ZAKON O VANPARNICNOM POSTUPKU

-INTEGRALNI TEKST-^1

I - OP C E ODREDBE

C lan 1.

Ovim zakonom utvrduju se pravila po kojima sudovi postupaju i odlucuju o osobnim, obiteljskim, imovinskim i drugim pravima i pravnim interesima, koji se po zakonu rješavaju u vanparnicnom postupku.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadležnosti sudova za koje zakonom nije izricito odredeno da se rješavaju u vanparnicnom postupku, a ne odnose se na zaštitu povrjedenog ili ugroženog prava, niti se zbog karaktera pravne stvari ili svojstva stranake u postupku mogu primijeniti odredbe zakona kojim je ureden pranicni postupak (u daljem tekstu: Zakon o parnicnom postupku).

C lan 2.

Opce odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparnicnim postupcima sadržanim u ovom zakonu ako nije drugacijem odredeno, kao i u drugim vanparnicnim stvarima zakoje posebnim zakonom nisu uredena pravila postupanja.

U vanparnicnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parnicnom postupku, mako zakonom nije drugacije odredeno.

C lan 3.

Vanparnicni postupak pokrece se prijedlogom fizicke ili pravne osobe, kao i prijedlogom organa odredenog ovim ili drugim zakonom.

Izuzetno, sud pokrece vanparnicni postupak po službenoj dužnosti u slucajevima i pod uvjetima odredenim ovim ili drugim, zakonom.

Ako postupak nije pokrenuo organ koji je zakonom ovlašcen da ga pokrene, sud ce bez odlaganja obavijestiti taj organ da je postupak pokrenut na prijedlog ovlašcene osobe i odrediti mu rok za prijavljivanje sudjelovanja u postupku, te do isteka tog roka zastati sa postupkom, ako je to potrebno radi zaštite stranaka u postupku ili radi zaštite javnog interesa.

(^1) Integralni tekst sadrži tekst Zakona o vanparnicnom postupku („Službene novine FBiH“, broj 2/98), koji je stupio na snagu 28.1.1998. godine i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanparnicnom postupku („Službene novine FBiH“, br. 39/04, 73/05). Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom službene upotrebe ne može pozivati.

C lan 4.

Sudionik u vanparnicnom postupku je osoba koja je postupak pokrenula, osoba o cijim se pravima ili pravnim interesima odlucuje u postupku, kao i organ koji sudjeluje u postupku na temelju zakonskog ovlašcenja da pokrene postupak, bez obzira da li je postupak pokrenula ili je kasnije stupila u postupak.

Svojstvo sudionika u postupku, s pravnim djelovanjem u odredenoj pravnoj stvari, sud može izuzetno priznati i onim oblicima udruživanja koji nemaju svojstvo pravne osobe i za koje nije posebnim propisima odredeno da mogu biti sudionici u postupku, ako ispunjavaju uvjete iz Zakona o parnicnom postupku, i ako se predmet vanparnicne stvari na njih neposredno odnosi.

Predlagatelj u smislu ovog zakona je osoba, odnosno organ, po cijem prijedlogu je postupak pokrenut, a protivnik predlagatelja je osoba prema kojoj se ostvaruje pravo ili pravni interes predlagatelja.

C lan 5.

U vanparnicnom postupku sud po službenoj dužnosti poduzima mjere radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika okojima se roditelji ne staraju, kao i drugih osoba koje nisu u mogucnosti da se same brinu o zaštiti svojih prava i pravnih interesa.

Kad se u postupku odlucuje o pravima i pravnim interesima maloljetnika i drugih osoba pod posebnom zaštitom, sud ce obavijestiti opcinski organ uprave nadležan za poslove starateljstva (u daljem tekstu: organ starateljstva) o pokretanju postupka, pozivati ga na rocišta i dostavljati mu podneske sudionika i rješenja protiv kojih je dozvoljen pravni lijek, bez obzira da li organ starateljstva sudjeluje u postupku.

Kad smatra da je to potrebno, sud ce pozvati organ starateljstva da sudjeluje u postupku i odrediti mu rok u kome može prijaviti svoje sudjelovanje. Sud ce zastati s postupkom za vrijeme dok ovaj rok ne istekne, ali organ starateljstva svoje pravo da sudjeluje u postupku može koristiti i poslije proteka tog roka.

C lan 6.

Organ starateljsta koji sudjeluje u postupku, i kad zakonom nije ovlašten da pokrece postupak, može da poduzima sve radnje u postupku radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika i drugih osoba pod posebnom zaštitom, a narocito da iznosi cinjenice koje sudionici nisu naveli, da predlaže izvodenje dokaza i da izjavljuje pravne lijekove.

C lan 7.

Izuzetno, sud može dozvoliti da sudionik koji nema poslovne sposobnosti, pored radnji na koje je zakonom ovlašcen poduzima i druge radnje u postupku radi ostvarenja svojih

prava i pravnih interesa, ako smatra da je u stanju da shvati znacenje i pravne posljedice tih radnji.

C lan 8.

U vanparnicnim stvarima koje se odnose na osobna i obiteljska stanja sudionika, kao i u drugim vanparnicnim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese s kojima sudionici ne mogu raspolagati, sudionici se u postupku pred sudom ne mogu odreci svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog sudionika, niti zakljuciti sudsko poravnanje.

U postupku iz stavka 1. ovog clanka sud može utvrdivati i cinjenice koje sudionici nisu iznijeli, kao i cinjenice koje medu sudionicima nisu sporne, ako su od znacaja za odlucivanje.

C lan 9.

Vanparnicni postupak je javan.

U postupku u kome se odlucuje o osobnim i obiteljskim stanjima sudionika javnost je iskljucena, osim u postupku proglašenja nestalih osoba umrlim i dokazivanja smrti.

C lan 10.

U vanparnicnom postupku ne nastupa mirovanje postupka.

C lan 11.

O prijedlozima sudionika sud odlucuje na rocištu samo u slucajevima kada je to zakonom odredeno, ili kada ocijeni da je održavanje rocišta potrebno radi razjašnjenja ili utvrdivanja odlucnih cinjenica ili kada smatra da je zbog drugih razloga održavanje rocišta cjelishodno.

Izostanak pojedinog sudionika sa rocišta ne sprecava sud da dalje postupa, ako u pojedinim slucajevima zakonom nije drugacije odredeno.

Saslušanjem pojedinih sudionika u postupku može se izvršiti i u odsustvu drugih sudionika.

C lan 12.

Prijedlog za pokretanje vanparnickog postupka može se povuci do donošenja prvostupanjskog rješenja.

Prijedlog podnesen od više osoba povlaci se njihovom suglasnom izjavom, osim ako zakonom nije drugacije odredeno.

Prijedlog se može povuci i nakon donošenja prvostepenog rješenja sve dok postupak nije pravomocno okoncan, ako se time ne vrijedaju prava drugih sudionika na koje se rješenje odnosi ili ako ostali sudionici na to pristanu.

Ako je prijedlog povucen poslije donošenja prvostupanjskog rješenja, prvostupanjski sud ce riješenje ukinuti i postupak obustaviti.

Smatrat ce se da je prijedlog povucen kad predlagatelj ne dode na prvo rocište ako je bio uredno pozvan, a ne postoje opce poznate okolnosti koje su ga sprijecile da dode na rocište. Opravdane razloge izostanka sud može uvažiti i bez izjašnjavanja ostalih sudionika sve dok im ne uputi rješenje o povlacenju prijedloga.

U slucajevima iz st. 1. i 5. ovog clanka, ostali sudionici koji su zakonom ovlašceni da pokrenu postupak mogu predložiti da se postupak nastavi. Prijedlog za nastavak postupka može sepodnijeti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o povlacenju prijedloga.

C lan 13.

U postupku u kome se odlucuje o osobnim i obiteljskim stanjima sudionika mjesno nadležan je sud na cijem podrucju osoba u cijem interesu se postupak vodi ima prebivalište, a ako nema prebivalište, sud na cijem podrucju ta osoba ima boravište, ako zakonom nije drugacije odredeno.

U drugim vanparnicnim stvarima mjesno je nadležan sud nacijem podrucju predlagatelj ima prebivalište ili boravište, odnosno sjedište, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Kada se u vanparnicnom postupku odlucuje o nepokretnosti, iskljucivo je nadležan sud na cijem se podrucju nepokretnost nalazi, a ako se nepokretnost nalazi na podrucju više sudova nadležan je svaki od tih sudova.

C lan 14.

U vanparnicnom postupku, sud se može po službenoj dužnosti oglasiti mjesno ne nadležnim najkasnije na prvom rocištu, a ako rocište nije održano, do poduzimanja prve radnje koju je po pozivu suda sudionik poduzeo.

Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je mjesna nadležnost suda zasnovana, sud koji vodi postupak može predmetustupiti sudu, koji je prema izmjenjenim okolnostima mjesno nadležan, ako je ocigledno da ce se pred tim sudom postupak lakše sprovesti, ili ako je to u interesu osobe pod posebnom zaštitom.

Kada se predmet ustupa drugom sudu u interesu osobe pod posebnom zaštitom, sud ce prije ustupanja predmeta pozvati organ starateljstva da u odredenom roku da svojemišljenje o cjelishodnosti ustupanja. Ako organ starsteljstva u ostavljenom roku nedostavi mišljenje, sud ce postupiti prema okolnostima slucaja vodeci racuna o interesima osobe pod posebnom zaštitom.

C lan 15.

Ako sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parnicnog postupka, obustaviti ce vanparnicni postupak.

Postupak ce se po pravomocnosti riješenja iz stavka 1. ovog clanka nastaviti po pravilima parnicnog postupka pred nadležnim sudom.

C lan 16.

U vanparnicnom postupku u prvom stupnju odlucuje sudija pojedinac, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Pojedine radnje u postupku može da poduzima i strucni suradnik u sudu kad je to zakonom odredeno. Zapisnik o tim radnjama potpisuju strucni suradnik i zapisnicar koji je sastavio zapisnik.

U postupcima proglašenja nestalih osoba umrlim i dokazivanja smrti, dozvole za zakljucivanje braka, raspravljana ostvštine, upravljanja i korištenja zajednickim stvarima, uredenja meda, cuvanja isprava i sudskog depozita, kao i u drugim postupcima, ako je to propisano posebnim zakonom, može postupati i odlucivati strucni saradnik.

Strucni saradnik, u postupcima iz stava 3. ovog clana, može preduzimati sve radnje za koje je ovim Zakonom predvideno da ih preduzima sudija pojedinac

C lan 17.

U vanparnicnom postupku odluke se donose u obliku rješenja.

Rješenje protiv koga je dozvoljena posebna žalba, kao i rješenje drugostupanjskog suda, mora biti obrazloženo.

C lan 18.

Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, ako zakonom nije drugacije odredeno.

C lan 19.

Žalba zadržava izvršenje rješenja, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Sud iz važnih razloga može odluciti da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

U slucaju iz stavka 2. ovog clanka, kada je potrebno da se zaštite prava maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom zaštitom, sud može po službenoj dužnosti, a radi zaštite

prava drugih sudionika po njihovom prijedlogu, odrediti da se položi osiguranje u gotovom novcu. Kada to posebne okolnosti slucaja zahtijevaju, davanje osiguranja može se odrediti i u drugom obliku.

C lan 20.

Prvostepeni sud može povodom blagovremeno izjavljene žalbe novim rješenjem preinaciti ili ukinuti svoje ranije rješenje, ako nade da je žalba osnovana, a time se ne vrijedaju prava drugih sudionika koja se zasnivaju na tom rješenju.

Ako prvostepeni sud ne preinaci, odnosno ne ukine svoje rješenje, žalbu, zajedno sa spisima, dostavit ce drugostepenom sudu na odlucivanje bez obzira da li je žalba podnesena u zakonom odredenom roku.

Drugostupanjski sud može odluciti i o ne blagovremeno podnesenoj žalbi, ako se time ne vrijedaju prava drugih osoba koja se zasnivaju na tom rješenju.

C lan 21.

Kada odluka suda zavisi od rješenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donioodluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Odluka suda o predhodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u vanparnicnom postupku u kome je to pitanje riješeno.

C lan 22.

Ako su medu sudionicima postupka sporne cinjenice važne za rješenje predhodnog pitanja, sud ce ih uputiti da u odredenom roku pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rješenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa.

Na parnicu, odnosno na postupak pred upravnim organom sud ce uputiti onog sudionika cije pravo smatra manje vjerovatnim, ako zakonom nije drugacije odredeno.

C lan 23.

Ako sudionik postupka koji je upucen na parnicu ili postupak pred upravnim organom u roku koji ne može biti duži od 30 dana, pokrene parnicu, odnosno postupak pred upravnim organom, vanparnicni postupak ce se prekinuti do pravomocnog okoncanja parnicnog, odnosno upravnog postupka.

Ako ni jedan od sudionika u postupku do završetka vanparnicnog postupka ne pokrene parnicu, odnosno postupak pred upravnim organom, sud ce završiti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je sudionik upucen na parnicu, odnosno na postupak pred upranim organom.

C lan 24.

Kada se rješenjem suda mijenja osobno ili obiteljsko stanje sudionika ili njihova prava i dužnosti, pravne posljedice rješenja nastaju kada ono postane pravomocno.

