1

ZAKON

O STVARNIM PRAVIMA

PRVI DIO

? OSNOVNE ODREDBE

Svojina i druga stvarna prava
Clan 1.

(1) Ovim zakonom ureduje se sticanje, korišcenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i državine.

(2) Stvarna prava su: pravo svojine, pravo gradenja, založno pravo, pravo stvarne i licne službenosti i pravo realnog tereta.

(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo svojine, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako posebnim zakonom nije drugacije propisano ili to proizlazi iz njihove pravne prirode.

Ogranicenja stvarnih prava
Clan 2.

(1) Pravo svojine i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograniciti, samo u javnom interesu i pod uslovima predvidenim zakonom, u skladu s principima medunarodnog prava.

(2) Zakonom se, u javnom interesu, a narocito radi zaštite prirodnih bogatstava, životne sredine, zdravlja ljudi, kulturnoistorijske baštine i drugog, može ograniciti ili posebno urediti nacin korišcenja i raspolaganja odredenim stvarima.

Nosioci svojine i drugih stvarnih prava
Clan 3.

(1) Svako fizicko i pravno lice može biti nosilac prava svojine i drugih stvarnih prava.

(2) Samo je jedna vrsta prava svojine, bez obzira o kojem se nosiocu prava svojine radi.

Zabrana zloupotrebe prava
Clan 4.

Zabranjeno je vršenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata.

II PREDMET I SADRŽAJ STVARNIH PRAVA

Stvari
Clan 5.

2

(1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizickog ili pravnog lica, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ogranicenja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.

(2) Stvari u smislu ovog zakona su i skup stvari i prava koja su zakonom izjednacena sa stvarima.

Predmet svojine i drugih stvarnih prava
Clan 6.

(1) Predmet prava svojine je individualno odredena nepokretna (nepokretnost) ili pokretna (pokretnost) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili je zakonom drugacije odredeno.

(2) Nepokretnosti su cestice zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(3) Pokretnosti su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove suštine.

(4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nepokretnosti ili ih zakon izjednacava sa nepokretnostima.

(5) Zakonom odredene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednacene sa stvarima i tada se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa svojinama nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglašene kao nepokretne.

(6) Ako postoji sumnja u to da li je nešto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar.

(7) Životinje nisu stvari, ali za njih vrijedi sve što i za stvari, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Opšta i javna dobra
Clan 7.

(1) Nisu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti fizickog ili pravnog lica pojedinacno, nego su na upotrebi svima pod jednakim uslovima, kao što su: vazduh, voda u rijekama, izvorima, jezerima i moru (u daljem tekstu: opšta dobra).

(2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da služe svima pod jednakim uslovima, kao što su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo.

(3) Rudna bogatstva, vode, divljac, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet svojine i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga ležišta ili staništa na osnovu dozvole ili koncesije nadležnog organa.

(4) Samostalne nepokretnosti su one zgrade, gradevine ili naprave na opštem ili javnom dobru koje su od njega pravno odvojene koncesijom, te su svojina nosioca koncesije.

3

(5) Posebnim zakonom se ureduje korišcenje i upravljanje opštim i javnim dobrima

Dobra od opšteg interesa
Clan 8.

(1) Dobra od opšteg interesa koja nisu opšta dobra, kao što su gradevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, zašticeni dijelovi prirode, biljni i životinjski svijet, stvari od kulturnog, istorijskog i ekološkog znacaja, mogu biti objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.

(2) Nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava na dobrima od opšteg interesa dužni su da ostvaruju svoja prava u skladu sa nacinom upotrebe i korišcenja, propisanim posebnim zakonima.

(3) Dobra od opšteg interesa uživaju posebnu zaštitu

Stvar i njezine pripadnosti Clan 9. Nosilac prava svojine ili drugog stvarnog prava na nekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvari, na svemu što je s njom srazmjerno trajno spojeno (prirast), na neodvojenim plodovima, kao i na pripacima, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Dijelovi stvari
Clan 10.

(1) Dio stvari koji se ne može od nje fizicki odvojiti bez uništenja ili bez oštecenja stvari (bitni dio), ne može biti samostalni objekat prava svojine ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom drugacije odredeno.

(2) Dio stvari koji se može fizicki odvojiti bez uništenja ili oštecenja stvari (nebitni dio) može biti i predmet prava drugog lica.

(3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko trece savjesno lice pribavi pravo svojine na cijeloj stvari.

(4) Savjesno lice je lice koje u trenutku sticanja prava svojine nije znalo niti je moglo znati da na dijelu stvari postoji pravo svojine ili drugo stvarno pravo treceg lica. Smatra se da je sticalac znao da odredeno pravo postoji, ukoliko je to pravo bilo upisano u odgovarajuci javni registar.

(5) Stvar se može, bez obzira na fizicku djeljivost, pravno dijeliti na dijelove kojima je velicina racunski odredena njihovom srazmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije drugacije odredeno.

(6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

Pripadak stvari
Clan 11.

4

(1) Pripadak je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno služi namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omogucava ispunjenje te namjene.

(2) Pripadak dijeli pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugacije odredeno.

(3) Privremeni prestanak služenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to svojstvo.

(4) Mašine ili slicni uredaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nepokretnost kao glavna stvar, a nisu u nju ugradene, smatraju se pripatkom ako trajno služe namjeni glavne stvari, pod uslovom da na tim stvarima ne postoje prava trecih lica koja su upisana u odgovarajuci javni registar.

Plodovi
Clan 12.

(1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom necijeg rada, kao i sve drugo što ona daje prema svojoj namjeni.

(2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodicno i bez uništenja njene suštine (prirodni plodovi), kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi).

(3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugacije odredeno.

(4) Ko je dužan predati plodove stvari ili prava može zahtijevati naknadu troškova, koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi takve troškove imao i dobar domacin, s tim da visina naknade ne može da bude veca od vrijednosti plodova koje je dužan da preda.

Plodovi domacih životinja
Clan 13.

(1) Plodovi životinje i sve koristi od nje pripadaju njenom vlasniku.

(2) Onaj cija je životinja oplodila tudu životinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je nešto drugo odredeno zakonom ili je uobicajeno. Posebno o nepokretnostima Clan 14.

(1) Nepokretnost je sve što je na površini zemljišta, iznad ili ispod njega izgradeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nepokretnost ugradeno, njoj dogradeno, na njoj nadogradeno ili bilo kako drugacije s njom trajno spojeno i dio je te nepokretnosti sve dok se od njega ne odvoji.

(2) Trava, drvece i plodovi sastavni su dijelovi zemljišta, dok se od njega ne odvoje.

(3) Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge gradevine koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svom nosiocu daje ovlašcenje da na tom tudem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu gradevinu u svojoj svojini (pravo gradenja).

5

(4) Mašine i slicni uredaji koji su fizicki povezani sa nepokretnošcu ili koji se smatraju njenim nebitnim dijelom, smatraju se samostalnim stvarima ako je u odgovarajucem javnom registru upisano da su objekti prava treceg lica.

(5) Prava koja postoje u korist neke nepokretnosti pripadaju toj nepokretnosti.

III PRAVO STRANIH LICA

Sticanje svojine stranih lica
Clan 15.

(1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na strana fizicka i pravna lica ( u daljem tekstu: strana lica), osim ako je zakonom ili medunarodnim ugovorom drugacije odredeno.

(2) Strana lica sticu pravo svojine na nepokretnosti u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika) pod uslovom reciprociteta, ako zakonom ili medunarodnim ugovorom nije drugacije odredeno.

Ogranicenja svojine
Clan 16.

(1) Strano lice ne može biti vlasnik nepokretnosti na podrucju koje je radi zaštite interesa i bezbjednosti Republike, odnosno Bosne i Hercegovine, zakonom proglašeno podrucjem na kojem strana lica ne mogu imati pravo svojine.

(2) Ako je strano lice steklo pravo svojine na nepokretnosti prije nego što je podrucje na kojem nepokretnost leži proglašeno podrucjem iz stava (1) ovog clana, prestaje pravo svojine na toj nepokretnosti, a strano lice ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji.

(3) Pravo na naknadu iz stava (2) ovog clana pripada i stranom licu koje bi nasljedivanjem steklo nepokretnost na tom podrucju.

(4) Posebnim zakonom odreduje se na kojim nepokretnostima strana lica ne mogu sticati prava svojine.

DRUGI DIO

? SVOJINA

Sadržaj prava svojine
Clan 17.

(1) Svojina je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlašcenje da slobodno i po svojoj volji stvar drži, koristi i da s njome raspolaže, a svakoga od toga prava iskljuci u granicama odredenim zakonom.

(2) Svako je dužan da se uzdržava od povrede prava svojine drugog lica.

Opšte ogranicenje
Clan 18.

6

Vlasnik je dužan da u vršenju svog prava svojine postupa pažljivo prema opštim i tudim interesima.

Posebna ogranicenja
Clan 19.

Vlasnik stvari ne smije izvršavati svoje pravo svojine preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na osnovu ovog ili posebnog zakona radi zaštite interesa i sigurnosti Republike, prirode, životne sredine i zdravlja ljudi.

Ogranicenja prava svojine na osnovu zakona
Clan 20.

Pravo svojine može u javnom interesu biti oduzeto ili ograniceno uz naknadu, u skladu sa zakonom.

Ogranicenja prava svojine na osnovu pravnog posla
Clan 21.

(1) Vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena, svoje pravo svojine ograniciti ili opteretiti.

(2) Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranu otudenja ili opterecenja nepokretnosti, ta zabrana djeluje prema trecim licima samo ako je upisana u zemljišnu knjigu.

(3) Ogranicenje prava svojine na pokretnostima radi osiguranja potraživanja, djelovace prema trecem licu ako je to ogranicenje upisano u odgovarajuci javni registar ili ako je trece lice za njega znalo.

Posebno o svojini lica javnog prava
Clan 22.

(1) Republika, jedinica lokalne samouprave, javno preduzece, javna ustanova i druge javne službe koja su nosioci prava svojine javnog prava imaju kao vlasnici u pravnim odnosima isti položaj kao i drugi vlasnici, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Nepokretnostima iz stava 1. ovog clana raspolaže, upravlja i koristi ih organ koji je za to nadležan na osnovu zakona.

Sticanje svojine
Clan 23.

(1) Pravo svojine stice se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog organa i nasljedivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom.

7

(2) Pravnim poslom sticalac prava svojine ne može steci to pravo u vecem obimu od onog koje je imalo lice od koga je to pravo steceno, osim kad sticanje svojine u dobroj vjeri uživa zaštitu.

(3) Pravo svojine na osnovu zakona stice se ispunjavanjem zakonom predvidenih pretpostavki. Ako nije zakonom drugacije odredeno, sticanjem svojine na osnovu zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je sticalac znao da postoje ili je to morao znati.

(4) Odlukom suda ili drugoga organa stice se svojina u slucajevima odredenim zakonom, a na nacin i pod pretpostavkama odredenim zakonom. Sticanjem prava svojine, odlukom suda ili drugog organa ne prestaju stvarna prava koja su drugim licima pripadala na odnosnoj stvari, koja su odredena odlukom ili zakonom, te onih koja po prirodi stvari ne mogu dalje postojati.

(5) Nasljednik stice svojinu naslijedenih stvari u casu otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugacije odredeno. Sticanjem prava svojine nasljedivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim licima pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to odredeno posebnim zakonom ili koja po prirodi stvari ne mogu dalje da postoje.

Sticanje na osnovu zakona
Clan 24.

Na osnovu zakona pravo svojine stice se stvaranjem nove stvari, spajanjem, miješanjem, odvajanjem plodova, sticanjem od nevlasnika, okupacijom, održajem i u drugim slucajevima odredenim zakonom.

II SUSVOJINA I DRUGA ZAJEDNICKA SVOJINA

1. Susvojina

Pojam Clan 25.

(1) Susvojina postoji kada dva ili više lica (suvlasnici) imaju pravo svojine na istoj stvari, svaki prema svom udjelu srazmjerno cjelini (idealni dio).

(2) Ako suvlasnicki dijelovi nisu odredeni, pretpostavlja se da su jednaki.

Idealni dio stvari
Clan 26.

(1) Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasnickom dijelu, i u odnosu na taj dio ima sva ovlašcenja koja pripadaju vlasniku, ako ih s obzirom na prirodu idealnog dijela može izvršavati.

8

(2) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom stvari.

Korišcenje i raspolaganje stvari
Clan 27.

(1) Suvlasnik ima pravo da stvar drži i da se njome koristi srazmjerno svom idealnom dijelu, ne povredujuci prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik može raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika.

(2) Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prece kupovine, osim ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

Sudržavina stvari
Clan 28.

(1) Svaki suvlasnik ima pravo na sudržavinu stvari.

(2) Suvlasnici mogu odluciti da ce medusobno podijeliti državinu stvari i izvršavanje svih ili nekih suvlasnickih ovlašcenja. Ova odluka, kao i njen opoziv ili izmjena, spada u poslove redovnog upravljanja.

Izvršavanje prava svojine na cijeloj stvari
Clan 29.

(1) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti, dijele se medu suvlasnicima srazmjerno velicini njihovih suvlasnickih dijelova, ako se drugacije ne sporazumiju.

(2) Suvlasnik ima pravo u svako doba da zahtijeva da se polože racuni i da se podijele sve koristi od cijele stvari.

(3) Suvlasnik nepokretnosti ima pravo da u svako doba zahtijeva da se u korist njegovog suvlasnickog dijela nepokretnosti osnuje svojina odredenog posebnog dijela (etažna svojina/svojina na posebnom dijelu nepokretnosti), ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ona može osnovati.

Pravo na upravljanje
Clan 30.

(1) Suvlasnik ima pravo da ucestvuje u odlucivanju o svim pitanjima koja se ticu stvari koja je u susvojini zajedno sa ostalim suvlasnicima.

(2) Ako neki suvlasnik preduzme posao na stvari koja je u suvlasništvu bez saglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjivace se pravila o poslovodstvu bez naloga.

Poslovi redovnog upravljanja
Clan 31.

(1) Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika ciji dijelovi cine više od jedne polovine.

9

(2) Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odluci sud u vanparnicnom postupku.

Poslovi vanrednog upravljanja
Clan 32.

(1) Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, izdavanje stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje službenosti, vece popravke ili prepravke stvari koje nisu nužne za održavanje i drugo) potrebna je saglasnost svih suvlasnika.

(2) Ako postoji sumnja, smatra se da posao prelazi okvire redovnog upravljanja.

(3) Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje posla postoje narocito opravdani razlozi, svaki suvlasnik, ima pravo da zahtijeva da o tome odluci sud.

Prava suvlasnika na osiguranje
Clan 33.

Suvlasnik protiv cije je volje vecina suvlasnika odlucila da se neki posao preduzme ili je to odlucio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za buducu štetu. Suvlasnik koji je obavezan dati osiguranje, svoju obavezu ispunjava davanjem zaloga ili jamstvom.

Prenos prava upravljanja
Clan 34.

(1) Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravljanje sa stvari odredenom licu kao upravniku, koji ce djelovati kao njihov punomocnik. Za upravnika može biti postavljen jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravljanje može biti povjereno i drugom poslovno sposobnom fizickom ili pravnom licu.

(2) Za suvlasnika koji drži stvar u susvojini ili neki njen samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika kojom su medusobno podijelili državinu stvari i izvršavanje suvlasnickih ovlašcenja, smatra se da mu je povjereno redovno upravljanje stvari, odnosno samostalnog dijela stvari, ako sporazumom izmedu suvlasnika nije drugacije odredeno.

(3) Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju i ovlašcenjima upravnika, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odluci sud u vanparnicnom postupku.

Pravni položaj upravnika
Clan 35.
(1) Upravnik je nalogoprimac suvlasnika.
(2) Ukoliko suvlasnici ne odrede drugacije, u odnosu na njegova prava, dužnosti i
prestanak njegovih ovlašcenja primjenjuju odgovarajuca pravila o nalogu, s tim
što:
a) suvlasnici koji zajedno imaju vecinu suvlasnickih dijelova mogu dati otkaz
upravniku, uz otkazni rok od tri mjeseca,
b) suvlasnici koji zajedno imaju vecinu suvlasnickih dijelova, mogu upravnika

10

smijeniti u svako doba ako za to postoji važan razlog. Ako upravnik grubo zanemaruje
svoje dužnosti, sud ce ga smijeniti na zahtjev bilo kojeg suvlasnika i odrediti drugog
upravnika, s tim što upravnik može dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca.

(3) Kad upravniku prestane ovlašcenje odlukom suvlasnika koji za takvu odluku nisu imali saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su dužni da preduzmu neophodne mjere da se do donošenja odluke o daljem upravljanju sa stvari upravlja s pažnjom dobrog domacina, za šta odgovaraju ostalim suvlasnicima.

Zaštita Clan 36.

(1) Svaki suvlasnik ima pravo da postavlja drugim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegovog suvlasništva.

(2) Suvlasnik ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, ali predaju cijele stvari u državinu može zahtijevati od treceg lica prema pravilima o nedjeljivim obavezama. Razvrgnuce Clan 37.

(1) Suvlasnik ima pravo zahtijevati potpuno ili djelimicno razvrgnuce suvlasništva, ako je moguce i dopušteno, i to pravo ne zastarijeva.

(2) Pravni posao kojim se suvlasnik unaprijed trajno odrice prava na razvrgnuce suvlasništva je ništav. Suvlasnici mogu jednoglasno odluciti da se u roku koji ne može biti duži od tri godine ne može tražiti razvrgnuce suvlasništva.

(3) Suvlasnici sporazumno odreduju nacin diobe u mogucim i dopuštenim granicama (dobrovoljno razvrgnuce).

Sudsko razvrgnuce
Clan 38.

(1) U slucaju kada suvlasnici ne mogu postici sporazum o nacinu razvrgnuca suvlasništva o tome ce odluciti sud u vanparnicnom postupku, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika (sudsko razvrgnuce).

(2) Ako je dioba stvari nemoguca ili je moguca samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud ce odluciti da se dioba izvrši prodajom stvari na javnoj licitaciji ili na drugi odgovarajuci nacin, a dobijeni iznos podijeli srazmjerno suvlasnickim dijelovima (civilna dioba).

(3) Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud može stvar dosuditi u svojinu jednom ili više suvlasnika, uzimajuci u obzir velicinu njihovih suvlasnickih dijelova, njihove potrebe i druge okolnosti, uz obavezu isplate naknade tržišne vrijednosti ostalim suvlasnicima srazmjerno njihovim dijelovima.

(4) Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari ostali suvlasnici garantuju za pravne i fizicke nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnickih dijelova prema pravilima obligacionog prava.

11

Razvrgnuce suvlasništva na nekoliko stvari
Clan 39.

(1) U postupku razvrgnuca suvlasništva, sud može na zahtjev bilo kog suvlasnika odluciti da umjesto dijela u svakoj pojedinoj stvari, svakom od njih pripadne odredena stvar ili skupina stvari, srazmjerno suvlasnickim dijelovima, uzimajuci u obzir njihove potrebe.

(2) Ako stvari koje diobom pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegovog suvlasnickog dijela, taj suvlasnik je dužan da plati razliku vrijednosti ostalim suvlasnicima, prema pravilima o civilnoj diobi.

Razvrgnuce uspostavljanjem etažne svojine
Clan 40.

Suvlasnici mogu saglasno odluciti da ce umjesto diobe nepokretnosti svoja suvlasnicka prava ograniciti tako što ce sa odredenim idealnim dijelom povezati svojinu posebnog dijela suvlasnicke nepokretnosti (uspostaviti etažnu svojinu), ako je takva dioba moguca.

Troškovi razvrgnuca
Clan 41.

Troškove razvrgnuca snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasnickim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum odreduju drugacije.

Tuda prava
Clan 42.

(1) Razvrgnuce ne može biti na štetu prava trecih lica.

(2) Sva založna prava, službenosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnuca teretila nepodijeljenu stvar mogu se izvršavati kao i do diobe (kod službenosti).

  1. Zajedni c ka svojina
Neodredenost udjela u svojini
Clan 43.

(1) Zajednicka svojina je svojina dva ili više lica (zajednicari) na istoj stvari ciji udjeli nisu odredeni, ali su odredivi.

(2) Kad je stvar u zajednickoj svojini, nema uticaja cinjenica da je u zemljišnim knjigama ili u drugim javnim registrima ta stvar upisana kao svojina samo nekog od zajednicara, osim prema trecim licima cije se povjerenje u prometu štiti.

(3) Ukoliko postoji sumnja da li je stvar u susvojini ili zajednickoj svojini, smatra se da postoji susvojina.

Udio zajednicara
Clan 44.

(1) Zajednicar može svoj udio u zajednickoj svojini pravnim poslom prenijeti u cjelini ili djelimicno samo na drugog zajednicara.

12

(2) Udio koji zajednicar ima u zajednickoj svojini prelazi na njegove nasljednike.

(3) Zajednicar odgovara za dugove do visine svog udjela u zajednickoj svojini.

Izvršavanje zajednicke svojine
Clan 45.

(1) Zajednicar je ovlašcen da izvršava sva vlasnicka prava na zajednickoj stvari samo zajedno sa svim ostalim zajednicarima, ako nije drugacije odredeno ovim ili drugim zakonom, odnosno sporazumom zajednicara.

(2) Plodovi i druge koristi od zajednicke stvari jednako pripadaju svim zajednicarima.

(3) Troškove i terete koji se odnose na zajednicku stvar snose zajednicari solidarno.

(4) Svaki je zajednicar ovlašcen da traži da se zajednicko pravo svojine na nepokretnosti upiše u zemljišne knjige.

Upravljanje zajednickom stvari
Clan 46.

(1) Zajednicar ima pravo da ucestvuje u odlucivanju o svemu što se tice stvari koja je u zajednickoj svojini (upravljanje sa stvari) zajedno sa ostalim zajednicarima.

(2) Zajednicari zajednickom stvari upravljaju zajednicki, donoseci sve odluke sporazumno, ako odlucivanje nije povjereno upravniku.

Raspolaganje zajednickom stvari
Clan 47.

(1) Zajednickom stvari zajednicari raspolažu zajednicki. Pojedini zajednicar može raspolagati sa stvari samo na osnovu ovlašcenja, koje su mu za to dali svi ostali zajednicari.

(2) Izuzetno, radi zaštite povjerenja u pravnom prometu, trece lice može na osnovu pravnoga posla koji nije zakljucen sa svim zajednicarima steci pravo svojine: a) na pokretnoj stvari, ako je stvar pribavilo na osnovu naplativog pravnog posla i ako je postupalo u dobroj vjeri, b) na nepokretnostima, ako svojina nije bilo upisana u zemljišnim knjigama kao zajednicka i ako je postupalo u dobroj vjeri.

(3) Odredbe stava 2. ovoga clana primjenjuju se i na sticanje drugih stvarnih prava na zajednickoj stvari.

Zaštita
Clan 48.

(1) Zajednicar ima pravo da postavlja ostalim zajednicarima one zahtjeve koji proizlaze i iz njegove zajednicke svojine.

13

(2) Zajednicar ima pravo da postavlja protiv svakoga one zahtjeve u vezi sa zajednickom stvari koje može postaviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u državinu može zahtijevati od treceg lica samo prema obaveznopravnim pravilima o nedjeljivim obavezama.

Pravo na diobu
Clan 49.

(1) Zajednicar je ovlašcen da zahtijeva da se zajednicka svojina podijeli na nacin da se odredi suvlasnicki dio koji mu pripada na ime njegovog udjela u zajednickoj svojini, ako to nije protivno zakonu. Ovo pravo ne zastarijeva.

(2) Odredivanjem suvlasnickog dijela zajednicari postaju suvlasnici. Ukoliko je više zajednicara, a samo jedan zajednicar zatraži odredivanje suvlasnickog dijela on postaje suvlasnik sa ostalim zajednicarima, koji u preostalom dijelu ostaju zajednicki vlasnici.

(3) Velicina suvlasnickog dijela koji ce diobom pripasti dotadašnjem zajednicaru odreduje se sporazumom svih zajednicara. U nedostatku sporazuma smatrace se da su udjeli zajednicara jednaki. Zajednicar koji smatra da je njegov udio veci može zahtijevati da sud utvrdi velicinu njegovog udjela.

(4) Sud odlucuje o velicini suvlasnickog dijela prema mjerilima koja za odredivanje velicine udjela zakon postavlja za odredeni slucaj zajednicke svojine.

(5) Kada zakon zabranjuje diobu zajednicke stvari, ta se zabrana odnosi iskljucivo na fizicku diobu stvari, ako izricito nije postavljena zabrana i za diobu odredivanjem suvlasnickih dijelova, ili za druge nacine diobe.

Pravo trecih lica na diobu
Clan 50.

Lica koja imaju pravo da zahtijevaju da se zajednicka svojina podijeli odredivanjem suvlasnickog dijela zajednicara na ime njegovog dijela u zajednickoj svojini su: a) povjerioci u odnosu na dijelove njihovih dužnika, b) nasljednici u odnosu na ostaviocev dio, v) svako u odnosu na bilo kojeg zajednicara ko za to ima pravni interes.

Shodna primjena pravila o susvojini
Clan 51.

Na zajednicku svojinu primjenjuju se odredbe o susvojini ako ovim ili drugim zakonom nije drugacije odredeno, niti drugo proizlazi iz prirode zajednicke svojine.

??? PRAVO SVOJINE NAD NEPOKRETNOSTIMA

  1. Sticanje prava svojine na nepokretnostima
Pravni osnovi sticanja
Clan 52.

14

(1) Sticalac prava svojine na nepokretnosti na osnovu pravnog posla, zakona, nasljedivanja, pravosnažne odluke suda ili konacne odluke drugog nadležnog organa, ovlašcen je da zahtijeva upis stecenog prava svojine u zemljišne knjige.

(2) Pravo svojine steceno na osnovu nasljedivanja, zakona, odlukom suda ili drugog organa ne može se suprotstaviti pravu treceg savjesnog lica koje je postupajuci sa povjerenjem u zemljišne knjige podnijelo zahtjev za upis svog prava prije nego što je lice koje je steklo pravo svojine na osnovu nasljedivanja, zakona, odluke suda ili drugog nadležnog organa zatražilo upis svog prava.

    1. Sticanje na osnovu pravnog posla
Sticanje uknjižbom
Clan 53.

(1) Pravo svojine na nepokretnostima na osnovu pravnog posla stice se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Pravni posao iz stava 1. ovog clana zakljucuje se u obliku propisanim posebnim zakonom.

(3) Svojina se prenosi na osnovu valjano izjavljene volje zemljišnoknjižnog vlasnika usmjerene na to da njegova svojina prede na sticaoca (clausula intabulandi). Ova izjava volje može biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prenos svojine ili u posebnoj ispravi, koja mora biti sacinjena u zakonom propisanom obliku za prenos svojine na nepokretnostima.

(4) Sprovedena uknjižba djeluje od trenutka kada je sudu podnesen zahtjev za uknjižbu.

Sticanje predbilježbom
Clan 54.

(1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje pravila zemljišnoknjižnog prava zahtijevaju za uknjižbu prava svojine, može se tražiti predbilježba sticanja prava svojine.

(2) Predbilježbom ce svojina biti stecena pod uslovom naknadnog opravdanja predbilježbe. Opravdanjem se predbilježba pretvara u uknjižbu, a pocinje da djeluje od casa kad je prijedlog za predbilježbu bio podnesen.

(3) Predbilježba izvršena zbog toga što isprave ne sadrže sve elemente za upis prava ili kada je prenos svojine uslovljen ispunjenjem odredenih pretpostavki, opravdana je naknadnim podnošenjem potpunog zahtjeva za upis prenosa svojine na sticaoca ili ispunjavanjem drugih propisanih pretpostavki u odredenom roku.

(4) Ako je zahtijevana zbog nedostatka clausule intabulandi, predbilježba se smatra opravdanom, podnošenjem clausule intabulandi.

Zaštita povjerenja u zemljišne knjige

15

Clan 55.

(1) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava cinjenicno i pravno stanje nepokretnosti, pa ko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajuci da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je razlicito od vanknjižnog stanja, uživa u pogledu tog sticanja zaštitu prema odredbama ovog zakona.

(2) Sticalac je bio u dobroj vjeri, ako u trenutku zakljucenja pravnog posla i u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga da sumnja u to da stvar pripada otudiocu.

(3) Nedostatak dobre vjere ne može se prebaciti nikome iz razloga što nije istraživao vanknjižno stanje.

Djelovanje povjerenja u istinitost i potpunost
Clan 56.

(1) Sticalac upisom stice nepokretnost kao da je stice od njenog vlasnika, ako nepokretnost, postupajuci s povjerenjem u zemljišnu knjigu, stekne u dobroj vjeri od lica koje je bilo upisano kao vlasnik te nepokretnosti, iako to nije bio.

(2) Sticalac koji je postupajuci s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri stekao pravo svojine nepokretnosti, stekao je tu nepokretnost kao da na njoj ne postoje tuda prava, tereti ni ogranicenja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis, osim ako zakonom nije drugacije odredeno.

(3) Brisanje upisa iz stava 1. ovoga clana može se zahtijevati brisovnom tužbom zbog neistinitosti ili nevaljanosti prednikova upisa u roku od tri godine od kad je bio zatražen prednikov upis. Onaj ko je o neistinitom prednikovu upisu bio uredno obaviješten, može zbog neistinitosti prednikova upisa zahtijevati brisanje upisa samo ako je u roku za žalbu zatražio zabilježbu da je taj upis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu, podnio tužbu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na osnovu njega postigli da se upiše u zemljišnu knjigu.

(4) Brisovna tužba može se podici u rokovima u kojima se može ostvarivati osporavanje pravnog osnova upisa, a ne može se podici ukoliko je savjesno trece lice u zemljišnu knjigu upisalo svoje pravo.

Višestruko ugovaranje otudenja
Clan 57.

(1) U slucaju da je više lica zakljucilo sa vlasnikom pravne poslove radi sticanja svojine iste nepokretnosti, svojinu ce steci ono lice, koje je kao savjesno prvo podnijelo zahtjev za upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i ostale pretpostavke za sticanje svojine. Savjesnost mora postojati u trenutku podnošenja zahtjeva za upis.

