, 106/49 i 4/51);

9) Zakona o prelazu u državnu svojinu neprijateljske imovine i sekvestraciji nad imovinom odsutnih osoba («Službeni list FNRJ», br. 63/46 i 105/46);

10) Zakona o prometu zemljišta i zgrada («Službeni list SFRJ», br. 43/65, 67/65 i 17/69);

11) Zakona o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama («Službeni list SFRJ», br. 23/79, i 26/86);

12) Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije («Službeni list FNRJ», broj: 40/45);

13) Zakona o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije («Službeni list FNRJ», broj: 61/46);

14) Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta («Službeni list FNRJ», broj: 43/59).

(2) Zabrana iz stava 1. ovog clana ne djeluje ako je raspolaganje dozvoljeno odredbama posebnih zakona donesenih prije stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 366.
Zabrana tereta i dugorocnog zakupa

(1) Zabranjuje se ustanovljavanje tereta, davanje u dugorocni zakup na nekretninama na koje se odnose zakoni navedeni u clanu 365. ovog zakona.

(2) Zabrana davanja u dugorocni zakup, kao i zakup na odredeno vrijeme nece se primjenjivati kada se zgrade, stanovi ili poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u društvenom/državnom vlasništvu daju u zakup stranim državama za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavništava, kao i njihovih organizacija i specijalizovanih agencija kao i organizacija i specijalizovanih agencija Organizacija Ujedinjenih Nacija, kao i tijela Evropske Unije.

Clan 367.
Nekretnine pribavljene u državno/društveno vlasništvo

(1) Odredbe iz prethodnih clanova se odnose i na nekretnine koje su na osnovu odluke državnog organa, a bez pravnog osnova i naknade pribavljene u društvenu/državnu svojinu, kao i na nekretnine koje su na osnovu ugovora o poklonu pribavljene u društvenu/državnu svojinu, a taj ugovor je zakljucen pod prinudom.

(2) Odredbe iz prethodnih clanova se odnose i na nekretnine koje su pribavljene ili izgradene sredstvima budžeta društveno-politickih zajednica, sredstvima za finansiranje zajednickih potreba, ili sredstvima samodoprinosa.

(3) Propisi kantona koji ureduju korištenje, upravljanje i održavanja zajednickih dijelova i uredaja zgrada uskladice se u roku od 6 mjeseci sa odredbama ovog zakona.

(4) Nekretnine cije pribavljanje ili izgradnja su finansirani sredstvima iz stava 2. ovog clana, a dijelom iz drugih sredstava društvenopravnih osoba, mogu biti u prometu tek kada se utvrde suvlasnicki dijelovi.

Clan 368.
Vrijeme primjene

Odredbe cl. 365., 366. i 367. ovog zakona ce se primjenjivati do isteka roka za podnošenje zahtjeva za povrat ili naknadu u skladu sa propisom kojim ce se urediti pitanje reprivatizacije,denacionalizacije i restitucije.

Clan 369.
Izuzimanje od primjene

Od zabrane iz cl. 365., 366. i 367. ovog zakona izuzima se nekretnina u društvenoj/državnoj svojini koju su društvenopravne osobe stekle kupovinom ili drugim teretnim pravnim poslom, gradenjem, odnosno koja su stecene eksproprijacijom za koju je data druga nekretnina ili je placena pravicna naknada prema tada važecim zakonima, bez obzira što je prednik ove društvenopravne osobe stekao nekretnine na osnovu zakona u smislu odredaba cl. 365., 366. i

  1. ovog zakona. 3. Prestanak primjene postupaka i zakona
Clan 370.
Prestanak primjene ostalih propisa

(1) Pocetkom primjene ovog zakona prestaje primjena svih važecih propisa koji pitanja raspolaganja nekretninama u državnom vlasništvu odreduju na drugaciji nacin u odnosu na odredbe ovog zakona.

(2) Odredba o prestanku primjene propisa iz stava 1. ovog clana ne odnosi se na raspolaganje nekretninama u državnom vlasništvu u postupcima privatizacije i restitucije.

(3) Zakonodavni organi odgovarajucih teritorijalnih jedinica su u obavezi donijeti nove, odnosno usaglasiti važece propise u vezi sa raspolaganjem nekretninama u državnom vlasništvu sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Clan 371. Prestanak važenja zakona

(1) Pocetkom primjene ovoga zakona prestaju važiti sljedeci zakoni:

1) Zakon o svojini na dijelovima zgrada, („Službeni list SR BiH“ br. 35/77, 38/78 i
22/84),
2) Zakon o nadzidivanju zgrada i pretvaranju zajednickih prostorija u stanove u
zgradama u društvenoj svojini, („Službeni list SR BiH“ broj: 32/87),
3) Zakon o osnovama vlasnickih odnosa („Službeni list R BiH“ broj: 37/95)
4) Zakon o prometu nepokretnosti, („Službeni list SR BiH“ br. 38/78, 29/80, 4/89,
22/91, 21/92 i 13/94),
5) Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama („Službeni
list SR BiH“ br. 23/79 i 26/86),
6) Zakon o uknjiženju nekretnina u društvenoj svojini („Službeni list SR BiH“ broj:
28/77),
7) Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji („Službeni list NR BiH“ br. 2/46, 18/46,
20/47, 37/49, 14/51 i 41/67)
8) Zakon o postupku ukidanja zajednickog prava vlasništva na bivšim kmetskim
selištima („Službeni list SR BiH“ broj: 22/73),
9) Zakon o zabrani raspolaganja imovinom, prijenosu sredstava i statusnih promjena
pravnih osoba na teritoriji Bosne i Hercegovine iz drugih država („Službeni list R
BiH“ br. 4/95 i 37/95),
10) Zakon o pravima i dužnostima republickih organa u korištenju sredstava u
društvenoj svojini („Službeni list SR BiH“ br. 33/81 i 29/90),
11) Zakon o uzurpacijama („Službeni list SR BiH“ broj: 6/78),
12) Zakon o vlasnickopravnim odnosima („Službene novine Federacije BiH“ br. 6/98
i 29/03).

(2) Propisi o gradevinskom zemljištu ce se usaglasiti s odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana pocetka primjene ovog zakona.

(3) U slucaju kolizije odredbi ovog zakona sa odredbama drugog propisa primjenjivat ce se odredbe ovog zakona. Clan 372. Zapoceti postupci

Postupci o sticanju, zaštiti i prestanku prava vlasništva i drugih stvarnih prava zapoceti na osnovu propisa koji su bili na snazi do dana pocetka primjene ovoga zakona okoncat ce se po odredbama tih propisa.

Clan 373.
Tumacenje i primjena zakonskih odredaba

(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona, odredbe propisa koji su na snazi a koji razlicito ureduju društveno od ostalog vlasništva ce se tumaciti i primjenjivati samo u skladu s nacelom jednovrsnosti vlasništva.

(2) Danom stupanja na snagu ovog zakona odredbe propisa koji su na snazi, a razlicito ureduju pripadanje zgrada, odnosno dijelova zgrada od pripadanja zemljišta ce se tumaciti i primjenjivati samo u skladu s nacelom pravne jedinstvenosti nekretnine. Clan 374. Stupanje na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“ a pocet ce se primjenjivati šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu.

PREDSJEDAVAJUCI
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Radoje Vidovic
PREDSJEDAVAJUCI
PREDSTAVNICKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Fehim Škal?ic