Izuzetno, sud može odluciti da pravne poslijedice rješenja nastupaju prije pravomocnosti, ako je to potrebno radi zaštite maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom zaštitom.

Pravomocno rješenje kojim se mijenja osobno ili obiteljsko stanje sudionika bez odlaganja se dostavlja organu uprave nadležnom za vodenje maticnih knjiga rodenih za tu osobu.

C lan 25.

Pravomocnost rješenja donesenog u vanparnicnom postupku ne sprecava sudionika da svoj zahtjev o kome je rješenjem odluceno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim organom, kada mu je to pravo priznato zakonom.

C lan 26.

U vanparnicnom postupku u kome se odlucuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropiranu nepokretnost, protiv pravomocnog rješenja donesenog u drugom stupnju, dopuštena je revizija.

C lan 27.

Ako postoje uvjeti iz clan 20. ovog zakona, sud ce po prijedlogu za ponavljanje postupka predhodno postupiti kao po neblagovremeno podnesenoj žalbi. Ukoliko dugostupanjski sud nade da ti uvjeti ne postoje vratiti ce predmet prvostupanjskom sudu radi postupanja po prijedlogu.

Protiv rješenja kojim je postupak pravomocno završen, prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti ako je sudioniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev o kome je rješenjem odluceno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim organom.

C lan 28.

O troškovima postupka u stvarima koje se odnose na osobno i obiteljsko stanje sudionika sud odlucuje po slobodnoj ocjeni, vodeci racuna o okolnostima slucaja i o ishodu postupka, s tim što se u pogledu troškova postupka koji su prouzrokovani sudjelovanjem organa starateljstva u vanparnicnom postupku primjenjuju odrebe Zakona o parnicnom postupku.

U vanparnicnim stvarima koje se odnose na imovinska prava sudionika, sudionici snose troškove na jednake dijelove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u imovinskom pravu o kome se odlucuje, sud ce prema srazmjeru tog udjela odrediti koliki ce dio troškova snositi svaki sudionik.

U vanparnicnim stvarima iz stavka 2. ovog clanka, sud može odluciti da sve troškove postupka snosi sudionik u cijem se interesu postupak vodi, odnosno sudionik koji je svojim ponašanjem iskljucivo dao povoda za pokretanje postupka.

II - URE Ð ENJE OSOBNIH STANJA

  1. Oduzimanje i vra c anje poslovne sposobnosti
C lan 29.

U postupku oduzimanja i vracanja poslovne sposobnosti sud utvrduje da li je punoljetna osoba zbog potupune ili djelomicne nesposobnosti za rasudivanje u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima, te da sukladno s tim potpuno ili djelomicno oduzme poslovnu sposobnost punoljetnoj osobi, ili potpuno ili djelomicno vrati poslovnu sposobnost onoj punoljetnoj osobi kod koje su prestali razlozi za potpuno, odnosno djelomicno oduzimanje poslovne sposobnosti.

Postupak iz stavka 1. ovog clanka mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.

C lan 30.

Postupak za oduzimanje i vracanje poslovne sposobnosti pokrece se na prijedlog: 1) organa starateljstva, 2) tužitelja, 3) bracnog druga, djeteta i roditelja osobe koja predlaže oduzimanje, odnosno vracanje poslovne sposobnosti, 4) djeda, babe, brata, sestre, unuka i drugih osoba, ukoliko trajno žive u istom obiteljskom domacinstvu sa osobom za koju se predlaže oduzimanje, odnosno vracanje poslovne sposobnosti, 5) osobi kojoj se oduzima ili vraca poslovna sposobnost ukoliko ono može da shvati znacaj i pravne poslijedice svoga prijedloga, 6) drugih osoba ukoliko je to predvideno zakonom. Postupak može pokrenuti i sud po službenoj dužnosti.

C lan 31.

Za vodenje postupka nadležan je sud na cijem podrucju osoba kojoj se oduzima ili vraca poslovna sposobnost ima prebivalište, odnosno boravište.

C lan 32.

Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost vlasnik nepokretnih stvari, sud ce bez odlaganja, radi zabilježbe vodenja postupka, obavijestiti organ nadležan za vodenje zemljišno-knjižne evidencije.

C lan 33.

O pokretanju postupka obaviještava se opcinska služba nadležana za poslove vodenja maticnih knjiga u kojima je upisana osoba kojoj se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost, radi evidentiranja vodenja postupka.

C lan 34.

Na sva rocišta za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlagatelj, staratelj osoba kojoj se oduzima ili vraca poslovna sposobnost, odnosno njegov privremeni zastupnik i organi starateljstva.

Osoba kojoj se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost poziva se na rocište, osim ako ova osoba po ocjeni suda nije u stanju da shvati znacaj i pravne poslijedice svog ucešca u postupku.

C lan 35.

O oduzimanju ili vracanju poslovne sposobnosti sudodlucuje na temelju cinjenica utvrdenih na rocištu. Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost smještena u ustanovu koja obavlja zdravstvenu djelatnost (u daljnjem tekstu: zdravstvena ustanova), sud može u toj ustanovi održavati rocište na kojem ce saslušati protivnika predlagatelja.

C lan 36.

Osoba prema kojoj se postupak vodi mora pregledati vještak medicinske struke odgovarajuce specijalnosti koji ce dati nalaz i mišljenje o njenom duševnom stanju i sposobnostima za rasudivanje.

Vještacenje se vrši u prisustvu suca, osim kada se obavlja u zdravstvenoj ustanovi.

C lan 37.

Ukoliko je za utvrdivanje duševnog stanja i sposobnosti za rasudivanje osobe kojoj se oduzima poslovna sposobnost pomišljenju vještaka medicinske struke neophodno da se ona smjesti u zdravstvenu ustanovu, sud može donijeti rješenje kojimce odrediti da ova osoba privremeno, ali najduže tri mjeseca bude smještena u takvoj ustanovi.

Ako se zdravstvena ustanova iz stavka 1. ovog clanka nalazivan podrucja suda koji sprovodi postupak, ovaj sud ce potrebne radnje izvesti putem nadležnog suda.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovog clanka dozvoljena je žalba.

C lan 38.

Kad utvrdi da postoje uvjeti za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud ce osobi prema kojoj se vodi postupak, potpuno ili djelomicno oduzeti poslovnu sposobnost.

C lan 39.

Sud može odložiti donošenje rješenja o djelomicnom oduzimanju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava, ako se osnovano može ocekivati da ce se osoba prema kojoj se postupak vodi uzdržati od zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava.

Sud ce odložiti donošenja rješenja iz stavka 1. ovog clanka ako se ta osoba samoinicijativno ili na prijedlog suda podvrgne mlijecenju u zdravstvenoj ustanovi.

Donošenje rješenja iz st. 1. i 2. ovog clanka odlaže se na vrijeme od šest do dvanaest mjeseci.

Rješenje o odlaganju opozvat ce se ako osoba kojoj se oduzima poslovna sposobnost nastavi sa zloupotrebom alkohola ili drugih opojnih sredstava u vrijeme odlaganja donošenja rješenja.

C lan 40.

Kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta poslovna sposobnost, sud ce po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih osoba iz clanka 30. ovog zakona, sprovesti postupak i ovisno odnjegovih rezultata donijeti rješenje kojim se protivniku predlagatelja potpuno ili djelomicno vraca poslovna sposobnost.

C lan 41.

U postupku vracanja poslovne sposobnosti shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju poslovne sposobnosti.

C lanak 42.

Protiv rješenja o oduzimanju ili vracanju poslovne sposobnosti žalbu mogu izjaviti osobe koje su ucestvovale u postupku u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

Osoba kojoj se oduzima poslovna sposobnost može izjaviti žalbu bez obzira na svoje zdravstveno stanje.

Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, ako sud, iz opravdanih razloga, drugacije ne odluci.

Prvostupanjski sud ce žalbu sa spisima mbez odlaganja dostaviti drugostupanjskom sudu, koji je dužan da donese odluku uroku od tri dana od dana prijema žalbe.

C lan 43.

Pravomocno rješenje o oduzimanju odnosno vracanju poslovne sposobnosti, sud ce dostaviti opcinskoj službi nadležnoj za poslove vodenja maticnih knjiga radi upisa u maticnu knjig urodenih i organu nadležnom za vodenje zemljišno-knjižne evidencije.

C lan 44.

Troškove postupka oduzimanja i vracanja poslovne sposobnosti snosi predlagatelj.

  1. Zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi
C lan 45.

U postupku zadržavanja u zdravstvenoj ustanovi sud odlucuje o zadržavanju duševno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi kada je zbog prirode bolesti neophodno da ta osoba bude ogranicena u slobodi kretanja ili kontaktiranja sa vanjskim svijetom, kao i njenom otpuštanju kad prestanu razlozi zbog kojih je zadržana.

Postupak iz stavka 1. ovog clanka mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od sedam dana.

C lan 46.

Zdravstvena ustanova može primiti na lijecenje duševno bolesnu osobu, uz njenu suglasnost, ako je prema prirodi bolesti u stanju da da takvu suglasnost.

Suglasnost iz stavka 1. ovog clanka daje se u pismenom obliku pred ovlašcenim organom zdravstvene ustanove, uz prisustvo dvije punoljetne osobe, koje su poslovno sposobne i pismene, a nisu zaposlene u toj zdravstvenoj ustanovi i nisu krvni srodnici primljene osobe u pravoj liniji, u pobocnoj liniji zakljucno sa cevrtim stupnjem, po tazbini do drugog stupnja, ni njegov bracni drug, kao ni osoba kaja ga je dovela u zdravstvenu ustanovu.

Ako je osobi iz stavka 1. ovog clanka, ogranicena sloboda kretanja ili kontaktiranja sa vanjskim svijetom, zdravstvena ustanova je dužna da u roku od 24 sata o tom obavijesti sud podnošenjem pismene obavijesti na nacin propisan clankom 47.ovog zakona.

C lan 47.

Kad zdravstvena ustanova primi na lijecenje duševno bolesnu osobu bez njene suglasnosti ili bez odluke suda, dužna je da o tome odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, pismeno obavijesti sud na cijem podrucju se nalazi ta ustanova.

Obavijest iz stavka 1. ovog clanka, sadrži podatke o primljenoj osobi i osobi koja ga je dovela u zdravstvenu ustanovu.

Uz obavijest zdravstvena ustanova dostavlja sudu, po mogucnosti, podatke o prirodi i stupnju bolesti sa raspoloživom medicinskom dokumentacijom.

C lan 48.

Zdravstvena ustanova je dužna da postupi sukladno odredbama clanka 47. ovog zakona i u slucaju kad je osoba koja je primljena u zdravstvenu ustanovu uz svoju suglasnost opozove datu suglasnost, a ovlašcena osoba ili organ te zdravstvene ustanove smatra da je potrebno njeno dalje zadržavanje.

Rok za obavještavanje suda tece od dana opozivanja date suglasnosti.

C lan 49.

Obavijesti iz cl. 46. i 47. ovog zakona ne podnose se ako je duševno bolesna osoba zadržana, u zdravstvenoj ustanovi na osnovu odluke donesene u postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti ili u krivicnom, odnosno prekršajnom postupku.

C lan 50.

Ako prijem u zdravstvenu ustanovu nije izvršen na temelju odluke nadležnog suda, sud na cijem podrucju se nalazi zdravstvena ustanova dužan je odmah po prijemu obavijesti iz cl.46. i 47. ovog zakona ili kada na drugi nacin sazna za boravak duševno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi bez njene suglasnosti, po službenoj dužnosti pokrenuti postupak za zadržavanje u zdravstvenoj ustanovi.

C lan 51.

Nakon pokretanja postupka o zadržavanju duševno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi, sud ce poduzeti mjere da tu osobu odmah pregleda vještak medicinske struke odgovarajuce specijalnosti i da da nalaz i mišljenje o duševnom stanju i sposobnosti za rasu divanje. C lan 52.

Sud je dužan da ispita sve okolnosti koje su od znacaja za donošenje rješenja i da sasluša sve osobe koje imaju saznanje o bitnim cinjenicama.

Ukoliko je to moguce i ako to nece štetno utjecati na zdravlje duševno bolesne osobe, sud ce saslušati i tu osobu.

C lan 53.

Po završenom postupku sud je dužan odmah, a najkasnije uroku od tri dana, da donese rješenje kojim ce odluciti da li se osoba zadržana u zdravstvenoj ustanovi može i dalje zadržavati ili ce se pustiti iz zdravstvene ustanove.

O svojoj odluci sud obavještava organ starateljstva.

C lan 54.

Kad sud odluci da se primljena osoba zadrži u zdravstvenoj ustanovi odredit ce i vrijeme zadržavanja koje ne može biti duže od jedne godine.

Zdravstvena ustanova je dužna da sudu, po potrebi, dostavlja izvještaje o promjenama o zdravstvenom stanju zadržane osobe.

C lan 55.

Ako zdravstvena ustanova ocijeni da zadržana osoba treba da ostane na lijecenju i po isteku vremena odredenog rješenjem suda, dužna je da 30 dana prije isteka tog vremena predloži sudu produženje zadržavanja.

C lan 56.