(2) Ako je jedno od više lica koja su sa vlasnikom zakljucila pravni posao radi sticanja svojine iste nepokretnosti, podnijelo zahtjev za upis u zemljišnu knjigu, odnosno izvršilo upis u svoju korist, i pri tome bilo nesavjesno, savjesna lica, navedena iz stava

  1. ovog clana imaju pravo da u roku od tri godine od izvršenog upisa podnesu tužbu za brisanje i uknjižbu prava svojine u svoju korist, kao i da izvrše zabilježbu spora.

16

(3) U pravu je jace ono lice koje je prije zakljucilo pravni posao, a najjace je ono koje je uvedeno u samostalnu državinu nepokretnosti.

    1. Sticanje na osnovu zakona
Sticanje održajem
Clan 58.

(1) Samostalni držalac stice održajem pravo svojine na nepokretnosti, ako mu je državina zakonita i savjesna, a nije pribavljena silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, istekom deset godina neprekidnog držanja.

(2) Samostalni držalac nepokretnosti, cija je državina savjesna, stice održajem svojinu na nepokretnosti istekom dvadeset godina neprekidnog držanja.

(3) Vrijeme potrebno za održaj pocinje da tece onoga dana kad je držalac stupio u samostalnu državinu stvari, a završava se istekom posljednjeg dana potrebnog za održaj.

(4) U vrijeme održaja uracunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg držaoca neprekidno držali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni držaoci, odnosno kao savjesni samostalni držaoci.

(5) Uracunavanje vremena moguce je i ukoliko su držaoci razlicitog kvaliteta, pri cemu se vrijeme za koje su držali prethodnici sadašnjeg držaoca preracunava u vrijeme potrebno za održaj.

(6) Smatra se da je nasljednik savjesni držalac od trenutka otvaranja nasljedstva i u slucaju kad je ostavilac bio nesavjestan držalac, ako se ne dokaže da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na državinu.

(7) Na prekid, odnosno zastoj proteka vremena održaja shodno se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potraživanja.

Gradenje na tudem zemljištu
Clan 59.

(1) Zgrada koju neko sagradi na tudem zemljištu pripada vlasniku zemljišta.

(2) Vlasnik zemljišta ima pravo da zahtijeva da mu se preda u državinu njegovo zemljište sa zgradom, a graditelj ce moci od vlasnika tražiti naknadu, po pravilima obligacionog prava.

(3) Vlasnik zemljišta može zahtijevati da nesavjestan graditelj uspostavi prijašnje stanje ili da otkupi zauzeto zemljište po tržišnoj cijeni; i u jednom i drugom slucaju vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu štete po opštim pravilima obligacionog prava.

(4) Ako je vlasnik zemljišta znao za gradenje, a nije se bez odgadanja usprotivio daljoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljištem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prijašnji vlasnik zemljišta ima pravo da zahtijeva samo naknadu u visini tržišne vrijednosti zemljišta, koja se odreduje prema stanju zemljišta prije gradenja, prema cijenama u vrijeme donošenja odluke suda.

17

(5) Ako graditelj nije bio savjestan, zgrada pripada vlasniku zemljišta i kada se nije bez odgadanja usprotivio gradnji iako je znao za gradenje, ali tada vlasnik zemljišta nema pravo da zahtijeva uspostavu prijašnjeg stanja.

Gradnja tudim materijalo Clan 60.

(1) Ako vlasnik zemljišta izgradi na zemljištu zgradu tudim materijalom, odnosno ako on ili neko drugi ugradi u nepokretnost tudu stvar, koja se ne može odvojiti bez nesrazmjerno velikih troškova, svojina nepokretnosti se proteže i na ugradenu stvar.

(2) Prava na naknadu vlasnika materijala iz stava 1. ovog clana ureduju se po pravilima obligacionog prava.

Dogradnja, nadzidivanje, preuredenje i ulaganje Clan 61.

(1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preuredenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasnickim, zajednickim ili tudim zgradama, kao i njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih, ne može se steci svojina, ako vlasnik (suvlasnici, zajednicari) dogradene, nadogradene, odnosno pregradene nepokretnosti nije drugacije odredio.

(2) Lice koje je dogradilo, nadogradilo ili preuredilo zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1. ovog clana, ili je ulagalo ili nešto ugradilo u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava.

Prekoracenje mede gradenjem Clan 62.

(1) Ako je gradenjem zgrade prekoracena meda, savjesni graditelj stice pravo svojine na zahvacenom zemljištu, uz obavezu isplate tržišne vrijednosti zemljišta.

(2) Ako je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahvacenog zemljišta bez odgadanja usprotivio gradnji, vlasnik zemljišta može zahtijevati uspostavljanje prijašnjeg stanja i naknadu štete ili ustupiti zemljište graditelju uz isplatu tržišne vrijednosti.

Gradenje na tudem pravu gradenja Clan 63.

Kad je gradeno na tudem zemljištu opterecenom pravom gradenja, nosiocu tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemljišta.

Sijanje i sadenje Clan 64.

Biljke koje puste korijenje u zemljištu svojina su vlasnika tog zemljišta, nezavisno od toga ko je bio vlasnik sjemena ili sadnice.

Priraštaj zemljišta Clan 65.

18

(1) Nastane li ostrvo u sredini vodotoka koji nije opšte dobro, tada ostrvo pravno prirasta zemljištima koja leže duž tog ostrva na obe obale po dužini zemljišta, u širinu do polovine vodotoka, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Ako je ostrvo koje nije opšte dobro nastalo na jednoj polovini vodotoka, u cjelini prirasta zemljištu na bližoj obali.

(3) Odredbe ovog clana ne primjenjuju se ako ostrvo nastane presušivanjem vode, diobom vode na više rukavaca ili ako zemljišta budu poplavljena.

(4) Otrgne li vodotok komad zemljišta i pripoji ga drugom zemljištu, vlasnik otrgnutog komada zemljišta ima pravo da u roku od godinu dana vrati taj komad zemljišta. Ako nakon isteka roka od godinu dana otrgnuti komad zemljišta nije vracen, postaje sastavni dio zemljišta kojem je pripojen.

(5) Zemlja koju vodotok taloži na neko zemljište priraštaj je toga zemljišta.

  1. Ograni c enje prava svojine na nepokretnostima

Susjedska prava Clan 66.

(1) Vlasnik nepokretnosti pri izvršavanju svojih ovlašcenja iz prava svojine ima obavezu postupiti pažljivo prema licu koje je vlasnik neke druge nepokretnosti, a koje pri tome u njegovom interesu trpi, propušta ili cini u pogledu svoje nepokretnosti ono što je odredeno zakonom (susjedska prava).

(2) Vlasnici drugih nepokretnosti svoje pravo mogu ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predviden drugi put zaštite. Neko trpljenje, propuštanje ili cinjenje, koje je predvideno zakonom, ovlašcen je da zahtijeva isto kao i vlasnik i onaj koji nepokretnost drži na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika.

(3) Susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na nacin da se time što manje ogranicava, opterecuje ili na drugi nacin uznemirava onaj koji treba da nešto trpi, propusti ili cini.

(4) Trpljenje, propuštanje i cinjenje koje se može zahtijevati od vlasnika neke nepokretnosti, može se umjesto od njega, zahtijevati od onoga koji nepokretnost drži na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika.

(5) Ono što je odredeno za susjedska prava vlasnika nepokretnosti vrijedi i za vlasnike ostalih nepokretnosti, ukljucujuci i vlasnike, na cijim je suvlasnickim dijelovima uspostavljena svojina posebnog dijela nepokretnosti, ako nije suprotno zakonu ili prirodi nepokretnosti.

Zajednicka ograda Clan 67.

(1) Ograde izmedu susjednih nepokretnosti (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke), kao i stvari koje služe kao medaški znakovi, susvojina su susjeda, osim ako se dokaže da su svojina jednoga susjeda.

19

(2) Susvojina stvari koje služe kao zajednicke ograde ili medaški znakovi nije djeljiva dok god te stvari ne izgube tu namjenu.

(3) Svaki od susjeda može upotrebljavati zajednicku ogradu sa svoje strane do polovine njene širine, do te širine može izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i drugo, ali ne smije ciniti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegovog komšiju sprecavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.

(4) Troškove održavanja zajednicke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trecim licima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobicajeno s obzirom na namjenu ograde i ogradene nepokretnosti, te na mjesne prilike.

Vlastita ograda Clan 68.

(1) Ograda koja se nalazi iskljucivo na nepokretnosti jednoga vlasnika, njegova je svojina.

(2) Svaki vlasnik dužan je da sa desne strane svog glavnog ulaza, gledano s puta, ogradi svoj prostor, ako nije drugacije propisano, niti je drugi mjesni obicaj.

(3) Vlasnik ograde dužan je da održava u dobrom stanju svoju ogradu i sprijeci opasnost od nanošenja štete susjedu.

Meda Clan 69.

(1) Ako su medaški znakovi izmedu dvije nepokretnosti zbog bilo kakvih okolnosti toliko ošteceni da bi se moglo dogoditi da se mede nece moci raspoznati, ili ako se mede više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo da zahtijeva da sud u vanparnicnom postupku (postupku uredenja meda) obnovi ili ispravi medu.

(2) Sud ce na licu mjesta oznaciti medu medaškim znakovima i obnoviti ili ispraviti medu prema sporazumu susjed cija je meda u pitanju, a ako ne bude postignut sporazum, prema posljednjoj mirnoj državini, a u slucaju da ga ne uspije utvrditi, po pravicnosti.

(3) Meda na gradevinskom zemljištu ureduje se u skladu sa prostornoplanskom dokumentacijom u sudskom vanparnicnom postupku.

(4) Od trenutka kad je sud medu oznacio medaškim znakovima smatra se da postoji svojina do te mede, a ko tvrdi suprotno, treba to da dokaže.

(5) Nakon što je sud u postupku uredenja meda obnovio ili ispravio medu, svako može u parnici dokazivati svojinu i zahtijevati da se u skladu s njim oznaci meda.

(6) Susjed koji je ucestvovao u postupku uredenja meda ne može zahtijevati zaštitu nakon što prode rok od šest mjeseci od dana pravnosnažnosti odluke donesene u postupku uredenja meda.

Stablo na medi Clan 70.

20

(1) Stablo pripada onome iz cijega je zemljišta izraslo, bez obzira na to na koju se stranu nadvilo, kuda se proteže korijenje i gdje vise grane.

(2) Stablo koje je izraslo na samoj medi u susvojini je susjeda s obe strane mede.

(3) Odredbe stavova 1. i 2. ovoga clana koje se odnose na stablo, primjenjuju se i na drugo rastinje.

Granje i korijenje Clan 71.

(1) Vlasnik smije da iz svog zemljišta istrgne žile i korijenje tudeg drveca i ostalog rastinja, kao i da odsijece grane tudeg drveta i dio stabla, koji se nalaze u vazdušnom prostoru iznad njegove nepokretnosti i da ih zadrži za sebe, ili da se služi dijelovima tudeg drveta, ako posebnim zakonom drugacije nije odredeno.

(2) Za štetu koju su njegovoj nepokretnosti prouzrokovale žile, korijenje ili grane tudeg drveca, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno pažljivo, vlasnik susjednog zemljišta ima pravo da traži naknadu.

(3) Odredbe stavova 1. i 2. ovoga clana ne primjenjuju se u slucaju medusobnog granicenja šuma i šumskog zemljišta.

Pristup na tude nepokretnosti Clan 72.

(1) Ako na tudu nepokretnost dospiju necija životinja, roj pcela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno da postoji, onaj cije su to stvari, može u primjerenom roku pristupiti na tude zemljište da bi ih uzeo nazad.

(2) Vlasnik nepokretnosti može u slucaju iz stava 1. ovoga clana zabraniti pristup na svoju nepokretnost jedino ako te stvari bez odgadanja sam preda njihovom držaocu.

(3) Ako je od životinje, roja pcela i drugih stvari, koje su dospjele na tudu nepokretnost ili je od njihovog uzimanja ili vracanja nazad nastala šteta za vlasnika nepokretnosti na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u vezi za vlasnika nepokretnosti nastali troškovi koji su bili nužni, on ima pravo da zadrži stvar sve dok mu šteta i troškovi ne budu u potpunosti nadoknadeni.

Upotreba tude nepokretnosti radi izvodenja radova
Clan 73.

(1) Vlasnik nepokretnosti, na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njenu upotrebu ili korišcenje, može privremeno upotrijebiti tude zemljište radi izvodenja radova, (postavljanja skele i drugo), ako se to na drugi nacin ne može izvesti. Za upotrebu tudeg zemljišta placa se, na zahtjev vlasnika, primjerena naknada.

(2) Lice koje je upotrijebilo tude zemljište za potrebe iz stava 1. ovoga clana, dužno je da zemljište, cim prestane potreba za takvom upotrebom dovede u stanje u kojem se nalazila prije upotrebe, i da nadoknadi pocinjenu štetu po opštim propisima o odgovornosti za štetu.

21

Postavljanje vodova i drugih uredaja
Clan 74.

Postavljanje vodova i drugih uredaja (elektricnih, kanalizacionih, gasovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i drugih) i na tudoj nepokretnosti bez pristanka njenog vlasnika, moguce je u opštem interesu na osnovu posebnog zakona, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju službenosti vodova i drugih uredaja odlukom suda, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Pokopavanje tude nepokretnosti Clan 75.

(1) Vlasniku nije dozvoljeno da kopa svoje zemljište ili da cini na svojoj nepokretnosti druge radnje za koje je razumno ocekivati da bi mogle dovesti u opasnost stabilnost tude nepokretnosti.

(2) Vlasnik nepokretnosti cija je stabilnost u opasnosti, može tražiti prestanak radova iz stava 1. ovog clana, ako nisu preduzete sve mjere za koje se opravdano može ocekivati da ce otkloniti opasnost za stabilnost njegove nepokretnosti.

(3) Ako mjere iz stava 2. ovog clana nije moguce uspješno sprovesti, njen vlasnik može zahtijevati zabranu radnji koje ugrožavaju stabilnost nepokretnosti.

Imisije Clan 76.

(1) Nepokretnošcu se ne smije služiti i koristiti na nacin da zbog toga na tudu nepokretnost dospiju dim, neugodni mirisi, cad, otpadne vode, potresi, buka i drugo, ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nepokretnosti u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na osnovu odredaba posebnog zakona (prekomjerne posredne imisije).

(2) Vlasnici nepokretnosti koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašceni su da od vlasnika nepokretnosti s koje one poticu, zahtijevaju da otkloni uzroke tih imisija i nadoknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduce ne cini na svojoj nepokretnosti ono što je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguce prekomjerne imisije.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog clana, kad prekomjerne posredne imisije poticu od djelatnosti za koju postoji dozvola nadležnog organa, vlasnici nepokretnosti koja im je izložena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zahtijevaju propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašceni da zahtijevaju naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i preduzimanje odgovarajucih mjera da se ubuduce sprijece ili smanje prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete.

(4) Vlasnik nepokretnosti nije dužan da trpi da ga bilo ko bez posebnog pravnog osnova uznemirava time što posebnim uredajima ili na drugi nacin neposredno odašilje na njegovu nepokretnost dim, neugodne mirise, cad, otpadne vode, potrese, buku i drugo (neposredne imisije), pa je ovlašcen da zahtijeva da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta.

22

(5) Vlasnik cijoj nepokretnosti prijeti predvidiva opasnost s tude nepokretnosti od neposrednih ili posrednih imisija koje nije dužan trpiti, ovlašcen je da zahtijeva da se odrede i sprovedu odgovarajuce mjere radi njihovog sprecavanja.

Opasnost od rušenja zgrade Clan 77. Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se necija zgrada ili neki drugi dio necije nepokretnosti mogao potpuno ili djelimicno srušiti, od cega prijeti opasnost susjednoj nepokretnosti, susjed cija je nepokretnost u opasnosti može od onoga ciji je to objekat da zahtijeva preduzimanje svih potrebnih mjera za sprecavanje nastanka štete, kao i da zahtijeva dovoljno osiguranje naknade buduce štete.

Zabrana mijenjanja prirodnog toka vode Clan 78.

(1) Vlasnik zemljišta ne smije na štetu drugog zemljišta mijenjati smjer ili jacinu prirodnog toka vode preko svog zemljišta ili kroz njega (podzemne vode).

(2) Vlasnik je dužan da zemljište duž obala, vodotoka i jezera koristi tako da ne ometa prirodni tok vode, ne ugrožava stanje ili korišcenje korita, obala i vodoprivrednih objekata na obali i pored obale i da ne sprecava njihovo održavanje.

(3) Vlasnik nizvodnog zemljišta ne smije stvarati i postavljati prepreke da na njegovo zemljište dotice voda koja prirodno otice sa uzvodnog zemljišta, niti vlasnik uzvodnog zemljišta smije svojevoljno uciniti nešto što bi u vecoj mjeri opteretilo nizvodno zemljište.

Odvodenje kišnice s krova Clan 79.

Vlasnik nepokretnosti dužan je da preduzme sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva sa njegove zgrade ne pada na tudu nepokretnost.

  1. Svojina na posebnom dijelu nepokretnosti

Pojam Clan 80.

(1) Svojina na posebnom dijelu nepokretnosti (etažna svojina) proizlazi i ostaje neodvojivo povezana s odgovarajucim suvlasnickim dijelom (idealnim dijelom) nepokretnosti na kojem je uspostavljena, te se može samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti.

(2) Svojina odredenog posebnog dijela nepokretnosti ovlašcuje etažnog vlasnika, da taj poseban dio nepokretnosti iskljucivo koristi i raspolaže s njim, a na zajednickim dijelovima nepokretnosti ima pravo susvojine.

(3) Etažna svojina može se uspostaviti na odgovarajucem suvlasnickom dijelu nepokretnosti koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava gradenja sa zgradom.

(4) Na pravne odnose etažne svojine koji nisu regulisani ovim zakonom shodno se primjenjuju opšta pravila o susvojini.

23

Uspostavljanje svojine na posebnom dijelu nepokretnosti
Clan 81.

(1) Etažna svojina može biti uspostavljena u pogledu dijela suvlasnicke nepokretnosti koja cini samostalnu upotrebnu cjelinu, koja omogucava samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlašcenja, kao što je stan ili druga samostalna prostorija.

(2) Samostalne prostorije u smislu ovog zakona su samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omedena mjesta u zgradi namijenjena za ostavljanje motornih vozila.

(3) Etažna svojina može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kucne bašte, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji.

(4) Da bi se svojina posebnog dijela nepokretnosti mogla protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, taj dio treba da bude jasno razgranicen od ostalih dijelova nepokretnosti, te dostupan s mede nepokretnosti ili iz njenih zajednickih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije ciji bi bio sporedni dio.

(5) Etažna svojina ne može postojati na dijelovima nepokretnosti koji služe kao zajednicki, ili im se namjena protivi iskljucivoj upotrebi samo u korist odredenog posebnog dijela nepokretnosti. U sumnji se uzima da dio služi kao zajednicki i da mu se namjena protivi iskljucivoj upotrebi u korist odredenog posebnog dijela.

(6) Etažni vlasnici imaju pravo da koriste zajednicke dijelove nepokretnosti. U smislu ovog zakona zajednicki dijelovi nepokretnosti su temelji, glavni zidovi, tavan, stepenice, hodnici, liftovi, elektricna, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mreža i drugo.

(7) Za sporedne dijelove nepokretnosti primjenjuju se pravila koja vrijede za pripatke stvari.

Suvlasnicki dio nepokretnosti Clan 82.

(1) Suvlasnici nepokretnosti mogu odluciti da se uspostavi pravo etažne svojine. Svojina na posebnom dijelu može biti uspostavljena samo na suvlasnickom dijelu nepokretnosti koji odgovara odnosu korisne površine toga samostalnog dijela prema korisnoj površini svih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti (odgovarajuci suvlasnicki dio).

(2) Ako svi suvlasnici nepokretnosti saglasno odluce da ce svoja suvlasnicka prava ograniciti tako što ce s odredenim suvlasnickim dijelom povezati svojinu posebnog dijela, te o tome sastave ispravu, smatrace se da je to odgovarajuci dio iz kojeg može proizaci i na njemu biti uspostavljena svojina posebnog dijela, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnicki dio.

(3) U slucaju spora da li je suvlasnicki dio odgovarajuci dio da bi na njemu mogla biti uspostavljena svojina odredenog posebnog dijela nepokretnosti, utvrduje sud, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

24

(4) U slucaju iz stava 3. ovog clana, svojina posebnog dijela ne može se uspostaviti dok ne postane pravosnažna odluka suda o utvrdivanju korisnih površina toga stana, odnosno druge prostorije, te korisnih površina svih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

Sticanje svojine dva ili više lica na posebnom dijelu nepokretnosti Clan 83.

Ukoliko su dva ili više lica stekla, kao suvlasnici ili zajednicki vlasnici, svojinu na posebnom dijelu, oni sva prava i dužnosti vlasnika izvršavaju solidarno, te se u odnosu prema trecim licima i ostalim suvlasnicima iste nepokretnosti smatraju kao jedno lice.

Pristanak uspostavljanja svojine na posebnom dijelu nepokretnosti Clan 84.

(1) Svaki suvlasnik nepokretnosti ima pravo da zahtijeva da se u korist njegovog suvlasnickog dijela nepokretnosti osnuje etažna svojina, ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke po kojima se ona može osnovati.

(2) Etažna svojina uspostavlja se na osnovu pisane saglasnosti svih suvlasnika te nepokretnosti u obliku koji je propisan posebnim zakonom.

(3) Suvlasnik nepokretnosti ne može uskratiti svoj pristanak drugom suvlasniku da uspostavi svojine posebnog dijela koji ima odgovarajuci suvlasnicki dio, osim ako bi se uspostavljanjem nove svojine posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ogranicila prava koja njemu vec pripadaju na osnovu njegove predašnje uspostavljene svojine posebnog dijela.

(4) Etažna svojina stice se upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano sa odredenim suvlasnickim dijelom te nepokretnosti.

Uknjižba prava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti Clan 85.

(1) Za uknjižbu prava etažne svojine potrebno je sudu dostaviti izjavu o diobi, ugovor o diobi i plan podjele posebnog dijela zgrade koji se želi uknjižiti.

(2) Plan podjele posebnog dijela zgrade mora sadržavati zemljišnoknjižnu oznaku zemljišta na kome je zgrada podignuta, oznaku zgrade po ulici i kucnom broju, skicu (crtež) iz kojeg se vidi položaj, velicina i oznaka posebnog dijela zgrade na kome se traži uknjižba, kao i položaj i oznake dijelova zgrade koji služe zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade.

(3) Plan podjele posebnog dijela zgrade mora biti izraden i ovjeren od ovlašcenog strucnog lica odredenog zakonom.

(4) Etažna svojina ne može se uspostaviti dok nadležni organ uprave ne potvrdi da je odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi i na odredenoj zemljišnoj cestici samostalna upotrebna cjelina.

25

Velicina suvlasnickog dijela i korisna površina Clan 86.

(1) Da li je suvlasnicki dio nepokretnosti onog lica koje zahtijeva uspostavljanje svojine na nekom odredenom posebnom dijelu nepokretnosti za to odgovarajuci, prosuduje se prema tome da li je taj suvlasnicki dio u odnosu prema svojini cijele nepokretnosti jednak ili veci od odnosa korisne površine stana, odnosno druge samostalne prostorije u pogledu koje se traži uspostavljanje svojine posebnog dijela prema korisnoj površini svih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti.

(2) Korisna površina je ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju.

(3) Korisne površine utvrduje sud svojom odlukom donesenom u vanparnicnom postupku, po pravilima da se: a) prilikom izracunavanja korisne površine zanemaruju razlike koje povecavaju ili smanjuju površinu, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje 2% korisne površine stana ili druge prostorije, b) prilikom izracunavanja korisne površine nece se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu odgovarajuce za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nepokretnosti koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama ovoga zakona, v) korisna površina se po pravilu izracunava prema gradevinskom planu, odobrenom od vlasti; ali ako neko dokaže da postoje znatnija odstupanja od toga plana, korisna površina ce se izracunati prema stvarnom stanju.

(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovoga clana, ako su se suvlasnici nepokretnosti saglasili da ce svoja suvlasnicka prava ograniciti tako što ce s odredenim suvlasnickim dijelom povezati svojinu odredenog posebnog dijela nepokretnosti, uzima se da je taj suvlasnicki dio odgovarajuci dio, pa tada isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci zamjenjuje pravosnažnu odluku suda o utvrdivanju korisnih površina.

Dioba na suvlasnicke dijelove Clan 87.

(1) Vlasnik zemljišta sa zgradom, odnosno nosilac prava gradenja sa zgradom može svojom izjavom volje, datom u zemljišnoknjižnom sudu, podijeliti svoje pravo svojine na suvlasnicke dijelove i pri tom, na svakom od tih dijelova, uspostaviti pravo svojine na posebnom dijelu nepokretnosti.

(2) Dioba prava svojine na suvlasnicke dijelove ima pravno dejstvo upisom u zemljišnu knjigu. Da bi se uspostavilo pravo svojine na posebnim dijelovima nepokretnosti u korist suvlasnickih dijelova nastalih tom diobom, treba da se ispune pretpostavke pod kojima je moguce uspostavljanje prava svojine na posebnim dijelovima nepokretnosti, s tim da pravnosnažnu odluku suda o utvrdivanju korisnih površina zamjenjuje odgovarajuca odredba vlasnika zemljišta, odnosno nosioca prava gradenja.

26

(3) Ako vlasnik zemljišta, odnosno nosilac prava gradenja podijeli svoju nepokretnost, na kojoj tek treba da bude izgradena zgrada na suvlasnicke dijelove, on može svojom voljom da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo svojine na odredenom posebnom dijelu, u kojem ce slucaju svojina posebnog dijela biti uspostavljena tek ako zgrada bude izgradena, uz pretpostavke iz stava 2. ovog clana.

(4) Ako je prodavac odredio kako ce se upravljati nepokretnošcu, to ce djelovati i prema trecim licima, ako je zabilježeno u zemljišnoj knjizi.

Sudsko utvrdivanje korisnih površina Clan 88.

(1) Sud ce na zahtjev svakog suvlasnika nepokretnosti ponovo utvrdivati korisnu površinu ako su se promijenile prilike, u slucaju: a) da se utvrdena korisna površina stana, odnosno druge samostalne prostorije utvrdene prije završetka gradnje, promijenila radnjama za koje je potrebna gradevinska dozvola do završetka gradnje za najmanje 3%, s tim da u tom slucaju zahtjev za ponovno utvrdivanje može biti postavljen samo u roku od godinu dana od pravosnažnosti upotrebne dozvole, b) da se nakon završene gradnje bitno promijenila utvrdena korisna površina stana, odnosno druge samostalne prostorije takvim gradevinskim zahvatima obavljenim na nepokretnosti za koje je potrebna gradevinska dozvola, s tim da u tom slucaju zahtjev za ponovno utvrdivanje može biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosnažnosti upotrebne dozvole.

(2) Ako se utvrdi ponovo korisna površina zbog promjene iz stava 1. ovoga clana, suvlasnici su dužni da medusobno preuzmu ili prenesu one suvlasnicke dijelove koji su potrebni da bi svakom suvlasniku pripao onoliki dio koji je nakon utvrdenja korisnih površina nužan za uspostavljanje njegovog prava svojine na posebnom dijelu (odgovarajuci suvlasnicki dio).

(3) Sud koji ponovo odredi neku korisnu površinu, ujedno ce utvrditi mijenja li se i koliko zbir svih korisnih površina stanova i ostalih posebnih dijelova iste nepokretnosti.

Naknadno utvrdivanje korisne površine Clan 89.

(1) Korisna površina ce se ponovno utvrdivati i ako se prije utvrdena vrijednost promijenila zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih samostalnih prostorija, koji neposredno prostorno granice, ili zbog prenosa sporednih dijelova jednog posebnog dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvrdivanje korisne površine stave vlasnici posebnih dijelova, koji izvode promjene ili prenos.

(2) U slucaju iz stava 1. ovoga clana utvrdice se korisna površina stanova ili drugih prostorija na koje se odnosi promjena ili prenos, tako da bude jednak zbir njihovih korisnih površina prije i nakon promjene ili prenosa.

(3) Ako se ponovo utvrdi korisna površina u slucaju iz stava 1. ovoga clana, suvlasnici cija je korisna površina povecana dužni su da plate punu naknadu suvlasnicima kojima se korisna površina dijelova smanjila.

27

Pravo prece kupovine Clan 90.

(1) Suvlasnici etažne svojine imaju pravo prece kupovine.

(2) Suvlasnik koji prodaje svoju etažnu svojinu dužan je uciniti ponudu drugim suvlasnicima toga dijela, a suvlasnik zgrade koja se ne može podijeliti na posebne dijelove, drugim suvlasnicima.

(3) Ponuda mora biti ucinjena u pisanoj formi i sadržavati zemljišnoknjižne ili katastarske oznake nepokretnosti i posebnog dijela nepokretnosti koji se prodaje.

(4) Ako ponudeni suvlasnici ne obavijeste ponudaca u pisanoj formi o prihvatanju ponude u roku od 60 dana od dana prijema ponude, etažni suvlasnik može prodati svoj dio drugom licu, ali ne po nižoj cijeni ili povoljnijim uslovima.

(5) Ako etažni vlasnik koji prodaje svoj dio ne ucini ponudu u skladu s odredbama stava 3. ovoga clana ili ako svoj dio proda po povoljnijim uslovima trecem licu, drugi suvlasnik, odnosno suvlasnici imaju pravo da traže od suda da ugovor proglasi ništavim i da oni kupe taj dio po istim uslovima.

(6) Ukoliko se drugacije ne sporazumiju, suvlasnici ostvaruju pravo prece kupovine srazmjerno ucešcu svojih suvlasnickih dijelova na cijeloj nepokretnosti.

(7) Pravo prece kupovine prema odredbama stavova 1. do 6. ovoga clana imaju i suvlasnici porodicne zgrade.

Uzajamni odnosi etažnih vlasnika Clan 91.

(1) Ugovorom etažnih vlasnika ureduju se obim i nacin korišcenja i održavanja posebnih dijelova nepokretnosti i dijelova nepokretnosti koji služe zgradi kao cjelini ili nekim njenim posebnim dijelovima.

(2) Prava i obaveze utvrdene ugovorom o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova odnose se i na kasnijeg sticaoca svojine posebnog dijela.