Sud može i prije isteka vremena odredenog za zadržavanje u zdravstvenoj ustanovi, po službenoj dužnosti ili na prijedlog zadržane osobe, njenog staratelja kao i osobe, odnosno organa izclanka 30. ovog zakona, da odluci o puštanju osobe izzdravstvene ustanove, ako utvrdi da se njeno zdravstveno stanje poboljšalo u tolikoj mjeri da su prestali razlozi za dalje zadržavanje.

C lan 57. Rješenje iz cl. 55. i 56. ovog zakona sud donosi na temelju ponovnog pregleda zadržane osobe i u postupku provedenom naisti nacin kao i kad je voden postupak za zadržavanje uzdravstvenoj ustanovi.

C lan 58.

Protiv rješenja o zadržavanju u zdravstvenoj ustanovi i puštanju iz ove ustanove žalbu mogu izjaviti zdravstvena ustanova koja je zadržala duševno bolesnu osobu, zadržana osoba, njen staratelj, odnosno privremeni zastupnik i organ starateljstva i to u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Žalba ne zadržava izvršenje, ako sud iz opravdanih razloga drugacije ne odluci.

Prvostupanjski sud ce žalbu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostupanjskom sudu, koji je dužan da donese odluku uroku od tri dana od dana prijema žalbe.

C lan 59.

Troškove postupka zadržavanja u zdravstvenoj ustanovi snosi opcina na cijem podrucju zadržana osoba ima posljednje prebivalište, a ako nema prebivalište na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) ili je ono nepoznato, troškove snosi opcina na cijem podrucju zadržana osoba ima boravište.

  1. Proglašenje nestalih osoba umrlim i dokazivanje smrti
C lan 60.

U postupku proglašenja nestalih osoba umrlih i dokazivanja smrti sud odlucuje o proglašenju nestalih osoba umrlih i o dokazivanju smrti.

C lan 61.

Umrlom osobom proglasit ce se: 1) osobom o cijem životu za posljednih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od cijeg je rodenja proteklo šezdeset godina, 2) osoba o cijem životu za posljednih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koju je vjerovatno da više nije živa, 3) osoba koja je nestala u brodolomu, saobracajnoj nesreci, požaru, poplavi, zemljotresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o cijem životu nije bilo nikakvih vijesti za šest mjeseci od dana prestanka takve opasnosti, 4) osoba koja je nestala u toku rata ili u vezi sa ratnim dogadajima, a o cijem životu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstava.

Rokovi iz toc. 1. i 2. stavka 1. ovog clanka racunaju se od dana kad je prema posljednjim vijestima nestala osoba nesumnjivo bila živa, a ako se taj dan ne može tocno utvrditi, ti rokovi pocinju teci istekom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestala osoba, prema posljednjim vijestima, bila živa.

C lan 62.

Smrt neke osobe može se dokazivati po odredbama ovog zakona samo kad se smrt ne može dokazati ispravama predvidenim propisima o maticnim knjigama.

U postupku dokazivanja smrti shodno ce se primijeniti odredbe o proglašenju nestalih osoba umrlim, s tim što oglasni rok ne može biti kraci od 15, niti duži od 30 dana.

C lan 63.

Za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadležan je sud na cijem podrucju je ta osoba imala posljednje prebivalište, a ako nije imalo prebivalište, sud na cijem podrucju je ta osoba imala posljednje boravište.

C lan 64.

Prijedlog za proglašenje nestale osobe umrlom i prijedlog za dokazivanje smrti može podnijeti svaka fizicka i pravna osoba koja za to ima pravni interes, kao i zainteresirani organ.

Prijedlog iz stavka 1. ovog clanka sadrži narocito: naziv suda, ime i prezime osobe za koje se predlaže da se proglasi umrlom, odnosno ciju smrt treba dokazati, datum rodenja i posljednje prebivalište, odnosno boravište te osobe, cinjenice na kojima se zasniva prijedlog, dokaze kojima se utvrduju te cinjenice, pravni interes predlagatelja za podnošenje prijedloga, ime i prezime odnosno naziv predlagatelja i njegovu adresu.

Uz prijedlog se podnosi izvod iz maticne kniige rodenih za osobu za koju se prijedlog podnosi.

C lan 65.

Po prijemu prijedloga iz clanka 64. ovog zakona sud ce, po potrebi, saslušati predlagatelje i svjedoke, pribaviti potrebne podatke i izvještaje i zatražiti od organa starateljstva da osobi nakoju se prijedlog odnosi odredi staratelja.

Ako sud ocijeni da nisu ispunjeni uvjeti da se postupak pokrene, donijet ce rješenje kojim ce prijedlog odbaciti.

Ako sud ocijeni da su ispunjeni uvjeti da se postupak pokrene, objavit ce u "Službenim novinama Federacije BiH" oglas da je postupak pokrenut. U oglasu o pokretanju postupka zaproglašenje nestale osobe umrlom, navest ce bitne okolnosti na kojima se prijedlog temelji, nestala osoba pozvati da se javi, aostale osobe kojima su poznati bilo kakvi podaci o životu ili smrti nestalog, pozvati da to jave sudu u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja oglasa.

Oglas o pokretanju postupka za dokazivanje smrti neke osobe treba da sadrži naznaku dana, mjeseca i godine za koje se smatra da je ta osoba umrla i poziv osobama koje o tome nešto znaju da to jave sudu u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH".

C lan 66.

Po isteku roka oznacenog u oglasu, sud ce saslušati staratelja, a po potrebi i predlagatelja i nakon što sprovede i druge dokaze, odlucit ce o prijedlogu.

Ako sud utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti da se nestala osoba proglasi umrlom, odnosno da se utvrdi smrt, donijet ce rješenje kojim se prijedlog odbija.

C lan 67.

U rješenju kojim se nestala osoba proglašava umrlom, odnosno kojim se utvrduje smrt, naznacit ce se dan, mjesec i godina, a po mogucnosti i sat koji se ima smatrati kao vrijeme smrti nestale osobe.

Kao dan smrti smatra se dan kada je nestala osoba vjerovatno umrla ili dan koji vjerovatno nije preživjela. Ako taj dan ne može da se utvrdi, kao dan smrti smatra se prvi dan poslije isteka roka iz clanka 61. ovog zakona.

C lan 68.

Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju žalbu mogu izjaviti predlagatelji, staratelj osobe koja je nestala, odnosno osobe za koju se smrt dokazuje.

C lan 69.

Pravomocno rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom, odnosno dokazivanju smrti sud ce dostaviti opcinskoj službi nadležnoj za poslove vodenja maticnih knjiga, radi upisa u maticnu knjigu umrlih.

C lan 70.

Ako je osoba koja je proglašena umrlom živa ili je umrla drugog dana, a ne onog dana koji se po rješenju suda smatra kao dan njene smrti, svaka fizcka i pravna osoba koja za to ima pravni interes, kao i zainteresirani organi mogu zahtjevati od suda da se rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom stavi van snage, odnosno preinaci.

O pokretanju postupka u slucajevima iz stavka 1. ovog clanka bez odlaganja ce se obavijestiti sud koji je nadležan za raspravljanje zaostavštine te osobe. Postupak za raspravljanje zaostavštine koji je u toku prekinut ce se, a ako je zaostavština pravomocno raspravljena i ako je izvršen upis u zemljišne knjige ili druge javne knjige o nepokretnostima, naredit ce se da se u ove knjige stavi zabilježba o pokretanju postupka za stavljanje van snage, odnosno preinacenje rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom.

C lan 71.

Ako se utvrdi da je nestala osoba koja je proglašena umrlom živa ili je umrla drugog dana, a ne onog koji se po rješenju suda smatra kao dan njene smrti, sud ce staviti van snage, odnosno preinaciti svoje ranije rješenje.

Ako sud na temelju sprovedenog postupka ocijeni da nema mjesta stavljanju van snage ili preinacenju ranijeg rješenja, dostavit ce pravomocno rješenje o tome sudu nadležnom za raspravljanje zaostavštine radi daljeg postupanja odnosno brisanja zabilježbe u zemljišnoj knjizi i drugim javnim knjigama o nepokretnostima.

C lan 72.

Ako se osoba proglašena za umrlu javi sudu i predloži da se stavi van snage rješenje kojim je proglašena umrlom, sud ce, pošto utvrdi njenu istovjetnost sa osobom koja je proglašena umrlom, bez daljeg postupka staviti van snage to rješenje.

Pravomocno rješenje o stavljanju van snage ili preinacenju rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom dostavit ce se opcinskoj službi nadležnoj za poslove vodenja maticne knjige, sudu nadležnom za raspravljanje zaostavštine i organu starateljstva.

C lan 73.

Troškove postupka za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti snosi predlagatelj.

III - URE Ð ENJE OBITELJSKIH ODNOSA

  1. Dozvola za zaklju c enje braka
C lan 74.

U postupku davanja dozvole za zakljucenje braka, sudodlucuje o davanju dozvole za zakljucenje braka izmedu odredenih osoba kada je zakonom propisano da se brak izmedu njih može zakljuciti samo na temelju dozvole suda.

C lan 75.

Postupak za davanje dozvole za zakljucenje braka pokrece se na prijedlog maloljetne osobe.

Prijedlog za pokretanje postupka, sadrži osobne podatke o osobama koje žele da zakljuce brak, osobne podatke o roditeljima predlagatelja, cinjenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim cinjenicama.

C lan 76.

Sud ce na odgovarajuci nacin ispitati sve okolnosti koje su od znacaja za utvrdenje da li postoji slobodna volja i želja maloljetnika da zakljuce brak, kao i da li je maloljetna osoba tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koje proizilaze iz braka.

Prije donošenja rješenja, sud ce pribaviti nalaz i mišljenje zdravstvene ustanove i mišljenje organa starateljstva, saslušat ce predlagatelje i osobu s kojom želi da zakljuci brak, roditelja ilistaratelja odnosno usvojitelja predlagatelja, a po potrebi može da izvede i druge dokaze. Sud nece saslušati roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo, a ocijenit ce da li ce saslušati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vrši roditeljsko pravo.

Sud ce, po pravilu, saslušati predlagatelja bez prisustva ostalih sudionika u postupku.

Sud je dužan da utvrdi i osobna svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na osobu sa kojom predlagatelj želi da zakljuci brak.

U postupku sud ce na odgovarajuci nacin ispitati opravdanost prijedloga vodeci racuna o ostvarivanju ciljeva braka i o zaštiti obitelji, kao i važecim shvatanjima sredine u kojoj žive osobe koje žele da zakljuce brak.

C lan 77.

Rješenje o davanju dozvole za zakljucenje braka dostavlja se predlagatelju i osobi sa kojom predlagatelj želi da zakljuci brak,roditeljima odnosno starateljima predlagatelja i nadležnom organu starateljstva.

Rješenje kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole za zakljucenje braka dostavlja se predlagatelju.

C lan 78.

Protiv rješenja kojim se dozvoljava zakljucenje braka, žalbu mogu da izjave svi sudionici u postupku iz stavka 1. clanka 77. ovog zakona, a protiv rješenja kojim se odbija prijedlog zadavanje dozvole, žalbu može izjaviti samo predlagatelj.

C lan 79.

Osobe kojima je dozvoljeno zakljucenje braka ne mogu brak zakljuciti prije pravomocnosti rješenja o davanju dozvole za zakljucenje braka.

C lan 80.

Prijedlog za davanje dozvole za zakljucenje braka može se povuci do pravomocnosti rješenja o davanju dozvole za zakljucenje braka.

  1. Produženje i prestanak roditeljskog prava
C lan 81.

U postupku produženja i prestanka roditeljskog prava, sud odlucuje o produženju i prestanku roditeljskog prava kada je tozakonom propisano.

Postupak iz predhodnog stavka 1. ovog clanka mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga.

C lan 82.

Postupak za produženje i prestanak roditeljskog prava pokrece se na prijedlog roditelja odnosno usvojitelja ili organa starateljstva.

C lan 83.

Osoba nad kojom se produžuje roditeljsko pravo ili se odreduje prestanak tog prava, u postupku iz clanka 82. ovog zakona, zastupa poseban staratelj kojeg odredi organ starateljstva ili privremeni zastupnik kojeg odredi sud koji sprovodi postupak za produženje ili prestanak roditeljskog prava.

C lan 84.

Sud ce po službenoj dužnosti utvrditi sve cinjenice koje su bitne za donošenje rješenja.Radi donošenja rješenja sud ce održati rocište na koje ce pozvati predlagatelja, organ starateljstva i roditelje osobe iz clanka 83. ovog zakona, bez obzira na to da li su oni predložili pokretanje postupka, a na rocištu obavezno saslušati roditelje i predstavnike organa starateljstva, te pribaviti mišljenje o cjelishodnosti produženja roditeljskog prava.

Stanje duševnog zdravlja i sposobnosti osobe iz clanka 83. ovog zakona, utvrduju se na nacin odreden u clanku 36. ovog zakona.

C lan 85.

U postupku produženja i prestanka roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vracanju poslovne sposobnosti.

  1. Oduzimanje i vra c anje roditeljskog prava
C lan 86.

U postupku oduzimanja i vracanja roditeljskog prava sud odlucuje o oduzimanju i vracanju roditeljskog prava kada je to zakonom odredeno.

Postupak iz stavka 1. ovog clanka mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.

C lan 87.

Postupak za oduzimanje i vracanje roditeljskog prava pokrece se na prijedlog roditelja odnosno usvojitelja koji ima roditeljsko pravo mili organa starateljstva, a postupak za

vracanje roditeljskog prava pokrece se i na prijedlog roditelja kojem je bilo oduzeto to pravo.

C lan 88.

Ako postupak nije pokrenut na prijedlog organa starateljstva, sud ce bez odlaganja obavijestiti ovaj organ o pokretanju postupka i pozvati ga da sudjeluje u postupku.

C lan 89.

Sud ce, po službenoj dužnosti, utvrditi sve cinjenice koje subitne za donošenje rješenja.

Radi utvrdivanja bitnih cinjenica, sud ce održati rocište nakoje ce pozvati predlagatelja, organ starateljstva, oba roditelja istaratelja osobe cijem se roditelju oduzima, odnosno vraca roditeljsko pravo.

Sud je obavezan da sasluša roditelje, a maloljetnik se saslušava samo kad je to neophodno i nije štetno za njegovo duševno zdravlje.

Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vracanju roditeljskog prava, sud ce uzeti u obzir i želje maloljetnika, ako je sposoban da ih izrazi.

C lan 90.

U postupku oduzimanja i vracanja roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vracanju poslovne sposobnosti.

IV - URE Ð ENJE IMOVINSKIH ODNOSA

  1. Raspravljanje zaostavštine

a) Zajednicke odredbe C lan 91.

U postupku za raspravljanje zaostavštine sud utvrduje tko su nasljednici umrlog, koja imovina sacinjava njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama.

C lan 92.

Sudionikom u postupku raspravljanja zaostavštine smatraju se nasljednici i legatari, kao i druga osoba koja ostvaruje neko pravo iz zaostavštine.

C lan 93.

Postupak za raspravljanje zaostavštine sud pokrece po službenoj dužnosti cim sazna da je neka osoba umrla ili da je proglašena umrlom.

C lan 94.

Izvodenje dokaza i uzimanje izjave o odricanju od nasljeda vrši sudac sa zapisnicarom.

Ostale izjave i prijedloge sudionika mogu uzimati na zapisnik i drugi ovlašteni djelatnici u sudu.

C lan 95.

O radnjama izvršenim u postupku sastavlja se zapisnik.

O manje važnim izjavama ucesnika i obavještenjima koje sud prikuplja može se, umjesto zapisnika, saciniti samo bilješka uspisu.

Zapisnik potpisuju sudionici ako su prisustvovali radnji u postupku, sudac i zapisnicar odnosno drugi ovlašceni djelatnik koji je sastavio zapisnik.

Bilješku u spisu potpisuje njen sastavljivac.

C lan 96.

Za raspravljanje zaostavštine osobe koja je u casu smrti imala prebivalište u Federaciji, a koja je državljanin Bosne i Hercegovine, u pogledu nepokretne imovine koja se nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine i u pogledu njegove pokretne imovine, bez obzira gdje se nalazi, iskljucivo je nadležan sud u Federaciji.

Ako se nepokretna imovina osoba iz stavka 1. ovog clanka nalazi u inozemstvu, sud u Federaciji bit ce nadležan samo ako po zakonima države u kojoj se nalazi imovina nije nadležan inozemni organ.

C lan 97.

Za raspravljanje zaostavštine mjesno je nadležan sud na cijem podrucje ostavitelj imao prebivalište u vrijeme smrti, a ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalište, nadležan je sudna cijem podrucju je ostavitelj imao boravište (u daljem tekstu: ostavinski sud), ukoliko zakonom ili medunarodnim ugovoromnije drugacije odredeno.

Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalište ni boravište u Federaciji nadležan je ostavinski sud u Federaciji na cijem podrucju se nalazi zaostavština ili pretežan dio zaostavštine.

Privremene mjere za osiguranje zaostavštine može narediti sud na cijem podrucju je ostavitelj umro, kao i sud na cijem podrucju se nalazi zaostavština.

C lan 98.

Sudionici u postupku za raspravljanje zaostavštine ne mogu ugovoriti ni stvarnu ni mjesnu nadležnost suda.

b) Prethodne radnje

C lan 99.

Kad je neka osoba umrla ili proglašena za umrlu, organ opcinske službe nadležan za poslove vodenja maticnih knjiga koji vrši upis smrti u maticnu knjigu umrlih, dužan je da u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavi ostavinskom sudu smrtovnicu za umrlog.

Ako organ iz stavka 1. ovog clanka nije u mogucnosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavit ce smrtovnicu samo s onim podacima s kojima raspolaže (u daljem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodeci razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu, i ukazujuci na podatke koji bi mogli poslužiti ostavinskom sudu na pronalaženje nasljednika i imovine umrlog.

Ako je neka osoba umrla van podrucja opcine u kojoj je imalo prebivalište ili boravište, organ uprave nadležan za poslove vodenja maticnih knjiga dostavit ce ostavinskom sudu izvod izmaticne knjige umrlih, kao i podatke kojima raspolaže, a koji mogu poslužiti za sastavljanje smrtovnice. Smrtovnica se sastavlja i u slucaju kad umrli nije ostavio imovinu.

C lan 100.

Smrtovnica se sastavlja na temelju podataka dobijenih od srodnika umrlog, od osobe s kojima je umrli živio, kao i od drugih osoba koje mogu pružiti podatke koji se unose u smrtovnicu.

C lan 101.

Ako je ostavinskom sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz maticne knjige umrlih, sud ce sam prema okolnostima upotpuniti ili sastaviti smrtovnicu ili ce sastavljanje smrtovnice povjeriti organu uprave nadležnom za poslove vodenja maticne knjige.

Sud može, kad je to cjelishodno, sam sastaviti smrtovnicu i van slucajeva iz stavka 1. ovog clanka ako je izvodom iz maticne knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt neke osobe ili njegovo proglašenje umrlim.

C lan 102.

U smrtovnicu se unose podaci: 1) ime i prezime umrlog i imena njegovih roditelja, zanimanje, datum rodenja i državljanstvo umrlog, a za umrle ženske osobe i njihovo djevojacko prezime, 2) dan, mjesec i godina, mjesto, i po mogucnosti, sat smrti, 3) prebivalište, odnosno boravište koje je umrli imao, 4) ime i prezime, datum rodenja, zanimanje, prebivalište odnosno boravište bracnog druga umrlog i bracne, vanbracne i usvojene djece, 5) ime i prezime, datum rodenja i prebivalište odnosno boravište ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljede na osnovu zakona, kao i osobe koje su pozvane na nasljede na osnovu testamenta, 6) približna vrijednost nepokretne imovine i posebno približna vrijednost pokretne imovine umrlog.

U smrtovnici, po mogucnosti, treba navesti još i: mjesto gdje se nalazi imovina koju je umrli ostavio, da li ima imovine za cije držanje, cuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, da liima gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti, štednih knjižica ili kakvih drugih važnih isprava, da li je umrli ostavio dugove i koliko, da li je ostavio pismeni testament ili ugovor o doživotnom izdržavanju ili sporazum o ustupanju ili raspodjeli imovine za života i gdje se oni nalaze, a ako je umrli sacinio usmeni testament, onda još i ime i prezime, zanimanje i boravište svjedoka pred kojima je usmeni testament sacinjen. U smrtovnici ce se posebno naznaciti da li se ocekuje rodenje djeteta umrlog i da li njegova djeca ili bracni drug imaju staratelja.

Ako je prije ostavitelja umro njegov bracni drug ili koje njegovo dijete, ili koja druga osoba koja bi mogla biti pozvana na nasljede, u smrtovnici ce se naznaciti datum i mjesto njihove smrti.

C lan 103.

Popis i procjena imovine umrlog vrši se po odluci ostavinskog suda kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravište, kada su nasljednici osobe koje uslijed maloljetstva, duševne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne nikako, ili nisu sposobne potpuno da se same staraju o svojim poslovima, kada zaostavština treba da se preda opcini ili drugoj pravnoj osobi, kao i u drugim opravdanim slucajevima.

Sud ce narediti da se izvrši popis i procjena i u slucaju kad to zahtijevaju nasljednici, legatari ili povjerioci umrlog.

Popis i procjena imovine izvršit ce se i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to traži jedan od nasljednika ili legatara.

C lan 104.

Popis imovine ce obuhvatiti cjelokupnu nepokretnu i pokretnu imovinu koja je bila u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti.

Popis ce obuhvatiti i imovinu koja je pripadala umrlom, a nalazi se kod druge osobe, sa naznacenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom temelju, kao i imovinu koju je držao umrli, a za koju se utvrdi da nije njegovo vlasništvo.

U popisu imovine zabilježit ce se potraživanja i dugovi umrlog, a posebno neplaceni porezi i doprinosi državi.

C lan 105.

Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i težini ili pojedinacno.

Nepokretnosti se popisuju pojedinacno sa naznakom mjesta gdje se nalaze, vrste i opisa objekta, kulture zemljišta, i zemljišnoknjižnih podataka, ako su poznati.

Prilikom popisivanja imovine istovremeno ce se naznaciti vrijednost pojedinih pokretnih i nepokretnih stvari koje ulaze u zaostavštinu.

C lan 106.

Popis i procjenu imovine vrši nadležna opcinska služba. Popis i procjenu imovine može vršiti i radnik suda koga sudac odredi.

Popis i procjena imovine vrše se u prisustvu dvije punoljetne osobe, a kada je to potrebno i uz sudjelovanje vještaka.

Popisu i procjeni imovine može prisustvovati svaka zainteresirana osoba.

C lan 107.

Nadležni opcinski organ uprave koji je izvršio popis i procjenu imovine, dostavit ce podatke o izvršenom popisu i procjeni ostavinskom sudu.

C lan 108.

Kada se u zaostavštini pronadu predmeti za cije držanje, cuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, s njima ce se poslije izvršenog popisa postupati po tim propisima.

C lan 109.

Ako se prigovori izvršenom popisu ili izvršenoj procjeni imovine, sud može, ako to smatra za potrebno, odrediti da djelatnik suda ponovo izvrši popis ili procjenu imovine.

Ako popis imovine nije izvršen, sud može na temelju podataka zainteresiranih osoba sam utvrditi imovinu koja ulazi u zaostavštinu.

C lan 110.

Ako se utvrdi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom (zaostavštinom), a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni, ili kad druge okolnosti nalažu narocitu opreznost, nadležna opcinska služba predat ce u hitnim slucajevima imovinu ili njen dio na cuvanje pouzdanom licu, i o tome ce odmah obavijestiti sud na cijem se podrucju ta imovina nalazi, koja može ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti.

Gotov novac, papire od vrijednosti, dragocjenosti, štedne knjižice i druge važne isprave treba u takvom slucaju predati na cuvanje sudu na cijem podrucju se imovina nalazi. Ovaj sud ce obavijestiti ostavinski sud o svim mjerama za osiguranje zaostavštine.

C lan 111.

Kad je po ovom zakonu potrebno postaviti privremenog zastupnika zaostavštine, postavljanje ce se izvršiti ostavinski sud.

Prije postavljanja privremenog staratelja, sud ce, po mogucnosti, zatražiti mišljenje u pogledu osobenosti staratelja od osobe koje su pozvane na nasljede.

C lan 112.

Mjere za osiguranje zaostavštine može odrediti ostavinski sud u tijeku cijelog postupka za raspravljanje zaostavštine.

c) Postupak sa testamentom

C lan 113.

Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerit ce da li je umrli ostavio pismeni testament, odnosno da li postoji isprava o usmenom testamentu.

Testament koji je umrli ostavio dostavit ce se sudu zajedno sa smrtovnicom.

C lan 114.

Kad sud utvrdi da je osoba koja je ostavila testament umrla ili da je proglašena umrlom otvorit ce njen testament bez povrede pecata, procitat ce ga i o tome sastaviti zapisnik. Na ovaj nacin ce se postupiti bez obzira da li je testament po zakonu punovažani da li ima više testamenata.

Otvaranje i citanje testamenta izvršit ce se u prisustvu dvije punoljetne osobe koje mogu biti i osobe koje su pozvane na nasljede.

Proglašenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druge zaiteresirane osobe i tražiti prijepis testamenta. Sud kod koga se testament nade ili kome bude podnesen otvorit ce i procitati testament iako je za raspravljanje zaostavštine nadležan drugi, sud ili inozemni organ.

C lan 115.

Zapisnik o proglašenju pismenog testamenta treba da sadrži podatke: 1) koliko je testamenata nadeno, koji datum nose i gdje su nadeni, 2) tko je testament predao sudu ili sastavljacu smrtovnice, 3) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je pecatom bio zapecacen, 4) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglašenju testamenta.

Ako je prilikom otvaranja testamenta primjeceno da je pecat povrijeden ili da je u testamentu nešto brisano, precrtano i ispravljeno ili ako se što drugo nade sumnjivo mora se to u zapisniku navesti.

Zapisnik potpisuje sudac, zapisnicar i svjedoci. Na proglašeni testament sud ce staviti potvrdu o njegovom proglašenju sa nazankom datuma proglašenja, kao i broj i datum ostalih pronadenih testamenata.

C lan 116.