(3) Ako etažni vlasnici ne zakljuce ugovor o uzajamnim odnosima sud ce u vanparnicnom postupku, na prijedlog bilo kojeg vlasnika, svojim rješenjem urediti te odnose.

Ugovor o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova nepokretnosti
Clan 92.

(1) Ugovor o uzajamnim odnosima etažnih vlasnika iz clana 91. ovoga zakona zakljucuje se u pisanom obliku.

(2) Ugovor koji je sacinjen suprotno stavu 1. ovoga clana ništav je.

Izmjena ugovora o uzajamnim odnosima etažnih vlasnika
Clan 93.

28

(1) Ugovor o uzajamnim odnosima etažnih vlasnika može se mijenjati uz pisani pristanak
onih vlasnika cija se prava mijenjaju.
(2) Sud ce, u vanparnicnom postupku, na prijedlog jednog ili više etažnih vlasnika odrediti
da li ce se izvršiti promjena u ugovoru i protiv volje drugih vlasnika, ako nade da su
promjene opravdane.
Obaveza održavanja
Clan 94.
(1) Suvlasnik na cijem je suvlasnickom dijelu uspostavljena etažna svojina, dužan je za taj
stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te njima namijenjene instalacije, narocito
elektrovodne, gasovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge
pripatke tog posebnog dijela, brinuti se i tako ih održavati da drugim suvlasnicima ne
nastane bilo kakva šteta.
(2) Za svu štetu, koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi sa izvršavanjem dužnosti iz stava 1.
ovoga clana, ili zbog neizvršavanja, odgovara im onaj suvlasnik, cija je to bila dužnost,
a ako je to bila dužnost više suvlasnika, oni odgovaraju za tu štetu solidarno.
(3) Suvlasnik, na cijem je suvlasnickom dijelu uspostavljena etažna svojina, dužan je da
dozvoli pristup u stan, odnosno samostalnu prostoriju i njihovu upotrebu, ako je to
potrebno za održavanje zajednickih dijelova nepokretnosti; imovinsku štetu koju u vezi
s tim pretrpi dužni su da mu nadoknade suvlasnici solidarno.
Promjene stanja
Clan 95.
(1) Suvlasnik na cijem je suvlasnickom dijelu uspostavljena etažna svojina, ovlašcen je ne
tražeci za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s gradevinskim propisima o
svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, ukljucujuci i
promjenu namjene, ako se pridržava sljedecih pravila:
a) promjena ne smije prouzrokovati oštecenje zgrade i drugih dijelova nepokretnosti,
niti povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu; narocito ne smije
prouzrokovati povredu vanjskog izgleda zgrade, niti opasnost za sigurnost lica, zgrade
ili drugih stvari,
b) ako bi za promjenu bilo potrebno zadiranje u zajednicke dijelove nepokretnosti, to
je dopušteno samo ako je takva promjena uobicajena ili služi važnom interesu vlasnika
posebnog dijela, inace je svaki suvlasnik može zabraniti; osim postavljanje vodova za
svjetlo, gas, energiju, vodu i telefon i slicnih uredaja, kao i postavljanje radijskih ili
televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguc ili nije odobren
prikljucak na postojecu antenu,
v) radi promjena na svome dijelu nije dopušteno zadiranje u one dijelove nepokretnosti
koji su kao posebni dio u svojini drugog suvlasnika bez njegovog odobrenja; ali taj ce
ipak morati trpjeti ono u vezi s tudom prepravkom, cime se bitno i trajno ne povreduje
njegovo pravo na posebnom dijelu, niti ono što je umjesno kad se pravedno razmotre
svi interesi,

g) vlasnik posebnog dijela koji provodi promjene na svom dijelu dužan je dati primjerenu naknadu drugom cija je prava time povrijedio i kad je taj bio dužan da trpi

29

tu povredu.

(2) Ako je za promjenu namjene iz stava 1. ovoga clana potrebna dozvola nadležnog organa, drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju da trpe nisu ovlašceni da uskrate svoj pristanak kad je on potreban, te odgovaraju za štetu koju bi prouzrokovali svojim uskracivanjem.

(3) Odredba stava 1. ovoga clana koja se odnosi na stanove i druge samostalne prostorije primjenjuje se i na sve sporedne dijelove koji su njihovi pripaci, a ove odredbe primjenjuju se i u slucaju prenosa sporednih dijelova, koji služe jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju.

(4) Za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi s promjenama koje je izvršio suvlasnik na cijem je suvlasnickom dijelu uspostavljena svojina odredenog posebnog dijela nepokretnosti, ako je nisu bili dužni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; više suvlasnika odgovaraju za tu štetu solidarno.

Troškovi etažne svojine
Clan 96.

(1) Suvlasnik na cijem je suvlasnickom dijelu uspostavljena etažna svojina održava taj dio o svome trošku, te snosi sve javne obaveze i terete u vezi sa svojinom tog dijela, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Kada dužnik obaveze na povremene naknade za komunalne usluge u vezi s upotrebom svojine posebnog dijela (naknade zbog trošenja elektricne energije, gasa, plinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neko drugo lice, suvlasnik na cijem je suvlasnickom dijelu uspostavljena svojina posebnog dijela, duguje te naknade dobavljacima, odnosno davaocima usluga.

(3) Ako je dužnik obaveze iz stava 2. ovoga clana lice koje upotrebljava svojinu ili iskorištava na osnovu najma, zakupa ili drugog ugovora sa suvlasnikom na cijem je suvlasnickom dijelu uspostavljena svojina tog posebnog dijela, taj suvlasnik garantuje dobavljacu za ispunjenje te obaveze.

Upravljanje nepokretnošcu na kojoj je uspostavljena etažna svojina
Clan 97.

(1) Cijelom nepokretnošcu na kojoj je na jednom ili više suvlasnickih dijelova osnovana etažna svojina, upravljaju suvlasnici po opštim pravilima o upravljanju suvlasnickom stvari, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Suvlasnici su dužni da ucestvuju u upravljanju nepokretnošcu, te da odrede lice koje ce obavljati poslove zajednickog upravnika i da osnuju zajednicku rezervu.

(3) Suvlasnici donose odluke o preduzimanju poslova redovnog upravljanja i vanrednih poslova u pisanom obliku.

Poslovi redovnog upravljanja
Clan 98.

Redovno upravljanje nepokretnošcu podrazumijeva:

a) redovno održavanje zajednickih dijelova i uredaja nepokretnosti, ukljucujuci i

30

gradevinske promjene neophodne za održavanje,
b) stvaranje odgovarajuce zajednicke rezerve za predvidive buduce troškove,
v) uzimanje zajmova radi pokrica troškova održavanja koji nisu pokriveni rezervom, a
potrebni su za obavljanje poslova urednog održavanja koji se ponavljaju u razmacima
dužim od jedne godine,
g) osiguranje nepokretnosti,
d) imenovanje i opoziv zajednickog upravnika,
e) odredivanje i promjene kucnog reda,
d) iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje zakupa stanova i drugih
samostalnih prostorija nepokretnosti na kojima nije uspostavljena svojina posebnog
dijela.
Poboljšanje zajednickih dijelova i uredaja zgrade
Clan 99.

(1) Za donošenje odluke o preduzimanju poboljšanja zajednickih dijelova i uredaja zgrade potreban je pristanak svih suvlasnika nepokretnosti, osim za one poslove koji se smatraju poslovima redovnog upravljanja.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga clana, pristanak svih suvlasnika nije potreban ako suvlasnici koji zajedno imaju vecinu suvlasnickih dijelova odluce da se izvrši poboljšanje, i da ce oni sami snositi troškove ili se ti troškovi mogu pokriti iz rezerve, ne ugrožavajuci time mogucnost da se iz rezerve podmire potrebe redovnog održavanja, pod uslovom da ta poboljšanja nece ici na štetu nadglasanih suvlasnika.

Pravo suvlasnika na sudsku zaštitu Clan 100. (1) Suvlasnik nepokretnosti ima pravo da zahtijeva od suda da svojom odlukom odredi:

a) rok u kojem treba da se obavi neki od poslova iz clana 95. ovoga zakona o kome je vecinom glasova donesena odluka, b) stvaranje odgovarajuce zajednicke rezerve ili opravdano povecanje, odnosno smanjenje rezerve koju je odredila vecina, prema pravilu da pri odredivanju rezerve i velicine doprinosa pojedinih suvlasnika treba, osim o predvidivim troškovima, da vodi racuna i o imovinskom stanju svih suvlasnika, v) da se suvlasniku, koji ne može odmah da plati dio troškova nekog posla održavanja cijele nepokretnosti koji se javlja u vremenskim razmacima dužim od jedne godine, a nije pokriven rezervom, dopušta da plati troškove u mjesecnim ratama u vremenskom periodu ne dužem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovom suvlasnickom dijelu u korist drugih suvlasnika, sa uobicajenim kamatama na dug osiguran hipotekom, g) zakljucenje odgovarajuceg osiguranja od požara ili od odgovornosti trecim licima, d) postavljanje zajednickog upravnika ili smjenjivanje upravnika koji grubo zanemaruje svoje dužnosti, e) ukidanje ili izmjenu odredaba kucnog reda koje je donijela vecina suvlasnika, kojima se vrijeda interes tog suvlasnika koji zaslužuju zaštitu, ili bi njihovo izvršavanje bilo nepravedno zahtijevati od njega,

31

d) otkazivanje ugovora o zakupu jednog mjesta u zajednickoj garaži ili parkiralištu
zbog potreba tog suvlasnika, pod uslovom da je on istovremeno i vlasnik posebnog
dijela nepokretnosti.
Troškovi održavanja i poboljšanja
Clan 101.

(1) Troškove za održavanje i za poboljšanje nepokretnosti snose svi suvlasnici nepokretnosti srazmjerno svojim suvlasnickim dijelovima, ako nije drugacije odredeno.

(2) Doprinose za zajednicku rezervu radi pokrica troškova održavanja i poboljšanja nepokretnosti, te za otplacivanje zajma za pokrice tih troškova snose svi suvlasnici srazmjerno svojim suvlasnickim dijelovima, ako nije drugacije odredeno.

(3) Suvlasnici mogu odrediti drugaciji nacin raspodjele troškova i doprinosa zajednicke rezerve nego što je to odredeno stavova 1. i 2. ovoga clana, i to: a) odlukom vecine suvlasnickih dijelova, kad je rijec o troškovima za održavanje onih uredaja nepokretnosti koji nisu u podjednakom obimu korisni svim suvlasnicima, kao što su troškovi za lift, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju razlicite mogucnosti pojedinih suvlasnika da te uredaje upotrebljavaju i nemogucnost utvrdivanja stvarnog utroška svakog pojedinog suvlasnika, b) saglasnom odlukom svih suvlasnika, u pisanom obliku, u pogledu svih ostalih troškova za održavanje i poboljšanje nepokretnosti ili doprinosa zajednickoj rezervi.

(4) Suvlasnik može zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li nacin raspodjele troškova pravilu iz stava 1., odnosno stava 2. ovoga clana i da li je valjana odluka iz stava 3. ovoga clana. Ako odluka o raspodjeli troškova za održavanje onih uredaja nepokretnosti, koji nisu u podjednakom obimu korisni svim suvlasnicima nije valjana, suvlasnik može zahtijevati od suda da nakon sprovedne ocjene utvrdi nacin za raspodjelu troškova, s obzirom na razlicitu mogucnost upotrebe tih uredaja.

(5) Na zahtjev suvlasnika, u zemljišnoj knjizi ce se zabilježiti odredbe o nacinu raspodjele troškova iz stava 3. ovoga clana, ako su pisano sacinjene, a potpisi suvlasnika ovjereni od nadležnog organa, kao i pravosnažna odluka suda koji je utvrdio nacin raspodjele troškova po pravednoj ocjeni.

(6) Ako troškovi za nepokretnost budu podmireni iz zajednicke rezerve u skladu s njenom namjenom, oni se nece dijeliti na suvlasnike koji su uplatili svoje doprinose u rezervu.

Zajednicka rezerva
Clan 102.

(1) Zajednicku rezervu cine novcani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na osnovu odluke donesene vecinom suvlasnickih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajuci u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika.

32

(2) Zajednicka rezerva kao imovina svih suvlasnika nepokretnosti namijenjena je za pokrice troškova održavanja i poboljšanja nepokretnosti i za otplacivanje zajma za pokrice tih troškova.

(3) Zajednickom rezervom upravljaju suvlasnici, odnosno upravnik nepokretnosti, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg suvlasnika, uloženom tako da donosi plodove.

(4) Dopuštena su samo ona placanja iz rezerve koja su ucinjena radi placanja troškova održavanja i poboljšanja nepokretnosti ili otplatu zajma uzetog za pokrice tih troškova. Postupak izvršenja dopušteno je sprovoditi na zajednickoj rezervi samo radi podmirenja tih potraživanja.

(5) Prestankom ovlašcenja za upravljanje, upravnik je dužan bez odlaganja da položi racun o rezervi i ostatak preda novom upravniku. Ako sud razriješi upravnika, naložice mu da u roku od petnaest dana preda utvrdeni ostatak iznosa zajednicke rezerve novom upravniku.

(6) Suvlasnik koji je otudio svoj suvlasnicki dio nepokretnosti nema pravo da zahtijeva vracanje svog doprinosa u zajednicku rezervu. Taj dio doprinosa ostaje u zajednickoj rezervi kao doprinos suvlasnickog dijela koji je otuden.

Opasnost od štete na nepokretnosti
Clan 103.

(1) Suvlasnik ima pravo i dužan je da bez odgadanja prijavi zajednickom upravniku štete za koje je saznao da su nastale na dijelovima ili uredajima nepokretnosti, i štete na posebnim dijelovima te nepokretnosti, na kojima je uspostavljena etažna svojina, ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nepokretnosti.

(2) Kad prijeti opasnost od štete, svaki suvlasnik ima pravo da preduzme hitne mjere bez pristanka ostalih suvlasnika.

Dužnosti upravnika i zakupaca
Clan 104.

(1) Upravnik upravlja nepokretnošcu i zajednickom rezervom kao zastupnik svih suvlasnika, pri cemu u odnosu prema trecima ne djeluju ogranicenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom.

(2) U upravljanju nepokretnošcu, upravnik je ovlašcen da vodi postupke pred sudom ili drugim organima u ime svih suvlasnika nepokretnosti, što ukljucuje i ovlašcenje da opunomoci strucne zastupnike za vodenje tih postupaka.

(3) Na upravnikov odnos sa suvlasnicima primjenjuju se opšta pravila o zastupanju i posebna pravila o upravniku kojeg postavljaju suvlasnici, ako drugacije ne proizlazi iz položaja koji upravniku nepokretnosti daju odredbe ovog zakona.

(4) Upravnik je obavezan da cuva interese svih suvlasnika nepokretnosti i u obavljanju poslova redovne uprave slijedi uputstva vecine, a vanredne poslove preduzima samo na osnovu saglasnosti svih suvlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje. Upravnik je posebno dužan da:

33

a) položi svakom suvlasniku uredan racun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj
godini i stavi mu na odgovarajuci nacin na uvid isprave na kojima se to osniva, i to
najkasnije do 30. marta svake godine,
b) izradi pregled predvidenih poslova za održavanje i poboljšanja, kao i predvidivih
troškova i opterecenja u narednoj kalendarskoj godini, i to na odgovarajuci nacin
objaviti najkasnije do isteka tekuce kalendarske godine,
v) prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima dužim
od jedne godine, kao i za vece radove radi poboljšanja.

(5) Suvlasnici, u cije ime upravnik upravlja nepokretnošcu, dužni su da o promjeni upravnika ili o promjenama njegovih ovlašcenja obavijeste zakupce na odgovarajuci nacin. Obaveze koje zakupci ispune licu koje više nije upravnik, ili više nije ovlašceno primiti ispunjenje, smatraju se valjano ispunjenim i oslobadaju dužnicke obaveze, ako nisu obaviješteni ili nisu na drugi nacin saznali o promjenama.

Propast predmeta
Clan 105.

Etažna svojina prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmet svojine trajno prestane da bude odgovarajuca za samostalno izvršavanje suvlasnikovih prava.

Brisanje
Clan 106.

(1) Osim u slucaju iz clana 105. ovoga zakona, etažna svojina prestaje brisanjem u zemljišnoj knjizi upisa kojim je svojina odredenog posebnog dijela nepokretnosti bila uspostavljena kao pravo povezano s odredenim suvlasnickim dijelom te nepokretnosti.

(2) Za brisanje iz stava 1. ovoga clana na osnovu odricanja, potreban je pristanak svih suvlasnika i knjižnih ovlašcenika cija prava opterecuju odgovarajuci suvlasnicki dio. Prestanak susvojine Clan 107.

(1) Kad dotadašnji suvlasnik nepokretnosti prestane da bude suvlasnik odgovarajuceg suvlasnickog dijela, prestala je za njega i svojina onoga posebnoga dijela koji je bio uspostavljen na tom odgovarajucem dijelu.

(2) Prestanak etažne svojine ne povlaci za sobom prestanak susvojine na nepokretnosti.

IV PRAVO SVOJINE NA POKRETNOSTIMA

  1. Sticanje prava svojine
Primjena odredaba o sticanju
Clan 108.

34

Odredbe ovog zakona o sticanju svojine na nepokretnostima primjenjuju se i na sticanje svojine na pokretnim stvarima, ukoliko ovim zakonom nije drugacije odredeno ili to ne proizlazi iz prirode pokretne stvari.

Sticanje pokretnosti pravnim poslom
Clan 109.

(1) Na osnovu pravnog posla, pravo svojine na pokretnu stvar stice se predajom te stvari u državinu sticaoca.

(2) Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i predajom isprave na osnovu koje sticalac može da raspolaže tom stvari, kao i urucenjem nekog dijela stvari ili zdvajanjem ili drugim oznacavanjem stvari koje znaci predaju stvari.

(3) Kad se pokretna stvar nalazi u državini sticaoca po nekom pravnom osnovu, on stice pravo svojine na nju u trenutku zakljucenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stice pravo svojine.

(4) Ako sticalac prava svojine na pokretnu stvar ostavi tu stvar i dalje u državini prenosioca po nekom drugom osnovu, on stice pravo svojine na nju u trenutku zakljucenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stice pravo svojine.

(5) Pravo svojine na pokretnoj stvari koju drži trece lice prelazi na sticaoca u trenutku zakljucenja pravnog posla kojim mu je prenosilac prenio pravo da zahtijeva vracanje te stvari. Trece lice ima pravo da prema novom vlasniku istakne sve prigovore koje je imao prema ranijem vlasniku.

(6) Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i kada iz konkretnih okolnosti proizlazi da je izvršena predaja stvari.

Sticanje prava svojine u slucaju višestrukog otudenja Clan 110.

(1) Kad je više lica zakljucio pravne poslove radi sticanja svojine iste pokretnosti koja je individualno odredena, svojinu stice ono lice kome je stvar prvom predana u državinu, ako je savjesno i ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje svojine.

(2) Ako postoji više savjesnih sticalaca, pravo da zahtijeva predaju stvari u državinu ima sticalac koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava svojine.

(3) Savjesni sticalac može podnijeti tužbu za predaju stvari u državinu protiv dotadašnjeg vlasnika i nesavjesnog držaoca.

Sticanje od nevlasnika
Clan 111.

(1) Ko je u dobroj vjeri stekao samostalnu državinu pokretne stvari na osnovu teretnog pravnog posla zakljucenog radi sticanja prava svojine, od lica koje nije vlasnik, stekao je svojinu te stvari.

(2) Sticalac iz stava 1. ovoga clana stekao je svojinu stvari u trenutku sticanja samostalne državine, ako mu je stvar predana u neposrednu državinu ili se vec odranije nalazi kod

35

njega. Ako mu je stvar predana u samostalnu državinu samom izjavom volje, on ce
pravo svojine steci tek kad mu stvar bude predana u neposrednu državinu.

(3) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zakljucenja pravnog posla, a i u trenutku primanja neposredne državine nije znao, niti je s obzirom na okolnosti mogao znati da stvar ne pripada otudiocu.

(4) Odredba stava 1. ovoga clana ne primjenjuje se ako je stvar njezinom vlasniku ili licu putem koje je on držao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zagubio; osim u pogledu sticanja gotovog novca, hartija od vrijednosti na donosioca ili na javnoj licitaciji.

(5) Prava trecih koja terete pokretnu stvar prestaju sticanjem svojine od lica kome stvar ne pripada. Ne prestaju ona prava trecih za koja je sticalac znao da postoje ili je to mogao znati u casu kad je sticao svojinu. Smatra se da je sticalac znao da postoji založno pravo ako je upisano u registar zaloga.

(6) Ne prestaju ona prava trecih lica za koja je sticalac znao ili mogao znati da postoje u trenutku sklapanja ugovora o prenosu prava svojine. Smatra se da je sticalac znao da postoji založno ili neko drugo pravo ako je o postojanju tog prava mogao saznati uvidom u odgovarajuci javni registar. Navedena presumpcija ne važi ako je prodavac u okviru svog redovnog poslovanja stavio stvar u promet.

Sticanje odvajanjem
Clan 112.

(1) Plodovi i sve što se odvoji od neke stvari pripada i nakon odvajanja njenom vlasniku, ako nije drugacije odredeno.

(2) Ako neko lice kao samostalni držalac drži tudu stvar od koje su se odvojili plodovi ili drugi dijelovi stvari samim odvajanjem ono je postalo vlasnik odvojenoga, ako je u tom trenutku bilo savjesni držalac te stvari.

Sticanje na osnovu ogranicenog stvarnog prava
Clan 113.

(1) Kome na osnovu njegovog ogranicenog stvarnog prava pripada pravo na svojinu plodova ili drugih dijelova neke tude stvari, taj postaje njihov vlasnik kad se odvoje od vlasnikove stvari; ali ako ga njegovo pravo samo ovlašcuje da uzme plodove ili dijelove neke stvari u svojinu, oni ce postati njegovi tek kad ih za sebe ubere.

(2) Drži li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili nešto drugo, neko drugo lice kao da je nosilac ogranicenog stvarnog prava na osnovu kojeg bi mu pripadala svojina plodova ili drugih dijelova te stvari, ono je samim odvajanjem postalo vlasnik odvojenog, ali ne ako u tom trenutku nije bilo pošten držalac tude stvari.

(3) Nosilac ogranicenog stvarnog prava na stvari, odnosno savjesni držalac ne stice svojinu na plodovima i drugim dijelovima stvari koje su se odvojile, ako je svojinu steklo drugo lice na osnovu zakona.

36

Sticanje prava svojine spajanjem ili miješanjem stvari Clan 114.

(1) Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomiješane da se ne mogu razdvojiti bez znatne štete ili bez nesrazmjernih troškova, na novoj stvari nastaje susvojina dotadašnjih vlasnika, i to srazmjerno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili miješanja.

(2) Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik može zahtijevati, u roku od godine dana od dana spajanja ili miješanja stvari, da mu cijela stvar postane svojina ili da cijela stvar postane svojina nesavjesnog vlasnika. Sticalac je dužan drugome nadoknaditi tržišnu vrijednost njegove stvari.

(3) Ako od dvije spojene ili pomiješane stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrjednije stvari stice pravo svojine na novoj stvari. Lice koje je izgubilo pravo svojine može, u roku od godine dana od dana spajanja ili miješanja stvari, da zahtijeva nadoknadu tržišne vrijednosti svoje stvari.

Sticanje svojine nadene stvari Clan 115. Nadenu stvar nalazac može steci u svojinu pod pretpostavkama za sticanje stvari putem održaja, s tim da je držalac.

Održaj
Clan 116.

(1) Držalac stice održajem pravo svojine na pokretnoj stvari koja je u svojini drugog lica, istekom tri godine savjesne, zakonite državine, ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja. (2) Držalac stice održajem pravo svojine na pokretnoj stvari koja je u svojini drugog lica protekom šest godina savjesne državine.

Prirastanje glavnoj stvari
Clan 117.

Ako su u stvar uloženi tudi trud ili sredstva i time nije nastala nova stvar, nego je ista prirasla postojecoj stvari kao glavnoj, a uspostavljanje prijašnjeg stanja, odnosno rastavljanje nije moguce bez nesrazmjerno velikih troškova, tada se svojina glavne stvari proteže na sve ono što je toj glavnoj stvari priraslo ili je u nju uloženo i smatra se njenim pripadkom.

Prisvojenje
Clan 118.

(1) Na pokretnoj stvari koju niko nema u svojini, steci ce svojinu lice koje uzme tu stvar u samostalnu državinu s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Na pokretnim stvarima koje niko nema u svojini, a koje se mogu nabavljati ili upotrebljavati samo uz posebnu dozvolu koju daje nadležni organ, svojinu može steci prisvojenjem lice koje ima takvu dozvolu.

37

(3) Ne može se steci prisvojenjem svojina na stvarima koje prema posebnom zakonu mogu biti samo u svojini Republike, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno. Izradena stvar Clan 119.

(1) Lice koje od svog materijala svojim radom izradi novu stvar, stice pravo svojine te stvari.

(2) Pravo svojine na novoj stvari pripada vlasniku od cijeg je materijala, na osnovu pravnog posla, tu stvar izradilo drugo lice.

(3) Ako je neko od tudeg materijala izradio novu stvar za sebe, on na toj stvari stice svojinu ako je savjestan i ako je vrijednost rada veca od vrijednosti materijala.

(4) U slucaju iz stava 3. ovoga clana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje susvojina.

  1. Izgubljena stvar
Izgubljena stvar i nalazac
Clan 120.

(1) Stvar koju je vlasnik izgubio, zagubio ili mu je ukradena, nije samim tim prestala biti njegova svojina, pa ju je nalazac dužan bez odgadanja predati onome ko ju je izgubio, odnosno vlasniku stvari, ako po znakovima na stvari ili iz drugih okolnosti može za njega saznati.

(2) Nalazac koji nije nadenu stvar predao onom ko ju je izgubio, odnosno njenom vlasniku dužan ju je bez odlaganja predati najbližoj policijskoj stanici ili drugom nadležnom organu licno ili putem lica u cijim ju je prostorijama, prevoznom ili slicnom sredstvu našao. Nalazac jedino nije dužan predati nadležnom organu stvar cija je vrijednost prema opštem shvatanju zanemariva.

Cuvanje izgubljene stvari
Clan 121.

(1) Nadležni organ dužan je da nadenu stvar primi u polog, te je cuva za onoga koji ju je izgubio, odnosno za njezinog vlasnika, kao i da preduzme sve mjere radi ocuvanja stvari i pronalaska vlasnika ili onoga koji ju je izgubio.

(2) Nadležni organ ce povjeriti na cuvanje pouzdanom cuvaru stvari koje ne može sam da cuva.

(3) Ako je nadena stvar sklona kvarenju ili su za njezino cuvanje ili održavanje potrebni troškovi nesrazmjerni njenoj vrijednosti, stvar ce se prodati na javnoj licitaciji i za nju dobijeni novac položiti u sud.

Vracanje stvari
Clan 122.

(1) Ako se onaj koji je stvar izgubio ili je njen vlasnik javi u roku od godinu dana od objavljivanja oglasa i dokaže da je stvar izgubio iz državine, odnosno da je njen

38

vlasnik, predace mu se stvar ili iznos dobijen njenom prodajom, cim se od njega
naplate svi nužni troškovi u vezi s nadenom stvari, kao i naknada nalazacu za nadenu
stvar (u daljem tekstu: naknada).

(2) Ukoliko se sumnja kome od više lica treba da preda nadenu stvar, ako okolnosti ne upucuju na neko drugo lice, prednost ima ono lice koje ju je izgubilo iz neposredne državine.

(3) O predaji stvari licu koje je dokazalo da ju je izgubilo iz državine, odnosno da je njen vlasnik, nadležni organ dužan je da odmah pisano obavijesti nalazaca.

Naknada
Clan 123.

(1) Nalazacu izgubljene stvari pripada pravo na naknadu u visini od 10% od vrijednosti stvari, a i na naknadu za nužne troškove koje je imao u vezi s nadenom stvari.

(2) Nalazac izgubljene stvari je onaj koji je stvar prvi uzeo. Više lica koje su zajedno našli stvar imaju pravo na naknadu na jednake dijelove.

(3) Lice koje je dužno platiti naknadu može zahtijevati da se iznos naknade pravicno smanji kad bi naknada predstavljala nesrazmjerno veliku korist s obzirom na prilike nalazaca i lica koje je dužno platiti naknadu, kao i okolnosti pod kojima je stvar izgubljena i nadena.

(4) Ako se vrijednost nadene stvari ne može procijeniti ili ona postoji samo za njezina vlasnika odnosno lice koje ju je izgubilo, tada nalazac može zahtijevati da se odredi pravicni iznos naknade.

Predaja stvari nalazacu
Clan 124.

(1) Ako se lice koje je izgubilo stvar ili vlasnik stvari ne jave u roku od godinu dana od objavljivanja oglasa o nalazu stvari, ili ne dokažu svoje pravo na stvar ili odbiju primiti stvar, tada se nadena stvar, odnosno novac dobijen njezinom prodajom predaje u neposrednu državinu nalazacu.

(2) Ukoliko se naknadno javi lice koje je stvar izgubilo ili njezin sopstvenik, nalazac mu mora vratiti stvar zajedno s dobijenim koristima, odnosno vratiti za nju dobiveni novac zajedno s kamatama po odbitku nužnih troškova, a onaj kome je stvar vracena dužan je platiti naknadu nalazacu.

Nalaz blaga
Clan 125.

(1) Blagom se u smislu ovoga zakona smatraju novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene tako dugo da se više ne može utvrditi ko im je vlasnik.

(2) Nalazac je dužan da uzme nadeno blago na primjeren nacin u državinu, a ako se ustanovi da nema vlasnika, postaje svojina jedinice lokalne samouprave na cijoj teritoriji je pronadeno.

39

(3) Nalazac je dužan da bez odgadanja obavijesti o nadenom blagu nadležni organ, a da do predaje preduzme nužne mjere zaštite blaga.

(4) Nalazac i vlasnik nepokretnosti u kojoj je nadeno blago imaju pravo na primjerenu nagradu, koja ne može biti manja od nagrade kakva bi bila za nadenu tudu stvar niti veca od vrijednosti nadenog blaga, a imaju pravo i na naknadu nužnih troškova.

(5) Jedna polovina nagrade iz stava 3. ovoga clana pripada nalazacu, a druga vlasniku nepokretnosti, ali onaj koji je pokušao zatajiti da je blago pronašao, nema pravo na nagradu.