Ako je umrli sacinio usmeni testament i o tome postoji isprava koju su svjedoci svoje rucno potpisali, sud ce sadržinu ove isprave proglasiti po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta.

Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojim je usmeni testament izjavljen saslušat ce se pojedinacno o sadržini testamenta, a narocito o okolnostima od kojih ovisi njegova, punovažnost, pa ce se zapisnik o saslušanju ovih svjedoka proglasiti po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta.

Ako sudionik zahtjeva da se svjedoci usmenog testamenta saslušaju pod zakletvom ili ako sud nade da je takvo saslušanje potrebno, odredit ce rocište za saslušanje ovih svjedoka na koje ce pozvati predlagatelje, a ostale zainteresirane osobe samo ako, se time ne bi odugovlacio postupak.

C lan 117.

Ako je pismeni testament nestao ili je uništen neovisno od ostaviteljeve volje, a medu zainteresiranim osobama nema spora o postojanju tog testamenta, o obliku u kome je sastavljen, onacinu nestanka ili uništenja, kao ni o sadržini testamenta, ostavinski sud ce o tome saslušati sve zainteresirane osobe i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa ce taj zapisnik proglasiti po, odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta.

Ako bi zaostavština, kad ne bi bilo testamenta, postala državno vlasništvo, sporazum zainteresiranih osoba o ranijem postojanju ,testamenta, o njegovom obliku i sadržini važi samo uz suglasnost nadležnog javnog pravobranilaštva. Ako medu zainteresiranim osobama ima osoba koje nisu sposobne da se same staraju o svojim poslovima, sporazumi iz ove odrebe važe samo uz suglasnost organa starateljstva.

C lan 118.

Zapisnik o proglašenju testamenta sa izvornim pisanim testamentom, odnosno ispravom o usmenom testamentu ili zapisnik o saslušanju svjedoka usmenog testamenta, dostavit ce se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadržat ce njihov prijepis.

Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o saslušanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadržini nestalog ili uništenog pismenog testamenta, cuvat ce se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prijepis priložit ce se spisima.

d) Postupak ostavinskog suda po prijemu smrtovnice

C lan 119.

Po prijemu smrtovnice sud ce ispitati da li je nadležan za raspravljanje zaostavštine, pa ako ustanovi da nije nadležan dostavit ce spise predmeta nadležnom sudu.

Ako sud ustanovi da je za raspravljanje zaostavštine nadležan inozemni organ, rješenjem ce se proglasiti ne nadležnim.

C lan 120.

Ako je ostavitelj postavio izvršitelja testamenta, sud ce to izvršitelju testamenta saopciti i pozvati ga da u odredenom roku izjavi da li se prima te dužnosti.

C lan 121.

Ako se ocekuje rodenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljede, ostavinski sud ce o tome obavijestiti organ starateljstava.

Ako organ starateljstva drugacije ne odredi, o pravima još ne rodenog djeteta starat ce se jedan od njegovih roditelja.

C lan 122.

Ako prema podacima iz smrtovnice umrli nije ostavio imovinu ili je ostavio samo pokretnu imovinu, a nijedna od osoba pozvanih na nasljede ne traži da se sprovede rasprava, ostavinski sud ce rješenjem odluciti da se ne raspravlja zaostavština.

Kad sud odluci da se ne raspravlja zaostavština, obavijestit ce o tome organ starateljstva ako medu nasljednicima ima osoba koje nisu sposobne da se staraju o svojim poslovima, a nemaju roditelje.

Ako je sud odlucio da se ne raspravlja zaostavština zbog razloga iz stavka 2. ovog clanka, osobe pozvane na nasljede mogu ostvariti prava koja im pripadaju kao nasljednicima.

C lan 123.

Kad se po zakonu može tražiti izdvajanje zaostavštine od imovine nasljednika, sud ce na prijedlog ovlašcenih osoba narediti to izdvajanje primjenjujuci pritom shodno odredbe ovog zakona o privremenim mjerama za osiguranje zaostavštine. e) Raspravljanje zaostavštine

C lan 124.

Za raspravljanje zaostavštine sud ce odrediti rocište.

U pozivu na rocište sud ce zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka i o postojanju testamenta ako postoji i pozvati da odmah dostave sudu pismeni testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu, ako se kod njih nalazi ili da naznace svjedoke usmenog testamenta.

Sud ce u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do završetka postupka dati sudu izjavu da li se primaju nasljeda, ili se nasljeda odricu, a ako na rocište ne dodu ili ne daju izjavu, dace sud o njihovom pravu odluciti prema podacima kojima raspolaže.

O pokretanju postupka za raspravljanje zaostavštine, ako je umrli ostavio testament sud ce obavijestiti i na rocište pozvati i one osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na nasljede.

Ako je umrli postavio izvršitelja testamenta sud ce i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

C lan 125.

Ako se ne zna da li umrli ima nasljednika, sud ce oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljede da se prijave sudu u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH".

Oglas ce se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi prigodan nacin.

Po odredbama st. 1. i 2. ovog clanka sud ce postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomocnika ili zbog toga što se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomocnika, nalaze u inozemstvu, a dostavljanje se nije moglo izvršiti prema odredbama Zakona o parnicnom postupku.

Po isteku roka iz stavka 1. ovog clanka sud ce raspraviti zaostavštinu na temelju izjave postavljenog staratelja i podataka kojima sud raspolaže.

C lan 126.

U postupku za raspravljanje zaostavštine sud ce raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavštinu, a narocito o pravu na nasljede, o velicini nasljednog dijela i pravu na legat.

O pravima iz stavka 1. ovog clanka, sud po pravilu, odlucuje nakon što od zainteresiranih osoba uzme potrebne izjave.

O pravima osoba koje nisu došle na rocište, a uredno su pozvane, sud ce raspraviti prema podacima sa kojima raspolaže, uzimajuci u obzir njihove pismene izjave koje sud primi do donošenja rješenja.

Prilikom raspravljanja zaostavštine zainteresirane osobemogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno da se u svakom slucaju tim osobama daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresiranih osoba.

Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polaže pravo na nasljede jedini ili najbliži srodnik umrlog, može saslušati i osobe za koje smatra da bi mogle imati jednako ili jace pravo na nasljede, a može te osobe pozvati i oglasom po odredbama clanka 125. ovog zakona.

C lan 127.

Ako se nasljednik primio nasljeda ili se odrekao nasljeda, izjavu o tome mora potpisati nasljednik ili njegov zastupnik.

Potpis na izjavi o primanju nasljeda ili o odricanju od nasljeda koja je podnesena sudu, kao i potpis na punomoci moraju biti ovjereni.

U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odrice dijela koji mu pripada na temelju zakona ili na temelju testamenta, ili se izjava odnosi na nužni dio.

Izjavu o odricanju od nasljeda nasljednik može dati pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim nadležnim sudom. Ovu izjavu sa istim pravnim dejstvom nasljednik može dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom Bosne i Hercegovine koji vrši konzularne poslove. Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljeda, sud ce nasljednika upozoriti da se može odreci od nasljeda samo u svoje ime ili u ime svojih potomaka.

C lan 128.

Sud ce prekinuti raspravljanje zaostavštine i uputiti sudionike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred organom uprave, ako su medu sudonicima sporne cinjenice od kojih ovisi neko njihovo pravo. Sud ce postupiti u smislu stavka 1. ovog clanka narocito ako su sporne: 1) cinjenice od kojih ovisi pravo na nasljede, a narocito punovažnost ili sadržina testamenta ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju koga se po zakonu nasljeduje, 2) cinjenice od kojih ovisi osnovanost zahtjeva nadživjelog bracnog druga i potomaka ostaviteljevih, koji su živjeli sa ostaviteljem u istom domacinstvu, da im se iz zaostavštine izdvoje predmeti domacinstva, koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba, 3) cinjenice od kojih ovisi velicina nasljednog dijela, a narocito uracunavanje u nasljedni dio, 4) cinjenice od kojih ovisi osnovanost iskljucenja nužnih nasljednika ili osnovanost razloga za nedostojnost, 5) cinjenice o tome da li se neka osoba odrekla nasljeda.

Ako ne postoji spor o cinjenicama iz stavka 2. ovog clanka, vec se sudionici spore o primjeni prava, ostavinski sud raspravit ce pravna pitanja u postupku za raspravljanje zaostavštine.

C lan 129.

Ako me du sudionicima postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavštine, sud ce uputiti sudionike da pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave, ali nece prekidati raspravljanje zaostavštine.

C lan 130.

Ako se nasljednici spore bilo o cinjenicama bilo o primjeni prava sud ce prekinuti raspravljanje zaostavštine i uputiti ucesnike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred organom uprave u slijedecim slucajevima: 1) ako izmedu nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavštinu,

2) ako izmedu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva potomaka ili usvojenika ostavitelja koji su s njim živjeli u zajednici da im se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povecanju vrijednosti ostaviteljeve imovine.

C lan 131.

Sud ce uputiti na parnicu pred sudom odnosno na postupak pred organom uprave onog sudionika cije pravo smatra manje vjerovatnim.

Ako sud prekine postupak, odredit ce rok u kome treba pokrenuti parnicu pred sudom, odnosno pred organom uprave.

Ako sudionik u odredenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat ce dok parnica pred sudom odnosno postupak pred organom uprave ne bude pravomocno završen.

Ako sudionik u odredenom roku ne postupi po rješenju suda, nastavit ce se raspravljanje zaostavštine, i ako sudionik dozavršetka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenuo parnicu pred sudom, odnosno postupak pred organom uprave, dovršit ce se raspravljanje zaostavštine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je sudionik upucen na parnicu pred sudom odnosno na postupak pred organom uprave.

Kad je ostavinski sud raspravio zaostavštinu po stavku 4. ovog clanka, kao i kad je raspravio zaostavštinu, a trebalo je da sudionike uputi na parnicu, pravomocnost odluke ostavinskog suda ne sprecava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica.

f ) Rješenje o nasljedivanju i legatu

C lan 132.

Kad sud utvrdi kojim osobama pripada pravo na nasljede proglasit ce te osobe za nasljednike rješenjem o nasljedivanju.

Rješenje o nasljedivanju sadrži: 1) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum rodenja i državljanstvo umrlog, a za umrle ženske osobe i njihovo djevojacko prezime, 2) oznacenje nepokretnosti sa podacima iz zemljišnih knjiga, kao i oznacenje pokretnih stvari sa pozivom na popis, 3) ime i prezime, zanimanje i prebivalište nasljednika prema ostavitelju, da li nasljeduje kao zakonski ili testamentarni nasljednik, ako ima više nasljednika i dio u kome ucestvuje u nasljedu, 4) da li je i koliko pravo nasljednika odloženo zbog ne prispjelog vremena, ili je ograniceno na izvjesno vrijeme, ili je odloženo zbog neispunjenog uvjeta ili je ovisno od raskidnog uvjeta odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uvjet, ili je ograniceno pravo plodouživanja i u ciju korist,

5) ime i prezime, zanimanje i plodouživanje osoba kojima je pripao legat, plodouživanje, ili koje drugo pravo iz zaostavštine sa tocnim naznacenjem tog prava.

Ako u postupku za raspravljanje zaostavštine svi nasljednici sporazumno predlože diobu i nacin diobe, sud ce ovaj sporazum unijeti u rješenje o nasljedivanju.

C lan 133.

Rješenje o naslijedivanju dostavit ce se svim nasljednicima i legatarima, kao i osobama koje su u tijeku postupka istakle zahtjev za nasljede.

Pravomocno rješenje o nasljedivanju dostavit ce se organu nadležnom za vodenje zemljišno-knjižne evidencije.

C lan 134.

Kad budu podneseni dokazi o izvršenju i osiguranju obveza koje su nasljedniku naložene testamentom u korist osobe koja nije sposobna da se sama stara o svojim poslovima ili za postizanje neke opce korisne svrhe, sud ce narediti da se u zemljišnu knjigu ili drugu odgovarajucu evidenciju izvrše potrebni upisi, kao i da se ovlašcenim osobama predaju pokretne stvari koje senalaze na cuvanju kod suda.

C lan 135.

Kad je pravo nasljednika ili legatara odloženo zbog ne prispjelog vremena, ili je ograniceno na izvjesno vrijeme, ili je odloženo zbog neispunjenog uvjeta ili je ovisno od raskidnog uvjeta odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uvjet, sud ce po prijedlogu zainteresiranih osoba odrediti privremene mjere za osiguranje odnosnog dijela zaostavštine po odredbama zakona kojim je ureden izvršni postupak, ukoliko testamentom nije drugacije odredeno.

C lan 136.

Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud može i prije donošenja rješenja o nasljedivanju, na zahtjev legatara donijeti posebno rješenje o legatu. U tom slucaju shodno ce se primjenjivati odredbe ovog zakona o dostavljanju pravomocnog rješenja o nasljedivanju nadležnom organu uprave, odnosno organu koji vodi zemljišne knjige i druge odgovarajuce evidencije i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na cuvanju kod suda.

C lan 137.

Kad sud utvrdi da nema nasljednika, ili kad se ne zna da li ima nasljednika, a u roku propisanom ovim zakonom ne javi se nitko kom polaže pravo na nasljede, sud ce donijeti rješenje da se zaostavština preda nadležnoj opcini.

C lan 138.

Pravomocno rješenje o nasljedivanju ili legatu vezuje sudionike koji su sudjelovali u postupku raspravljanja zaostavštine, ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.

g) Nasljedno-pravni zahtjevi poslije pravomocnosti rješenja o nasljedivanju

C lan 139.

Ako se po pravomocnosti rješenja o nasljedivanju pronade imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada zaostavštini, sud nece ponovo raspravljati zaostavštinu, vec ce ovu imovinu novim rješenjem raspodijeliti na temelju ranije donesenog rješenja o nasljedivanju (dopunsko rješenje). Ako ranije nije raspravljana zaostavština, sud ce raspraviti zaostavštinu samo ako se pronadena imovina sastoji iz nepokretnosti.

Ako se pronadena imovina sastoji od pokretne imovine, sud ce raspraviti zaostavštinu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.

Prije raspravljanja naknadno pronadene imovine, sud ce pozvati nasljednike koji su se odrekli od nasljeda da se u odredenom roku izjasne da li ostaju kod odricanja ili traže da im se prizna pravo na nasljede na naknadno pronadenoj imovini. Rješenje kojim je raspodijeljena naknadno pronadena imovina, sud ce dostaviti i nasljednicima koji su se odrekli nasljeda.

C lan 140.

Ako se po pravomocnosti rješenja o nasljedivanju pronade testament, sud ce ga proglasiti i dostaviti ostavinskom sudu, a zadržat ce njegov prijepis.

Ostavinski sud nece ponovo raspravljati zaostavštinu vec ce obavijestiti zainteresirane osobe o proglašenju testamenta i upozoriti ih da mogu svoja prava na temelju testamenta ostvariti u parnicnom postupku.

C lan 141.

Ako je po pravomocnosti rješenja o nasljedivanju ili rješenja o legatu neka osoba koja nije ucestvovala u postupku za raspravljanje zaostavštine polaže pravo na zaostavštinu kao nasljednik, ostavinski sud nece ponovo raspravljati zaostavštinu vec ce tu osobu uputiti da može svoje pravo ostvariti u parnicnom postupku.

C lan 142.

Kad je raspravljanje zaostavštine završeno pravomocnim rješenjem o nasljedivanju ili rješenjem o legatu, a postoje uvjeti za ponavljanje postupka, po pravilima parnicnog postupka, nece se ponoviti postupak za raspravljanje zaostavštine, vec sudionici svoja prava mogu ostvariti u parnicnom postupku.

h) Postupak kad je za raspravljanje zaostavštine nadležan inozemni organ

C lan 143.

Kad je za raspravljanje zaostavštine nadležan inozemni organ, sud na cijem je podrucju ostavitelj umro izdat ce po prijemu smrtovnice oglas kojim ce pozvati sve osobe u zemlji koje imaju zahtjeve prema zaostavštini kao nasljednici, legatari ili povjerioci, da u oglasnom roku, koji ne može biti kraci od 30 dana ni duži od šest mjeseci i koji tece od dana objavljivanja oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH", prijave svoje zahtjeve, jer ce se u protivnom slucaju pokretna imovina iz zaostavštine predati nadležnom organu inozemne države ili osobi koju taj organ ovlasti za prijem te imovine.

Oglas ce se, pored objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi prigodan nacin.

Jedan primjerak oglasa dostavit ce se najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane države u našoj zemlji. Sud nece izdati oglas ako se radi o maloj vrijednosti zaostavštine.

Ako se ne izda oglas iz stavka 3. ovog clanka, zaostavština se ne smije predati prije nego što proteknu tri mjeseca od dana smrti stranog državljanina.

C lan 144.

Ako koji od nasljednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud ce zadržati zaostavštinu odnosno njen dio koji je potreban za pokrice tog zahtjeva sve dok organ vlasti inozemne države ne donese pravomocnu odluku o tom zahtjevu. Sud ce u pogledu prijavljenog zahtjeva izvršiti ovu odluku iz zadržane zaostavštine ili iz njenog dijela, a ostatak ce predati organu inozemne države.

Ako koji povjerilac prijavi svoje potraživanje, sud ce zadržati zaostavštinu ili njen dio koji je potreban za pokrice tog potraživanja sve dok to potraživanje ne bude podmireno ili osigurano.

C lan 145.

Ako je za raspravljanje zaostavštine inozemnog državljanina u pogledu njegove pokretne imovine nadležan inozemni organ, sud ce ako svi nasljednici koji se nalaze u Federaciji predlože da raspravu sprovede sud u Federaciji, pozvati sve nasljednike i legatare u

inozemstvu da u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor nenadležnosti suda u Federaciji, jer ce postupak raspravljanja zaostavštine sprovesti sud u Federaciji.

Poznati nasljednici kojima se ne zna boravište pozvace se oglasom.

Oglas ce se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH"i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nacin.

Primjerak oglasa dostavit ce se najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne inozemne države u Bosni i Hercegovini. Ako nijedan od nasljednika ili legatara iz inozemstva nije istakao prigovor nenadležnosti suda u Federaciji, u roku iz stavka 1. ovog clanka, sud u Federaciji ce po isteku tog roka raspraviti zaostavštinu.

  1. Odre d ivanje naknade za ekspropisane nepokretnosti

C lan 146. U postupku odredivanja naknade za ekspropriranu nepokretnost sud odreduje visinu naknade za ekspropriranu nepokretnost kad korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik pred nadležnom službom odnosno organom nisu postigli sporazum o naknadi za ekspropriranu nepokretnost.

C lan 147.

Ako ucesnici ne postignu sporazum o naknadi za ekspropriranu nepokretnost u roku od dva mjeseca od dana pravomocnosti rješenja o eksproprijaciji nadležna služba odnosno organ uprave dostavice pravomocno rješenje o eksproprijaciji sa svim spisima i dokazima o isplati vlasniku ponudenog iznosa naknade ili o polaganju istog u depozit suda na cijem se podrucju nalazi ekspriprirana nepokretnost, radi odredivanja naknade. Organ iz stavka

  1. ovog clanka može i prije isteka roka od dva mjeseca dostaviti rješenje o ekspropijaciji sa spisima nadležnom sudu, ako iz izjava sudionik utvrdi da se ne može postici sporazum o naknadi.

Ako nadležna služba odnosno organ ne postupi po odredbama stavka 1. ovog clanka, sudionici se mogu neposredno obratiti nadležnom sudu sa zahtjevom za odredivanje naknade.

C lan 148.

Postupak odredivanja naknade za ekspropriranu nepokretnost sud vodi po službenoj dužnosti.

Postupak iz stavka 1. ovog clanka mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka pred sudom.

C lan 149.

Sud ce odrediti rocište na kojem ce omoguciti sudionicima da se izjasne o obliku i obimu, odnosno visini naknade, kao i o dokazima o vrijednosti nepokretnosti, koji se pribavljaju poslužbenoj dužnosti.

Sud ce na rocištu izvesti i druge dokaze koje ucesnici predlože, ako nade da to ima znacaja za odredivanje naknade, a po potrebi odredit ce i vještacenje.

C lan 150.

Troškove postupka odredivanja naknade za eksproprirane nepokretnosti snosi korisnik eksproprijacije, osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg vlasnika.

C lan 151.

Ako sudionici zakljuce sporazum da se naknada za ekspropriranu zgradu ili stan odredi u obliku davanja druge zgrade ili stana, sporazumom ce se odrediti i rok za izvršenje uzajamnih obveza. Ako taj rok ne odrede, sud ce rješenjem o naknadi odrediti rok o iseljenju iz eksproprirane zgrade, odnosno stana kao posebnog dijela zgrade, prema zakonu kojim je uredena eksproprijacija.

Odredba stavka 1. ovog clanka shodno se primjenjuje i na zemljoradnika kad mu je po sporazumu s korisnikom eksproprijacije ili na njegov zahtjev, naknada za eksproprirano poljoprivredno zemljište odredena davanjem u vlasništvo druge nepokretnosti.

C lan 152.

Nakon što utvrdi bitne cinjenice, sud donosi rješenje kojim odreduje oblik i obim, odnosno visinu naknade za ekspropriranu nepokretnost.

Ako sudionici zakljuce sporazum o obliku i obimu, odnosno visini naknade, sud ce svoje rješenje temeljiti na njihovom sporazumu, ukoliko nade da sporazum nije u suprotnosti sa propisima kojima su uredeni vlasnicki odnosi na nepokretnostima.

C lan 153.

Odredbe o postupku odredivanja naknade za ekspropriranu nepokretnost shodno se primjenjuju i u drugim slucajevima kada se ranijem vlasniku po zakonu priznaje pravo na naknadu za nepokretnost na kojoj je izgubio pravo vlasništva ili drugostvarno pravo.

  1. Upravljanje i korištenje zajedni c kim stvarima
C lan 154.

U postupku za upravljanje i korištenje zajednickim stvarima sud ureduje nacin upravljanja i korištenja zajednickim stvarima suvlasnika, sukorisnika i drugih suposjednika iste stvari.

C lan 155.

Postupak za upravljanje i korištenje zajednickim stvarima pokrece se na prijedlog osobe koja smatra da je povrijedeno upravu upravljanja ili korištenja zajednicke stvari.

Prijedlog sadrži podatke o zainteresiranim osobama i o stvari koja je predmet postupka, kao i razloge zbog kojih se postupak pokrece.

Prijedlog se podnosi sudu na cijem podrucju se stvar nalazi, a ako se stvar nalazi na podrucju više sudova, prijedlog se može podnijeti svakom od tih sudova.

C lan 156.

Po prijemu prijedloga sud ce zakazati rocište na koje ce pozvati sve zainteresirane osobe, ukazat ce im na mogucnost sporazuma i pomoci im da sporazumno urede nacin upravljanja, odnosno, korištenja zajednicke stvari.

Sporazum zainteresiranih osoba sud ce nakon što im predoci prirodu i pravno djelovanje sudskog poravnanja, unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje.

C lan 157.

Ako se zainteresirane osobe ne sporazumiju, sud ce provesti potrebne dokaze i na temelju rezultata cjelokupnog postupka donijeti rješenje kojim ce urediti nacin upravljanja ili korištenja zajednickom stvari po odgovarajucim propisima o materijalnom pravu, vodeci racuna o njihovim posebnim i zajednickim intersima.

Kad se prijedlogom traži uredenje korištenja zajednickog stana ili poslovnih prostorija, sud ce narocito urediti koje ce prostorije zainteresirane osobe koristiti posebno, a koje zajednicki, nacin korištenja zajednickih prostorija, kao i na koji nacin ce se snositi troškovi korištenja prostorija.

C lan 158.

Kad je medu zainteresiranim osobama sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava, sud ce uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rješavanja spornog prava, odnosno pravnog odnosa, a vanparnicni postupak ce prekinuti.

Ako predlagatelj ne pokrene postupak u roku iz stavka 1. ovog clanka, smatrat ce se da je prijedlog povucen.

Sud može, do donošenja odluke naležnog organa, privremeno urediti odnos zainteresiranih osoba u pogledu upravljanja i korištenja zajednickom stvari kad to okolnosti slucaja zahtijevaju, a narocito da bi se sprijecila šteta, samovlašce ili ocita nepravda za pojedine zainteresirane osobe.

Odredbe iz stavka 3. ovog clanka primjenit ce se i kad su zainteresirane osobe suposjednici stvari koji ne raspolažu dokazima o zakonitom osnovu sticanja posjeda.

C lan 159.

Zainteresirane osobe mogu u parnici ili drugom postupku ostvarivati svoja prava u odnosu na stvar o cijem je upravljanju i korištenju pravomocno odluceno u postupku upravljanja i korištenja zajednickim stvarima.

C lan 160.

Odredbe ovog zakona o upravljanju i korištenju zajednickim stvarima primjenjuju se i na vlasnike i posjednike posebnih dijelova zgrada u pogledu upravljanja i korištenja zajednickim dijelovima zgrade koji služe zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade, u kom slucaju se zainteresiranim osobama smatraju samo vlasnici tih dijelova zgrade, ako se uredivanjem njihovih uzajamnih odnosa ne dira u prava vlasnika drugih dijelova zgrade.

Odnosi izmedu vlasnika posebnih dijelova zgrade ureduju se sukladno propisima o pravima na posebnim dijelovima zgrade.

  1. Dioba stvari i nekretnina u suvlasništvu
C lan 161.

U postupku diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu sud odlucuje o diobi i nacinu diobe tih stvari i nekretnina.

C lan 162.

Postupak diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu može prijedlogom pokrenuti suvlasnik, a prijedlog mora obuhvatiti sve suvlasnike.

Prijedlog sadrži podatke o predmetu diobe, velicini dijela i odrugim stvarnim pravima svakog suvlasnika. Za nepokretnost moraju se navesti zemljišno-knjižni ili katastarski podaci i priložiti odgovarajuci pismeni dokazi o pravu vlasništva, pravu služnosti i drugim stvarnim pravima, kao i o posjedu nepokretnosti.

Prijedlog se podnosi sudu na cijem se podrucju stvar ili nekretnina nalazi, a ako se stvari ili nekretnina u suvlasništvu nalaze na podrucju više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.

C lan 163.