(6) Jedinica lokalne samouprave može se osloboditi svoje obaveze da da naknadu, odnosno nagradu i naknadu troškova za blago tako da se odrekne stvari, te da nalazacu i vlasniku nepokretnosti preda blago u samostalnu sudržavinu, u kom slucaju ce se primjenjivati odredbe ovoga zakona o predaji stvari nalazacu i o sticanju svojine na nadenoj stvari.

(7) Odredbe o pravu vlasnika nepokretnosti na nagradu primjenjuju se i na nosioca prava gradenja, ako je blago nadeno u zgradi koja je izgradena na pravu gradenja ili njime odvojena od zemljišta.

V ZAŠTITA I PRESTANAK PRAVA SVOJINE

  1. Zaštita prava svojine
Vlasnicke tužbe
Clan 126.

(1) Vlasnik ima pravo da zahtijeva vracanje stvari od lica u cijoj se državini stvar nalazi, a od lica koje ga protivpravno uznemirava da prestane sa uznemiravanjem.

(2) Pravo na vracanje stvari i na prestanak uznemiravanja ne zastarijevaju.

Vlasnicka tužba na vracanje stvari
Clan 127.

(1) Da bi ostvario pravo na vracanje stvari vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegova svojina i da se stvar nalazi u državini tuženog.

(2) Vlasnik mora stvar cije vracanje traži opisati po njenim osobinama ili znacima koji je razlikuju od istovrsnih stvari.

(3) Lice koje je stvar držalo pa je državinu napustilo nakon što mu je dostavljena tužba, o svome trošku predaje vlasniku nadoknadu pune vrijednosti stvari. Prigovori držaoca Clan 128.

(1) Držalac ima pravo da odbije predaju stvari njenom vlasniku ako ima pravo na državinu.

40

(2) Ako vracanje stvari traži lice koje je svojinu i posrednu državinu steklo prenosom zahtjeva za vracanje stvari, tuženi može prema tom licu istaci sve prigovore prava na državinu koje je imao prema ranijem vlasniku.

(3) Ako je tuženi nesamostalni držalac, on se od zahtjeva da preda državinu stvari može braniti imenovanjem posrednog samostalnog držaoca ciju višu vlast priznaje i iz cije državine izvodi svoju državinu.

Savjestan držalac
Clan 129.

(1) Lice cija je državina savjesna (savjestan držalac) dužno je da vrati stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu obrani.

(2) Savjestan držalac ne odgovara za pogoršanje i propast stvari koje su nastale za vrijeme njegove savjesne državine, niti je dužan dati naknadu za upotrebu i korist koju je imao od stvari.

(3) Savjestan držalac ima pravo na naknadu nužnih troškova za održavanje stvari, kao i na naknadu korisnih troškova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari povecana.

(4) Savjestan držalac ima pravo na naknadu troškova koje je ucinio radi svog zadovoljstva ili uljepšanja stvari samo ukoliko je njena vrijednost povecana (korisni troškovi). Ako se ono što je ucinjeno radi zadovoljstva ili uljepšavanja stvari može odvojiti od stvari bez njenog oštecenja, savjestan držalac ima pravo da to odvoji i zadrži za sebe.

(5) Savjestan držalac ima pravo zadržavanja stvari dok mu se ne nadoknadi iznos nužnih i korisnih troškova koje je imao u vezi sa njenim održavanjem.

(6) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je držalac imao od stvari, odbice se od troškova koje držalac osnovano traži.

(7) Troškovi i vrijednost plodova obracunavaju se prema cijenama u vrijeme donošenja presude.

(8) Potraživanja naknade nužnih i korisnih troškova zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku.

Nesavjestan držalac
Clan 130.

(1) Nesavjestan držalac dužan je da vrati stvar vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegove državine.

(2) Nesavjestan držalac dužan je da nadoknadi vlasniku vrijednost ubranih plodova koje je potrošio, otudio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere.

(3) Nesavjestan držalac dužan je da nadoknadi štetu nastalu pogoršanjem ili propašcu stvari, osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika.

(4) Nesavjestan držalac ima pravo da zahtijeva naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega.

41

(5) Nesavjestan držalac ima pravo da zahtijeva naknadu korisnih troškova samo ako su korisni za vlasnika.

(6) Nesavjestan držalac nema pravo na naknadu troškova koje je ucinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari osim ako je njena vrijednost povecana za vlasnika. Ako se ono što je ucinjeno radi zadovoljstva ili uljepšanja stvari može odvojiti od stvari bez njenog oštecenja, nesavjestan držalac ima pravo da to odvoji i zadrži za sebe.

(7) Savjestan držalac postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tužba dostavljena, ali vlasnik može dokazivati da je savjestan držalac postao nesavjestan i prije dostavljanja tužbe.

(8) Potraživanja vlasnika, odnosno nesavjesnog držaoca zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku.

Tužba iz pretpostavljene svojine
Clan 131.

(1) Savjesni držalac individualno odredene stvari, koji je tu stvar stekao na osnovu pogodnom za sticanje prava svojine i na zakonit nacin (pretpostavljeni vlasnik) ima pravo da zahtijeva vracanje stvari i od savjesnog držaoca kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu.

(2) Kada se dva lica smatraju pretpostavljenim vlasnicima iste stvari, jaci pravni osnov ima lice koje može dokazati nesumnjivog prethodnika, a ako oba lica to mogu, ili ne može ni jedan, jaci pravni osnov ima lice koje je stvar steklo teretno u odnosu na lice koje je stvar steklo besteretno. Ako su pravni osnovi ovih lica iste jacine, prvenstvo prava ima lice kod koga se stvar nalazi, odnosno lice kome je stvar prvom predana.

(3) Pretpostavljeni vlasnik treba da dokaže cinjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegova svojina, kao i da je stvar koju zahtijeva u državini tuženog.

(4) Pretpostavka svojine ne djeluje u korist lica koje nije bilo savjesni držalac.

(5) Na odnose pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i nesavjesnog držaoca na odgovarajuci nacin shodno se primjenjuju odredbe cl. 127–129. ovoga zakona.

Tužba zbog smetanja, odnosno uznemiravanja
Clan 132.

(1) Ako trece lice protivpravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi nacin, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik odnosno pretpostavljeni vlasnik ima pravo da tužbom zahtijeva da to uznemiravanje prestane.

(2) Kada je uznemiravanjem iz stava 1. ovoga clana prouzrokavana šteta, vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik ima pravo da zahtijeva naknadu štete po opštim pravilima o naknadi štete.

(3) Vlasnik mora dokazati da je stvar njegova svojina, a pretpostavljeni vlasnik cinjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegova svojina kao i da ga drugo lice uznemirava u

42

izvršavanju njegovih ovlašcenja u pogledu stvari. Ukoliko tuženi tvrdi da ima pravo
preduzimati radnje kojima se uznemirava vlasnik, dužan je to dokazati.
Zaštita suvlasnika, odnosno zajednicara
Clan 133.

Suvlasnik, odnosno zajednicar ima pravo na tužbu za zaštitu prava svojine na cijelu stvar, a suvlasnik ima pravo i na tužbu za zaštitu svog prava svojine na dijelu stvari.

  1. Prestanak prava svojine
Propast stvari
Clan 134.

(1) Pravo svojine prestaje propašcu stvari.

(2) Na dijelu propale stvari vlasnik zadržava pravo svojine.

Priraštaj tude stvari
Clan 135.

Pravo svojine prestaje i kad stvar priraste drugoj stvari tako da postane njenim dijelom koji nije od nje pravno odvojen niti se može fizicki odvojiti bez nerazmjernih troškova.

Tude sticanje
Clan 136.

Pravo svojine na stvari prestaje kad drugo lice stekne pravo svojine na tu stvar.

Odricanje od prava svojine
Clan 137.

(1) Pravo svojine nad pokretnošcu prestaje napuštanjem državine te stvari. Stvar se smatra napuštenom kad njen vlasnik na nesumnjiv nacin i slobodno izrazi volju da ne želi više da je ima u svojini.

(2) Vlasnik nepokretnosti može se odreci svog prava svojine izjavom o odricanju datoj u formi propisanoj za zemljišnoknjižni upis.

(3) Odricanje prava svojine nad nepokretnošcu prestaje brisanjem u zemljišnoj knjizi, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(4) Odricanje nije punovažno ukoliko je nepokretnost opterecena, osim ako je u pitanju opterecenje stvarnom službenošcu.

(5) Brisanjem prava svojine dosadašnjeg vlasnika u zemljišnoj knjizi nepokretnost postaje svojina lokalne samouprave na cijoj teritoriji se nalazi, ako zakonom nije drugacije uredeno.

43

Prestanak na osnovu zakona
Clan 138.

(1) Pravo svojine prestaje na nacin odreden zakonom.

(2) Kad pravo svojine nepokretnosti na osnovu posebnog zakona prestane bez brisanja u zemljišnoj knjizi, takav prestanak prava svojine ne može ici na štetu onih koji za njega nisu znali niti su to morali da znaju, pri cemu se nikome ne može prigovoriti što nije istraživao vanknjižno stanje.

TRE C I DIO

III ZALOŽNO PRAVO

  1. Pojam i vrste založnog prava
Namirenje potraživanja
Clan 139.

(1) Založno pravo je ograniceno stvarno pravo na odredenoj stvari ili pravu (zalogu) koje daje ovlašcenje svom nosiocu (založnom povjeriocu) da odredeno potraživanje, ukoliko mu ne bude ispunjeno nakon dospijeca, namiri iz vrijednosti te stvari, a vlasnik stvari (založni dužnik) dužan je to da trpi.

(2) Založnim pravom može biti opterecena pojedinacno odredena pokretna ili nepokretna stvar koja se može unovciti, kao i idealni dio takve stvari.

(3) Založnim pravom može biti optereceno pojedinacno odredeno imovinsko pravo koje je odgovarajuce da povjerilac iz njega namiri svoje potraživanje, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(4) Založnim pravom može biti optereceno više nepokretnosti upisanih u razlicite zemljišnoknjižne uloške kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednicka, simultana hipoteka).

(5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) može biti samostalnim zalogom.

(6) Sa zalogom su ujedno opterecene i sve njegove pripadnosti, ako nije zakonom drugacije odredeno.

Neodvojivost, neprenosivost, podzalog
Clan 140.

(1) Založno pravo ne može se odvojiti od zaloga koji opterecuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne zalog, stekao ga je opterecenog založnim pravom, ako zakonom nije drugacije odredeno.

44

(2) Otudenje i nasljedivanje založnog prava moguce je samo zajedno s potraživanjem koje osigurava.

(3) Založno pravo ne može se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije zakonom drugacije odredeno.

(4) Založno pravo može se opteretiti podzalogom, s tim da za podzalog vrijedi ono što i za zalog, ako nešto drugo zakonom nije odredeno, ili ne proizlazi iz pravne prirode podzaloga.

Potraživanje i založno pravo
Clan 141.

(1) Potraživanje osigurano založnim pravom mora biti novcano ili odredivo u novcu.

(2) Potraživanje mora biti odredeno. Potraživanje je dovoljno odredeno ukoliko su odredeni povjerilac i dužnik, pravni osnov i visina, ili najviši iznos do koga se osigurava zalogom.

(3) Založnim pravom može se osigurati postojece potraživanje i potraživanje koje bi protekom nekog vremena ili nakon ispunjenja nekog uslova nastalo, ako to potraživanje ispunjava pretpostavke iz stava 1. ovoga clana.

(4) Založno pravo pored glavnog potraživanja osigurava i namirenje sporednih potraživanja, kamata, troškova za ocuvanje stvari i troškova naplate potraživanja.

(5) Založno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga odredenog potraživanja kao cjeline, ukljucivši sve njezine pripadnosti, pa se opterecenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem potraživanja, ako nije drugacije odredeno zakonom ili sporazumom stranaka.

(6) Ako se zalog podijeli, založno pravo nastavlja teretiti ono na što se zalog podijelio ili se od njega odvojilo. Ako se otudi dio nepokretnosti koji je manji od jedne petine potraživanja, povjerilac se ne može protiviti otudenju i oslobadanju tog dijela nepokretnosti od založnog prava, ukoliko založni dužnik daje odgovarajuce osiguranje za taj dio ili ostatak nepokretnosti pruža dovoljno osiguranje.

(7) Ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomješta (pravo na naknadu, na iznos osiguranja i dr.), založno pravo traje i dalje na tom pravu.

(8) Ako je založno pravo osnovano tako da osigurava namirenje odredenog potraživanja iz vrijednosti više nepokretnosti kao jednog zaloga (zajednicka, simultana hipoteka), založni povjerilac može slobodno birati odakle ce namirivati svoje potraživanje, ako nije nešto drugo odredeno.

(9) Ako se smanji potraživanje, sud ce na prijedlog založnog dužnika dopustiti da se založno pravo ogranici na jedan ili više predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potraživanja.

45

Prednost pri namirenju
Clan 142.

(1) Potraživanje osigurano založnim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim potraživanjima koje nisu osigurane založnim pravima na tom zalogu, ako nije nešto drugo zakonom odredeno.

(2) Ako je zalog opterecen s više založnih prava, prednost pri namirivanju ima ono potraživanje koje je ispred ostalih u prvenstvenom redu.

(3) Mjesto u prvenstvenom redu odreduje se prema trenutku nastanka založnog prava, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je moguce valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu odreduju se pravilima zemljišnoknjižnog prava.

Založno pravo kao hipoteka
Clan 143.

Hipoteku kao založno pravo moguce je osnovati jedino na nepokretnostima, ukoliko zakonom nije drugacije odredeno.

Registarsko založno pravo
Clan 144.

(1) Na pokretnim stvarima i pravima može se osnovati založno pravo upisom u registar zaloga pod pretpostavkama i na nacin odreden posebnim zakonom (registarsko založno pravo).

(2) Na založno pravo osnovano na pokretnim stvarima i pravima primjenjuju se odredbe ovoga zakona koje ureduju založno pravo na nepokretnostima, ako posebnim zakonima nije na drugaciji nacin odredeno i ako nije suprotno prirodi tog prava.

  1. Osnivanje založnog prava

Oblici osnivanja založnog prava

Clan 145.

(1) Založno pravo osniva se na odredenoj stvari ili pravu kao zalogu na osnovu pravnog posla (dobrovoljno založno pravo), sudske odluke (sudsko založno pravo) ili zakona (zakonsko založno pravo).

(2) Založno pravo je osnovano kad su ispunjeni zakonom propisani uslovi.

Dobrovoljno založno pravo
Clan 146.

46

(1) Dobrovoljno založno pravo osniva se na osnovu pravnog posla, kome je cilj uspostavljanje založnog prava na odredenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja odredenog potraživanja.

(2) Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava može dati u zalog bez saglasnosti ostalih suvlasnika.

(3) Kad je stvar ili pravo koje se zalaže u zajednickoj svojini, svi zajednicari moraju dati saglasnost za davanje stvari ili prava u zalog.

Ugovor o davanju u zalog
Clan 147.

(1) Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, dužnik ili trece lice (zalogodavac) obavezuje se da ce radi osnivanja založnog prava, predati povjeriocu odredenu pokretnu stvar u zalog, ili ce mu dopustiti da svoje založno pravo upiše u javni registar kao teret odredene stvari, ili ce mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Druga strana se pri tome obavezuje da ce cuvati pokretni zalog i cim njegovo potraživanje prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili ce uciniti što je potrebno da bi se izbrisalo založno pravo iz javnog registra, ili ce mu ponovo prenijeti pravo.

(2) Ništave su sve odredbe ugovora suprotne prirodi zaloga i ona potraživanja koja bi trebalo da budu osigurana založnim pravom.

(3) Ništave su odredbe ugovora o prelasku zaloga u povjeriocevu svojinu ako dug ne bi bio placen u odredeno vrijeme, kojim se dužnik i onemogucava da zalog iskupi ili drugom dopusti da osnuje založno pravo na istom zalogu, kao ni da povjerilac nakon dospijeca potraživanja ne može zahtijevati prodaju zaloga.

(4) Ništave su i odredbe ugovora da povjerilac može po svojoj volji ili po unaprijed odredenoj cijeni otuditi zalog ili ga zadržati za sebe, osim ako zalog ima propisanu cijenu ili ako je odredena na osnovu procjene vještaka.

(5) Ugovor o davanju u zalog nepokretnosti (ugovor o hipoteci) mora biti u obliku koji je propisan za pravne poslove, ciji je predmet prenos ili sticanje svojine na nepokretnostima.

Nacin sticanja založnog prava na pokretnim stvarima Clan 148.

Založno pravo stice se predajom pokretne stvari založnom povjeriocu na nacin propisan u clanu 109. ovoga zakona, i to vidljivim obilježavanjem ako je založni dužnik zadržao neposrednu državinu.

Nacin sticanja založnog prava na nepokretnostima Clan 149.

(1) Dobrovoljno založno pravo na nepokretnosti (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu koje je izjednaceno s nepokretnošcu povjerilac stice uknjižbom toga prava u zemljišnu knjigu, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

47

(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba založnog prava na nepokretnosti, ono ce se osnovati predbilježbom ako su ispunjeni uslovi pod kojim ta pravila dopuštaju predbilježbu.

(3) Odredbe ovog zakona o osnivanju dobrovoljnog ugovornog založnog prava na nepokretnostima upisom u zemljišnu knjigu primjenjuju se i na promjene i prestanak založnog prava na nepokretnostima do kojih dolazi na osnovu pravnih poslova.

Nacin sticanja založnog prava na pravima
Clan 150.

(1) Dobrovoljno založno pravo na hartijama od vrijednosti koje glase na donosioca, povjerilac stice jednako kao i na pokretnim stvarima, na hartijama po naredbi založnim indosamentom, na hartijama koje glase na ime, kao i na potraživanjima putem ustupanja radi osiguranja i obavještavanjem dužnika o tom ustupanju.

(2) Dobrovoljno založno pravo na ostalim pravima stice se na nacin koji je predviden za prenos tih prava, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

Osnivanje prinudnog sudskog založnog prava
Clan 151.

(1) Prinudno sudsko založno pravo osniva se na osnovu odluke suda donesene u postupku prinudnog osiguranja potraživanja.

(2) Ko na nepokretnosti stekne založno pravo na osnovu odluke suda, stice pravo upisa u zemljišnu knjigu.

Osnivanje zakonskog založnog prava
Clan 152.

(1) Zakonsko založno pravo osniva se prema odredbama predvidenim posebnim zakonom.

(2) Zakonsko založno pravo na nepokretnosti upisace se u zemljišnu knjigu na zahtjev založnog povjerioca.

Dobrovoljno podzaložno pravo i nadhipoteka
Clan 153.

(1) Založni povjerilac može založenu pokretnu stvar koju drži dalje založiti u granicama svog prava, na pravnom osnovu i na nacin odreden za osnivanje dobrovoljnog založnog prava (podzaložno pravo).

(2) Povjerilac potraživanja osigurane založnim pravom na nepokretnosti može, u granicama svog prava na namirenje iz te nepokretnosti, osnovati na postojecem založnom pravu (hipoteci) novo založno pravo u korist treceg lica (nadhipoteka), uz pisano obavještavanje založnog dužnika.

(3) U slucaju da je založni dužnik obaviješten da je zalog dalje založen podzaložnom povjeriocu, odnosno sticaocu nadhipoteke, može podmiriti dug svom povjeriocu samo ako na to pristane imalac podzaložnog prava, odnosno nadhipoteke, ili uz polaganje

48

duga u sud. U protivnom zalog ostaje založen za podzaložnog, odnosno
nadhipotekarnog povjerioca.

(4) U slucaju postojanja protivljenja založnog dužnika ili zalogodavca za davanje zaloga u podzalog, založni ce povjerilac odgovarati i za slucajnu propast, i oštecenja zaloga do kojih inace ne bi došlo.

Sudsko i zakonsko podzaložno pravo
Clan 154.

(1) Na osnovu sudske odluke, a na nacin kako se osniva sudsko založno pravo, osniva se prinudno sudsko podzaložno pravo koje osigurava potraživanje založnog povjerioca.

(2) Zakonsko podzaložno pravo osniva se ispunjavanjem uslova propisanim za osnivanje zakonskog založnog prava u skladu sa posebnim zakonom. Zakonsko podzaložno pravo na nepokretnosti upisace se u zemljišnu knjigu na zahtjev založnog povjerioca. Zaštita povjerenja Clan 155.

(1) Povjerilac koji ima pravnu osnovu za sticanje dobrovoljnog založnog prava i koji je dobio u zalog tudu pokretnu stvar bez pristanka vlasnika, stekao je založno pravo ako su ispunjeni uslovi za sticanje prava svojine na toj stvari.

(2) Pravilo iz stava 1. ovog clana primjenjuje se i u slucaju dobijanja u zalog hartije od vrijednosti na donosioca.

  1. Prava i obaveze povjerioca
Prenos potraživanja
Clan 156.

Ukoliko se potraživanje, osigurano založnim pravom, prenese po bilo kojem pravnom osnovu na drugo lice, s tim se ujedno prenosi i to založno pravo, osim ako zakonom nije drugacije odredeno.

Zaštita prava na zalogu Clan 157. Založni povjerilac je ovlašcen svakom da postavlja sve zahtjeve potrebne radi zaštite svog prava na zalogu.

Pravo na državinu Clan 158.

(1) Založni povjerilac ima na osnovu svog dobrovoljnog založnog prava na pokretnoj stvari pravo da drži tu stvar.

(2) Založni povjerilac ima pravo na neposrednu državinu zaloga ukoliko nije drugacije odredeno.

49

(3) Ako je stvar u trenutku sticanja založnog prava bila založena nekom drugom, založnom povjeriocu pripada posredna državina te stvari, sve dok stvar neposredno drži onaj koji je prije stekao založno pravo na njoj.

(4) Založni povjerilac cije je potraživanje osigurano sudskim, zakonskim ili registarskim založnim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na državinu stvari.

Cuvanje i vracanje zaloga
Clan 159.

(1) Založni povjerilac obavezan je da zalog koji drži cuva pažnjom dobrog domacina, odnosno dobrog privrednika, a u suprotnom odgovara za štetu.

(2) Založni povjerilac ovlašcen je da zalog koji drži upotrebljava i da ga da drugom na upotrebu samo ako mu je to dopustio založni dužnik, ili je to nužno da bi ispunjavao svoju dužnost cuvanja zaloga.

(3) Kad prestane potraživanje koje je osigurano zalogom, založni povjerilac dužan je da zalog bez odgadanja vrati onome od koga ga je primio u državinu.

(4) Ako je založnom dužniku nužno da zalog ima u svojoj neposrednoj državini, može i prije nego što prestane potraživanje, zahtijevati vracanje zaloga, kada u zamjenu da neki drugi zalog koji po vrijednosti odgovara prvobitnoj založenoj stvari.

Uzimanje iz povjerioceve državine
Clan 160.

Založni dužnik može zahtijevati posredstvom suda da se zalog oduzme iz neposredne državine založnog povjerioca te se preda nekom trecem licu da ga cuva za racun povjerioca kao posrednog držaoca, ako založni povjerilac ne cuva zalog pažnjom dobrog domacina, odnosno dobrog privrednika, ako ga neovlašceno upotrebljava ili ga je neovlašceno dao drugom na upotrebu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga iako se obavezao da to nece ciniti.

Plodovi zaloga
Clan 161.

(1) Plodovi i druge koristi od založene stvari pripadaju založnom dužniku.

(2) Založni povjerilac koji neposredno drži založenu stvar ovlašcen je da plodove i druge koristi od te stvari ubere za sebe.

(3) Plodovi koje je za sebe ubrao založni povjerilac postaju njegova svojina, a njihova se vrijednost prebija s njegovim potraživanjem, i to u prvom redu s troškovima na ciju naknadu povjerilac ima pravo s kamatama koje mu duguje dužnik i s glavnicom.

Nužna prodaja zaloga Clan 162. Ako se založna pokretna stvar koju je založni povjerilac dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti, pa postoji opasnost da zalog postane nedovoljan za osiguranje potraživanja založnog povjerioca, založni dužnik ima pravo da zahtijeva od suda da se zalog odmah

50

proda na javnoj prodaji, odnosno po tržišnoj cijeni te odgovarajuci dio cijene položi kod suda radi osiguranja povjeriocevog potraživanja.

Skriveni nedostaci Clan 163. Ukoliko bi zalog imao neki stvarni ili pravni nedostatak za koji povjerilac u trenutku sticanja založnog prava nije znao niti trebalo da zna, a zbog kojeg zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje potraživanja, založni povjerilac ovlašcen je da zahtijeva otklanjanje nedostatka od zalogodavca ili davanje drugog odgovarajuceg zaloga.

Založno pravo bez državine
Clan 164.

(1) Povjerilac potraživanja osiguranog založnim pravom na nepokretnosti (hipotekarni povjerilac) nema pravo na državinu založene nepokretnosti, niti ima pravo da ubire i prisvaja njene plodove i druge koristi od nje, ili bilo kako upotrebljava tu nepokretnost.

(2) Odredba ugovora ili drugog pravnog posla suprotna stavu 1. ovoga clana je ništava.

(3) Pravni položaj povjerioca cije je potraživanje osigurano založnim pravom na nepokretnosti, na odgovarajuci se nacin primjenjuje i na povjerioca cije je potraživanje osigurano sudskim ili zakonskim založnim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registarsko založno pravo.

Održavanje vrijednosti zaloga
Clan 165.

Ako hipotekarni dužnik cini nešto što bi ugrozilo vrijednost nepokretnosti opterecene hipotekom, hipotekarni povjerilac ima pravo da zahtijeva da hipotekarni dužnik propusti to da cini. U slucaju da hipotekarni dužnik ne odustaje od takvog cinjenja, hipotekarni povjerilac može i prije dospijeca zahtijevati prinudnu naplatu hipotekom osigurana potraživanja.

Civilni plodovi nepokretnosti kao zalog
Clan 166.

(1) Kad je založnom povjeriocu založeno samo pravo na plodove koje nepokretnost daje na osnovu nekog pravnog posla, ima pravo da ih ubere.

(2) Vrijednost ubranih plodova prebija se s potraživanjem založnog povjerioca. Pri tome se u prvom redu prebijaju svi troškovi na ciju naknadu ima pravo, zatim kamate koje mu duguje dužnik, te konacno glavnica.

Ovlašcenje u pogledu zaloga prava
Clan 167.

(1) Založni povjerilac koji ima u zalogu necije pravo izjednaceno s pokretnom stvari, ima u pogledu toga prava ona ovlašcenja i dužnosti koje bi imao da mu je založena pokretna stvar, ako zakonom nije drugacije odredeno, ili ne proizlazi iz pravne prirode zaloga prava.

51

(2) Založni povjerilac koji ima u zalogu necije pravo izjednaceno s nepokretnošcu, ima u pogledu tog ona prava ovlašcenja i dužnosti koje bi imao da mu je založena nepokretnost, ako nije nešto drugacije zakonom odredeno, ili ne proizlazi iz pravne prirode zaloga prava.

(3) Kad založeno potraživanje dospije za ispunjenje, založni povjerilac dužan je da omoguci dužniku da ga ispuni i primiti ispunjenje.

  1. Namirenje založnog povjerioca
Pravo na namirenje založnog povjerioca
Clan 168.

(1) Založni povjerilac ovlašcen je da ostvaruje svoje pravo na namirenje potraživanja iz vrijednosti zaloga, ukoliko se zalogom osigurano potraživanje ne ispuni po dospijecu.

(2) Pravo na namirenje zalogom osiguranog potraživanja iz vrijednosti zaloga ostvaruje založni povjerilac putem suda, na zakonom propisan nacin.

(3) Založni dužnik ima pravo da od vlasnika založene stvari, a i od trecih lica zahtijeva da trpe namirenje zalogom osiguranog potraživanja iz vrijednosti založene stvari, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(4) Založni povjerilac može, bio njegov dužnik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoce li zahtijevati namirenje svojih potraživanja prvenstveno iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dužnika, ili istovremeno i zaloga i dužnikove imovine.

(5) Ako založni povjerilac zahtijeva namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoje potraživanje, dužnik mu ostaje dužan razliku koju ce namiriti iz ostale imovine dužnika. Ako se zalog proda za veci iznos od povjerioceva potraživanja, ostvareni višak pripada dužniku.

(6) Ako se na založenoj stvari sprovodi postupak prinudnog namirenja drugog potraživanja, založni povjerilac ima ovlašcenje otkupa potraživanja zbog koga se sprovodi taj postupak do pocetka javne prodaje, u skladu sa zakonom o izvršnom postupku.

(7) Ako založena stvar ili pravo daje plodove ili druge koristi iz cije bi se vrijednosti moglo namiriti potraživanje, založni povjerilac ovlašcen je da zahtijeva od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravnika koji ce biti ovlašcen da ubire te plodove, odnosno koristi i unovcava ih, te da dobivene iznose polaže u sud radi namirenja.

Namirenje vansudskim putem
Clan 169.

(1) Založni povjerilac ovlašcen je da svoje pravo na namirenje osiguranog potraživanja ostvaruje vansudskim putem, ako je predmet založnog prava pokretna stvar ili pravo, a založni dužnik je u pisanom obliku dao izricito dopuštenje za takvo namirenje.

52

(2) Ako je pokretna stvar ili pravo dato u zalog za osiguranje potraživanja iz trgovackog posla, založni povjerilac je ovlašcen vansudskim putem, nakon održaja potraživanja, ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, ako založni dužnik nije takvo namirivanje izricito iskljucio u trenutku osnivanja zaloga. To ovlašcenje ce ostvarivati putem javne prodaje u roku od osam dana od upozorenja ucinjenog dužniku, odnosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije prikladniji drugi nacin.

  1. Zaštita založnog prava
Tužba založnog povjerioca
Clan 170.
(1) Založni povjerilac ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi
njegovo založno pravo, te da trpi izvršavanje ovlašcenikovog prava na založenoj
stvari, da propušta ciniti na zalogu ono što je zbog ovlašcenikovog prava dužan da
propušta i da od njega i trecih lica zahtijeva predaju stvari, odnosno prestanak
uznemiravanja.
(2) Pravo iz stava 1. ovoga clana ne zastarjeva.
Tužba pretpostavljenog založnog povjerioca
Clan 171.