Ako sud, postupajuci po prijedlogu, utvrdi da je medu suvlasnicima sporno pravo na stvarima koje su predmet diobe ili pravo na imovini, sporna je velicina dijela u stvarima, odnosno imovini u suvlasništvu ili je sporno koje stvari, odnosno prava ulaze nekretninu u suvlasništvu, prekinut ce postupak i uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana pokrene parnicu.

Ako predlagatelj u roku iz stavka 1. ovog clanka ne pokreneparnicu, smatrat ce se da je prijedlog povucen.

C lan 164.

Sud ce po prijemu prijedloga zakazati rocište na koje ce pozvati sve suvlasnike i osobe koje po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo.

C lan 165.

Ako suvlasnici ili osobe koje po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo, u toku postupka postignu poravnanje o uvjetima i nacinu diobe, sud ce poravnanje unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje.

C lanak 166.

Ako osobe iz clanka 165. ovog zakona ne postignu poravnanje o uvjetima i nacinu diobe, sud ce ih saslušati, provesti potrebne dokaze, a kad je to nužno i vještacenje, pa ce na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odgovarajucim propisima materijalnog prava donijeti rješenje o diobi stvari ili nekretnina u suvlasništvu, vodeci racuna da zadovolji opravdane zahtjeve i interese suvlasnika i osoba koje po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo.

Pri odlucivanju kome treba da pripadne odredena stvar sud ce narocito imati u vidu posebne potrebe pojedinih suvlasnika zbog kojih ta stvar treba da pripadne tom suvlasniku. Ako se dioba stvari ima izvršiti njenom prodajom, prodaja ce se dozvoliti i izvršiti po odredbama Zakona o izvršnom postupku.

C lan 167.

Rješenje o diobi sadrži: predmet, uvjete i nacin diobe, podatke o fizickim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku, kao i prava i obveze suvlasnika utvrdene diobom.

Rješenjem o diobi sud ce odluciti i o nacinu ostvarivanja služnosti i drugih stvarnih prava na dijelovima stvari koja je fizicki podijeljena izmedu suvlasnika.

  1. Ure d enje me d a
C lanak 168.

U postupku uredenja meda sud ureduje medu izmedu susjednih nepokretnosti kad su medašnji znaci uništeni, ošteceni ili pomjereni.

C lan 169.

Prijedlog za uredenje meda izmedu susjednih zemljišnih parcela može podnijeti svaki od vlasnika odnosno posjednika tih parcela, a kada je to zakonom odredeno i ovlašteni organ.

Prijedlog sadrži podatke o vlasnicima odnosno posjednicima susjednih parcela, zemljišnim parcelama izmedu kojih se meda ureduje, sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i katastarskih knjiga, razloge zbog kojih se postupak pokrece, kao i vrijednost sporne medašnje površine.

C lan 170.

Po prijemu prijedloga sud može zakazati rocište u sudu nakoje ce pozvati sudionike radi pokušaja sporazumnog uredenja meda.

Ako sudionici ne postignu sporazum, sud ce zakazati rocište na spornom mjestu na koje ce, pored sudionika pozvati vještaka geodetske, odnosno druge odgovarajuce struke, a po potrebi i predložene svjedoke.

Uz poziv za rocište sudionici se pozivaju da podnesu sve isprave, skice i druge dokaze od znacaja za uredenje meda. U pozivu ce se sudionici upozoriti na posljedice ne dolaska na rocište.

C lan 171.

Ako predlagatelj ne dode na rocište, a bio je uredno pozvan, rocište ce se održati ukoliko to predloži protivnik predlagatelja. Ako nitko ne predloži održavanje rocišta, smatra se da je prijedlog povucen.

C lan 172.

Ako medu sudionicima postoji spor o medašnjoj površini cija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parnicnom postupku, sud ce utvrditi medu na temelju jaceg prava, a ako to nije moguce na temelju poslednjeg mirnog posjeda.

Ukoliko se spor ne može riješiti ni na ovaj nacin, sud ce spornu medašnju površinu podijeliti po pravicnosti.

Ako sudionici predhodno o tome postignu sporazum sud može medu urediti i na temelju važecih katastarskih planova. Sud može urediti medu po jacem pravu bez obzira na vrijednost medašnje površine, ako sudionici o tome predhodno postignu sporazum.

C lan 173.

Ako medu sudionicima postoji spor o medašnjoj površini cija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parnicnom postupku, a ne postignu sporazum u smislu stavka 3. clanka 172. ovog zakona, sud ce predlagatelja uputiti na parnicu i obustavit ce vanparnicni postupak. C lan 174.

Na rocištu za uredenje meda sud ce na spornom mjestu utvrditi medu izmedu zemljišnjih parcela sudionika i obilježiti je trajnim i vidnim medašnjim znacima.

O radnjama poduzetim na rocištu za uredenje meda sastavlja se zapisnik u koji se unosi narocito: opis zatecenog stanja i sadržaj izjava sudionika, vještaka i svjedoka. Uz zapisnik se prilažu: skica zatecenog stanja i skica stanja uspostavljenog uredenjem meda.

C lan 175.

U rješenju o uredenju meda sud opisuje medu izmedu zemljišnih parcela sudionika, pozivajuci se na skicu uspostavljenog stanja koja je sastavni dio rješenja.

C lan 176.

Sud nece uredivati medu na gradavinskom zemljištu na kome ne postoji pravo vlasništva, osim u slucaju kad nije izvršena parcelizacija zemljišta po odredbama zakona kojim je regulirano prostorno uredenje.

V - URE Ð ENJE DRUGIH VANPARNI C NIH STVARI

  1. Sastavljanje i ovjeravanje sadržine isprava
C lan 177.

U postupku za sastavljanje ili ovjeravanje sadržine isprave sud sastavlja i ovjerava ispravu kad je za nastanak prava ili punovažnog pravnog posla potrebno postojanje javne isprave.

Sukladno odredbi stavka 1. ovog clanka sastavlja se i sudski testament.

C lan 178.

Za sastavljanje ili ovjeravanje isprave mjesno je nadležan svaki stvarno nadležni sud.

Ispravu sastavlja ili ovjerava sudac.

C lan 179.

Isprava se sastavlja u sudu, a van suda kada sudionik nije u mogucnosti da dode u sud ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi.

C lan 180.

Prije sastavljanja isprave, sudac utvrduje identitet predlagatelja. Kad sudac ne poznaje predlagatelja osobno, njegov identitet utvrduje javnom ispravom sa fotografijom ili izjavom svjedoka, ciji je identitet utvrden javnim ispravama.

C lan 181.

Ako je predlagatelj nepismen ili nijem, ili slijep, ili nepoznaje jezik koji je u službenoj upotrebi u sudu, sastavljanje isprave vrši se u prisustvu dva punoljetna svjedoka koje sudac osobno poznaje ili ciji je identitet utvrdio javnim ispravama sa fotografijom.

C lan 182.

Ako predlagatelj ne zna jezik na kome se sastavlja isprava, sudac ce ispravu sastaviti uz ucešce sudskog tumaca.

Ako je predlagatelj gluvonijem ili slijep, sudac ce ispravu sastaviti uz ucešce tumaca koji se sa predlagateljem može sporazumjeti.

C lan 183.

Svjedoci pri sastavljanju isprava, mogu biti osobe koje su pismene i koje poznaju službeni jezik i jezik predlagatelja, a ako je predlagatelj nijem i da se s njim mogu sporazumjeti. C lan 184.

Kada utvrdi da postoje uvjeti iz clanka 183. ovog zakona, sudac utvrduje da li postoji slobodna volja da se zakljuci pravni posao.

Sudac je dužan da sudionicima objasni smisao pravnog posla, da im ukaže na njegove posljedice i da ispita da li je pravni posao dozvoljen, odnosno da nije u suprotnosti sa prinudnim propisima.

C lan 185.

Ako sudac utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz clanka 184. ovog zakona rješenjem ce odbiti da sastavi ispravu.

C lan 186.

O sastavljanju isprave sacinjava se zapisnik u koji se unosi i nacin na koji je utvrden identitet sudionika, svjedoka i tumaca koji su prisustvovali sastavljanju isprave.

Zapisnik potpisuju sudionici i svjedoci.

Uz zapisnik se prilaže primjerak sastavljene i potpisane isprave.

C lan 187.

Pri sastavljanju sudskog testamenta svjedoci ne mogu bitipotomci za ostavitelja, njegovi usvojenici i njegovi potomci, njegovi preci zakljucno s djedom i babom i njihovim potomcima prvog stupnja, njihovi srodnici u pobocnoj liniji do treceg stepena, bracni drugovi svih ovih osoba i bracni drug zaostavitelja.

Odredbe stavka 1. ovog clanka shodno se primjenjuju i na sudske tumace.

C lan 188.

Kad sasluša zavještatelja, sudac ce njegovu izjavu vjerno unijeti u zapisnik, po mogucnosti rijecima zavještitelja, pazeci pri tome da volja za vještitelja bude jasno izražena.

U zapisnik ce se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti važne za punovažnost testamenta.

Kad je to potrebno, sudac ce zavještatelju objasniti propise koji ogranicavaju zavještitelja u raspolaganju testamentom.

C lan 189.

Nakon što zavještatelj sam procita zapisnik o sudskom testamentu te izjavi da je njegova posljednja volja u svemu vjerno unijeta, sudac ce ovo potvrditi na testamentu.

C lan 190.

Ako je testament sastavljen u prisustvu dva svjedoka zbog toga što zavještitelj ne zna da cita, sudac ce mu procitati testament, a potom ce ga zavještatelj, pošto izjavi da je to njegov testament, u prisustvu svjedoka potpisati ili staviti na njega otisak prsta.

Ako zavještatelj ne poznaje jezik koji je u službenoj upotrebi u sudu ili je nijem ili je gluh, sudac ce preko sudskog tumaca procitati testament, a zavještatelj ce preko sudskog tumaca izjaviti da je testament njegov.

Svjedoci ce se potpisati na samom testamentu, a sudac ce na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvršene.

C lan 191.

Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od više listova, isti ce se prošiti jemstvenikom i oba kraja jemstvenika zapecatiti sudskim pecatom.

Svaki list zapisnika zavještatelj ce potpisati posebno ili na njemu staviti otisak prsta.

Na kraju zapisnika oznacit ce se od koliko se listova sastoji testament.

C lan 192.

Ako je testament sastavljen u sudu na cijem podrucju zavještatelj nema prebivalište, sud je dužan da o tome odmah obavijestiti sud na cijem podrucju zavještatelj ima prebivalište.

C lan 193.

Ako zavještatelj opozove svoj testament, na opozivanje testamenta shodno ce se primjeniti odredbe o sastavljanju testamenta.

Opozivanje testamenta ce se zabilježiti na testamentu koji se cuva u sudu.

C lan 194.

Sud vrši ovjeravanje sadržine isprave kada je to zakonom odredeno.

Ovjeravanje isprave vrši se na samoj ispravi potpisom sucu istavljanjem pecata suda.

Po izvršenom ovjeravanju isprave, sud predaje ucesnicima originalan primjerak ove isprave.

  1. C uvanje isprava
C lan 195.

Sud je dužan primiti na cuvanje ispravu kad je zakonom za pojedine vrste isprava to izricito odredeno ili kad je to potrebno radi osiguranja odredenih imovinskih ili drugih prava.

C lan 196.

Isprava se može predati na cuvanje svakom stvarno nadležnom sudu, s tim što se identitet podnositelja isprave utvrduje prema odredbama clanka 180. stavak 2. ovog zakona.

C lan 197.

O prijemu isprave na cuvanje sud sastavlja zapisnik u koji se unosi nacin utvrdivanja identiteta podnositelja isprave, vrsta i naziv primljene isprave.

Primljena isprava ce se staviti u poseban omot, zapecatiti i cuvati odvojeno od ostalih spisa.

C lan 198.

Kad sud prima na cuvanje testament koji nije sastavljen usudu, zavještatelj ga predaje osobno u otvorenom ili zatvorenom omotu.

Kada se na cuvanje predaje otvoren testament, sudac ce ga procitati zavještatelju i ukazati na eventualne nedostatke zbog kojih testament ne bi bio punovažan.

C lan 199.

Kada su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pismeno koje sadrži volju zavještatelja, sud ce prijem ovakvog pismena zapisnicki utvrditi, staviti u poseban omot i zapecatiti.

Na nacin propisan u clanku 198. ovog zakona, sud ce postupiti i kad svjedoci usmenog testamenta dodu u sud da usmeno ponove izjavu zavještatelja.

Pri uzimanju izjave svedoka, sud ce utvrditi izjavu volje zavještatelja i okolnosti od kojih ovisi punovažnost usmenog testamenta.

C lan 200.

Nakon prijema isprave na cuvanje, sud ce podnositelju isprave izdati potvrdu.

C lan 201.

Ako se isprava o testamentu, osim sudskog testamenta, predana cuvanje sudu na cijem podrucju zavještatelj nema prebivalište, sud je dužan odmah o tome obavijestiti sud na cijem podrucju zavještatelj ima prebivalište.

C lan 202.

Isprava koja se nalazi na cuvanju kod suda, vratit ce se podnosiocu isprave na njegov zahtjev ili njegovom punomocniku koji ima ovjerenu punomoc za taj posao.