Pravo na zaštitu pretpostavljenog založnog prava ima i lice koje u postupku pred sudom ili drugim nadležnim organom dokaže pravni osnov i istinit nacin svoga sticanja državine zaloga (pretpostavljeni založni povjerilac).

Zaštita od povrede upisom u zemljišnu knjigu
Clan 172.

Založni povjerilac ima pravo da se štiti po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ukoliko bi neko povrijedio založno pravo na nepokretnosti nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu.

  1. Prestanak založnog prava
Prestanak osiguranog potraživanja
Clan 173.

Založno pravo prestaje prestankom osiguranog potraživanja i sporednih potraživanja kamata i troškova, ako nije drugacije zakonom odredeno.

Propast zaloga
Clan 174.

Založno pravo prestaje ukoliko je zalog propao, a nije nadomješten s drugom stvari ili pravom pri cemu osigurano potraživanje ostaje.

Gubitak državine založene stvari
Clan 175.

(1) Trajnim gubitkom državine založene pokretne stvari prestaje založno pravo.

53

(2) Privremenim gubitkom državine založene pokretne stvari ne prestaje založno pravo ukoliko se založni povjerilac nije odrekao svoga založnog prava i bezuslovno vratio državinu zaloga dužniku.

Odricanje
Clan 176.

(1) Založno pravo prestaje valjanim odricanjem založnog povjerioca.

(2) Neki povjerioci nedjeljivog potraživanja osiguranog založnim pravom mogu se odreci založnog prava bez pristanka ostalih povjerilaca.

(3) Založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi ili drugom javnom registru prestaje na osnovu izjave o odricanju u formi propisanoj za osnivanje brisanjem u zemljišnoj knjizi ili drugom javnom registru.

Istek roka i ispunjenja raskidnog uslova
Clan 177.

(1) Ako je založno pravo ograniceno rokom ili raskidnim uslovom prestalo zbog isteka roka ili ispunjavanja uslova, založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi prestace brisanjem toga prava.

(2) Izuzetno založno pravo na nepokretnosti nece prestati istekom roka ili ispunjavanjem raskidnog uslova, ako založni povjerilac nije znao niti je iz zemljišne knjige morao znati za to ogranicenje kad je sticao potraživanje osigurano založnim pravom.

Prestanak pravnog svojstva založnog povjerioca
Clan 178.

Založno pravo prestaje ukoliko pravno lice izgubi svojstvo založnog povjerioca, a nema pravnog sljednika.

Konsolidacija i sjedinjenje
Clan 179.

(1) Kada je isto lice postalo nosilac prava svojine i nosilac založnog prava na istoj stvari prestaje založno pravo.

(2) Kada dode do sjedinjenja potraživanja i duga u jednom licu prestaje založno pravo.

Prestanak hipoteke
Clan 180.

Ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, prestace tek brisanjem, ako zakonom nije drugacije odredeno.

54

Raspolaganje neizbrisanom hipotekom
Clan 181.

(1) Vlasnik hipotekom opterecene nepokretnosti može na osnovu priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak potraživanja osiguranog hipotekom, prenijeti hipoteku na novo potraživanje koje nije vece od upisane hipoteke koja nije brisana.

(2) Vlasnik se ne može odreci prava raspolaganja hipotekom iz stava 1. ovoga clana pri osnivanju hipoteke. Iako se vlasnik nekome obavezao ishoditi brisanje odredene hipoteke, i to je u zemljišnoj knjizi zabilježeno kod te hipoteke, on ipak ne može njome raspolagati.

(3) Ako se nakon prestanka hipoteke osigurano potraživanje koje nije brisano u zemljišnoj knjizi proda nepokretnost u izvršnom postupku radi namirenja novcanih potraživanja drugih povjerilaca ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, nece se uzimati u obzir iako nije izbrisana.

(4) Ako hipotekom osigurano potraživanje još postoji prema trecem licu, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje tog potraživanja, vlasniku ce samo u tom slucaju pripasti pravo na dio prodajne cijene.

Zabilježba zadržavanja prvenstvenog reda
Clan 182.

(1) Vlasnik može u slucaju brisanja hipoteke istovremeno izvršiti u zemljišnoj knjizi zabilježbu s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadržan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilježbe. Ukoliko se svojina promijeni, to zadržavanje djeluje i u korist novoga vlasnika. U slucaju prisilne javne licitacije nepokretnosti to zadržavanje se ne uzima u obzir, ako nije iskorišceno prije zabilježbe rješenja kojim je dopuštena pljenidba na toj nepokretnosti radi naplate necijih novcanih potraživanja.

(2) Vlasnik nepokretnosti može zahtijevati upis hipoteke za novo potraživanje u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nepokretnost opterecena, ali s ogranicenjem da ce nova hipoteka imati pravno dejstvo samo ako se brisanje stare hipoteke uknjiži u roku od godinu dana od dejstva upisa nove hipoteke.

(3) Ako ne bude zatraženo brisanje stare hipoteke ili ono ne bude dopušteno u roku iz stava 2. ovoga clana, prestace nova hipoteka cim protekne rok i hipoteka ce se, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose, brisati po službenoj dužnosti. Hipotekarni dužnik i povjerilac u ciju korist je upisana nova hipoteka ovlašceni su da traže brisanje stare hipoteke.

(4) Hipoteka koja je upisana na mjestu starije opterecene hipoteke u prvenstvenom redu imace pravno dejstvo samo uz uslov da se teret izbriše ili s pristankom ucesnika prenese na novu hipoteku koja je upisana umjesto nje. Ako starija hipoteka tereti više nepokretnosti zajednicki (simultano), nova ima pravno dejstvo samo uz uslov da se starija hipoteka izbriše na svim nepokretnostima koje tereti.

55

(5) Odredbe ovoga clana primjenjivace se na odgovarajuci nacin i u slucaju kad bi nova potraživanja trebalo da stupe na mjesto dva ili više hipotekarna potraživanja koja u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge.

Amortizacija
Clan 183.

Založno pravo na nepokretnostima prestaje ukidanjem na osnovu odluke zemljišnoknjižnog suda i brisanjem iz zemljišne knjige.

Postupak amortizacije i brisanje hipoteke
Clan 184.

(1) Vlasnik hipotekom opterecene nepokretnosti i svaki zajednicki vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljišnoknjižni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarnog potraživanja:

a) ako je proteklo najmanje 30 godina od uknjiženja hipotekarnog potraživanja, a u
slucaju kad ima daljih upisa koji se odnose na nju – od posljednjega od tih upisa,
b) ako nije moguce pronaci one koji su prema upisima ovlašceni, ni njihove pravne
sljednike,
v) ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se
pravo na koji drugi nacin ostvarivalo.

(2) Ako zemljišnoknjižni sud nade da postoji vjerovatnoca da prijedlogu treba da se udovolji i da podnosilac ima pravni interes za to, pozvace oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnom potraživanju ili u vezi s njim.

(3) U oglasu ce se tacno naznaciti uknjiženje hipoteke sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od godinu dana za prijavu, uz navodenje posljednjeg kalendarskog dana za podnošenje prijave.

(4) Oglas se objavljuje u Službenom glasniku Republike Srpske i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi odgovarajuci nacin.

(5) Ako oglasni rok protekne bez uspjeha, zemljišnoknjižni sud ce dopustiti amortizaciju hipotekarnog potraživanja i odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose.

(6) Ako u oglasnom roku bude podnesena prijava u vezi s pravom cija se amortizacija zahtijeva, sud ce obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju, i uputiti ga na parnicu o postojanju hipotekarnog potraživanja, i obustaviti postupak amortizacije.

Prestanak sudskog i zakonskog založnog prava
Clan 185.

(1) Prinudno založno pravo prestaje pravosnažnošcu rješenja koje ukida sprovedene radnje i mjere na kojima je to pravo bilo zasnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje – pravosnažnošcu rješenja o namirenju, s tim da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga.

56

(2) Zakonsko i dobrovoljno založno pravo prestaju i prestankom okolnosti zbog kojih je zakonom zasnovano, ako nije zakonom drugacije odredeno.

II SLUŽBENOSTI

  1. Uopšteno

Pojam Clan 186. (1) Službenost je ograniceno stvarno pravo na necijoj stvari koje ovlašcuje svoga nosioca da se na odredeni nacin služi tom stvari (poslužna stvar), a njen vlasnik je dužan da to trpi ili nešto propušta.

(2) Službenost ima sadržaj s kojim je osnovana.

Osnivanje službenosti
Clan 187.

(1) Službenost se osniva pravnim poslom, odlukom suda ili drugog organa, odnosno zakonom.

(2) Ako se službenost osniva pravnim poslom, nacin na koji je nosilac prava službenosti ovlašcen služiti se poslužnom stvari, odreduje vlasnik svojom voljom ili sporazumom sa sticaocem.

(3) Ako se službenost osniva na osnovu odluke suda ili drugog nadležnog organa, nacin na koji je nosilac prava službenosti ovlašcen služiti se poslužnom stvari, odreduje se tom odlukom.

(4) Na osnovu pravnog posla službenost se stice upisom u zemljišne knjige.

(5) Službenost koja se osniva odlukom suda ili drugog organa, odnosno zakonom upisace se u zemljišne knjige.

Pravni osnov
Clan 188.

(1) Na osnovu valjanog pravnog posla kojem je cilj sticanje službenosti, osnivaju se prava službenosti izvodenjem iz svojine poslužne stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je poslužna stvar, a na nacin odreden zakonom.

(2) Sadržaj službenosti odreduje vlasnik poslužne stvari, odnosno nosilac prava koje je poslužna stvar svojom voljom, ili u sporazumu sa sticaocem pravnim poslom iz stava

  1. ovoga clana.

(3) Pravnim poslom iz stava 1. ovoga clana može se pravo službenosti ograniciti i opteretiti na svaki nacin koji je moguc, a nije nedopušten niti suprotan pravnoj prirodi toga prava.

57

(4) Pravni posao kojem je cilj osnivanje službenosti, osim što mora zadovoljavati opšte pretpostavke za valjanost, treba da bude i u pisanom obliku ako je poslužna stvar nepokretnost.

(5) Kad je nepokretnost u svojini nekoliko suvlasnika ili zajednickih vlasnika, samo oni saglasno mogu odrediti da se optereti službenošcu.

Nacin osnivanja službenosti na nepokretnostima
Clan 189.

(1) Pravo službenosti na nepokretnosti osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nepokretnosti, osim ako zakon omogucava da se službenost osnuje drugacije.

(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba prava službenosti, predbilježbom ce se osnovati to pravo pod uslovom naknadnog opravdanja tog upisa, ako su ispunjene pretpostavke po kojima pravila zemljišnoknjižnog prava dopuštaju predbilježbu.

(3) Odredbe ovoga zakona o osnivanju prava službenosti na nepokretnostima upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na promjene i prestanak službenosti na osnovu pravnih poslova.

Zaštita povjerenja
Clan 190.

Na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige u pogledu prava službenosti, primjenjuju se odredbe clana 55. do 57. ovog zakona, ako nisu suprotne pravnoj prirodi tih prava.

Nacin osnivanja službenosti na pokretnostima
Clan 191.

(1) Pravo licne službenosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari sticaocu u nesamostalnu državinu na osnovu valjano izjavljene volje vlasnika usmjerene na to da se sticaocu izvede pravo službenosti, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Kad je vlasnik sklopio više pravnih poslova radi osnivanja prava licne službenosti na istoj stvari kao poslužnoj, a te službenosti ne bi mogle istovremeno postojati na istoj stvari, osnovana je ona službenost za koju je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje službenosti.

(3) U slucaju iz stava 2. ovoga clana odnose otudivaoca s licima s kojima je sklopio pravne poslove, ali ona nisu stekla licnu službenost, primjenjuju se propisi o obligacionim odnosima. Osnivanje odlukom Clan 192.

(1) Službenost može svojom odlukom, pod pretpostavkama odredenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnog prolaza, odnosno nužnog osnivanja službenosti vodova ili drugih uredaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slucajevima odredenim zakonom.

58

(2) Stvarnu službenost može, pod pretpostavkama odredenim zakonom, osnovati nadležni organ upravne vlasti u postupku izvlaštenja, komasacije, kao i u ostalim slucajevima odredenim zakonom.

(3) Pravo službenosti osniva se u trenutku pravosnažnosti sudske odluke iz stava 1., odnosno konacnosti odluke drugog organa iz stava 2. ovoga clana, ako nije drugacije odredeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojeg se odluka donosi.

(4) Onaj u ciju je korist na nepokretnosti osnovano pravo službenosti odlukom suda ili drugog organa ovlašcen je da izvrši upis stecenog prava u zemljišnoj knjizi. Odluka o nužnom prolazu Clan 193.

(1) Nužni prolaz preko neke nepokretnosti kao poslužne osnovace svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nepokretnosti, ako do nje nema nikakve ili nema odgovarajuce putne veze s javnim putem i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za upravljanje tom nepokretnošcu veca od štete na poslužnoj nepokretnosti, a uz obavezu vlasnika nepokretnosti u ciju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nepokretnosti.

(2) Nužni prolaz ne može sud osnovati preko nepokretnosti u pogledu kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ogradena kucna dvorišta, kroz ogradena uzgajališta divljaci; a kroz ogradene bašte i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji narocito opravdan razlog.

(3) Sud ce odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se on osniva u korist odredene nepokretnosti kao službenost prava staze, progona stoke ili svega zajedno, vodeci racuna o potrebama povlasne nepokretnosti i o tome da poslužno zemljište bude što manje optereceno; ali nikad ne može osnovati nužni prolaz u korist odredenog lica, niti opšteg dobra.

(4) Sud ce odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obavezu vlasnika nepokretnosti u ciju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nepokretnosti plati punu novcanu naknadu za sve što ce on trpiti i biti oštecen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u opštem interesu sprovodi izvlaštenje, te ce osnivanje nužnog prolaza usloviti potpunom isplatom te naknade, ako se stranke u pogledu naknade nisu drugacije sporazumile. Odluka o nužnim vodovima i uredajima Clan 194.

(1) Službenost vodova ili drugih uredaja (elektricnih, kanalizacionih, gasovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i drugih) na tudoj nepokretnosti kao poslužnoj osnovace odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nepokretnosti. Zahtjev ce se smatrati opravdanim ako do poslužne nepokretnosti nema nikakve ili nema odgovarajuce veze s dobavljacem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim uredajima i ako je korist od postavljanja tih vodova, odnosno uredaja za upravljanje tom nepokretnošcu veca od štete na poslužnoj nepokretnosti, a uz obavezu vlasnika nepokretnosti u ciju se korist osniva službenost vodova ili drugih uredaja da plati punu naknadu vlasniku poslužne nepokretnosti.

59

(2) Na nužno osnivanje službenosti vodova ili drugih uredaja iz stava 1. ovoga clana, primjenjuju se pravila o nužnim prolazima.

Odluka u diobnom i ostavinskom postupku
Clan 195.

(1) Sud koji sprovodi diobu susvojine ili zajednicke svojine može odluciti da se osnuje pravo stvarne službenosti, ako su stranke s tim saglasne, a prilikom geometrijske diobe nepokretnosti i bez njihove saglasnosti.

(2) Sud koji sprovodi ostavinski postupak svojom ce odlukom odluciti da se osnuje pravo službenosti ako je ostavilac svojim valjanim zapisom ili nalogom odredio da se osnuje to pravo.

(3) Pravo službenosti cije je osnivanje sud odredio na osnovu odredaba ovoga zakona, osniva se na nacin koji je ovim zakonom predviden za sticanje prava službenosti na osnovu pravnog posla.

Zaštita povjerenja
Clan 196.

Pravo službenosti koje je na teret neke nepokretnosti osnovano odlukom suda ili drugog organa, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajuci s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nepokretnosti dok još nije bilo upisano pravo službenosti koje je osnovano odlukom suda ili drugog organa.

Uopšteno
Clan 197.

(1) Neposredno na osnovu zakona pravo službenosti osnovace se kad se ispune sve zakonom predvidene pretpostavke za održaj službenosti; inace samo kad tako odredi posebni zakon.

(2) Ko stekne pravo službenosti nepokretnosti na osnovu zakona, ovlašcen je da izvrši upis stecenoga prava svojine u zemljišnoj knjizi.

Održaj službenosti
Clan 198.

(1) Stvarna službenost osniva se na osnovu zakona održajem, ako ju je držalac povlasne nepokretnosti pošteno držao izvršavajuci njezin sadržaj tokom dvadeset godina, a vlasnik poslužne nepokretnosti nije se tome protivio.

(2) Ne može se održajem osnovati stvarna službenost ako se njen sadržaj izvršavao zloupotrebom povjerenja vlasnika ili držaoca poslužne nepokretnosti, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

(3) Ako se službenost po svojoj prirodi može samo rijetko izvršavati, onaj ko tvrdi da je ona u korist njegove nepokretnosti kao povlasne osnovana održajem, mora dokazati da je u periodu od najmanje 20 godina makar tri puta nastupio slucaj izvršavanja takve službenosti i da je on ili njegov prethodnik svaki taj put izvršio njezin sadržaj.

60

Zaštita povjerenja Clan 199. Pravo stvarnih službenosti koje je na teret neke nepokretnosti osnovano na osnovu zakona, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se, niti kad je utvrdeno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajuci s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nepokretnosti dok još nije bilo upisano to pravo službenosti koje je osnovano na osnovu zakona.

Sticanje s povlasnom stvari Clan 200. Ko stekne svojinu povlasne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao je ujedno i svako pravo stvarne službenosti koja je njena pripadnost, osim ako zakonom nije drugacije odredeno.

Sticanje s poslužnom stvari Clan 201. Ko stekne svojinu poslužne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao ju je opterecenu svakim pravom službenosti koje je njen teret, osim ako zakonom nije drugacije odredeno.

Svrha
Clan 202.

(1) Svaka službenost mora imati razumnu svrhu.

(2) Ako je svrha službenosti bolje i korisnije upravljanje nepokretnošcu, službenost je stvarna; inace je licna.

Neodvojivost Clan 203. (1) Službenost se ne može razdvojiti od poslužne stvari, niti prenijeti na drugoga ovlašcenika.

(2) Službenost se prenosi samo zajedno s poslužnom stvari, a stvarna službenost i s povlasnom stvari.

Uticaj diobe
Clan 204.

(1) Službenost je nedjeljiva i ne može se podijeliti povecanjem, smanjenjem ili komadanjem poslužne stvari, ukljucujuci i promjene oblika, površine ili izgradenosti katastarske cestice koja je poslužna stvar, osim ako nije n drugacije odredeno zakonom.

(2) Ako se službenost izvršavala samo na pojedinom dijelu poslužne stvari, a ona bude podijeljena, može se zahtijevati ukidanje službenosti na ostalim dijelovima.

(3) Ako se podijeli nepokretnost koja je povlasna stvar u ciju korist postoji stvarna službenost, ta službenost ostaje i dalje u korist svih dijelova, ali se može izvršavati samo tako da se time ne poveca ukupno opterecenje vlasnika poslužne nepokretnosti,

61

ali ako je svrha službenosti bila da služi samo potrebama pojedinog dijela koji se
odvojio, može se zahtijevati da ona bude ukinuta u pogledu ostalih.

Ovlašcenik službenosti Clan 205. Nepokretnost može biti opterecena pravom službenosti, u korist vlasnika povlasne nepokretnosti ili nosioca prava gradenja na njoj, ili u korist odredenog lica.

Izvršavanje ovlašcenja
Clan 206.

(1) Ovlašcenik prava službenosti mora pri izvršavanju svojih ovlašcenja postupati u skladu sa prirodom i svrhom službenosti i pažljivo da što manje opterecuje poslužnu stvar.

(2) Vlasnik poslužne stvari ne smije ciniti ništa što bi onemogucilo ili bitno otežalo izvršavanje službenosti; ali nije dužan ništa sam ciniti, ako nije drugacije odredeno. Preinacenje nacina izvršavanja Clan 207.

(1) Nosilac prava službenosti može po svojoj volji preinaciti nacin izvršavanja svojih ovlašcenja i mjesta na kojem ih izvršava na poslužnoj stvari, ako bitno ne mijenja nacin na koji ih je izvršavao.

(2) Ako bi se bitno promijenio dotadašnji nacin izvršavanja ovlašcenja, preinacenje je dopušteno samo u sporazumu s vlasnikom poslužne stvari; ako bi se time ometao dotadašnji nacin izvršavanja ostalih stvarnih prava na istoj stvari, promjena je dopuštena samo u sporazumu s ovlašcenicima tih prava.

(3) Na preinacenje iz stava 2.ovog clana primjenjuju se pravila o osnivanju službenosti na osnovu pravnog posla.

Naknada
Clan 208.

Na zahtjev vlasnika poslužne nepokretnosti, nadležni organ utvrduje naknadu koju vlasnik povlasne nepokretnosti duguje vlasniku poslužne nepokretnosti.

Premještanje
Clan 209.

(1) Ako se službenost stalno izvršava samo na jednom dijelu poslužne stvari, a izvršavanje službenosti na tom dijelu je vlasniku narocito teško, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se službenost premjesti na neko drugo, ovlašceniku podjednako odgovarajuce mjesto. To vlasnikovo pravo ne može se pravnim poslom iskljuciti niti ograniciti.

(2) Troškove premještanja službenosti snosi vlasnik poslužne stvari.

Izvršavanje više službenosti na istoj poslužnoj stvari
Clan 210.

62

(1) Jedna nepokretnost može biti opterecena s više službenosti, ali novija službenost ne može ograniciti izvršavanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu.

(2) Ako službenosti, odnosno drugi stvarni tereti, koji daju pravo na koristi imaju isti prvenstveni red, a izvršavanje jednog ometa izvršavanje drugog, svaki ovlašcenik može zahtijevati da sud pravedno uredi izvršavanje službenosti.

(3) Niko ne može imati službenost na necijem pravu službenosti.

Troškovi održavanja
Clan 211.

(1) Troškove održavanja i popravke poslužne stvari snosi ovlašcenik, ako nije drugacije odredeno.

(2) Ako se poslužnom stvari služi i njen vlasnik, dužan je srazmjerno snositi troškove održavanja i popravke, ali se te dužnosti može osloboditi ustupanjem poslužne stvari ovlašceniku, cak i protiv njegove volje.

(3) Ovlašcenik koji ima na poslužnoj stvari neku napravu kojom izvršava službenost, dužan je da napravu održava o svom trošku, ako nije drugacije odredeno.

Prividne službenosti
Clan 212.
(1) Prividne službenosti su prava i dužnosti koje daje neka službenost do opoziva.
(2) Prividne službenosti tumace se uz odgovarajucu primjenu pravila o službenostima.

Zakonske službenosti Clan 213.

Ako je posebnim zakonom propisano da pod odredenim pretpostavkama neke službenosti terete stvari (zakonske službenosti), na njih se ne primjenjuju pravila o službenostima, ako zakonom nije drugacije odredeno.

  1. Stvarne službenosti

Opšte odredbe Clan 214.

(1) Stvarna službenost je ograniceno stvarno pravo vlasnika odredene nepokretnosti (povlasna nepokretnost) da se za potrebe te nepokretnosti na odredeni nacin služi necijom nepokretnošcu (poslužna nepokretnost), ciji vlasnik to mora trpiti ili mora propuštati odredene radnje u pogledu svoje nepokretnosti koje bi inace imao pravo ciniti.

(2) Stvarna službenost vrši se na nacin kojim se najmanje opterecuje poslužna nepokretnost.

63

(3) Jedna nepokretnost može biti opterecena sa više službenosti. Ukoliko je nepokretnost opterecena sa više službenosti njihov prvenstveni red se utvrduje po vremenu podnošenja zahtjeva za upis u zemljišne knjige.

Povlasna i poslužna nepokretnost
Clan 215.

(1) Stvarna službenost može postojati i u korist nepokretnosti koje su javna dobra u opštoj ili u javnoj upotrebi, ako se tome ne protivi njihova namjena.

(2) Stvarna službenost osnovana u korist neke nepokretnosti kao povlasne ne može se razdvojiti od te nepokretnosti, te je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nepokretnošcu.

(3) Kad je povlasna nepokretnost u svojini više suvlasnika ili zajednickih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih službenosti u korist povlasne nepokretnosti.

(4) Kad je poslužna nepokretnost u svojini više suvlasnika ili zajednickih vlasnika, svaki od njih mora trpiti da se ovlašcenik službenosti koja tereti njihovu nepokretnost njome služi na nacin na koji ga ovlaštava ta službenost, odnosno svaki mora propuštati radnje u pogledu poslužne nepokretnosti koje bi bile suprotne tudem pravu stvarne službenosti.

(5) Odredbe ovog zakona koje se odnose na vlasnika povlasne nepokretnosti, primjenjuju se i na nosioca prava gradenja, ako zakonom nije drugacije odredeno, niti proizlazi iz prirode toga prava.

Sadržaj ovlašcenja
Clan 216.

Vlasnik povlasne i vlasnik poslužne nepokretnosti mogu osnivati stvarne službenosti bilo kojeg sadržaja koji je moguc a nije zabranjen, bilo da time nastane stanje koje traje i nije potrebno ovlašcenikovo cinjenje za izvršenje ovlašcenja koje ta službenost daje, bilo da se službenost izvršava ponavljanjem ljudskih radnji, uzastopno ili na odredeno vrijeme ili u odredeno doba godine, osim ako je drugacije zakonom odredeno.

Nepravilna službenost
Clan 217.

(1) Službenost koja je po svojoj prirodi stvarna može se osnovati na poslužnoj nepokretnosti i u korist odredenog lica (nepravilna službenost).

(2) Na nepravilnu službenost primjenjuju se pravila o licnim službenostima.

(3) Ko tvrdi da je stvarna službenost osnovana u korist odredenog lica, treba to i da dokaže.

64

Osnivanje stvarne službenosti
Clan 218.

(1) Stvarna službenost zasniva se pravnim poslom, odlukom suda ili drugog nadležnog organa i održajem.

(2) Stvarna službenost osnovana pravnim poslom stice se upisom u zemljišne knjige.

(3) Lice koje stvarnu službenost na nepokretnosti stekne na osnovu pravosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa ovlašceno je da traži upis svog prava službenosti u zemljišne knjige.

(4) Pravo službenosti steceno u skladu sa stavom 3.ovog clana ne može se suprotstaviti pravu savjesnog lica koje je, postupajuci sa povjerenjem u zemljišne knjige, upisalo svoje pravo prije nego što je bio zatražen upis prava službenosti stecenog na osnovu sudske odluke ili odluke drugog nadležnog organa.

Zemljišna i kucna službenost
Clan 219.

(1) Službenost može biti osnovana da služi poljoprivrednom zemljištu, šumi i šumskom zemljištu ili drugom zemljištu (zemljišna službenost).

(2) Na poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu ili drugom zemljištu, mogu se osnovati zemljišne službenosti, kao što su : a) službenosti puta, ili kao pravo staze, pravo pregoniti stoku, ili kao pravo puta na poslužnoj nepokretnosti, b) službenosti vode, ili kao pravo crpiti vodu, ili pojiti stoku, odvracati vodu na tudu nepokretnost ili navoditi s tude nepokretnosti, v) službenosti paše, g) šumske službenosti, ili sjeci drva, ili kupiti suho granje, žir; ili slicne službenosti.

(3) Na nepokretnostima sa zgradom, mogu se osnovati kucne službenosti koje vlasniku te nepokretnosti daju ovlašcenje da nešto preduzima na susjedovoj nepokretnosti kao poslužnoj, što je taj dužan trpiti, kao što su : a) imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovom vazdušnom prostoru, ili na susjedovom zemljištu ili ispod njegove površine ili imati svoje naprave na tudoj nepokretnosti, b) pravo nasloniti teret svoje zgrade na tudu, v) gredu ili dimnjak umetnuti u tudi zid, g) imati prozor u tudem zidu radi svjetla, ili i radi vidika, d) provoditi dim kroz susjedov dimnjak, d) navoditi kapnicu sa svog krova na tudu nepokretnost, e) odvoditi ili prolijevati tekucine na susjedovo zemljište; ili slicne službenosti.

(4) Na nepokretnostima sa zgradom, mogu se osnovati službenosti koje vlasniku nepokretnosti daju ovlašcenje da vlasnik poslužne nepokretnosti nešto propušta, što bi inace slobodno cinio, kao što su: a) svoju kucu ne povisivati ili je ne snižavati,

65

b) ne oduzimati povlašcenoj zgradi svjetlo i vazduh, ili vidik,
v) ne odvracati kišnicu s krova svoje kuce od susjedovog zemljišta kojem bi mogla
koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi nacin; ili nešto
drugacije.
Službenosti puta
Clan 220.

(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji ima pravo staze preko tude nepokretnosti ovlašcen je hodati tom stazom; ako ima pravo progoniti stoku, ovlašcen je i služiti se kolicima i biciklom; ako ima pravo puta, ovlašcen je voziti se po poslužnoj nepokretnosti jednom ili više zaprega, motornim vozilom. Na isti nacin imalac službenosti je ovlašcen puštati druga lica.

(2) Pravo hodati stazom ne obuhvata: a) ovlašcenje jahati niti voziti se biciklom; b) gurati bicikl po poslužnoj nepokretnosti;

(3) Pravo progoniti stoku ne obuhvata ovlašcenje vuci teške terete preko poslužnog zemljišta; pravo voziti se po poslužnoj nepokretnosti ne obuhvata pravo tuda goniti nevezanu stoku.

(4) Prostor za izvršavanje na poslužnoj nepokretnosti prava ici stazom, progoniti stoku i prava puta treba da bude toliki koliko je nužno da bi se izvršavala, prema mjesnim prilikama. Ako bi putevi i staze postali neupotrebljivi zbog poplave, odrona, klizišta ili nekog drugog slucaja, do uspostavljanja prijašnjeg stanja odredice se novi prostor, ukoliko nadležni organ ne preduzme potrebne mjere.

Nužni prolaz
Clan 221.

(1) Nužni prolaz je službenost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nepokretnosti do koje nema nikakve ili nema odgovarajuce putne veze s javnim putem uz uslov da je korist od otvaranja nužnog prolaza za vlasnika povlasne nepokretnosti veca od štete koju otvaranjem nužnog prolaza trpi vlasnik poslužne nepokretnosti.

(2) Na nužni prolaz primjenjuju se pravila koja vrijede za službenosti puta, ako u pogledu nužnog prolaza nije posebnim zakonom drugacije propisano.

Službenost pumpanja, dovodenja i odvodenja vode
Clan 222.

(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji je ovlašcen da crpi vodu na poslužnoj nepokretnosti, ima i pravo na slobodan pristup njoj.

(2) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji je ovlašcen da navraca vodu s tude nepokretnosti na svoje zemljište ili je sa svoga odvraca na tude zemljište, ovlašcen je takode da postavi za to potrebne cijevi, oluke, brane, rezervoare za vodu i druge naprave o svom trošku, a u mjeri koja se utvrduje prema potrebama povlasnog zemljišta.

Službenost paše
Clan 223.

66

(1) Ako u casu sticanja prava službenosti paše nisu odredeni vrsta i broj stoke niti vrijeme i mjera izvršavanja prava paše, mjerodavno je kako se mirno izvršavala državina toga prava službenosti kroz dvadeset godina.

(2) Nacin vršenja paše, kao i vrijeme paše odreduju se uopšteno po ustaljenom mjesnom obicaju, ali radi paše ne smije nikad biti ometano ili otežano obradivanje zemljišta uredeno posebnim propisima.

(3) Pravo paše ne proteže se ni na kakvu drugu korist, pa ovlašcenik ne smije kositi travu, ugroziti ispaše, niti iskljuciti stoku sopstvenika poslužne nepokretnosti od paše na njegovoj nepokretnosti, a kad prijeti opasnost da bi stoka mogla nanijeti štetu, ona treba da bude cuvana na odgovarajuci nacin.

Ostale zemljišne službenosti
Clan 224.

Odredbe o pravu paše primjenjuju se i na službenost sjece drva i ostale zemljišne službenosti.

Pravo prozora
Clan 225.

(1) Pravo prozora u zidu poslužne nepokretnosti daje vlasniku povlasne nepokretnosti samo pravo na svjetlo i vazduh; a na vidik samo ako mu je to ovlašcenje posebno dato.

(2) Lice koje nema pravo na vidik dužno je da na zahtjev vlasnika zida stavi rešetku na svoj prozor.

(3) Lice koje ima pravo prozora, dužno je da cuva otvor, a ukoliko to zanemari, odgovara za štetu koja nastane.

Pravo imati dio zgrade i naprave na poslužnoj nepokretnosti Clan 226.

(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti kome njegovo pravo službenosti daje ovlašcenje da na susjednoj nepokretnosti, na njezinoj površini, ispod nje ili u njenom vazdušnom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu napravu ili uredaj koji služi njegovoj zgradi, dužan je to uzdržavati o svome trošku, a vlasniku poslužne nepokretnosti placati naknadu za iskorištavanje njegove nepokretnosti u visini zakupnine, ako nije drugacije odredeno ugovorom ili zakonom.

(2) Odredba stava 1. ovoga clan primjenjuje se kad vlasniku povlasne nepokretnosti njegovo pravo službenosti daje ovlašcenje da na susjednoj nepokretnosti, na njezinoj površini, ispod nje ili u njenom vazdušnom prostoru ima vodove i druge uredaje (elektricne, gasovodne, toplovodne, telekomunikacione, kanalizacione, vodovodne i dr.).

(3) Vlasnik poslužne nepokretnosti koji je dužan da trpi teret susjedne zgrade, umetak tude grede u svoj zid, prolaz tudeg dima kroz dimnjak, tudu antenu na svom krovu, tudu reklamu ili natpis na procelju svoje zgrade ili nešto slicno, dužan je srazmjerno

67

pridonositi za održavanje svog, za to odredenog zida, stuba, stijene, dimnjaka, krova,
procelja i sl., ali nije dužan podupirati niti popravljati tudu stvar.
Pravo provodenja tekucina
Clan 227.

Vlasnik povlasne nepokretnosti za sprovodenje tekucina kroz poslužnu nepokretnost dužan je da izgradi potrebne jarke i kanale i da ih drži dobro pokrivene i ciste i time olakša opterecenje poslužnog zemljišta.

Pravo kapnice
Clan 228.

(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji ima pravo odvodenja kišnice sa svog krova na poslužnu nepokretnost (pravo kapnice) može pustiti da kišnica otice na tudu nepokretnost slobodno ili kroz oluk.

(2) Ovlašcenik prava kapnice smije uzdici svoj krov, ali mora preduzeti mjere da time službenost ne postane teža za vlasnika poslužne nepokretnosti.

(3) Ovlašcenik prava kišnice dužan je da održava oluke namijenjene oticanju vode kao i svoj krov u takvom stanju da mlaz kišnice ne šteti opterecenoj nepokretnosti, a snijeg i led na vrijeme da ukloni.

  1. Li c ne službenosti
Službenosti licne prirode
Clan 229.

(1) Licna službenost je ograniceno stvarno pravo koje daje ovlašcenje odredenom licu da se na odredeni nacin služi tudom stvari (poslužna stvar), a svaki vlasnik te stvari to mora trpiti.

(2) Licne službenosti su: pravo plodouživanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja.

Poslužna stvar
Clan 230.

(1) Licne službenosti mogu postojati na cijeloj poslužnoj stvari, ili na idealnom dijelu ako je to moguce s obzirom na sadržaj službenosti i prirodu predmeta.

(2) Licna službenost na suvlasnickom dijelu nepokretnosti proteže se na posebni dio (stan, poslovnu prostoriju), kao što se službenost na posebnom dijelu nepokretnosti proteže na s njom povezan suvlasnicki dio.

Ograniceno trajanje
Clan 231.

Licne službenosti osnivaju se na odredeno vrijeme i prestaju istekom vremena za koje su osnovane, a najkasnije smrcu ovlašcenog lica, ako zakonom nije drugacije odredeno.

68

Neotudivost i nenasljedivost
Clan 232.

(1) Licne službenosti ne mogu se prenositi na drugo lice.

(2) Licne službenosti ne mogu se naslijediti, osim službenosti izricito osnovanih i za nasljednike ovlašcenog lica.

(3) Licna službenost izricito osnovana i za nasljednike ovlašcenog lica gasi se smrcu posljednjeg nasljednika. Pojam Clan 233.

(1) Pravo plodouživanja je licna službenost koja plodouživaocu daje ovlašcenje da se služi poslužnom stvari u skladu sa njenom namjenom, ne mijenjajuci njen sadržaj

(2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj pokretnoj nepotrošnoj ili nepokretnoj stvari, ili na više pokretnih stvari zajedno. Na potrošnim stvarima moguce je samo nepravo plodouživanje.

(3) Na pravo plodouživanja osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi shodno se primjenjuje odredba prethodnog stava.

(4) Predmet prava plodouživanja su i pripaci opterecene stvari ili prava.

(5) Ako više lica ima pravo plodouživanja iste poslužne nepokretnosti, svako lice je samostalni nosilac svog dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvom odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio tog prava pripada zajednicki. U sumnji se smatra da svakom licu pripada jednak dio prava plodouživanja.

(6) Kad je poslužna nepokretnost u svojini više suvlasnika ili zajednickih vlasnika, svaki od njih mora da trpi da se nosilac prava plodouživanja služi nepokretnošcu na nacin proizašao iz njegovog prava.

Ovlašcenje
Clan 234.

(1) Plodouživalac je ovlašcen da se služi poslužnom stvari u skladu s njenom namjenom, da je drži kao nesamostalni držalac i da je upotrebljava. Plodouživaocu pripada cisti prihod od ciste vrijednosti te stvari, u granicama ocuvanja sadržaja, što ukljucuje i cuvanje osnovne namjene poslužne stvari.

(2) Plodouživalac može pravnim poslom prenijeti drugom licu izvršavanje svojih ovlašcenja.

(3) Vlasnik poslužne stvari smije izvršavati svoje pravo svojine ako time ne vrijeda ovlašcenja plodouživaoca.

Cisti prihod od ciste vrijednosti
Clan 235.

69

(1) Plodouživaocu pripada sav prihod koji daje poslužna stvar.

(2) Prihod poslužne stvari cine plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja sadržaja. Blago nadeno u poslužnoj stvari nije prihod plodouživaoca.

(3) Plodouživalac stice plodove poslužne stvari njihovim odvajanjem. Plodouživalac stice i sve ostalo što se odvojilo od stvari ne umanjujuci njezin sadržaj u trenutku odvajanja, osim ako zakonom nije drugacije odredeno.

(4) Odredba iz stava 3.ovog clana odnosi se i na najamnine, zakupnine, kamate, dividende i druge prihode koje stvar daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilne plodove), ostvarene u vremenu dok je plodouživanje postojalo, bez obzira na to kad je prihod dospio.

(5) Plodouživalac snosi sve troškove upotrebe i iskorištavanja poslužne stvari, bez obzira na iznos ostvarenog prihoda.

(6) Plodouživalac je dužan da kao dobar domacin održava poslužnu stvar u stanju u kojem je stvar primio, snosi troškove redovnog održavanja i obnavljanja stvari, javne obaveze (porez i dr.), realne terete koji opterecuju stvar, i kamate na potraživanja osigurana hipotekom na poslužnoj stvari, u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda poslužne stvari odbiju troškovi upotrebe i iskorištavanja.

Vanredni popravci i obnova stvari
Clan 236.

(1) Ako je zbog dotrajalosti ili više sile neophodno obaviti vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživalac je dužan da bez odlaganja obavijesti vlasnika, odnosno lice koje za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja dužan da ucini o svom trošku.

(2) Ako je stvar uništena usljed više sile, rizik propasti stvari snosi vlasnik, a plodova plodouživalac.

(3) Ako vlasnik poslužne stvari obavi vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživalac je dužan da nadoknadi kamate na vrijednost onoga što je vlasnik utrošio, u obimu u kojem se time poboljšalo njegovo plodouživanje.

(4) Ako vlasnik ne može ili nece da obavi nužne popravke ili obnavljanja, plodouživalac je ovlašcen da ih sam izvrši, a po prestanku plodouživanja može tražiti da mu vlasnik isplati naknadu kao poštenom držaocu, ili primjerenu naknadu za plodouživanje koje je izgubio zbog propuštenih radova.

(5) Plodouživalac je dužan da o svom trošku izvrši one vanredne popravke i vanredne obnove stvari koje je sam skrivio ili ih je prouzrokovalo lice za koje on odgovara. Poboljšanja Clan 237.

(1) Plodouživalac nije dužan da dozvoli vlasniku da obavlja poboljšanja na poslužnoj stvari koja nisu nužna, osim ako se vlasnik obaveže na davanje pune odštete zbog smanjene upotrebe ili prihoda koje plodouživalac gubi zbog obavljanja radova.

70

(2) Vlasnik stvari koji je izvršio poboljšanja na poslužnoj stvari ima pravo da traži od plodouživaoca koji je tražio odštetu po odredbi iz prethodnog stava da se od te odštete odbije korist koju plodouživalac ima od poboljšanja.

(3) Ako je plodouživalac bez sporazuma sa vlasnikom ucinio poboljšanja na poslužnoj stvari, ovlašcen je da odvoji i prisvoji ono što je dodao, ako je to moguce bez oštecenja stvari. Naknadu za poboljšanja može zahtijevati samo ako bi na to bio ovlašcen kao poslovoda bez naloga.

Popis i procjena
Clan 238.

(1) Vlasnik i plodouživalac mogu saciniti popis svih poslužnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene.

(2) Ukoliko vlasnik i plodouživalac ne sastave popis iz stava 1. ovoga clana, pretpostavlja se da je plodouživalac primio u upotrebljivom stanju poslužnu stvar srednjeg kvaliteta, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodouživanje.

Dužnost davanja osiguranja
Clan 239.

(1) Ukoliko je pri izvršavanju ovlašcenja plodouživaoca ugrožena supstanca poslužne stvari, vlasnik ima pravo da od plodouživaoca zahtijeva davanje primjerenog osiguranja.

(2) Ako plodouživalac odbije dati dogovoreno osiguranje ili osiguranje koje je odredio sud, vlasnik može zahtijevati da sud ukine plodouživanje.

(3) Sud nece ukinuti plodouživanje nego ce postaviti upravnika poslužne stvari kad je to bolje, a obzirom na okolnosti slucaja, ako to zahtijeva plodouživalac koji se obavezao da ce sve troškove te uprave snositi kao troškove za upotrebu i iskorištavanje poslužne stvari.

(4) Nakon postavljanja upravnika, sud ce bez odgadanja saciniti popis i procjenu poslužne stvari.

Vracanje stvari
Clan 240.

(1) Nakon prestanka prava plodouživanja, plodouživalac je dužan da preda u državinu poslužne stvari njenom vlasniku, u stanju u kojem je stvar primio.

(2) Plodouživalac odgovara vlasniku stvari za smanjenje njene vrijednosti, bez obzira cime je ono prouzrokovano, osim za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovne upotrebe stvari koje se nije moglo izbjeci ni otkloniti potpunim ispunjenjem dužnosti iz clana 235. stava 6. ovog zakona.

(3) Plodouživalac ne odgovara za smanjenje vrijednosti poslužne stvari koje se moglo izbjeci ili otkloniti jedino vanrednim popravkama ili vanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio dužan o svom trošku izvršiti te vanredne popravke ili vanredno obnavljanje stvari.

71

(4) Nakon prestanka plodouživanja neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku. Vlasnik je dužan da nadoknadi plodouživaocu ili njegovom nasljedniku troškove koje je plodouživalac imao da bi dobio te plodove, prema pravilima koja odreduju pravni položaj poštenog držaoca prilikom vracanja stvari vlasniku.

(5) Pravilo iz stava 4. ovog clana shodno se primjenjuje i za civilne plodove (najamnine, zakupnine, kamate, dividende i sl.) dospjele nakon prestanka plodouživanja.

(6) Dužnosti i odgovornosti plodouživaoca terete njegovog nasljednika, odnosno drugog sljedbenika.

Nepravo plodouživanje
Clan 241.

(1) Nepravo plodouživanje osniva se na stvari koja je potrošna ili na pravu koje ne daje plodove.

(2) U slucaju iz prethodnog stava poslužna stvar je novcana vrijednost stvari koja ce se vlasniku vratiti nakon isteka plodouživanja.

(3) Za vrijeme trajanja nepravog plodouživanja osnovanog na gotovom novcu plodouživalac može raspolagati gotovim novcem po svojoj volji. Ako je to plodouživanje osnovano na vec uloženoj glavnici, plodouživalac može zahtijevati samo kamate.

(4) Na nepravo plodouživanje shodno se primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako zakonom nije drugacije odredeno niti to zahtijeva priroda takvog plodouživanja.

Pravo upotrebe
Clan 242.

(1) Pravo upotrebe je licna službenost koja ovlašcuje odredeno lice da se u granicama svojih licnih potreba i potreba clanova svog porodicnog domacinstva služi necijom stvari (poslužna stvar) prema njenoj namjeni, cuvajuci njen sadržaj.

(2) Pravo upotrebe može postojati na poslužnoj nepotrošnoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari, ili na više pokretnih stvari. Na potrošnim stvarima nije moguca ni neprava upotreba.

(3) Na pravo upotrebe osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi, shodno se primjenjuje odredba iz stava 2. ovog clana.

(4) Predmet prava upotrebe su i pripaci stvari ili prava koja su njime opterecena.

(5) Pravo upotrebe ne može imati više lica, osim ako su u takvom odnosu da im ono pripada zajednicki.

(6) Na pravo upotrebe primjenjuju se pravila o pravu plodouživanja, ako drugacije nije odredeno zakonom niti to zahtijeva priroda prava upotrebe.

72

Ovlašcenja
Clan 243.

(1) Nosilac prava upotrebe ima pravo da stvar drži kao nesamostalni držalac, da je upotrebljava i uzima njen prihod, ne mijenjajuci njenu supstancu.

(2) Nosilac prava upotrebe ne može pravnim poslom prepustiti drugom licu izvršavanje svojih ovlašcenja iz stava 1. ovoga clana.

Upotrebe
Clan 244.

(1) Nosilac prava upotrebe je ovlašcen da se služi poslužnom stvari u okviru svojih potreba koje odgovaraju njegovom uzrastu, zvanju, zanimanju i velicini porodicnog domacinstva.

(2) Potrebe nosioca prava upotrebe odreduju se prema stanju kad je osnovana službenost upotrebe.

(3) Pod potrebom nosioca prava upotrebe podrazumijevaju se i potrebe njegovog porodicnog domacinstva, kao i promjene u njegovom porodicnom domacinstvu koje su bile prirodno ocekivane i predvidive (bracni drug i maloljetna djeca, kao i lica koja je po zakonu dužan da izdržava) i promjene koje su nužno potrebne za vodenje porodicnog domacinstva.

(4) Vlasnik poslužne stvari može izvršavati svoje pravo svojine ukljucujuci prisvajanje koristi ako time ne vrijeda tude pravo upotrebe.

Sticanje plodova i drugih koristi
Clan 245.

Nosilac prava upotrebe stice plodove poslužne stvari i sve ostale koristi od stvari kad ih na osnovu ovlašcenja koje mu daje njegovo pravo upotrebe ubere za svoje potrebe.

Troškovi i tereti
Clan 246.

(1) Vlasnik je dužan da snosi sve redovne i vanredne troškove i terete poslužne stvari, i dužan je da održava stvar u dobrom stanju o svom trošku.

(2) Ako troškovi i tereti prelaze korist koja preostaje vlasniku, nosilac prava upotrebe dužan je da vlasniku nadoknadi razliku.

Pravo stanovanja
Clan 247.

(1) Pravo stanovanja je licna službenost koja svoga nosioca ovlašcuje da se služi necijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim za stanovanje (poslužna stvar) u skladu s tom namjenom, cuvajuci sadržaj poslužne stvari.

73

(2) Pravo stanovanja prosuduje se po pravilima o pravu upotrebe, ako nije drugacije odredeno.

(3) Ako pravo stanovanja svoga nosioca ovlašcuje da se služi svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje tako da ih, cuvajuci njihov sadržaj, u cijelosti uživa, tada je to plodouživanje stambene zgrade, pa se prosuduje po pravilima o pravu plodouživanja.

(4) Vlasnik zadržava pravo raspolaganja onim dijelovima nepokretnosti koji nisu namijenjeni za stanovanje, a i stambenim dijelovima koji nisu predmet prava stanovanja, ali ne na nacin da time sprecava ostvarivanje prava stanovanja.

(5) Ostvarivanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku onemoguciti ili otežati potrebno nadgledanje cijele njegove nepokretnosti.

  1. Zaštita i prestanak prava službenosti
Zahtjev za poštovanje prava službenosti
Clan 248.

(1) Ovlašcenik prava službenosti ima pravo da zahtijeva od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo službenosti kao teret na poslužnoj stvari, da trpi izvršavanje ovlašcenikovog prava na njoj, odnosno da propušta ciniti na njoj ono što je zbog ovlašcenikovog prava dužan propuštati, ovlaštenik ima pravo zahtijevati i od svakog drugog lica koja svojim radnjama poricu njegovo pravo službenosti ili ga samovlasno onemogucuje ili uznemirava u izvršavanju tog prava.

(2) Pravo iz stava 1. ovog clana prestaje istekom roka od 10 godina od kad je ovlašcenik prestao vršiti to pravo.

Tužba ovlašcenika službenosti
Clan 249.

Da bi ovlašcenik prava službenosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadležnim organom, ostvariti svoje pravo na zaštitu, mora dokazati svoje pravo službenosti i cin tuženog kod onemogucavanja ili uznemiravanja izvršavanja toga prava.

Tužba pretpostavljenog ovlašcenika službenosti
Clan 250.

(1) Pravo na zaštitu svog pretpostavljenog prava službenosti ima i onaj koji je dokazao svoje pravo službenosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadležnim organom dokaže pravni osnov i istiniti nacin svog sticanja državine te službenosti (pretpostavljeni ovlašcenik službenosti).

(2) Na pravo pretpostavljenog ovlašcenika na zaštitu, na odgovarajuci nacin primjenjuju se pravila o tužbi pretpostavljenog vlasnika

74

Zaštita od povrede upisom u zemljišnoj knjizi
Clan 251.

Ako je neko lice pravo korisnika stvarne službenosti steklo nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu, ovlašcenik se ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnog prava.

Preinacenje sadržaja Clan 252. Na preinacenje sadržaja službenosti primjenjuju se odredbe ovog zakona koje ureduju osnivanje službenosti na osnovu pravnog posla.

Propast stvari
Clan 253.

(1) Propašcu povlasne ili poslužne stvari prestaje i pravo službenosti, ali cim se stvar vrati u prijašnje stanje, službenost se uspostavlja.

(2) Odredbe ovog zakona koje se primjenjuju na propast stvari, odnose se i u slucaju da stvar bude stavljena izvan prometa.

(3) Ako je umjesto propale poslužne stvari nastalo pravo koje je nadomješta (pravo na naknadu, na osiguraninu i slicno), tada propašcu stvari nije prestalo pravo plodouživanja nego ono i dalje postoji na tom nadomjestku kao poslužnoj stvari.

Sjedinjenje
Clan 254.

(1) Ako se svojina povlasne i poslužne nepokretnosti nadu u imovini istog lica, tada tim sjedinjenjem samim po sebi prestaje stvarna službenost.

(2) Ako se svojina povlasne i poslužne nepokretnosti razdvoji prije brisanja službenosti u zemljišnoj knjizi, službenost se uspostavlja.

Odricanje ovlašcenika
Clan 255.

(1) Pravo službenosti prestaje valjanim odricanjem ovlašcenika, bez obzira na to na kojem je pravnom osnovu zasnovana.

(2) Pojedini suvlasnik ili zajednicki vlasnik povlasne nepokretnosti ne može se odreci prava stvarne službenosti bez pristanka ostalih.

(3) Vlasnik povlasne nepokretnosti koja je opterecena pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreci bez pristanka ovlašcenika tih prava.

(4) Na osnovu odricanja prestaje službenost bez pristanka vlasnika poslužne stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te službenosti.

(5) Ako je službenost upisana u zemljišnoj knjizi, prestace kad bude izbrisana.

Istek roka i ispunjavanje raskidnog uslova
Clan 256.

75

(1) Službenost prestaje istekom vremena na koje je bila osnovana ili na koje je bilo osnovano pravo svojine iz kojeg je izvedena, kao i kad se ispuni raskidni uslov pod kojim je bila osnovana ona ili pravo svojine iz kojeg je izvedena.

(2) Ako je službenost osnovana pod uslovom dok trece lice navrši odredene godine, prestace u to vrijeme, premda je treci umro prije tih godina, ako iz svrhe orocavanja ne proizlazi nešto drugo.

(3) Ako je službenost upisana u zemljišnoj knjizi, prestace brisanjem.

Neizvršavanje
Clan 257.

(1) Pravo službenosti prestaje zastarom ako se nije izvršavalo kroz 20 godina.

(2) Pravo službenosti koje se po svojoj prirodi može samo rijetko izvršavati ne prestaje zastarom dok tri puta ne nastupi prilika u kojoj treba da izvrši njen sadržaj, a ovlašcenik to ne ucini.

(3) Pravo službenosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovom izvršavanju, a ovlašcenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine.

(4) Zastara ne nastupa, niti pravo službenosti prestaje neizvršavanjem, dok na poslužnoj stvari postoji naprava namijenjena upravo izvršavanju toga prava.

(5) Službenost upisana u zemljišnoj knjizi, prestace brisanjem iz zemljišne knjige.

Ukidanje
Clan 258.

(1) Ako pravo službenosti izgubi razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine. Ako nije posebnim zakonom drugacije odredeno, odluku o ukidanju donijece sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni osnov na kojem je ta službenost bila osnovana.

(2) Sud ce na zahtjev vlasnika poslužne nepokretnosti odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu službenost puta, bez obzira na to na kojem je osnovu zasnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji, ili jednako odgovarajuci prolaz, koji vlasniku poslužnog zemljišta cini manje štete, ili pak jednako odgovarajuci javni prolaz.

(3) Sud ce na zahtjev vlasnika poslužne stvari, kojem plodouživalac nije dao osiguranje koje se obavezao dati ili koje je sud odredio, odlukom ukinuti plodouživanje i obavezati vlasnika na placanje pravedne naknade.

(4) Sud koji vodi postupak radi ukidanja plodouživanja jer plodouživalac nije dao nužno osiguranje, može, umjesto da ukine plodouživanje, odlukom postaviti upravnika poslužnoj stvari, ako utvrdi da je to bolje s obzirom na okolnosti slucaja, te ako to zahtijeva plodouživatelj koji se obavezao da ce sve troškove te uprave snositi kao troškove za upotrebu i iskorištavanje poslužne stvari.

(5) Službenost upisana u zemljišnoj knjizi, prestaje brisanjem.

76

Zaštita tudeg povjerenja
Clan 259.

Službenost koja nije upisana u zemljišnoj knjizi prestaje kad poslužnu stvar stekne lice koje nije znalo niti je moralo da zna za tu službenost.

Prestanak licne službenosti
Clan 260.

(1) Pravo licne službenosti prestaje smrcu ovlašcenika ili prestankom pravnog lica koje je bilo ovlašcenik toga prava, ako nije drugacije odredeno.

(2) Ako je pravo licne službenosti izricito osnovano i za ovlašcenikove nasljednike, nasljedivanjem ce ono preci na one koji nasljeduju zbog smrti prvog ovlašcenika; smrcu nasljednika koji je naslijedio pravo licne službenosti ona se gasi, ako nije drugacije odredeno.

(3) Ako je licna službenost zasnovana u korist jedne porodice, prestaje kad ta porodica izumre. U slucaju sumnje smatra se da je osnovana za nasljednika, a ko tvrdi da je osnovana za porodicu, treba to i da dokaže.

Rasterecenje zakonom ili odlukom upravne vlasti
Clan 261.

(1) Službenosti prestaju ispunjavanjem pretpostavki, koje je za to odredio posebni zakon.

(2) Nadležni organ ce ukinuti službenost u slucajevima i pod pretpostavkama odredenim posebnim zakonom.

(3) Ako ukidanje ili prestanak službenosti ima znacenje izvlašcenja, lice cija je službenost prestala ima pravo na punu naknadu.

(4) Službenost upisana u zemljišnoj knjizi, prestace brisanjem, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Prestanak stvarne službenosti
Clan 262.

(1) Stvarna službenost prestaje:

a) ako se vlasnik poslužne nepokretnosti protivi njenom vršenju, a vlasnik povlasne
nepokretnosti tri uzastopne godine nije vršio svoje pravo,
b) ako isto lice postane vlasnik poslužne i povlasne nepokretnosti,
g) ako propadne povlasna ili poslužna nepokretnost,
d) nevršenjem u periodu od 10 godina.

(2) Vlasnik poslužne nepokretnosti ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne službenosti kada prestane potreba za korišcenje povlasne nepokretnosti, kao i kada prestane razlog zbog kojeg je bila zasnovana.

77

Podjeljene povlasne nepokretnosti
Clan 263.

(1) Ako se podijeli povlasna nepokretnost, stvarna službenost ostaje u korist svih njenih dijelova. Vlasnik poslužne nepokretnosti ima pravo zahtijevati da stvarna službenost vlasnika dijela podjeljene povlasne nepokretnosti prestane, ako ne služi za potrebe tog dijela.

(2) Ako je podjeljena poslužna nepokretnost, stvarna službenost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena.

III REALNI TERETI

  1. Uopšteno

Pojam Clan 264. Realni teret daje svom korisniku ograniceno stvarno pravo na nepokretnosti koju opterecuje ovlašcujuci ga da mu se na teret njene vrijednosti periodicno daju stvari ili cine radnje koje su sadržaj tog realnog tereta.

Osnivanje realnog tereta
Clan 265.

(1) Realni teret osniva se na odredenoj nepokretnosti na osnovu pravnog posla i odlukom suda ili nadležnog organa.

(2) Realni teret je osnovan kada su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi.

Osnivanje pravnim poslom
Clan 266.

(1) Na osnovu pravnog posla, realni teret osniva se njegovim izvodenjem iz svojine nepokretnosti koja se njime opterecuje, a na nacin odreden zakonom.

(2) Pravni posao o osnivanju stvarnog tereta mora biti u obliku notarski obradene isprave i mora sadržavati odredbe o osnivanju tereta na odredenoj nepokretnosti, njegovom sadržaju i korisniku tereta.

(3) Suvlasnici ili zajednicki vlasnici na nepokretnosti mogu samo saglasno odrediti da se optereti realnim teretom.

Upis tereta u zemljišne knjige
Clan 267.

(1) Realni teret osnovan pravnim poslom stice se upisom u zemljišnu knjigu kao teret na njime opterecenoj nepokretnosti.

(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke odredene zakonom za upis u zemljišnu knjigu, realni teret stice se predbilježbom, pod uslovom da se predbilježba naknadno opravda.

78

(3) Lice koje realni teret stekne na osnovu pravosnažne odluke suda ovlašceno je da traži upis tog prava u zemljišne knjige.

(4) Realni teret ne može se suprotstaviti pravu savjesnog lica, koje je, postupajuci sa povjerenjem u zemljišne knjige, upisalo svoje pravo prije nego što je zatražen upis realnog tereta. Osnivanje odlukom suda Clan 268.

(1) Realni teret može se osnivati odlukom suda u postupku diobe, ostavinskom postupku, i u drugim slucajevima odredenim zakonom.

(2) Na osnivanje realnog tereta shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju službenosti. Opterecena nepokretnost Clan 269.

(1) Realnim teretom može biti opterecena jedna ili više nepokretnost koje mogu biti predmet založnog prava.

(2) S opterecenom nepokretnošcu optereceni su i svi njeni pripaci.

(3) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na nepokretnost, primjenjuju se i na suvlasnicki dio nepokretnosti. Sadržaj realnog tereta Clan 270.

(1) Sadržaj realnog tereta može biti moguca, dopuštena i odredena, ili odrediva radnja periodicnog davanja stvari ili novca, ili drugih radnji koje imaju novcanu vrijednost. Radnja koja cini sadržaj realnog tereta ne mora biti u vezi sa ekonomskom namjenom opterecene nepokretnosti, niti služiti ostvarivanju ekonomske namjene korisnikove nepokretnosti.

(2) Radnja jednokratnog davanja ili cinjenja koje ima novcanu vrijednost može biti sporedni sadržaj realnog tereta. U tom slucaju shodno se primjenjuje odredba stava (1) ovoga clana, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Promjena sadržaja Clan 271. (1) Promjena sadržaja realnog tereta dopuštena je samo u sporazumu sa vlasnikom opterecene nepokretnosti, a ako bi se time ometao dotadašnji nacin izvršavanja ostalih stvarnih prava na opterecenoj nepokretnosti, tada i u sporazumu sa nosiocima tih prava. (2) Na promjenu sadržaja realnog tereta primjenjuju se odredbe ovoga zakona o osnivanju realnih tereta na osnovu pravnog posla.