O vracanju isprave sastavit ce se zapisnik u kome ce se zapisati nacin utvrdivanja identiteta osoba kojoj se vraca isprava.

Ako se isprava vraca punomocniku, punomoc se prilaže zapisniku i zadržava u spisu.

  1. Sudski depozit
C lanak 203.

U sudski depozit mogu se predati novac, papiri od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovciti, plemeniti metali, dragocjenosti i drugi predmeti izradeni od plemenitog metala, kad je to zakonom ili drugim propisom predvideno.

Sud je dužan da primi u depozit i druge predmete kad je zakonom odredeno da dužnik može kod suda položiti za povjerioca stvar koju duguje.

C lan 204.

Predmeti iz clanka 203. ovog zakona mogu se predati svakom stvarno nadležnom sudu.

Predmeti se predaju sudu u mjestu ispunjenja obveze, osim ako razlozi ekonomicnosti ili priroda posla zahtijevaju da se polože u sudu u mjestu gdje se stvar nalazi, a mogu se predati i drugom sudu kad je to zakonom odredeno.

C lan 205.

Prijedlog za predaju predmeta sadrži opis predmeta, vrijednost predmeta, razloge zbog kojih se predaje predmet, ime i prezime osobe u ciju korist se predmet predaje i uvjete pod kojima se predmet predaje.

Uz prijedlog mogu se predložiti i odgovarajuci dokazi.

C lan 206.

Sud ce rješenjem odbiti prijedlog kad ocijeni da nisu ispunjeni uvjeti za prijem predmeta u depozit ili ako predlagatelj u roku od 15 dana ne predujmi troškove cuvanja.

C lan 207.

Ako sud ne odbije prijedlog, donijet ce rješenja o prijemu predmeta ili novca u sudski depozit i odrediti nacin cuvanja.

C lan 208.

Kad je deponovanje izvršeno u korist odredene osobe, sud ce tu osobu pozvati da u roku od 15 dana primi predmet iz depozita ako ispuni odredene uvjete za predaju.

C lan 209.

Ako je predmet depozita novac ili strana valuta, sud je dužan da u roku od tri dana od dana prijema, novac, odnosno stranu valutu položi na poseban racun kod zavoda za platni promet ili ovlaštene banke, ako posebnim propisima nije drugacije odredeno.

Plemenite metale, stvari izradene od plemenitih metala i druge dragocjenosti, kao i papire od vrijednosti, sud ce u roku od tri dana predati ovlaštenoj banci ukoliko posebnim propisom drugacije nije odredeno.

Druge predmete koji se ne mogu cuvati u sudskom depozitu, sud ce na prijedlog predlagatelja odrediti da se cuvaju u javnom skladištu ili dugoj pravnoj osobi koja se bavi cuvanjem stvari, a fizickoj osobi samo u mjestu gdje se predmeti nalaze ako nema pravne osobe koja obavlja djelatnost uskladištenja.

C lan 210.

Prije donošenja rješenja o prijemu u depozit sud ce naložiti predlagatelju polaganje u depozit potrebnog predujma zatroškove cuvanja i rukovanja takvim predmetima.

Prije predaje predmeta na cuvanje, sud ce izvršiti popis i procjenu stvari i o tome saciniti zapisnik u dovoljnom broju primjeraka.

C lan 211.

Ako osoba u ciju korist je predmet predat izjavi da isti ne prima, sud ce o tome izvjestiti predlagatelja i zatražiti da se u odredenom roku izjasni.

Ako osoba u ciju korist je primljen predmet u sudski depozit isti ne podigne u roku od 15 dana, sud ce rješenjem pozvati predlagatelja da preuzme predmet.

Predmeti primljeni u depozit izdaju se na temelju rješenja suda koji je odredio prijem.

C lan 212.

Kad se u depozit predaju predmeti za koje predlagatelj ne zna kojoj osobi treba da se predaju ili ako ne zna koje od više deponiranih predmeta kome od više osoba treba da se predaju, sud ce zakazati rocište i pozvati predlagatelja i sve zainteresirane osobe radi postizanja sporazuma kojoj osobi pripada deponirani predmet.

Ako se uredno pozvane osobe ne odazovu na rocište ili medu njima ne postigne sporazum, sud ce ih rješenjem uputiti da uparnici ostvaruju pravo na predmet primljen u depozitu. U rješenju ce se odrediti i rok za pokretanje parnice, o cemu se obaviještava deponent.

Ako se pokrene parnicni postupak, sud ce rješenjem prekinuti ovaj postupak, a ako se postupak ne pokrene sud ce riješenjem pozvati predlagatelja da preuzme predmet iz depozita.

C lan 213.

Rješenje kojim se odreduje izdavanje predmeta iz depozita sadrži narocito: ime i prezime ovlaštene osobe da preuzme predmet iz depozita, nacin, rok i uvjet za preuzimanje predmeta, kao i upozorenje na pravne posljedice ako predmet ne bude preuzet u roku u kome po zakonu zastarijeva pravo na njegovo izdavanje.

Rješenjem iz stavka 1. ovog clanka utvrduju se i troškovi nastali u vezi sa cuvanjem i rukovanjem predmetima i ko je dužan da ih naknadi.

C lan 214.

Predmet iz depozita cuvar koga je sud odredio može izdati samo na temelju rješenja suda i na nacin kako je to u rješenju odredeno.

C lan 215.

Ako osoba u ciju korist je predmet primljen u sudski depozit ili depodent, koji je uredno pozvan da preuzme predmet, isti nepodigne u roku od tri godine od dana prijema urednog poziva, sud ce rješenjem utvrditi da je predmet postao državna svojina, odnosno da pravo raspolaganja pripada opcini na cijem se podrucju nalazi sjedište suda.

C lan 216.

Predmet koji je na temelju pravomocnog rješenja iz clanka 215. ovog zakona postao državna svojina, sud ce predati opcini na cijem se podrucju nalazi sjedište suda.

O predaji predmeta iz stavka 1. ovog clanka sastavit ce se zapisnik.

  1. Poništenje isprava
C lan 217.

U postupku za poništenje domace isprave na kojoj se neposredno zasniva neko materijalno pravo i cije je posjedovanje nužno za ostvarivanje toga prava, proglasit ce se da je isprava izgubila svoju važnost ako je ukradena, izgorjela ili na bilo koji nacin nestala ili uništena, osim ako zakonom nije zabranjeno poništenje takve isprave.

Pod uvjetima iz stavka 1. ovog clanka može se poništiti i isprava na kojoj se zasniva neko nematerijalno pravo, kad nepostoje podaci na temelju kojih nadležni organ može da izda duplikat te isprave.

C lan 218.

O prijedlogu za poništenje isprave koju je izdao organ uprave ili pravna osoba odlucuje sud na cijem se podrucju nalazi sjedište izdavatelja isprave.

O prijedlogu za poništenje isprave, kad je u ispravi naznaceno mjesto ispunjenja obveze, odlucuje sud na cijem se podrucju nalazi mjesto ispunjenja obveze.

Ako se o prijedlozima iz st. 1. i 2. ovog clanka ne može odrediti nadležnost suda, o prijedlogu za poništenje isprave odlucuje sud na cijem se podrucju nalazi sjedište, prebivalište ili boravište predlagatelja.

C lan 219.

Prijedlog za poništenje isprave može podnijeti svaka osoba koja je na temelju te isprave ovlaštena da ostvaruje neko pravo ili ima pravni interes da se nastala isprava poništi.

Prijedlog za poništenje isprave sadrži: vrstu isprave, firmu,naziv i sjedište ili ime i prezime i prebivalište izdavatelja isprave, iznos obveze, mjesto i datum izdavanja isprave, mjesto ispunavanja obveze, da li isprava glasi na ime, ili na donosioca, ili po naredbi, cinjenice iz kojih proizilazi da je predlagatelj ovlašten za podnošenje prijedloga, kao i podatke iz kojih proizilazi vjerovatnoca da je isprava nestala ili uništena.

Uz prijedlog se, ako postoji, prilaže i prijepis isprave. Jednim prijedlogom može se zahtijevati i poništenje više isprava pod uvjetom da je mjesno nadležan isti sud.

C lan 220.

Ako pri predhodnom ispitivanju prijedloga iz clanka 219.ovog zakona, sud utvrdi da nisu ispunjene predpostavke za pokretanje postupka, prijedlog ce se rješenjem odbaciti.

Ako prijedlog ne odbaci, sud ce naložiti izdavatelju isprave i povjeriocu da se u odredenom roku izjasne da li je isprava cije se poništenje predlaže bila izdata i da li postoje i koje smetnje za sprovodenje postupka.

C lan 221.

Po prijemu izjašnjenja osobe iz stavka 2. clanka 220. ovog zakona, sud ce oglasom objaviti pokretanje postupka za poništenje isprave.

Oglas sadrži bitne sastojke isprave potrebne za njeno identificiranje, rok u kome se mogu podnijeti prijave ili prigovori protiv prijedloga (oglasni rok), poziv da se isprava pokaže sudu ili izvjesti sud o osobi i prebivalištu osobe koja drži ispravu, upozorenje da ce se isprava sudski poništiti ako se u oglasnom roku sa ispravom ne prijavi sudu ili ne stavi prigovor protiv prijedloga za poništenje isprave, upozorenje dužniku da po ovoj ispravi ne može punovažno ispuniti svoju obvezu, niti zamijeniti ili obnoviti ispravu, niti izdati nove kupone ili talone i da imatelj isprave ne smije prenijeti prava iz ove isprave.

C lan 222.

Oglas iz clanka 221. ovog zakona dostavit ce se svim zainteresiranim osobama i objaviti na oglasnoj tabli suda i jedanput objaviti o trošku predlagatelja u "Službenim novinama Federacije BiH" ili na drugi odgovarajuci nacin.

Oglasni rok tece od dana objavljivanja, a ako je oglas objavljen na oba nacina iz stavka 1. ovog clanka, oglasni rok tece od dana objavljivanja u glasilu u kojem je kasnije objavljen.

C lan 223.

Dužnik ne smije ispuniti obvezu iz isprave cije se poništenje traži, niti ispravu preinaciti, obnoviti ili prenijeti na drugu osobu ili za nju izdati nove kupone ili talone od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji nacin saznao za pokretanje postupka radi poništenja isprave.

Zabrana iz stavka 1. ovog clanka traje sve dok rješenje o poništenju isprave ili o obustavi postupka ne postane pravomocno.

Dužnik se može osloboditi obveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda.

C lan 224.

Dužnik je ovlašten da zadrži ispravu cije se poništenje traži, ako mu bude podnesena radi ispunjenja obveze ili ako je do nje došao mna drugi nacin. Dužnik je obvezan da zadržanu ispravu odmah preda sudu kod kojeg se vodi postupak za poništenje, sa naznakom osobnog imena i adrese osobe koja mu je ispravu predala.

C lan 225.

Sud ce obustviti postupak za poništenje isprave ako predlagatelj povuce prijedlog ili ako predlagatelj u roku koji odredi sudne položi u sudski depozit potreban novcani iznos za objavljivanje oglasa ili ako treca osoba podnese sudu ispravu ili dokaže pred msudom postojanje isprave cije se poništenje predlaže.

C lan 226.

Prije donošenja rješenja sud je dužan obavijestiti predlagatelja o svakoj prijavi trece osobe i blagovremenosti te prijave.

C lan 227.

Kad sud utvrdi da su ispunjeni uvjeti za dalje vodenje postupka, a protekne oglasni rok, zakazat ce rocište i pozvati predlagatelja, izdavatelja isprave, dužnika iz isprave i sve osobe koje su se prijavile sudu ili podnijele prigovore protiv prijedloga za poništenje isprave.

C lan 228.

Na temelju rezultata postupka sud donosi rješenje oponištenju isprave ili o odbijanju prijedloga.

Rješenje o poništenju isprave sadrži podatke o izdavatelju isprave i predlagatelju, kao i bitne sastojke isprave uz oznacenje iznosa mobveze ako glasi na ispunjenje novcane obveze.

Rješenje se dostavlja svim zainteresiranim osobama.

C lan 229.

Protiv rješenja kojim se prijedlog za poništenje isprave odbacuje ili odbija ili postupak obustavlja, žalbu može izjaviti samo predlagatelj.

Protiv rješenja o poništenju isprave žalbu može izjaviti izdavatelj isprave i dužnik iz te isprave, kao i osobe ovlaštene na temelju isprave, ako nije predlagatelj.

C lan 230.

Pravomocno rješenje kojim se isprava poništava zamjenjuje poništenu ispravu, dok se ne izda nova isprava.

Na temelju pravomocnog rješenja o poništenju isprave, predlagatelj može od dužnika zahtjevati ostvarivanje svih prava koja proisticu iz te isprave ili mu na temelju nje pripadaju, a može zahtjevati i da mu se o njegovom trošku izda nova isprava uz predaju rješenja o poništenju.

VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

C lan 231.

Ako je prije pocetka primjene ovog zakona doneseno prvostupanjsko rješenje kojim se postupak pred prvostupanjskim sudom okoncava dalji postupak sprovest ce se po odredbama ovog zakona.

C lan 232.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o vanparnicnom postupku ( "Službeni list SR BiH", broj 10/89) i drugi zakoni o vanparnicnom postupku koji se primjenjuju na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

C lan 233.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".