Osnovna obaveza
Clan 272.

(1) Realni teret obavezuje vlasnika opterecene nepokretnosti da korisniku tereta ispunjava sadržaj tereta, za što odgovara vrijednošcu te nepokretnosti.

79

(2) Obaveza iz realnog tereta prenosiva je samo zajedno sa opterecenom nepokretnošcu.

(3) S prelaskom svojine opterecene nepokretnosti na drugo lice ujedno prelazi i obaveza iz realnog tereta.

(4) Osnovna obaveza iz realnog tereta ne zastarijeva.

Pojedinacne obaveze davanja ili cinjenja
Clan 273.

(1) Kada na osnovu vlasnikove obaveze iz clana 272. ovoga zakona dospije za ispunjenje neko davanje ili cinjenje, tada nastaje pojedinacna obaveza vlasnika opterecene nepokretnosti da to davanje, odnosno cinjenje ispuni korisniku tereta kao povjeriocu.

(2) Korisnik realnog tereta ovlašcen je da traži ispunjenje pojedinacne obaveze iz prethodnog stava, ili njenu novcanu protivrijednost.

(3) Pojedinacne obaveze davanja i cinjenja zastarijevaju za tri godine od dospijeca svake pojedine obaveze.

Licna odgovornost za pojedinacne obaveze Clan 274. (1) Za ispunjenje pojedinacne obaveze davanja ili cinjenja odgovara svom svojom imovinom lice koje je vlasnik opterecene nepokretnosti u vrijeme dospijeca obaveze. Odgovornost tog lica za dospjele obaveze ne prestaje sa prestankom njegovog prava svojine na opterecenoj nepokretnosti.

(2) Ako je opterecena nepokretnost u državini treceg lica, ono odgovara cjelokupnom svojom imovinom za pojedinacna davanja ili cinjenja dospjela do prestanka državine nepokretnosti.

(3) Plodouživalac nepokretnosti opterecene stvarnim teretom odgovara vlastitom imovinom umjesto vlasnika te nepokretnosti za pojedinacna davanja i cinjenja na koja obavezuje realni teret.

Stvarnopravna odgovornost za pojedinacne obaveze
Clan 275.

(1) Za sve dospjele pojedinacne obaveze, davanja i cinjenja koja proizlaze iz realnog tereta odgovara vlasnik vrijednošcu opterecene nepokretnosti, a nakon diobe te nepokretnosti vrijednošcu svojih dijelova solidarno odgovaraju svi vlasnici dijelova na koje je razdjeljena.

(2) Stvarnopravna odgovornost za pojedinacnu obavezu davanja i cinjenja solidarna je s licnom odgovornošcu za istu obavezu.

Neodvojivost
Clan 276.

(1) Realni teret ne može se odvojiti od nepokretnosti koju opterecuje. Sticanjem svojine na opterecenoj nepokretnosti stice se nepokretnost opterecena realnim teretom, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist nekog lica ne može se prenositi sa ovlašcenika na drugo lice, ako nije drugacije odredeno, a pravo iz realnog tereta

80

osnovanog u korist vlasnika neke nepokretnosti prenosi se samo zajedno sa svojinom
te nepokretnosti.
  1. Teret u korist vlasnika nepokretnosti
Teret i povlasna nepokretnost
Clan 277.

(1) Realni teret u korist neke nepokretnosti (povlasna nepokretnost) daje vlasniku te nepokretnosti ograniceno stvarno pravo na opterecenoj nepokretnosti koje ga ovlašcuje da mu se periodicno daju stvari ili izvršavaju radnje koje su sadržaj tog stvarnog tereta.

(2) Realni teret koji je osnovan u korist neke nepokretnosti kao povlasne ne može se razdvojiti od svojine te nepokretnosti te je prenosiv samo zajedno s tom nepokretnošcu. Uticaj diobe Clan 278.

(1) U slucaju podjele povlasne nepokretnosti, realni teret postoji i dalje u korist pojedinih dijelova srazmjerno velicini svakog dijela ako su davanja i radnje djeljivi. Ako davanja i radnje nisu djeljivi shodno se primjenjuju pravila o nedjeljivim obavezama.

(2) Diobom se ne smije otežati opterecenje vlasnika opterecene nepokretnosti.

(3) Ukoliko se diobom oteža opterecenje vlasnika opterecene nepokretnosti, vlasnik te opterecene nepokretnosti ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje davanja i radnji, koje su zbog diobe postale za njega teže.

Prenos dospjele obaveze
Clan 279.

Dospjele pojedinacne obaveze davanja ili radnji na koje je vlasnik nepokretnosti obavezan stvarnim teretom u korist neke nepokretnosti, mogu se prenijeti na drugo lice, ako zakonom nije drugacije odredeno.

  1. Tereti u korist lica
Tereti licne prirodi
Clan 280.

(1) Realni teret u korist lica daje ovlašceniku ograniceno stvarno pravo na opterecenoj nepokretnosti koje ovlašcuje da mu se periodicno daju stvari ili izvršavaju radnje koje su sadržaj tog realnog tereta.

(2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist nekog lica ne može se prenositi sa ovlašcenika na drugo lice, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Prenosivost pojedinih potraživanja
Clan 281.

81

Dospjela pojedinacna davanja ili radnje na koje je vlasnik nepokretnosti obavezan realnim teretom mogu se prenijeti na drugo lice, ako zakonom nije drugacije odredeno ni suprotno prirodi radnje koja se traži.

Vrste realnih tereta
Clan 282.

Nepokretnost može biti opterecena realnim teretom, u korist svakog vlasnika odredene nepokretnosti (povlasna nepokretnost) ili nosioca prava gradenja.

Zaštita korisnika tereta
Clan 283.

(1) Korisnik realnog tereta ima pravo tužbom da zahtijeva da se prema vlasniku opterecene nepokretnosti utvrdi postojanje realnog tereta.

(2) Ako trece lice ometa ili sprecava korisnika u izvršavanju realnog tereta on ima pravo tužbom da zahtijeva da to ometanje ili sprecavanje prestane.

Prestanak realnog tereta
Clan 284.

(1) Realni teret prestaje njegovim brisanjem u zemljišnoj knjizi.

(2) Brisanje realnog tereta može se zahtijevati zbog: a) propasti opterecene ili povlasne nepokretnosti, b) stavljanje izvan prometa opterecene i povlasne nepokretnosti, v) odricanja korisnika tereta, g) isteka vremena na koje je bio osnovan ili ispunjavanjem raskidnog uslova pod kojim je bio osnovan, d) donošenja odluke suda o amortizaciji tereta, d) smrti lica u ciju je korist bio osnovan, ako stvarni teret nije izricito osnovan i za njegove nasljednike.

Ukidanje realnog tereta
Clan 285.

Vlasnik opterecene nepokretnosti može da zahtijeva da se realni teret ukine ako on izgubi svoju svrhu. Odluku o ukidanju realnog tereta donosi sud na zahtjev vlasnika opterecene nepokretnosti, bez obzira na pravni osnov o njegovom osnivanju.

IV PRAVO GRA Ð ENjA

Pojam
Clan 286.

(1) Pravo gradenja je ograniceno stvarno pravo na necijem zemljištu koje daje ovlašcenje svom nosiocu da na površini zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a vlasnik zemljišta dužan je to da trpi.

(2) Pravo gradenja je u pravnom pogledu izjednaceno s nepokretnošcu.

82

(3) Zgrada koja je izgradena ili koja bude izgradena na zemljištu koje je optereceno pravom gradenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište.

Sadržaj prava gradenja
Clan 287.

(1) Lice koje je nosilac prava gradenja je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog njegovog prava, a u pogledu zemljišta koje je optereceno pravom gradenja ima ovlašcenja i dužnosti plodouživoca. Svaka odredba ugovora i drugog akta suprotna ovoj odredbi je ništava. (2) Nosilac prava gradenja dužan je da vlasniku zemljišta placa mjesecnu naknadu za zemljište u iznosu prosjecne zakupnine za takvo zemljište, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Promjena sadržaja
Clan 288.

(1) Promjena sadržaja prava gradenja dopuštena je samo u sporazumu s vlasnikom opterecene nepokretnosti, a ako bi se time ometao dotadašnji nacin izvršavanja ostalih stvarnih prava na opterecenoj nepokretnosti, tada i u sporazumu s ovlašcenicima tih prava.

(2) Na preinacenje sadržaja primjenjuju se odredbe ovoga zakona koje se odnose na osnivanje prava gradenja na osnovu pravnoga posla.

Neodvojivost
Clan 289.

Pravo gradenja ne može se odvojiti od zemljišta koje opterecuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne svojinu opterecenog zemljišta, stekao je zemljište optereceno pravom gradenja, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Nosilac prava gradenja Clan 290. (1) Nosilac prava gradenja je lice u ciju je korist to pravo osnovano ili je na njega preneseno. (2) Vlasnik zemljišta može biti nosilac prava gradenja na svome zemljištu.

Prometnost
Clan 291.

(1) Pravo gradenja je otudivo i nasljedivo kao i pravo na nepokretnosti, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Pravo gradenja može se opteretiti službenostima, realnim teretima i založnim pravom i na svaki drugi nacin koji je u skladu sa zakonom i koji nije suprotan pravnoj prirodi tog prava.

(3) Zgrada i pravo gradenja cine neraskidivo pravno jedinstvo, pa se zajedno prenose, nasljeduju i opterecuju.

83

Ogranicenje prava gradenja
Clan 292.

Pravo gradenja može se ograniciti pravnim poslom na svaki nacin koji nije suprotan zakonu, ili njegovoj prirodi, ili pravima trecih lica.

  1. Sticanje prava gra d enja
Osnivanje prava gradenja
Clan 293.

(1) Pravo gradenja osniva se na osnovu pravnog posla ili odluke suda.

(2) Pravni posao iz stava 1. ovoga clana zakljucuje se u obliku koji je propisan u posebnom zakonu.

Upis prava gradenja
Clan 294.

(1) Pravo gradenja stice se dvostrukim upisom u zemljišnu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterecuje, i njegovim upisom kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku.

(2) Upis prava gradenja u zemljišnu knjigu moguc je samo na osnovu izjave volje vlasnika da time optereti svoje zemljište.

(3) Ako bi pravo gradenja štetilo vec upisanim ogranicenim stvarnim pravima na zemljištu koje bi se opteretilo pravom gradenja, ono se može upisati samo s pristankom ovlašcenika tih prava.

(4) Kada se na osnovu prava gradenja izgradi zgrada ili postojeca zgrada odvoji od zemljišta pravom gradenja, upisace se pravo gradenja.

(5) Kad zakonom nije drugacije odredeno u pogledu nacina osnivanja prava gradenja, njegove promjene i prestanka, te u pogledu zaštite povjerenja u zemljišne knjige, na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe ovoga zakona koje se odnose na pravo svojine.

Osnivanje odlukom suda
Clan 295.

(1) Pravo gradenja može odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku i u drugim slucajevima odredenim zakonom.

(2) Na osnivanje prava gradenja odlukom suda primjenjuju se pravila o osnivanju službenosti odlukom suda.

Prenos prava gradenja
Clan 296.

84

Na prenos prava gradenja primjenjuju se odredbe ovoga zakona o sticanju prava svojine na nepokretnostima na osnovu pravnog posla, odluke nadležnog organa i nasljedivanja, ako zakonom nije drugacije odredeno niti proizlazi iz pravne prirode prava gradenja.

  1. Zaštita prava gra d enja
Pravila zaštite prava gradenja
Clan 297.

Pravo gradenja kao pravo na necijem zemljištu uživa zaštitu odgovarajucom primjenom pravila o stvarnim službenostima, a kao nepokretnost u pravnom pogledu odgovarajucom primjenom pravila o zaštiti prava svojine.

  1. Prestanak prava gra d enja
Nacin prestanka prava gradenja
Clan 298.

(1) Pravo gradenja prestaje: propašcu opterecenog zemljišta, sporazumom, ovlašcenikovim odricanjem, istekom ugovorenog roka i ispunjavanjem ugovorenog raskidnoga uslova, rasterecenjem, te ukidanjem.

(2) Pravo gradenja upisano u zemljišnoj knjizi prestaje kad, zbog razloga iz stava (1) ovoga clana, bude izbrisano kao teret na zemljištu opterecenom tim pravom i kao posebno zemljišnoknjižno tijelo.

Ukidanje
Clan 299.

(1) Ako se na pravu gradenja ne izgradi zgrada u roku od 10 godina od osnivanja toga prava, vlasnik opterecene nepokretnosti može zahtijevati da se ono ukine. Ako nije zakonom drugacije odredeno, odluku o ukidanju donijece sud na zahtjev vlasnika opterecene nepokretnosti, bez obzira na pravni osnov na kojem je pravo gradenja bilo zasnovano.

(2) Pravo gradenja na kojem je bila izgradena zgrada, ali je srušena do te mjere da se ne može upotrebljavati za svrhu kojoj je bila namijenjena, prestace ukidanjem kao da zgrada i nije bila izgradena, ako nije u roku od šest godina ponovno sagradena u mjeri koliko je najnužnije da služi svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni.

(3) Rok iz stava 2. ovog clana pocinje teci prvog dana u godini koja nastupa nakon godine kad je zgrada srušena, ali rok ne tece dok postoje okolnosti pod kojima zastaje rok održaja.

(4) Pravo gradenja prestace na osnovu odluke o ukidanju i brisanjem u zemljišnoj knjizi.

85

Posljedice prestanka
Clan 300.

(1) S prestankom prava gradenja postaje pripadnost zemljišta ono što je pravom gradenja bilo od zemljišta pravno odvojeno.

(2) Na odnos vlasnika zemljišta i lica kome je prestalo pravo gradenja, primjenjuju se pravila po kojima se prosuduju odnosi nakon prestanka prava plodouživanja, ako nije zakonom drugacije odredeno.

(3) Vlasnik je dužan licu kome je prestalo pravo gradenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nepokretnost u prometu vrjednija s tom zgradom, a ne bez nje.

Tuda prava
Clan 301.

(1) Tuda stvarna prava koja su bila teret prava gradenja prestaju s prestankom toga prava, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Založno pravo koje je teretilo pravo gradenja nakon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnik dužan licu cije je pravo gradenja prestalo.

(3) Službenosti, stvarni tereti i založna prava u korist i na teret prava gradenja sa zgradom, ostaju kao službenosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemljišta sa zgradom, a s dotadašnjim prvenstvenim redom.

Pravo nadogradnje
Clan 302.

(1) Pravo nadogradnje je pravo izgradnje jednog ili više posebnih dijelova nepokretnosti na postojecoj zgradi.

(2) Na pravo nadogradnje primjenjuju se propisi o pravu gradenja, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno i ako se ne protivi njegovoj prirodi.

(3) Pravo nadogradnje se ne može otuditi ni opteretiti bez saglasnosti vlasnika zgrade i nosioca drugih stvarnih prava na nepokretnosti.

(4) Nadogradnjom se stice pravo svojine na nadogradenom dijelu i pravo susvojine na cijeloj nepokretnosti, a pravo nadogradnje prestaje.

(5) Založno pravo na pravu nadogradnje prelazi na nadogradeni dio nepokretnosti i na pravo susvojine na nepokretnosti.

C ETVRTI DIO

86

DRŽAVINA

  1. Opšte odredbe
Pojam državine
Clan 303.

(1) Državina je fakticka vlast na stvari.

(2) Lice koje svoju fakticku vlast vrši licno ili putem pomocnika u držanju neposredni je držalac.

(3) Posrednu državinu stvari ima lice koje fakticku vlast na stvari vrši preko drugog lica, koje po nekom pravnom osnovu ima stvar u neposrednoj državini.

(4) Ako je držalac, prije nego je stvar prepustio neposrednom držaocu, po nekom pravnom osnovu dobio tu stvar u neposrednu državinu od treceg lica, i to se lice smatra posrednim držaocem.

(5) Državinu stvari ima i lice koje fakticku vlast vrši u pogledu dijela neke stvari, koja inace ne bi mogla biti samostalni objekt stvarnih prava kao što je soba ili druga prostorija u stanu i slicno.

(6) S državinom stvari izjednaceno je fakticko izvršavanje sadržaja prava stvarnih službenosti u pogledu neke nepokretnosti (državina prava); na državinu toga prava se primjenjuju odredbe ovoga zakona o državini stvari, ako to nije suprotno prirodi prava.

(7) Više lica mogu imati državinu iste stvari ili prava stvarne službenosti (sudržavina).

Samostalna i nesamostalna državina
Clan 304.

(1) Samostalni držalac je lice koje drži stvar kao da je njen vlasnik, odnosno pravo stvarne službenosti kao da je njegov nosilac.

(2) Nesamostalni držalac je lice koje drži stvar ili pravo stvarne službenosti priznajuci vlast neposrednog držaoca.

Pretpostavljena svojina na pokretnoj stvari
Clan 305.

Svako lice može u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajuci se u to da je držalac pokretne stvari njen vlasnik, osim ako je znao ili je morao znati da nije.

Pomocnik u državini
Clan 306.

Lice koje na osnovu radnog ili slicnog odnosa ili u necijem domacinstvu vrši fakticku vlast ili pravo stvarne službenosti na stvari za drugo lice i dužno je da postupa po uputstvima tog lica, nije držalac nego je pomocnik u državini.

87

  1. Sticanje državine
Clan 307.

Državina je stecena kad sticalac uspostavi svoju fakticku vlast u pogledu stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim cinom (izvorno sticanje državine), ili da mu je prenesena (izvedeno sticanje državine).

Prenos državine
Clan 308.

(1) Državina se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim sticalac ima vlast na stvari, a predaja je izvršena cim se sticalac s voljom prenosioca nade u položaju izvršavati vlast u pogledu stvari.

(2) Kad se državina prenosi licu koje nije prisutno, predaja je izvršena kad on primi stvar ili kad je primi lice koja ga zastupa, a predajom prevozniku samo ako prevoznik radi za racun sticaoca.

(3) Kad su za robu predanu prevozniku ili skladištaru izdate hartije od vrijednosti koje je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takvog papira znaci predaju te robe. Pri tome u slucaju kad je jedno lice u dobroj vjeri primilo takav papir, a drugo u dobroj vjeri primilo robu, državinu robe je steklo ovo drugo lice. Predaja državine izjavom volje Clan 309.

(1) Samom izjavom volje da se državina predaje sticaocu taj stice neposrednu državinu samo ako je u položaju da izvršava svoju vlast u pogledu stvari.

(2) Samom izjavom volje da se državina predaje sticaocu može državina preci na njega tako da dotadašnji držalac zadrži stvar, a sticaocu se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji držalac preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekom trecem licu, a sticalac dobije pravo da mu ono preda tu stvar.

(3) Predaja državine ucinjena samom izjavom volje da se državina predaje sticaocu djelovace prema trecima samo ako su o tome obaviješteni, ili im je to inace poznato. Sticanje državine stvarne službenosti Clan 310.

(1) Državina prava stvarne službenosti stice se izvorno ukoliko držalac jedne nepokretnosti kao povlasne pocne izvršavati radnje koje predstavljaju sadržinu odredene stvarne službenosti na drugoj nepokretnosti.

(2) Ukoliko držalac neke nepokretnosti u sporazumu sa držaocem druge nepokretnosti pocne izvršavati radnje koje predstavljaju sadržinu odredene stvarne službenosti smatra se da je državina prava stvarne službenosti predata sticaocu.

(3) Državina prava stvarnih službenosti uspostavljena u korist odredene nepokretnosti kao povlasne prelazi zajedno s državinom te nepokretnosti na sticaoca.

(4) Onaj ko izvorno stekne državinu nepokretnosti, ne stice samim tim i državinu prava stvarne službenosti koja postoji u njezinu korist.

88

Nasljedivanje državine
Clan 311.

(1) Nasljednik postaje držalac u trenutku smrti ostavioca bez obzira kad je stekao fakticku vlast na stvari.

(2) Kada je ostavioceva državina na jednoj ili više stvari odnosno prava stvarnih službenosti njegovom smrcu prešla na dva ili više sunasljednika, oni su time postali sudržaoci tih stvari odnosno prava stvarne službenosti, pa ce tako i izvršavati državinu, osim ako je na osnovu ostavioceve volje izražene u testamentu ili odluke ostavinskog suda drugacije odredeno.

(3) Prelaskom ostavioceve državine na njegovog nasljednika ne dira se u ostale državine iste stvari, odnosno prava.

  1. Svojstva državine
Oblici državine
Clan 312.

(1) Državina je zakonita ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu (pravo na državinu).

(2) Državina je istinita, odnosno mirna ako nije pribavljena silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja.

(3) Državina koji je stecena silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja postaje mirna kada licu od kojeg je tako pribavljena prestane pravo na zaštitu državine.

(4) Državina je savjesna ako držalac ne zna ili ne može znati da nema pravo na državinu. Savjesnost prestaje saznanjem držaoca da mu ne pripada pravo na državinu.

(5) Savjesnost državine se pretpostavlja.

(6) Savjesnost i istinitost državine pravnog lica prosuduje se prema savjesnosti i postupanju onog fizickog lica koje je za to pravno lice ovlašceno da preduzima radnje sticanja ili izvršavanja državine.

(7) Savjesnost i istinitost državine lica koje ima zakonskog zastupnika prosuduje se prema savjesnosti i postupanju njihovog zakonskog zastupnika.

(8) Ako je u sporu o pravu na državinu pravnosnažno odluceno da pravo na državinu ne pripada držaocu, njegova državina je nesavjesna od casa kad mu je tužba dostavljena. Državina je nesavjesna i kad je konacnu odluku o tome donio drugi nadležni organ ili sud u nekom drugom postupku.

  1. Zaštita državine
Pravo na zaštitu državine
Clan 313.

(1) Držalac ima pravo na zaštitu od samovlasnog smetanja državine.

(2) Pravo na zaštitu državine ostvaruje se u sudskom postupku ili putem samopomoci.

89

(3) Držalac ima pravo da zahtijeva sudsku zaštitu zbog smetanja državine u roku od 30 dana od saznanja za smetanje i pocinioca, a najkasnije od godine dana od dana nastalog smetanja (parnica zbog smetanja državine).

(4) Posjedovnom tužbom držalac traži da se utvrdi cin smetanja državine, naredi uspostavljanje stanja državine kakvo je bilo u casu smetanja državine, te zabrani takvo ili slicno smetanje ubuduce.

(5) Sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju državine i nastalom smetanju, pri cemu nemaju uticaja prava na državinu, pravni osnov državine i savjesnost držaoca.

(6) Držalac koji je državinu stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima takode pravo na zaštitu od smetanja državine, osim prema licu od kojeg je na takav nacin došao do državine, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz stava 3. ovoga clana. Trajnost državine Clan 314.

(1) Državina traje dok traje držaoceva fakticka vlast u pogledu stvari. Državina ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja držaoceve vlasti bilo po svojoj prirodi samo privremeno i nezavisno od volje držaoca.

(2) Smatra se da državina nakon što je stecena traje neprekidno dalje, a ko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba da dokaže da su nastupile okolnosti zbog kojih je državina prestala.

Samovlast
Clan 315.

(1) Samovlast je zabranjena. Bez obzira na to kakva je državina, niko je nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jace pravo na državinu.

(2) Lice koje držaocu bez njegove volje oduzme državinu ili ga u držanju uznemirava, samovlasno je smetalo njegovu državinu.

(3) Lice od kojeg je državina pribavljena silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja ne smije samovlasno oduzeti tu državinu nakon što mu prestane pravo na zaštitu državine.

(4) Nije samovlasno smetanje državine ako je cin oduzimanja ili smetanja državine dopušten zakonom, odlukom suda ili drugog organa.

Samopomoc
Clan 316.

(1) Držalac ima pravo na samopomoc protiv onoga ko ga samovlasno ometa u državini, pod uslovom da je opasnost neposredna, da je samopomoc nužna jer bi sudska zaštita stigla prekasno i da je nacin njenog vršenja primjeren konkretnoj opasnosti (dopuštena samopomoc).

(2) Dopuštena samopomoc smije se vršiti u rokovima u kojima se prema ovom zakonu može podici tužba za zaštitu državine.

90

(3) Dopuštenom samopomoci smije se umjesto držaoca poslužiti pomocnik u državini.

(4) Držalac koji ostvari svoje pravo na zaštitu državine putem samopomoci, a nisu bile ispunjene pretpostavke iz stava 1. ovoga clana, odgovara za štetu koju je pri tome prouzrokovao.

Sudska zaštita državine
Clan 317.

(1) Držalac kojem je državina samovlasno smetana ovlašcen je svoju državinu štititi putem suda, zahtijevajuci da se utvrdi cin smetanja državine, naredi uspostava stanja državine kakvo je bilo u casu smetanja, te zabrani takvo ili slicno smetanje ubuduce.

(2) Sud pruža zaštitu državine u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje državine), prema posljednjem stanju državine i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na državinu, pravni osnov državine, poštenje držaoca, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje državine bilo u javnom ili opštem interesu.

(3) Pravo na preduzimanje posjedovne radnje smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje državine nije bilo samovlasno.

Zaštita posredne državine
Clan 318.

(1) Posredni držalac je ovlašcen da traži zaštitu državine prema trecim licima i zahtijeva predaju državine neposrednom držaocu.

(2) Ukoliko neposredni držalac ne može ili ne želi ponovo preuzeti neposrednu državinu koja mu je bila oduzeta, posredni držalac može za sebe zahtijevati predaju stvari.

(3) Posredni držalac može postaviti zahtjev za zaštitu posredne državine od smetanja neposrednog držaoca, samo ako za odlucivanje o tom zahtjevu nije nužno raspravljanje o njihovom pravnom odnosu.

Zaštita sudržavine
Clan 319.

(1) Svaki sudržalac je ovlašcen štititi sudržavinu putem suda od samovlasnog smetanja treceg lica, a od drugih sudržaoca jedino ako su ga potpuno iskljucili od dotadašnje sudržavine ili su mu bitno ogranicili dotadašnji nacin izvršavanja fakticke vlasti.

(2) Sudržalac nije ovlašcen staviti zahtjev za zaštitu svoje sudržavine od smetanja koje je pocinio njegov sudržalac, ako bi za odlucivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

Zaštita nasljednicke državine
Clan 320.

91

(1) Svaki zajednicki držalac ovlašcen je da štiti nasljednicku državinu koja je sa ostavioca prešla na nasljednike od samovlasnog smetanja treceg lica, a od smetanja drugih sunasljednika prema pravilima koja važe za zaštitu sudržavine.

(2) Kad objektom državine upravlja izvršilac testamenta ili staralac zaostavštine na osnovu ovlašcenja, ovlašcen je tražiti zaštitu državine koja je sa ostavioca prešla na nasljednika.

(3) Odredbom stava 2. ovoga clana ne dira se u pravo svakog pojedinog nasljednika ili sunasljednika na zaštitu, ali s tim da može zahtijevati vracanje oduzetog jedino prema izvršiocu oporuke, odnosno staraocu zaostavštine.

Zaštita prava na državinu
Clan 321.

Pravo na državinu može da se utvrdi i zaštiti pred sudom, nezavisno od trajanja i ishoda postupka za zaštitu državine.

  1. Prestanak državine stvari i prava
Prestanak državine stvari
Clan 322.

(1) Državina prestaje kada prestane držaoceva fakticka vlast na stvari.

(2) Državina stvari prestaje propašcu stvari, kad držalac izgubi stvar, a nema izgleda da ce se opet naci, kao i kad je držalac svojom voljom napustio stvar.

(3) Državina prestaje ako je državinu na stvari steklo lice kojem držalac nije predao stvar u neposrednu državinu, a koje nije njegov pomocnik u državini kao i u slucaju kada mu je državina oduzeta, a on u zakonskim rokovima nije ostvario zaštitu svoje državine.

(4) Državina ne prestaje ukoliko je državina bila oduzeta a držalac je ponovo uspostavio ili ishodio njeno uspostavljanje služeci se pravom na zaštitu državine.

(5) Državina ne prestaje, niti se prekida, ako je držalac privremeno sprijecen da vrši fakticku vlast na stvari nezavisno od svoje volje.

(6) Neprekidnost državine se pretpostavlja.

Prestanak državine prava
Clan 323.

(1) Državina prava prestaje u slucaju propasti nepokretnosti koja sadrži to pravo ili se držalac odrekao državine prava.

(2) Državina prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne službenosti dok njegov držalac može izvršavati ako to želi.

92

(3) Državina prava prestaje kad držalac poslužne nepokretnosti prestane trpiti da se i dalje izvršava sadržaj prava službenosti na njegovoj nepokretnosti, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako držalac prava ne ostvari zaštitu svoje državine.

(4) Državina prava stvarne službenosti prestaje dotadašnjem držaocu i zajedno s prestankom njegove državine nepokretnosti u ciju ju je korist izvršavao.

PETI DIO

I PRELAZNE ODREDBE

  1. Pretvaranje društvene svojine

Pretvaranje prava korišcenja, upravljanja ili raspolaganja Clan 324.

(1) Ako posebni zakonom nije odredeno drugacije pravo upravljanja, korišcenja ili raspolaganja kao osnovno pravo na stvarima u društvenoj, odnosno državnoj svojini, koje do stupanja na snagu ovoga zakona nije postalo svojina drugog lica, stupanjem na snagu ovoga zakona pretvara se u pravo svojine njegovog dosadašnjeg nosioca, odnosno njegovog pravnog sljednika, ako stvari mogu biti predmet prava svojine.

(2) Za upise prava upravljanja, korišcenja ili raspolaganja na stvarima u društvenoj odnosno državnoj svojini, koji su provedeni u zemljišnim knjigama do stupanja na snagu ovoga zakona, smatra se da su upisi prava svojine, ako društvena svojina nije pretvorena u svojinu drugog lica, koje ima pravo upisa svoga prava u zemljišne knjige.

(3) Pravo upravljanja, korišcenja ili raspolaganja na stvari u društvenoj, odnosno državnoj svojini postalo je pretvaranjem svojina pravnog sljednika dotadašnjeg nosioca prava upravljanja, korišcenja ili raspolaganja na toj stvari, ako stvar može biti predmet prava svojine, osim ako je po nekom pravnom osnovu postala svojina drugog lica, a posebnim zakonom nije odredeno drugacije.

(4) Odredbe ovoga zakona o pretvaranju prava upravljanja, korišcenja ili raspolaganja stvarima u društvenoj, odnosno državnoj svojini primjenjuju se i na pravne sljedbenike nosioca tih prava. Pretvaranje prava korišcenja neizgradenog gradevinskog zemljišta Clan 325.

Prava korišcenja neizgradenog gradevinskog zemljišta u društvenoj, odnosno državnoj svojini, koje nije prestalo do stupanja na snagu ovoga zakona pretvara se stupanjem na snagu u pravo svojine dotadašnjeg nosioca tog prava ili njegovog pravnog sljednika, a upis toga prava smatra se kao upis prava svojine, ako posebnim zakonom nije drugacije uredeno.

Presumpcije
Clan 326.

(1) Lice koje je u zemljišnim knjigama upisano kao nosilac prava upravljanja, korišcenja ili raspolaganja nepokretnošcu, odnosno prava korišcenja na neizgradenom

93

gradevinskom zemljištu, smatra se vlasnikom nepokretnosti, ukoliko se ne dokaže
suprotno i da društvena svojina nije pretvorena u svojinu drugog lica.

(2) Lice koje se ne može osloniti na presumpciju iz stava 1. ovoga clana, ili koje dokazuje suprotno od nje, dokazace pravo svojine ako dokaže da je njegov pravni prethodnik stekao pravo upravljanja, korišcenja ili raspolaganja, odnosno pravo korišcenja gradevinskog zemljišta u društvenoj svojini, na valjanom pravnom osnovu i uz ispunjenje svih ostalih uslova koji su se za sticanje toga prava zahtijevali u trenutku sticanja.

(3) U smislu ovoga zakona, pod državnom svojinom smatraju se sve pokretne i nepokretne stvari iz društvene svojine u pogledu kojih nije utvrdeno u cijoj su svojini, odnosno ciji je titular nepoznat, niti na njih djeluje presumpcija svojine iz stava 1. ovoga clana. Upis neuknjiženih prava na nepokretnostima Clan 327.

(1) Upis prava svojine na nepokretnostima koje je nastalo pretvaranjem društvene svojine ili potice od prijašnjeg prava upravljanja, korišcenja ili raspolaganja stvari u društvenoj svojini, provešce se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ako ovim zakonom nije drugacije propisano.

(2) Lica koja u zemljišnim knjigama nisu upisana kao nosioci prava svojine stecenog pretvaranjem društvene svojine ili prava upravljanja, korišcenja ili raspolaganja, a ne raspolažu valjanom ispravom za zemljišnoknjižni upis prava svojine, odnosno drugih stvarnih prava na nepokretnostima, upisace pravo svojine na nepokretnost, odnosno drugih stvarnih prava u zemljišnu knjigu na osnovu odluke suda, nakon što dokažu da su bili vanknjižni nosioci takvog prava na nepokretnosti u društvenoj svojini.

(3) Nad nepokretnostima na kojima su pravo upravljanja, korišcenja ili raspolaganja imala društvenopravna lica, uknjižice se na osnovu odluke nadležnog organa kao svojina Republike Srpske.

(4) Odredbe ovoga zakona o sticanju prava uknjižbom shodno se primjenjuju i na sticanje prava svojine i drugih stvarnih prava upisom u knjigu položenih ugovora. Upis svojine prijašnjih vlasnika na gradevinskom zemljištu Clan 328.

(1) Upis prava svojine na nepokretnostima koje potice od prijašnjih prava korišcenja neizgradenog gradevinskog zemljišta u društvenoj, odnosno državnoj svojini provešce se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ako ovim zakonom nije drugacije propisano.

(2) Zemljišnoknjižni sud ce na zahtjev lica koje ima pravni interes dopustiti brisanje društvene, odnosno državne svojine i prava korišcenja, i upisati pravo svojine u korist lica, koje je kao nosilac prava korišcenja bilo upisano u zemljišnoj knjizi.

(3) Zemljišnoknjižni sud ce brisati pravo društvene svojine na neizgradenom gradevinskom zemljištu i upisati pravo svojine u korist prijašnjeg vlasnika, koje u zemljišnim knjigama nije upisan kao nosilac prava korišcenja tog gradevinskog zemljišta. Brisanje i upis ce se izvršiti na osnovu rješenja o oduzimanju zemljišta iz državine prijašnjeg vlasnika ili korisnika i davanju zemljišta na korišcenje radi

94

gradenja ili ugovora o medusobnim pravima i obavezama, sklopljenim u skladu s
uslovima utvrdenim u rješenju o davanju na korišcenje gradevinskog zemljišta.

(4) Zemljišnoknjižni sud ce dozvoliti upis prava svojine u korist lica, koje u zemljišnim knjigama nije upisano kao nosilac prava korišcenja neizgradenog gradevinskog zemljišta, a ne posjeduje isprave navedene u stavu 3. ovoga clana, ako je pravosnažnom presudom steklo to pravo.

(5) Ako je pravo korišcenja preneseno na više lica uzastopno, upis ce se provesti u korist zadnjeg nosioca tog prava na neizgradenom gradevinskom zemljištu, ako dokaže neprekinuti niz vanknjižnih sticanja od knjižnoga prednika do sebe.

(6) Lice koje tvrdi da je pravo korišcenja na neizgradenom gradevinskom zemljištu u meduvremenu vanknjižno prestalo, to dokazauje pred sudom kako bi se na osnovu sudske odluke izbrisalo to pravo, odnosno pravo svojine u koje se ono pretvorilo.

Brisanje starih hipoteka Clan 329. Sudovi po službenoj dužnosti brišu hipoteke upisane u zemljišne knjige prije prenosa opterecene nepokretnosti u državnu svojinu.

  1. Uspostavljanje pravnog jedinstva nepokretnosti
Jedinstvenost nepokretnosti
Clan 330.

(1) Ovim zakonom uspostavlja se pravno jedinstvo zemljišta i zgrade ako na osnovu posebnog zakona nije uspostavljeno.

(2) Vlasnik zgrade stice pravo svojine na gradevinskom zemljištu u društvenoj odnosno državnoj svojini, koje pripada zgradi.

Pravno sjedinjenje zemljišta i upisane zgrade
Clan 331.

(1) Ako do stupanja na snagu ovoga zakona nije uspostavljeno pravno jedinstvo zemljišta i zgrade po odredbama posebnog zakona, vlasnik zgrade stice pravo svojine na zemljištu ispod zgrade i na onu površinu, koja je, po regulacionom planu ili planu parcelacije, namijenjena da služi za redovnu upotrebu zgrade.

(2) Ako regulacionim planom ili planom parcelacije nije utvrdena površina zemljišta, koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu površinu utvrduje nadležni organ uprave za imovinskopravne poslove, uz prethodno mišljenje opštinskog organa uprave nadležnog za poslove urbanizma.

(3) Na zemljištu iz stava 1. ovoga clana nece se uspostaviti pravno jedinstvo zemljišta i zgrade prije okoncanja postupka revizije u skladu sa Zakonom o gradevinskom zemljištu Republike Srpske.

95

Pravno sjedinjenje zemljišta i neupisane zgrade
Clan 332.

(1) Ako na zemljištu u državnoj svojini postoji zgrada koja nije upisana u zemljišnoj knjizi, iako je upisano zemljište na kome je izgradena, vlasnik zgrade stice pravo svojine na zemljištu po odredbama iz clana 331. ovoga zakona.

(2) Ako je do stupanja na snagu ovoga zakona, na zemljištu u državnoj svojini upisano privremeno pravo korišcenja, pravo korišcenja radi gradenja, prvenstveno pravo korišcenja radi gradenja ili trajno pravo korišcenja u korist vlasnika na njemu izgradene zgrade, na njegov zahtjev, nadležni sud ce odrediti upis prava svojine u zemljišnoj knjizi u njegovu korist na cijeloj nepokretnosti.

(3) Ako na zemljištu u društvenoj svojini postoji zgrada, ali na njemu nije upisano pravo korišcenja vlasnika zgrade, nadležni sud ce na zahtjev vlasnika zgrade odrediti upis prava svojine na nepokretnosti iz clana 331. ovog zakona, ako ispunjava uslove propisane posebnim zakonom.

(4) Ako je do stupanja na snagu ovoga zakona na zemljištu u društvenom svojini izgradena zgrada, ali zemljište, na kome je izgradena nije upisano u zemljišnu knjigu, vlasnik te zgrade stice pravo svojine nepokretnosti iz clana 331. po odredbama o sticanju prava na nepokretnostima koje nisu upisane u zemljišne knjige. Pravno sjedinjenje nepokretnosti i pretvaranje prava upravljanja, korišcenja ili raspolaganja Clan 333.

Ako stupanjem na snagu ovog zakona pravo upravljanja, pravo korišcenja ili pravo raspolaganja zgradom u društvenoj svojini pripada licu razlicitom od onog kojem je pripadalo pravo upravljanja, pravo korišcenja ili pravo raspolaganja zemljištem, pravo svojine nepokretnosti iz clana 332. ovog zakona stice vlasnik zgrade legalizacijom zgrade.

Uspostavljanje jedinstva nepokretnosti i posebnih dijelova zgrade
Clan 334.

(1) Svojina na posebnom dijelu zgrade (etažna svojina), kao i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenoj odnosno državnoj svojini, koji do stupanja na snagu ovoga zakona nije pretvoreno u pravo svojine, stupanjem na snagu ovoga zakona postaje svojina posebnog dijela nepokretnosti po odredbama ovoga zakona.

(2) Svojina posebnog dijela nepokretnosti se neodvojivo povezuje s odredenim suvlasnickim dijelom cijele nepokretnosti, koju cine zgrada i zemljište iz clana 343.ovoga zakona, odnosno zgrada i zemljište, na koje su, do stupanja na snagu ovoga zakona, imali zajednicku svojinu vlasnici posebnih dijelova zgrade.

(3) Svojina odredenog posebnog dijela nepokretnosti upisuje se u zemljišnoj knjizi uz odgovarajucu primjenu odredaba ovoga zakona za uspostavljanje svojine na posebnom dijelu nepokretnosti, s tim da se vec provedeni upisi prava svojine na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u državnoj svojini smatraju upisima prava svojine posebnog dijela nepokretnosti.

96

(4) Ukoliko se knjiga položenih ugovora ne vodi kod zemljišnoknjižne kancelarije, nadležni organ koji vodi tu knjigu je dužan u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovoga zakona dostaviti izvornike položenih ugovora zemljišnoknjižnoj kancelariji nadležnog suda.

(5) Na položene isprave za sticanje prava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti primjenjuju se odredbe iz clana 85. ovoga zakona.

(6) Troškove upisa prava svojine na posebnim dijelovima zgrade snose etažni vlasnici srazmjerno vrijednosti (korisna površina) stana ili druge samostalne prostorije u odnosu na cijelu zgradu.

(7) Vlada Republike Srpske ce donijeti podzakonski akt kojim ce utvrditi uslove pod kojima Republika Srpska snosi troškove upisa etažne svojine u zemljišne knjige.

Posebni dijelovi nastali prenamjenom,
nadzidivanjem, pregradnjom ili dogradnjom
Clan 335.

(1) Lice koje je do stupanja na snagu ovoga zakona na osnovu odobrenja nadležnog organa, o svome trošku provelo prenamjenu zajednickih prostorija u zgradi u državnoj svojini u stan ili drugu samostalnu prostoriju, steklo je time pravo svojine prenamijenjenih prostorija kao posebnoga dijela nepokretnosti, zajedno s odgovarajucim suvlasnickim dijelom cijele nepokretnosti.

(2) Odredba stava 1. ovoga clana primjenjuje se na nadzidivanje, dogradnju i pregradnju nepokretnosti izvršenih o svome trošku do stupanja na snagu ovog zakona, na osnovu odobrenja nadležnog organa.

(3) Ako je do stupanja na snagu ovoga zakona provedena prenamjena, nadzidivanje, pregradnja ili dogradnja prema st. 1. i 2. ovoga clana, nadležni ce sud na zahtjev zainteresovanog lica odrediti upis u zemljišnoj knjizi prava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti iz clana 331. ovoga zakona na osnovu sudske odluke, odnosno na osnovu sporazuma svih suvlasnika nepokretnosti, kojom se priznaje sticanje svojine posebnog dijela nepokretnosti i sporazumno odreduje velicina odgovarajuceg suvlasnickoga dijela.

Pripaci posebnog dijela nastali prenamjenom,
nadzidivanjem, pregradnjom ili dogradnjom
Clan 336.

(1) Licu koje je do stupanja na snagu ovoga zakona pribavilo odobrenje nadležnog organa i o svome trošku provelo u skladu s odobrenjem prenamjenu zajednickih prostorija u državnoj svojini u dio koji bi služio samo njegovom posebnom dijelu nepokretnosti, pravo svojine posebnoga dijela obuhvata i taj dio, osim ako po odredbama ovoga zakona ne može biti pripadak tog posebnog dijela.

97

(2) Odredba stava 1. ovoga zakona se primjenjuje na nadzidivanje, dogradnje i prigradnje nepokretnosti uradene o svome trošku do stupanja na snagu ovog zakona, na osnovu odobrenja nadležnog organa.

  1. Izvršavanje ovlaš c enja u pogledu cijele nepokretnosti u prelaznom periodu
Uopšteno
Clan 337.

(1) Na medusobne odnose suvlasnika primjenjuju se odredbe ovog zakona o etažnoj svojini, ukoliko ovi odnosi nisu uredeni drugim propisima.

(2) U slucaju da ovaj zakon sadrži drugacija rješenja u odnosu na druge propise, primjenjuju se odredbe ovoga zakona.

Medusuvlasnicki ugovor
Clan 338.

(1) Medusobni odnosi etažnih vlasnika kao suvlasnika u pogledu upravljanja i korišcenja nepokretnosti utvrduju se ugovorom, koji mora biti zakljucen u pisanom obliku (medusuvlasnicki ugovor).

(2) Ugovor iz stava 1. ovoga clana sadrži podatke o: a) velicini suvlasnickih dijelova nepokretnosti, b) uslovima i nacinu upravljanja nepokretnošcu, v) detaljnim podacima o licu koja ce upravljati nepokretnošcu, g) obimu poslova koje ce obavljati to lice i odgovornosti za obavljanje poslova, d) uslovima i nacinu prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajednicke rezerve, d) imenu suvlasnika ovlašcenog za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravniku, odnosno trecim licima i granice njegovih ovlašcenja, e) uslovima i nacinu korišcenja zajednickih prostorija, ukljucujuci i stan namijenjen za kucepazitelja zgrade, te uredaja i zemljišta, koje pripadaju odredenoj nepokretnosti.

(3) Odluke koje proizlaze iz medusuvlasnickog ugovora obavezuju sve suvlasnike ako su ugovor sklopili suvlasnici ciji suvlasnicki dijelovi cine više od polovine vrijednosti svih posebnih dijelova nepokretnosti.

(4) Odredbe medusuvlasnickog ugovora imaju dejstvo i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja medusuvlasnickog ugovora.

(5) Suvlasnici su dužni zakljuciti medusuvlasnicki ugovor u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ugovor o zajednickim dijelovima
Clan 339.

Ako se u jednoj nepokretnosti nalaze zajednicki dijelovi i uredaji, koji koriste i drugim nepokretnostima (krov, oluci, fasada, konstruktivni zidovi, kotlovnica i drugo), odnosno kucepaziteljev stan koji pripada i drugim nepokretnostima, suvlasnici tih nepokretnosti ce

98

sklopiti ugovor o upravljanju i korišcenju tih zajednickih dijelova i uredaja, odnosno kucepaziteljevog stana u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Upravnik
Clan 340.

(1) Suvlasnici nepokretnosti dužni su poslove upravljanja nepokretnošcu povjeriti upravniku u skladu s ugovorom koji s njim zakljucuju u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(2) Prava i dužnosti upravnika u pogledu upravljanja nepokretnošcu odredene su odredbama ovoga zakona koje se odnose na svojinu posebnog dijela nepokretnosti.

Hitne i nužne popravke
Clan 341.

(1) Ako suvlasnici ne zakljuce ugovor s upravnikom iz clana 340.ovog zakona, nadležni organ jedinice lokalne samouprave ce odrediti fizicko ili pravno lice za obavljanje hitnih popravki na toj nepokretnosti.

(2) Hitnim popravkama smatraju se radovi koji se javljaju iznenada i kojim se sprecavaju štetne posljedice za život i zdravlje ljudi, kao i veca oštecenja nepokretnosti.

(3) Kad zbog oštecenja zajednickih dijelova i uredaja nepokretnosti postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, nadležni organ naredice upravniku nepokretnosti, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravnika, izvršenje nužnih popravki.

(4) Radi osiguravanja naplate troškova popravki iz stava 3. ovoga clana, narucilac izvršenja popravki ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio nepokretnosti onih suvlasnika, koji nisu podmirili troškove popravka.

Prinudna uprava
Clan 342.

(1) Ako suvlasnici nisu osigurali upravljanje nepokretnošcu u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, nadležni organ jedinice lokalne samouprave ce odrediti fizicko ili pravno lice, koje ce obavljati poslove uprave tom nepokretnošcu (prinudni upravnik).

(2) Prinudni upravnik ima sva ovlašcenja upravnika nepokretnošcu propisana ovim zakonom.

  1. Stvarne službenosti na gra d evinskom zemljištu
Clan 343.

(1) Stvarne službenosti na gradevinskom zemljištu i na gradevinama koje su podignute na tom zemljištu ustanovljavaju se odlukom suda u vanparnicnom postupku u skladu sa regulacionim planom ili planom parcelacije.

99

(2) Do donošenja planova iz prethodnog stava, stvarne službenosti ustanovljava sud u vanparnicnom postupku po prethodno pribavljenom mišljenju organa nadležnog za poslove urbanizma i prostornog uredenja.

II ZAVRŠNE ODREDBE

Dejstvo zakona
Clan 344.

(1) Na sticanje, promjenu, pravno dejstvo i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu ovoga zakona primjenjuju se odredbe ovoga zakona, ako posebnim zakonom nije drukcije odredeno.

(2) Na sticanje, promjenu, pravno dejstvo i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga zakona primjenjuju se propisi koji su važili u trenutku sticanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih dejstava.

(3) Na rokove za sticanje i prestanak stvarnih prava koji su poceli teci prije stupanja na snagu ovoga zakona, primjenjuju se odredbe do tada važecih propisa.

(4) U rok za sticanje održaja nepokretnosti, koje su na dan stupanja na snagu ovoga zakona bile u društvenoj, odnosno državnoj svojini, kao i za sticanje stvarnih prava na tim nepokretnostima održajem, ne racuna se vrijeme držanja dok su na snazi bili propisi, koji su izricito iskljucivali održaj.

Tok rokova za brisovne tužbe
Clan 345.

Rokovi za podizanje brisovne tužbe prema ovom zakonu teku od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Obaveza uknjižbe stvarnih prava
Clan 346.

(1) Vanknjižni nosioci stvarnih prava mogu u roku od tri godine pokrenuti postupak za upis stvarnih prava u pogledu nepokretnosti i svih promjena na njima u zemljišnu knjigu.

(2) Nadležno pravobranilaštvo dužno je u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona pokrenuti postupke za upis stvarnih prava na nepokretnostima, kojih je nosilac Republika, odnosno jedinica lokalne samouprave, kao i upis javnih i opštih dobara.

(3) Zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga odredena ovim zakonom nece se primjenjivati u korist sticanja do kojih dode unutar roka od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona, ako se njime stice nepokretnost na kojoj je bila upisana društvena svojina, a nije brisana prije stupanja na snagu ovoga zakona.

Stecena prava
Clan 347.

100

(1) Stupanje na snagu ovoga zakona nema uticaja na postojece odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, te lica koja su na valjanom pravnom osnovu i na valjani nacin stekla prava u pogledu tih stvari.

(2) Prava na nepokretnostima, upisana u zemljišne knjige, zadržavaju svoj prvenstveni red i nakon pretvaranja društvene svojine i uspostavljanja jedinstva nepokretnosti.

Raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike i jedinica lokalne
samouprave
Clan 348.

(1) Nepokretnostima u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave kao i sa pravom gradenja može se raspolagati samo na osnovu javnog konkursa i uz naknadu utvrdenu po tržišnoj cijeni, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Pravilnik o postupku javnog konkursa iz stava 1. ovoga clana donijece ministar nadležan za poslove gradenja u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga zakona.

(3) Prodaja, odnosno opterecenje pravom gradenja nepokretnosti u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave se izuzetno može izvršiti neposrednom pogodbom za potrebe izgradnje: a) vojnih objekata i objekata za potrebe republickih organa i radi obavljanja njihovih nadležnosti, b) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovih organizacija i specijalizovanih agencija, kao i organizacija i specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija, v) objekata komunalne infrastrukture, g) objekata vjerskih zajednica, d) radi oblikovanja gradevinske cestice.

(4) Dopuštena je i neposredna zamjena nepokretnosti u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave za nepokretnosti približno iste vrijednosti u svojini drugog lica.

(5) Pravni poslovi zakljuceni suprotno odredbama ovoga clana ništavi su.

(6) Odredbe stava 1. ovoga clana ne odnose se na pravne poslove koje medusobno zakljucuju Republika i jedinice lokalne samouprave, ako je to u interesu i cilju opšteg i socijalnog napretka njenih gradana.

Promet i raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike
Clan 349.

(1) Na promet i raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike do donošenja posebnih propisa, primjenjivace se odredbe ovoga zakona, Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 32/05, 32/06, 100/06, 44/07, 86/07), Zakonom o zemljišnim knjigama Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 74/02), Sporazuma o pitanjima sukcesije („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ /dodatak – Medunarodni ugovori/ br. 10/01 i 41/01), Odluka o sprovodenju Aneksa „G“ Sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji BiH („Sl. glasnik BiH“, broj 2/04), Odluka o obavezi zaštite

101

državne imovine, finansijskih potraživanja i dugovanja pravnih lica iz BiH u drugim
državama bivše SFRJ („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 2/04),
medudržavni ugovori o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa izmedu država nastalih
raspadom bivše SFRJ, te drugi propisima.

(2) Postupak za prodaju nepokretnosti u državnoj svojini putem javnog konkursa se vodi u skladu sa propisima iz stava 1. ovoga clana, te posebnim propisima koji ureduju postupanje nadležnih organa za promet i raspolaganje nepokretnostima u državnom svojini.

(3) Odredbe stavova 1. i 2. ovoga clana primjenjuju se i na nepokretnosti koje se nalaze u imovini pravnih lica u mješovitoj svojini.

Poljoprivredno i drugo zemljište, zgrade, stanovi i poslovni prostori
Clan 350.

Poljoprivredna i druga zemljišta, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u društvenoj, odnosno državnoj svojini ne mogu biti predmet prenosa, otudivanja, zamjenjivanja kao i drugog oblika raspolaganja ako su pribavljena u društvenu svojinu na osnovu:

a) Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji („Službeni list DFJ“, br. 64/45, „Službeni list FNRJ“, br. 16/46, 24/46, 99/46, 101/47, 105/48, 4/51, 19/51 i („Službeni list SRBiH“, broj 41/67),

b) Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u NR BiH („Službeni list NRBiH“, br. 2/46, 18/46, 20/47, 29/47, 14/51 i („Službeni list SRBiH“, broj 41/67),

v) Zakona o poljoprivrednom zemljišnom fondu društvene svojine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama „Službeni list FNRJ“, broj 23/53 i „Službeni list SFRJ“, broj 10/65),

g) Zakona o postupanju sa imovinom koju su sopstvenici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagaca („Službeni list DFJ“, br. 36/45 i 52/45 i „Službeni list FNRJ“, br. 64/46, 104/46, 88/47, 99/48 i 77/49),

d) Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeca („Službeni list FNRJ“, br. 98/46, 99/46, 35/48, 68/48 i 27/53),

d) Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i gradevinskog zemljišta („Službeni list FNRJ“, br. 52/58, 3/59, 24/61 i 1/63),

e) Osnovnog zakona o eksproprijaciji („Službeni list FNRJ“, broj 28/47), ako raniji sopstvenici nisu na ime naknade dobili druge nepokretnosti,

ž) Osnovnog zakona o postupanju sa eksproprisanim i konfiskovanim šumskim posjedima („Službeni list FNRJ“, br. 61/46, 88/47, 106/49 i 4/51),

z) Zakona o prelazu u državnu svojinu neprijateljske imovine i sekvestraciji nad imovinom odsutnih lica („Službeni list FNRJ“, br. 63/46 i 105/46),

102

i) Zakona o prometu zemljišta i zgrada („Službeni list SFRJ“, br. 43/65, 67/65 i 17/69),

j) Zakona o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama („Službeni list SFRJ“, br. 23/79, i 26/86),

k) Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije („Službeni list FNRJ“, broj 40/45),

l) Zakona o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije („Službeni list FNRJ“, broj 61/46) i

lj) Zakona o iskorišcavanju poljoprivrednog zemljišta („Službeni list FNRJ“, broj 43/59).

Zabrana tereta i dugorocnog zakupa
Clan 351.

(1) Zabranjuje se ustanovljavanje tereta i davanje u dugorocni zakup na nepokretnostima na koje se odnose zakoni iz clana 350. ovoga zakona.

(2) Zabrana davanja u dugorocni zakup, kao i zakup na odredeno vrijeme nece se primjenjivati kada se zgrade, stanovi ili poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u društvenoj, odnosno državnoj svojini daju u zakup stranim državama za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovih organizacija i specijalizovanih agencija, kao i organizacija i specijalizovanih agencija Organizacija Ujedinjenih nacija, kao i organa Evropske unije.

Nepokretnosti pribavljene u državnu, odnosno društvenu svojinu
Clan 352.

(1) Odredbe iz clanova 350. i 351. ovoga zakona primjenjuju se i na nepokretnosti koje su na osnovu odluke državnog organa, a bez pravnog osnova i naknade pribavljene u društvenu, odnosno državnu svojinu, kao i na nepokretnosti koje su na osnovu ugovora o poklonu pribavljene u društvenu, odnosno državnu svojinu, a taj ugovor je zakljucen pod prinudom.

(2) Odredbe iz cl. 350. i 351. ovoga zakona primjenjuju se i na nepokretnosti koje su pribavljene ili izgradene sredstvima budžeta društveno-politickih zajednica, sredstvima za finansiranje zajednickih potreba, ili sredstvima samodoprinosa.

(3) Nepokretnosti cije pribavljanje ili izgradnja su finansirani sredstvima iz stava 2. ovoga clana, a dijelom iz drugih sredstava društvenopravnih lica, mogu biti u prometu tek kada se utvrde susvojinski dijelovi. Vrijeme primjene Clan 353.

Odredbe clanova 350, 351. i 352. ovoga zakona ce se primjenjivati do isteka roka za podnošenje zahtjeva za povracaj ili naknadu u skladu sa posebnim propisima koji ce urediti pitanja reprivatizacije,denacionalizacije i restitucije.

Izuzimanje od primjene
Clan 354.

103

Od zabrane iz clanova 350, 351. i 352. ovoga zakona izuzima se nepokretnost u
društvenoj, odnosno državnoj svojini koju su društvenopravna lica stekla kupovinom ili
drugim teretnim pravnim poslom, gradenjem, odnosno koja je stecena eksproprijacijom za
koju je data druga nepokretnost ili je placena pravicna naknada prema tada važecim
zakonima, bez obzira što je prethodnik ovog društvenopravnog lica stekao nepokretnost na
osnovu zakona u smislu odredaba cl. 350, 351. i 352. ovoga zakona.
Prestanak važenja zakona
Clan 355.
(1) Pocetkom primjene ovog Zakona prestaje primjena sledecih zakona u Republici
Srpskoj:

a) Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima „Sl. list SFRJ“, br. 6/80 i 36/90 i „Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 38/03, b) Zakon o svojini na dijelovima zgrada, „Sl. list SR BiH“, br. 35/77, 38/78, 22/84, v) Zakon o nadzidivanju zgrada i pretvaranju zajednickih prostorija u stanove u zgradama u društvenoj svojini, „Sl. list SR BiH”, broj 32/87, g) Zakon o prometu nepokretnosti, „Sl. list SR BiH”, br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92, 13/94, d) Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama, „Sl. list SR BiH”, br. 23/79, 26/86, d) Zakon o uknjiženju nepokretnosti u društvenoj svojini, „Sl. list SR BiH”, broj 28/77, e) Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, „Sl. list NR BiH”, br. 2/46, 18/46, 20/47, 37/49, 14/51, 41/67, ž) Zakon o postupku ukidanja zajednickog prava svojine na bivšim kmetskim selištima, „Sl. list SR BiH”, broj 22/73, z) Zakon o pravima i dužnostima republickih organa u korišcenju sredstava u društvenoj svojini, „Sl. list SR BiH”, br. 33/81, 29/90, i) Zakon o komasaciji, „Sl. list SR BiH”, broj 24/85, j) Zakon o arondaciji, „Sl. list SR BiH”, broj 6/78, k) Clan 172. i 173. Zakona o Vanparnicnom postupku („ Službeni glasnik SR BiH broj 10/89, „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 74/05), (2) Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje da važi Zakon o uzurpaciji („Sl. glasnik Republike Srpske“, broj 70 /06). (3) Propisi o gradevinskom zemljištu ce se usaglasiti s odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana pocetka primjene ovog zakona.

Zapoceti postupci
Clan 356.
Postupci o sticanju, zaštiti i prestanku prava svojine i drugih stvarnih prava zapoceti na
osnovu propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga zakona okoncace se
po odredbama tih propisa.

104

Stupanje na snagu
Clan 357.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku
Republike Srpske, a pocece se primjenjivati dana 1. januara 2010. godine
Broj: 01-1877/08 PREDSJEDNIK
Datum: 25. novembar 2008. godine NARODNE SKUPŠTINE
Mr Igor Radoji c i c

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA

Službeni glasnik: 58/ 09
Datum: 11/06/2009
C lan 1.

U Zakonu o stvarnim pravima („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 124/08), u clanu 357. rijeci: „1. jula 2009. godine“ zamjenjuju se rijecima: „1. januara 2010. godine“.

C lan 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Broj: 01-960/09

Datum: 11. jun 2009. godine